View
0
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
25. maj 2018. godine
"Nisu povećane plate, fali 600 radnika, a
penzioneri čekaju..."
Tokom prošle godine PIO fondu pristiglo je nešto više od 520.000 zahteva za odlazak u penziju.
Oko 92 odsto zahteva rešeno je u zakonskom roku od dva meseca, dok su preostali na rešenje morali da
čekaju duže.
Član UO PIO fonda Dragoslav Đukanović kaže da gledano statistički 92 odsto izdatih rešenja u zakonskom
roku deluje kao dobar rezultat, ali da to pak znači da su preostalih osam odsto morali da čekaju duže od 60
dana.
"To znači da oko 40.000 ljudi nije rešeno u zakonskom roku. Iza svakog predmeta stoji čovek, pojedinac.
Svi znamo da firme danas ne daju otpremninu pri odlasku u penziju, a ti ljudi moraju od nečeg da žive",
rekao je Đukanović na sednici Upravnog odbora PIO fonda.
Direktorka PIO Fonda Dragana Kalinović kaže da se duže čeka kod predmeta gde je osiguranik ima
inostrani staž ili mu za sve godine staža nisu uplaćeni PIO doprinosi.
Dodaje i da se Fond suočava sa problem odlaska kadrova zbog niskih plata, a da zbog zabrane zapošljavanja
ne mogu da zaposle nove ljude.
"Trenutno imamo 129 upražnjenih mesta. Međutim kada se se uzmu u obzir oni koji su na bolovanju,
odmoru, to je oko 600 ljudi manje nego što je propisan maksimalan broj ljudi - 3.069", rekla je Kalinović na
sednici UO PIO fonda.
Zaposlenima u PIO fondu nije bilo povećanja plata te su kako kaže Kalinović primetili da sve više ljudi
koristi zakonsku mogućnost i uzimaju neplaćeno odsustvo.
Podseća da zaposleni koji rade u PIO fondu na izdavanju rešenja za penzije imaju platu oko 48.000 dinara, a
to je i prosečna plata zaposlenih u tom fondu.
Predsenik UO PIO Fonda Branislav Mitrović kaže da i ukoliko ne postoji dokaz o kompletnom radnom
stažu treba da se izađu privremena rešenja ukoliko osiguranik ispunjava minimum uslova - 15 godina radnog
staža i 65 godina života za muškarce.
On kaže da se stalno od Vlade Srbije traži odobrenje za zapošljavanje novih ljudi, ali da mnogo više ljudi
odlazi nego što se zapošljava.
"To su uglavnom radna mesta za ostvarivanje prava osiguranika. Imamo primer Pirota gde postoji problem
nedostatka pravnika koji donose rešenja", zaključio je on.
U postupku kontrole ukinuto 360 invalidskih
penzija
Za 360 korisnika ukinuto je pravo na invalidsku penziju u postupku kontrole koju je radio Republički fond
za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Kontrola je rađena po instrukciji Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja od 10.
septembra 2014. godine do 31. decembra 2017. godine.
Kontrolisane su invalidske penzije ostvarene od 1990. godine do danas.
Direktorka Fonda PIO Dragana Kalinović rekla je da je urađena trijaža 81.824 predmeta, a da je pozvano na
kontrolni pregled 5.297 korisnika.
Na poziv za pregled nije se odazvalo 1.168 korisnika, a na ponovljeni poziv nisu se odazvala 162 korisnika.
"Pregledan je 3.961 korisnik, a potvrđen je nalaz kod 3.677 korisnika, dok nalaz nije potvrđen kod 284
korisnika", rekla je Kalinovićeva na sednici UO Fonda PIO.
Za 360 korisnika ukinuto je pravo na invalidsku penziju, odnosno obustavljena je isplata invalidske penzije.
Od tog broja, zbog neodazivanja na pregled ukinuto je 160 invalidskih penzija.
Za 16 osiguranika spisi predmeta su prosleđeni tužilaštvu, radi pokretanja krivične prijave.
Savić: Ukinuti zakon o smanjenju penzija
Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić ocenio je da država treba da posluša savet Međunarodnog
monetarnog fonda (MMF) i stavi van snage Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija, a
penzije iz 2014. godine treba uvećati onako kako je to učinjeno pre
donošenja zakona, simulirajući situaciju kao da nije bilo njihovog
umanjenja.
Savić je za Politiku podsetio da su penzije usklađivane dva puta
godišnje, u aprilu i oktobru, uzimajući u obzir stope rasta inflacije i
bruto domaćeg proizvoda (BDP).
To je jedino ispravno i pravedno rešenje, kojim bi se utvrdio sadašnji iznos pojedinačnih penzija i po kome
bi se nastavilo njihovo isplaćivanje i usklađivanje u narednom periodu, smatra Savić.
Time bi se izbeglo arbitriranje vlasti kome, kada i za koliko povećati penziju i verovatno smanjila
potencijalna buduća šteta nastala zbog, kako mnogi kažu, neustavnog umanjenja penzija koje još traje, iako
je zakon trebalo ukinuti do kraja 2017. godine, zaključio je Savić.
Nova profesija – vršilac dužnosti
Vršioca dužnosti pomoćnika ministra zamenjuje novi vršilac dužnosti. Usred konkursa za izbor direktora
javnog preduzeća, Vlada postavlja prvog čoveka u V.d. stanju, i tako ukrug, pišu Večernje novosti.
Zakonska obaveza da se čelni ljudi državnih preduzeća od javnog značaja izaberu na konkursu istekla je pre
više od godinu, a kroz iglene uši Vladine komisije popunjene su svega četiri fotelje.
Ni prilikom imenovanja funkcionera unutar državne uprave, Vlada nije ništa odlučnija – većina pomoćnika,
sekretara, direktora uprava i kancelarija ima privremeni status. Zanimljivo je da u Vladi Srbije izbegavaju da
kažu koliko je ukupno državnih i javnih preduzeća u v. d. statusu.
Ministarstvo privrede je tokom prošle godine, poštujući poslednju verziju Zakona o javnim preduzećima,
raspisalo 27 javnih konkursa. Većina njih, i posle pune godine, je otvoreno, iako je Vlada usred “trijaže” na
njihovo čelo imenovala v. d. direktora. Tokom potrage za profesionalnim menadžerom za v.d. je postavljen
prvi čovek “Resavice”, “Koridora Srbije”, “Srbijašuma”, “Lutrije Srbije” i rotirala kolege vršioce dužnosti
na čelnim mestima “Srbija kargo” i “Infrastrukture železnica Srbije”. U privremenom statusu su i prvi ljudi
“Elektroprivrede Srbije”, “Pošte”, “Srbija voza”, “Puteva Srbije”, “Nuklearnih objekata”…Na konkursu su
izabrani čelnici “Elektromreže Srbije”, “Srbijavoda”, “Jugoimport SDPR” i “Skijališta”.
Rusi hoće "Petrohemiju"
Ministar Antić, danas, sa čelnicima "Gasproma" i "Gaspromnjefta"
"GASPROMNjEFT" i NIS su zainteresovani za "Petrohemiju" i u
narednom periodu biće intenzivirani razgovori sa ruskom stranom,
izjavio je danas ministar energetike Srbije Aleksandar Antić nakon
sastanka sa predsednikom "Gasproma" Aleksejem Milerom i sa
predsednikom "Gaspronjefta" Aleksandrom Djukovim o
zajedničkim projektima i investicijama u Sankt Peterburgu.
On se sa predstavnicima ruskih energetskih kompanija sastao na marginama 22. Međunarodnog
ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu (SPIEF). Prema njegovim rečima, "Petrohemija" dobro i pozitivno
posluje, ali da joj je neophodan strateški partner zbog investicija.
- Pre svega, investicija u liniju za proizvodnju polipropilena, koja teba da obezbedi da "Petrohemija"
dugoročno stabilno funkcioniše, u svim ekonomskim uslovima, bez obizra na moguće turbulencije u vezi sa
svetskom cenom nafte - kazao je Antić. - Od početka godine isporuke ruskog gasa Srbiji uvećane su za šest
odsto u odnosu na isti period prošle godine. To je, pre svega, posledica industrijskog rasta u Srbiji, rasta
BDP, koji smo imali u prvom kvaratalu od 4,5 odsto, kao i očekivanja da ćemo sa takvim trendovima
nastaviti.
ŠIRENjE "BANATSKOG DVORA"
TEMA razgovora bilo je i jačanje gasno-transportnog sistema Srbije, pre svega, iz pravca od Bugarske ka
mađarskoj granici, i o povećanju kapaciteta podzemnog skladišta gasa "Banatski dvor".
- Dobili smo čvrsto obećanje da će ruska strana u najkraćim rokovima završiti studiju koja tretira nekoliko
od ponuđenih tehničkih rešenja i doneti konačnu investicionu odluku, pozitivnu odluku - rekao je Antić.
Strani izdavači vladaju srpskim tržištem
udžbenika
Sudeći po novom katalogu odobrenih naslova za prvi i peti razred, od 173 ponuđene knjige gotovo trećinu,
odnosno 52, štampaju izdavačke kuće „Klet”, „Novi logos” i „Freska”, sve tri deo iste nemačko-slovenačke
grupacije
Zakon o udžbenicima koji je usvojen u aprilu, prema najavama
iz Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, donet je
da bi sprečio monopol, sukob interesa i podmićivanje, koji su
vladali na i te kako isplativom tržištu đačkih knjiga. Godinama
unazad procenjuje se da godišnji promet iznosi između 80 i 150
miliona evra. Resorni ministar Mladen Šarčević već mesecima
najavljuje mogućnost formiranja đačkih zadruga i mnogo
jeftinijeg nabavljanja udžbenika tim putem, što bi „ukinulo sivo
tržište, razne posrednike i samim tim uticalo na formiranje
povoljnije cene za sve učenike”.
Međutim, sudeći po novom katalogu odobrenih naslova za prvi i peti razred, ništa se u pogledu dominacije
na tržištu udžbenika nije promenilo. Od 173 ponuđene knjige gotovo trećinu, odnosno 52, štampaju
izdavačke kuće „Klet”, „Novi logos” i „Freska”. Sve su deo iste grupacije i prema nezvaničnim procenama
zastupljeni su na tržištu udžbenika sa oko 50 odsto. Naime, „Klet” je nemačka kompanija koja je pre
nekoliko godina kupila izdavačku kuću „Freska”, dok je „Novi logos” kupio hrvatski „Profil internacional”,
koji je u vlasništvu izdavača „Klet Slovenija”. Na tržištu udžbenika, dakle, u poslednje tri godine, otkako je
„Politika” pisala o tome, ništa se nije promenilo.
Gordana Knežević Orlić, direktorka srpskog „Kleta” i predsednica Udruženja izdavača udžbenika, nastavnih
sredstava i učila Srbije, potvrdila nam je da su izdavačke kuće „Klet” d. o. o, „Novi logos” d. o. o. i „Freska”
d. o. o. deo grupacije „Klet”, ali odlučno odbacuje tvrdnje o monopolu na tržištu udžbenika.
– To su tri posebne kompanije koje posluju u Srbiji i naši autori su konkurencija. Plače mi se kada ovih dana
u javnosti čitam gomilu neistina i bajatih vesti o stranom (hrvatskom) vlasništvu na tržištu udžbenika. Sve tri
kuće poreze plaćaju u Srbiji i svi zaposleni su Srbi. „Klet” je domaća firma, koju je osnovala nemačka
kompanija koja posluje u 18 zemalja Evrope i nigde niko ne vidi problem što je osnivač svoje inostrano
iskustvo preneo na naše urednike, samo se ovde poteže to pitanje – ističe za naš list Gordana Knežević Orlić.
Ona još ne zna koliko grupacija „Klet” ima udžbenika u odobrenom katalogu, ali je istakla da je taj procenat
u prvom razredu od 12 do 15 odsto, kao i da su u petom najzastupljeniji knjigama iz matematike.
S druge strane, državni izdavač JP „Zavod za udžbenike i nastavna sredstva” potpuno je potisnut sa tržišta.
Pre tri godine manje od pet odsto škola želelo je njihove udžbenike, pa su pali ispod cenzusa koji je
predviđao tadašnji zakon i nisu ni ušli u škole. Međutim, obaveza da štampaju niskotiražne udžbenike, od
kojih većina izdavača beži jer su neprofitni, Zavodu je i dalje ostala. Oni su i sada u Katalogu odobrenih
udžbenika za narednu školsku godinu, a cenzus je novim zakonom ukinut.
– Očekujemo da nas nastavnici i učitelji izaberu, i to u onom obimu koji odgovara domaćem izdavaču koji je
ušao u 61. godinu postojanja, jer oni znaju vrednost naše udžbeničke i vanudžbeničke literature – naglasila
je Jelena Ivanović, direktor Sektora za strategiju i razvoj „Zavoda za udžbenike”.
Svoj stav o tome da li postoji monopol na tržištu juče nisu hteli da iznose.
Pre tri godine predlog novog zakona o udžbenicima podigao je pravu buru. Na njemu je radio tim tadašnjeg
ministra Srđana Verbića, u kojem je bio i njegov pomoćnik Milovan Šuvakov. Već gotov zakon povučen je
iz skupštinske procedure. Sam ministar je rekao da je to učinjeno zbog pritiska lobista, ali nije hteo da
komentariše sumnje da iza njih stoje privatni izdavači. Najdrastičniji događaj tih dana bilo prebijanje
Šuvakova, a počinioci ni danas nisu otkriveni. Komentarišući u izjavi za „Politiku” Zakon o udžbenicima
usvojen u aprilu Milovan Šuvakov ističe da on ide naruku velikim izdavačima, koji nisu iz Srbije, i da je
spustio sve rampe za izlazak iz zemlje profita koji oni ostvare.
– Nije bitno da li je reč o jednom ili tri izdavača, već da monopol na tržištu đačkih udžbenika i dalje drže
strane kompanije i da iznose milione dinara iz Srbije. Apsurd je da, uz Ustavom garantovano besplatno
osnovno obrazovanje, novac ističe iz Srbije. Novi zakon ukinuo je maksimalnu cenu kompleta udžbenika,
kao i preporučeni obim knjiga za jedan predmet, što utiče na opterećenje roditeljskog novčanika i težinu
đačke torbe. To je nedopustivo u vreme kada većina pratećih elektronskih dodataka za udžbenike može da se
nađe na internetu – kaže Šuvakov.
Na naše podsećanje da je Mladen Šarčević, ministar prosvete, za „Politiku” naglasio da će obavezni komplet
knjiga biti minimalan, a da će radne listove i čitanke đaci iznajmljivati u školskim bibliotekama, Šuvakov
kaže da, brisanjem preporučenog obima udžbenika, zakon to ne podržava.
– I kada sam ja bio u ministarstvu vodeći izdavači su nas pritiskali da dve pomenute odredbe sklonimo. Sada
su uspeli. Na roditelje niko ne misli, a oni plaćaju knjige i cena, kad već nije besplatno, mora biti limitirana.
Izdavački lobi doseže do Evropskog parlamenta, koji nam je, kada sam bio u ministarstvu, uputio zamerku
da ograničenja o kojima govorim ugrožavaju slobodno tržište. Objašnjeno im je da udžbenici nisu otvoreno
tržište, jer ih ne bira onaj koji ih kupuje, odnosno roditelj, već nastavnik – ističe Šuvakov.
BIRN: Udžbenici – od lobiranja, preko mita do
škole
Tržište udžbenika je bez jasne kontrole nadležnih institucija, dok su zakonodavna i izvršna vlast podlegle
pritiscima izdavača da se iz novog zakona izbace odredbe koje ograničavaju njihovu zaradu.
Ovo otkriva BIRN u svom novom istraživanju.
„Ako se primeni novi zakon o udžbenicima bićemo primorani da obustavimo sve naše aktivnosti u Srbiji, što
verujem da nije u interesu Vlade i ne ide u prilog njenih nastojanja da privuče nove investicije.“
Ovim rečima je Filip Hausman, prvi čovek „Kleta”, jednog od najvećih evropskih izdavača
udžbenika, završio svoje pismo, do koga je došao BIRN, a koje je upućeno tadašnjem premijeru Srbije
Aleksandru Vučiću u aprilu 2015. godine, povodom predloga Zakona o udžbenicima koji je čekao da uđe u
Skupštinu.
Hausman u pismu Vučića podseća na razgovor koji su imali, a na osnovu koga je on “razumeo da postojeći
nacrt ovog zakona ’neće proći skupštinu’“.
Zakon je povučen ali je u septembru iste godine uz minimalne izmene usvojen, a da pritom nije udovoljeno
najvažnijim zahtevima “Kleta” i ostalih privatnih izdavača. U tom trenutku je izgledalo da je u bici pobedio
kabinet tadašnjeg ministra prosvete Srđana Verbića koji se javno protivio zahtevima “Kleta”.
Ispostaviće se da je to bila pirova pobeda, i da rat te 2015. nije bio gotov. Tri godine kasnije, početkom
aprila 2018. godine, Skupština Srbije je izglasala novi Zakon o udžbenicima iz koga su ispali svi
problematični delovi koji su smetali izdavačima, a pre svega “Kletu”.
Celo istraživanje Udžbenici – od lobiranja, preko mita do škole možete pročiati na sajtu javno.rs.
PORTAL B92.NET
Vlada ukida obaveznu upotrebu pečata
Vlada Srbije usvojila je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima, kojim se
ukida obavezna upotreba pečata u poslovanju privrede.
Predlogom ovog zakona propisano je da se privrednom društvu ne može uvesti obavezna upotreba pečata u
poslovnim pismima i drugim dokumentima. Početkom primene zakona, prestaju da važe i odredbe koje
pravna lica obavezuju na upotrebu pečata i u 12 drugih zakona, saopštila je vladina Kancelarija za saradnju
sa medijima.
Ovom odlukom Vlade Srbije otklanja se još jedan nepotreban administrativni teret za pravna lica, što će
značajno uticati na unapredjenje privrednog ambijenta, poboljšanje pozicije Srbije na rang listi Svetske
banke o uslovima poslovanja (Doing Busineš) i što je najvažnije, na promenu svesti kod privrednika, ali i
opšte slike Srbije u svetu.
Zahvaljujući ovoj odluci počeće nova era poslovanja privrednih društava u Srbiji, koja će omogućiti da, sa
prethodno donetim Zakonom o ePoslovanju i pratećim podzakonskim aktima, pravna lica postepeno predju
na elektronsko poslovanje koristeći elektronska dokumenta i potpise, elekronsku razmenu podataka, kao i
elektronski arhivirana dokumenta.
Izrada i upotreba pečata nametala je suvišnu administraciju, utrošak vremena, otežavala poslovanje i
predstavljala dodatno finansijsko opterećenje, pa se ukidanjem obaveze njegovog korišćenja značajno
smanjuje opterećenje privrede, navedeno je u saopštenju.
Po Zakonu o privrednim društvima pečat je prestao da bude obavezan od februara 2012. godine.
Đorđević: Potpisati sporazum sa privatnim
domovima za stare kako bi se građani smestili u
njih
Sa direktorima privatnih domova za stare treba da se potpiše okvirni sporazum, kako bi se građani smestili u
njih, rekao je ministar za rad Zoran Đorđević.
On je rekao da će država subvencionisati do iznosa
koji plaća i državnim ustanovama, a to je u proseku
35.750 dinara.
Đorđević je objasnio i da će država subencionisati
razliku za one penzionere i stare koji imaju neke
prihode, a da će dati pun iznos za one koji nemaju
primanja.
"Potpisaćemo okvirni sporazum da naši građani budu
smešteni kod njih, a da to subvencioniše država", rekao je Đorđević za Prvu, dodajući da će na taj način
država platiti razliku za one koji nemaju.
Kada je reč o tržištu rada, ministar je rekao da najviše pritužbi imaju zbog kršenja radnog prava i prava na
rad, kao i zbog neisplaćenih zarada.
"Mi se u narednoim periodu borimo protiv isplate na ruke, tj na zarade gde se ne plaćaju doprinosi", rekao je
on.
On je rekao da u borbi protiv isplate keša na ruke bori zajedno sa ministrom finansija i Poreskom.
"Naši mobilni inspektori će na licu mesta proveravati šta se i kada isplaćuje i da li postoji neka razlika",
objasnio je on.
Na pitanje o sezonskim poslovima, i novom zakonu, Đorđević je rekao da se u junu donosi zakon, a da se do
kraju godine implementiramo sezonski poslovi - ove god u junu donoisimo zakon, do kraja imnplementiran
"Obimna je aplikacija, želimo da bude pojednostavljena. Postojaće uslovni dogovor, ljudi koji angažuju
radnike nemaj uvremena za administraciju, samo treba da ih obaveste o uslovima, nema papirne
dokumentacije", rekao je on, dodajući da nakon dve nedelje radnik može da dobije i papirni ugovor.
Vulin poručio radnicima u štrajku: Nemojte da
gubimo vreme i kupce
Nema popuštanja pred zahtevima oružara koji štrajkuju, izjavio je ministar odbrane Aleksandar Vulin.
Vulin je dodao da sindikat ne može da menja rukovodstvo i da Zastava oružje ne može biti izuzeta iz
zakona.
On je rekao da je vrlo zabrinut, jer u Ministarstvo odbrane već stižu najave pojedinih kupaca da će odustati
od određenog broja ugovora zbog štrajka.
"Ako počnu masovno otkazivati ugovore, šta ćemo? Na kraju će se kola slomiti preko leđa radnika, jer ako
nema ugovora i posla nema ni plate za radnike. Imate ugovore potpisane do druge polovine naredne godine,
nemojte da gubimo vreme i kupce", rekao je Vulin.
On je radnicima u štrajku poručio da nigde u svetu sindikat ne može da menja upravu, jer nisu vlasnici
fabrike, kao i da ne mogu da traže da se Zastava oružje izuzme iz zakona.
"Zastava oružja i Prva Iskra do sada su bili kao druga preduzeća. Sada su u zakonu prepoznati kao
odbrambena industrija, kao nesto što je od posebnog značaja za Srbiju i za njih će važiti dokapitalizacija do
49 odsto", naglasio je ministar odbane za TV Pink.
Kako kaže, rukovodstvo "Zastava oružje" ima podršku Ministarstva odbrane i Vlade Srbije i da tu nema
popuštanja.
"Zastava oružje je dobra fabrika, može da bude mnogo bolja. Ceo svet pravi danas oružje. Sve što mi
pravimo znaju i drugi da rade. Kada već znamo da plasiramo robu na strano tržište, nemoj da kvarimo",
zaključio je ministar.
Štrajkački odbor Samostalnog sindikata "Zastava oružja", koji je od nedavno u štrajku, prvi put je od juče
ujutru organizovao celodnevni štrajk, zbog, kako tvrde, lošeg stanja u fabrici.
Nadzorni i Izvršni odbor Zastava oružje a.d. saopštili su ranije da je 18. maja održan još jedan sastanak sa
Štrajkačkim odborom Samostalnog sindikata na kojem im su ponuđene određene opcije u cilju prekidanja
štrajka, ali da su oni tu ponudu odbili.
Štrajkačkom odboru je, dodaje se, predočeno da ukolikko se štrajk nastavi, a ni u jednom segmentu nema
utemeljenje u realnosti, može doći do fatalnog ishoda realizacije poslovanja, a samim tim i lošeg ostvarenja
finansijskih rezultata, bez kojih nema daljeg optimalnog funkcionisanja preduzeća.
Mihajlović: Zaposleni u železnici prošli kroz teške
periode
Potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović potpisala je kolektivne ugovore sa sindikatima i
poslovodstvom četiri železnička preduzeća.
Ugovori će, kako je saopšteno, omogućiti bolje uslove rada za 11.228 zaposlenih na železnici.
Četiri železnička preduzeća formirana 2015. godine - Infrastruktura železnice Srbije, Srbija kargo, Srbija
voz i Železnice Srbije a.d. - tako su dobila svoje prve kolektivne ugovore, koji su usklađeni sa novom
organizacijom i novim sistematizacijama radnih mesta.
"Zaposleni u železnici prošli su kroz teške periode u prethodnih od 30 do 40 godina i u svim tim teškim
periodima bili su odgovorni prema svom preduzeću i prema državi. Sve što smo radili u prethodne tri
godine, radili smo zajedno, i ako postoje radnici kojima treba da se poklonim, to su sigurno radnici na
železnici", rekla je Mihajlovićeva.
U pregovorima koji su započeti krajem januara, postignuta je saglasnost sindikata, poslovodstva i
Ministarstva i postignut glavni cilj, a to je maksimalno poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih u
postojećim uslovima, a posebno onih čija su zanimanja neophodna za redovno i bezbedno odvijanje
železničkog saobraćaja.
Predsednik Sindikata železničara Srbije Dragan Ranđelović zahvalio je Ministarstvu i Vladi Srbije na
potpisivanju kolektivnih ugovora kojima je, kako je rekao, "započelo odmrzavanje finansijsko-materijalnog
položaja zaposlenih".
"Hvala Ministarstvu, kolegama iz sindikata i poslovodstvu na korektnoj saradnji. Pokrenuli smo se sa mrtve
tačke, kako bi železnice ponovo postale lider u srpskoj privredi i regionu", rekao je Ranđelović.
Predsednik Sindikata izvršnih službi srpskih železnica Nebojša Nikić zahvalio je potpredsednici Vlade na
trudu u vezi sa zaključivanjem kolektivnih ugovora.
"Zaposlenima na železnici niko nije izašao u susret kao što je to uradila potpredsednica Vlade Zorana
Mihajlović. Ovo je četvrti i do sada najbolji kolektivni ugovor koji pamtim", rekao je Nikić.
Kako je saopšteno iz kabineta Zorane Mihajlović, zaključivanje kolektivnog ugovora za četiri železnička
preduzeća je samo jedan, ali vrlo važan korak u zajedničkoj težnji Ministarstva, sindikata i poslovodstva da
železnički sektor kroz nova ulaganja i zajednički rad svih povrati svoju poziciju na tržištu u vidu bezbednog,
sigurnog, udobnog i kao nekada omiljenog prevoza, uz dalje unapređenje materijalnog položaja zaposlenih.
TANJUG/VEČERNJE NOVOSTI
Banke sve kreativnije u zarađivanju novca:
Opomena za odlazak u minus 400 DINARA
Banke su sve kreativnije u smišljanju načina na koji od građana zarađuju novac i praktično ne naplaćuju
samo ono što im je zakonom zabranjeno. Na sve drugo zaračunavaju procenat - od uobičajenih naknada za
obradu kreditnih zahteva, pa do "ugrađivanja" i u čekove kojima građani kupuju na odloženo, pišu
"Novosti".
Naknada i do deset odsto
Pojedine bakne naplaćuju i celih 10 odsto naknade - to bi značilo da na pozajmljenih 1.000 evra klijent banci
u startu ostavi celih sto evra.
Ovoliki procenat je, kako se navodi u tekstu, trenutno ekstreman primer, jer se u tarifama srpskih banaka
"trošak obrade kredita" uglavnom naplaćuje po dva, tri, maksimum pet odsto.
- I to je protivzakonito, jer Zakon o obligacionim odnosima navodi da isključivo kamata može da bude
naplaćena kao trošak kredita - ukazuje Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača "Efektiva".
Naplata upita stanja na bankomatu
Takođe, svega nekoliko banaka ne naplaćuje "upit stanja" na sopstvenom bankomatu.
Ali, preovladavaju one koje traže da im platite da bi vam "preko" bankomata rekle koliko novca imate na
računu. Ove tarife idu od 15, 20 dinara na "sopstvenom" bankomatu pa do 35 ako "tuđi" bankomat pitate
koliko novca još imate.
Na šalteru je, za sada, upit stanja besplatan, ali ako
želite da promet po računu dobijete napismeno ovo
parče papira će vas koštati i do 350 dinara.
Posebna priča čekovi
Čekovi su posebna priča. Sve banke naplaćuju
"izdavanje čekovnih blanketa" uglavnom od 10 do
30 dinara.
Ali, ima i jedna koja je samo da zaračunava "ležarinu" na čekove - po 30 dinara za svaki mesec koliko ček
stoji nenaplaćen - nego kad ček konačno stigne na naplatu sa računa klijenta u to ime "skine" još 100 dinara,
navode "Novosti".
Ako se kasni sa ratom ili uleti u nedozvoljeni minus za to se neće naplatiti samo zatezna kamata već i
troškovi opomene - od 200 do 400 dinara.
Pojedine banke se se dosetile i da uvedu proviziju i na ukrupnjavanje sitnog novca u visini od pet odsto od
iznosa.
Asocijacija malinara Srbije priprema protest zbog
niskih otkupnih cena
Proizvođači malina u celoj Srbiji uskoro će započeti proteste ako se na sastanku za sedam-osam dana ne
dogovore sa otkupljivačima o ceni maline, rekao je danas predsednik Asocijacije malinara Srbije Dobrivoje
Radović.
On je agenciji Beta rekao da proizvođači traže prosečnu
otkupnu cenu od 1,75 evra po kilogramu, koliko košta
najlošija klasa maline.
"Izvozne cene maline se kreću od 1,95 evra do 2,20 evra
po kilogramu za 'rolen', najkvalitetniju vrstu", rekao je
Radović.
Od države se, kako je rekao, ne traži nikakav novac, već samo da svojim autoritetom utiče na otkupljivače
da dođu na razgovore i kontroliše ih da se ne ponašaju monopolski prilikom utvrđivanja cena, kao i da li
plaćaju porez na dobit.
Belgijska firma Krops je, prema njegovim rečima, ponudila akontnu (garantovanu) cenu u decembru prošle
godine od 100 dinara za kilogram malina, a ovih dana je kompanija Sirogojno ponudila 120 dinara.
Iskustva, kako je rekao, pokazuje da se na tu akontnu cenu kasnije, kada počne otkup maline i ponuda i
potražnja iskristališu cene, malo doplati.
"Otkupljivači, sasvim je očigledno, ucenjuju proizvođače niskim cenama da bi što više zaradili, a koliki im
je profit može se videti po tome kako su ovih meseci uređivali dvorišta i zgrade oko hladnjača", rekao je
Radović.
Dodao je da je "vozni park otkupljvača veći i skuplji nego Vlade Srbije".
"Otkupljivači se javno bahate, a proizvođači ne mogu da prežive", rekao je Radović.
On je procenio da će ove godine rod maline biti upola manji jer je suša prošle godine uništila zasade, pa će
to smanjiti prinos za oko 30 odsto, a dvadesetak odsto će biti šteta ove godine zbog grada koji je "prošarao"
skoro celom Srbijom.
Radović je rekao da je problem i kako naći radnike koji uz hranu i smeštaj dnevno mogu da zarade od 1.800
do 2.500 dinara, zavisno od toga koliko naberu.
"Ako ne dogovorimo bar minimalnu otkupnu cenu od 1,75 evra po kilogramu zapustićemo malinjake, neki
već jesu zbog niskih otkupnih cena, pa neka otkupljivači razmisle od koga će kupovati maline", rekao je
Radović.
Evo šta komunalni policajac sme, a šta mu je
strogo zabranjeno i kada smo sve bili ŠOKIRANI
NJIHOVIM PONAŠANJEM
Bahato parkiranje, napadi i maltretiranje građana, krađe, dilovanje droge... - zvuči vam kao dosije
pripadnika nekod ozloglašenog klana? Ne, ovo su dela pripadnika Komunalne policije koja su šokirala
građane Srbije.
Ponašanje pripadnika komunalne policije ponovo se našlo u žiži javnosti kada su mediji izvestili o slučaju
Norvežanina koji je zbog bačenog opuška ispred beogradskog aerodroma kažnjen novčano, što i jeste po
našim zakonima, ali i osuzimanjem pasoša na šta komunalni policajac nije imao pravo.
Ipak, to je samo jedan u nizu slučajeva koji su razgnevili ljude i po ko zna koji put poveli priču o tome šta
policijski službenici smeju, a šta ne smeju da rade. Evo nekoliko slučajeva u kojima su "organi reda"
uhvaćeni da krše red i zakon.
Nepropisno parkiranje
Na primere bahatog parkiranja vozila komunalne policije sugrađani su se žalili nebrojano puta. Od
ostavljanja vozila na išrafiranoj površini, potom i na zelenoj, pa do zauzimanja dva parking mesta - sve ovo
radili su upravo oni čiji je jedan glavnih poslova da brinu o nepropisno parkiranim vozilima.
Maltretiranje građana
Građani su više puta svedočili o različitim verbalnim i fizičkim napadima koje su pretrpeli od strane
komunalaca.
Jedan čitalac svojevremeno nam se požalio na maltretiranje putnika u javnom prevozu, tvrdeći da
komunalna policija u Beogradu autobuse zaustavlja i na 20 minuta dok sve putničke karte ne budu
pregledane.
Ništa manje problematični nisu bili ni postupci službenika u drugim gradovima u zemlji, pa su policajci ruke
uvrtali onima koji bi pokušali da ih snime na dužnosti u Nišu, ali i trgovcima koji robu prodaju na
novosadskim i čačanskim ulicama.
Ono što je možda najviše šokiralo javnost bio je slučaj dvanaestogodišnjeg dečaka u Leskovcu kojeg su
komunalni policajac i saobraćajni inspektor išamarali u momentu kada je on mobilnim telefonom pokušao
da snimi njihov službeni automobil.
Pretnje, krađe, dilovanje droge...
Zapamćen je ostao i bahati komunalni policajac koji je pretio građanima na "Fejsbuku", nakon čega je
kažnjen smanjenjem plate na četiri meseca, ali i njegova koleginica koja je uhvaćena kako krade meso u
jednoj od kraljevačkih prodavnica i to u momentu dok je sa njom bila njena ćerka.
Pojedini su otišli i korak dalje u kršenju zakona, pa su u Beogradu 2015. godine razotkrivena dva službenika
koji su dilovali drogu i duvan. Prvi je uhapšen u julu, i to dok je bio na bolovanju, dok je drugi priveden
pravdi u decembru kada mu je zaplenjeno 16 kilograma duvana.
Sa skandalima se nije stalo, pa su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu prošle godine
uhapsili komunalnog policajca R.M. zbog sumnje da je počinio krivično delo primanje mita.
Ipak, navedeni incidenti prošli su bez tragičnog ishoda, što nije bio slučaj i sa prodavcem lubenica Vladom
Marinkovićem, koji je na Vidikovačkoj pijaci u Beogradu preminuo od srčanog udara, nakon što su ga
dvojica policajaca duže vreme maltretirala.
Na zahtev Nikole Ristića, načelnika beogradske Komunalne policije, sprovedena je interna kontrola kojom
su utvrđene nepravilnosti u radu dvojice službenika, te su isti ubrzo suspendovani.
Šta komunalni policajci smeju, a šta ne
Svaki od ovih prestupa po pravilu je za sobom povlačio hrpu pitanja o tome koje su to nadležnosti
komunalne policije i da li su i kada legitimisanje, verbalni napad ili upotreba sile opravdani.
Stoga treba podsetiti da prema Zakonu o komunalnoj policiji, u obavljanju poslova komunalni policajac ima
sledeća ovlašćenja:
Upozorenje: Komunalni policajac će upozoriti lice koje svojim ponašanjem narušava red u gradu.
Ovakva upozorenja se daju usmeno, pisano ili putem sredstava javnog informisanja;
Usmeno naređenje: Usmenim naređenjem komunalni policajac izdaje obavezna uputstva i zabrane,
ali i nalaže mere kako uspešno obaviti određeni komunalni posao;
Provera identiteta: Komunalni policajac može da proveri identitet lica uvidom u lične isprave ili na
osnovu izjave osobe čije ponašanje krši određeni komunalni propis. Pre provere, policajac je dužan
da upozna lice sa razlozima provere identiteta;
Dovođenje: Ako ne utvrdi identitet, policajac dovodi lice nadležnom organu da bi se utvrdio
identitet;
Pregledanje lica i predmeta: Komunalni policajac može da izvrši pregled osobe koja krši komunalni
zakon, ali takođe može i da pregleda vozilo ili predmete koji su u vlasništvu tog lica. "Komunalac"
prvo treba da pita lice da mu omogući pristup predmetima, a ako osoba to odbije on može sam da
proveri sumnjive predmete. Pregled lica mora vršiti komunalni policajac istog pola;
Privremeno oduzimanje predmeta: Policajac može privremeno da oduzme predmet koji je dobijen
kršenjem propisa ili je upotrebljen za tu svrhu. Prilikom oduzimanja predmeta, komunalni policajac
dužan je da izda potvrdu o privremeno oduzetim predmetima;
Video nadzor: Prostori i objekti mogu se obezbediti video nadzorom da ne bi došlo do kršenja
komunalnih propisa. Uređaji moraju biti vidljivi sa istaknutim natpisom da je prostor ili objekat pod
video nadzorom;Upotreba sile: Fizičku snagu i službenu palicu komunalni policajac može da
upotrebi samo ako ne postoji drugi način da zaštiti sebe ili drugog od fizičkog napada. Lisice
policajac, takođe, može da koristi protiv lica koje pruža otpor ili pokušava da pobegne.
To znači da im nije dozvoljeno da:
Sredstva prinude primenjuju po svaku cenu, jer slovo zakona kaže: U svom radu komunalni policajci
rukovode se i principom rada sa najmanjim štetnim posledicama, a sredstva prinude primenjuju samo kad je
to apsolutno nužno i u meri koja je neophodna za izvršenje zadataka bez nepotrebnih štetnih posledica;
Trajno oduzimaju lični dokument
Privremeno oduzimaju predmet bez potvrde o tome
Vrše dužnost bez službene uniforme sa oznakama
Odbiju zahtev lica da se pre primene ovlašćenja predstave službenom legitimacijom
Država sama vraća pogrešno uplaćen novac
Firme u Srbiji koje su pogrešno uplatile novac za naknade ili su uplatile više novca, počev od 2015.
godine, mogu da računaju da će im on biti vraćen.
Agencija za privredne registre, a na osnovu člana 4. Pravilnika o praćenju i načinu povraćaja više ili
pogrešno uplaćenih sredstava, po službenoj dužnosti, pokrenula postupak za povraćaj tih sredstava na račun
uplatioca. Prvo onaj iz 2015. pa redom. Na to mogu da računaju preduzeća koja su prema APR-u izvršila
uplatu većeg iznosa naknade ili su, pak, pogrešno uplatila sredstva.
I u narednom periodu, APR će nastaviti sa povraćajem više ili pogrešno uplaćenih sredstava izvršenih u
2016, 2017. i 2018. godini, u skladu sa izvršenom kontrolom koju sprovode nadležni registri, odnosno
Sektor ekonomsko- finansijskih poslova Agencije.
Osim toga APR će nastaviti da obavlja povraćaj više ili pogrešno uplaćenih sredstava prema dostavljenim
zahtevima podnosioca registracionih prijava. Pregled predmeta, odnosno registracionih zahteva, po kojima
je identifikovan višak uplaćenih sredstava po rešenim predmetima, a za koje nije izvršen povraćaj, dat je u
aplikaciji Pretraga rešenih predmeta za koje su uplaćene naknade u većem iznosu od propisanih.
RTV VOJVODINA
Zakazani ispiti za 160 sudijskih i tužilačkih
pripravnika
U pravosudni sistem Srbije primiće se 160 pripravnika u sudovima i tužilaštvima širom Srbije. Testiranje
kandidata sprovodi Pravosudna akademija 29.05. i 05.06.2018. godine u Beogradu, Kragujevcu, Nišu i
Novom Sadu.
Po oglašenom javnom konkursu Ministarstva pravde od 15.12.2017. godine, Pravosudna akademija je
zakazala ispite za proveru znanja kandidata koji su konkurisali na mesto sudijskih i tužilačkih pripravnika.
Direktor Pravosudne akademije Nenad Vujić ističe: "Reč je o odluci Ministarstva pravde da raspiše konkurs
za prijem pripravnika u sudovima i tužilaštvima širom Srbije. Pripravnički staž traje dve godine i za to
vreme, pripremaće se i u praksi za polaganje pravosudnog ispita, pohađanje Pravosudne akademije i ulazak
u pravosuđe Srbije kroz prvu sudijsku odnosno tužilačku funkciju. Govorimo o 58 sudova (osnovnih, viših i
privrednih) koji ukupno primaju 121 pripravnika i 16 tužilaštava (osnovnih i viših) koja primaju 39
pripravnika."
Najveći broj kandidata na pripravničkim pozicijama biće primljen upravo u sudovima i tužilaštvima u
Beogradu, Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu, ali i u još tridesetak gradova Srbije.
Po rečima direktora Pravosudne akademije Nenada Vujića, uloga Pravosudne akademije je da testira znanje
svih zainteresovanih kandidata koji su završili Pravni fakultet, a nisu položili pravosudni ispit, kako bi se
odabrali najbolji pojedinci da osveže naše pravosuđe.
Tako, ispit za tužilačke pripravnike, održaće se 29.05.2018. godine od 11:00 u sledećim gradovima:
- Pravnom fakultetu u Beogradu, Bulevar kraLja Aleksandra 67;
- Pravnom fakultetu u Kragujevcu, Jovana Cvijića 1;
- Pravnom fakultetu u Nišu, Trg kraLja Aleksandra 11 i
- Pravnom fakultetu u Novom Sadu, Trg Dositeja Obradovića 1
Ispit za sudijske pripravnike, održaće se 05.06.2018. godine od 11:00 sati na istim lokacijama kao i za
tužilačke pripravnike.
Kandidatima je bilo dozvoljeno da apliciraju i za mesto tužilačkog i za mesto sudijskog pripravnika,
odnosno u više tužilaštava i sudova, pa tako govorimo o jedinstveno evidentiranim kandidatima za tužilački
ispit - 247, a za sudijski 500.
Ovo je prvi put da se ovoliki broj kandidata prima odjednom u pravosuđe Srbije i posebno se ističe da je ovo
prvi put da se kroz jedinstveno testiranje kandidata primaju pripravnici.
Država nije vlasništvo pojedinaca nego svih
građana – neophodno prekinuti s praksom tajnih
ugovora
NIS, JAT, zemljište na kojem se gradi Beograd na vodi, vojno-poljoprivredno zemljište, nekadašnja fabrika
automobila – sve ovo bilo je u vlasništvu građana Srbije. Danas država Srbija ima manjinski udeo u srpsko-
ruskim ili srpsko- arapskim firmama koje su osnovane po ugovorima koji su uglavnom pod oznakom
tajnosti. Svi ovi ugovori, osim za Fijat, potpisani su na osnovu međudržavnih sporazuma. Takvim
sporazumima se istovremeno suspenduju zakoni Srbije.
Jedan od sporazuma koji je po svim dostupnim informacijama i istraživanju Insajdera bio štetan za budžet
Srbije, odnosno građane, bio je sporazum potpisan 2008. Tada su predstavnici vlasti iz DS-a, DSS-a i G17
plus u ime države, a navodno u interesu građana, ruskim partnerima prodali većinski udeo u nacionalnoj
naftnoj kompaniji NIS. Osim toga, ustupili su sve prirodne rezerve nafte i gasa u zemlje i to bez ikakve
javne rasprave a to znači da građani Srbije nisu znali nikakve detalje ni planove. Saznali su, nekoliko godina
kasnije, na osnovu istraživanja Insajdera.
Predstavnici gotovo svake vlasti ne samo što se usuđuju da sklapaju poslove na štetu države, kao da je
država u njihovom vlasništvu, nego ne žele ni da odgovaraju na pitanja novinara i da bar tako objasne
odluke koje su donosili u ime svih građana.
Nekada opozicija, a danas vlast, radi isto. Nekada su se protiv takve prakse bunili, danas je primenjuju. Svi
se sećaju brojnih optužbi predstavnika SNS u vreme dok su bili opozicija na račun Mlađana Dinkića i DS-a.
Jedan od ugovora koji je za njih tada bio sporan i štetan za Srbiju, a koji nosi oznaku tajnosti bio je ugovor
za Fijat.
U međuvremenu, predstavnici današnje vlasti, odnosno SNS-a i SPS-a, potpisali su međudržavni sporazum s
Ujedinjenim Arapskim Emiratima što je bila osnova za brojne ugovore i poslove kao što su izgradnja
Beograda na vodi na luksuznoj lokaciji, prodaja JAT-a, ustupanje vojnog poljoprivrednog zemljišta.
Na osnovu jedva dostupnih informacija do kojih se dolazi isključivo višemesečnim istraživanjem može se
zaključiti da je većina ovako sklopljenih poslova i ugovora bila na štetu države i građana i baš zato je
neophodno da se takva praksa prekine ili bar naknadno javnosti da uvi u sve tajne ugovore. Ne može se
oznaka tajnosti stavljati na ugovore kojim se, primera radi, bez ikakve javne rasprave i u tajno sklopljenim
poslovima, nekoj stranoj kompaniji ustupa državna imovina, koja je istovremeno i imovina građana.
Posle svega što je do sada poznato o „strateškim poslovima“ u koje se unosi državna imovina ubuduće bi
morali, kao u Švajcarskoj, građani da odlučuju na referendumu.
Država nije privatno vlasništvo ni Vojislava Koštunice, ni Borisa Tadića, ni Ivice Dačića, ni Aleksandra
Vučića niti nekog sledećeg predsednika ili premijera... ovo je država svih građana Srbije.
NAČELNIK GENRALŠTABA STEKAO
USLOVE ZA PENZIJU: Predsednik Vučić može
Dikovića da zadrži u službi
Načelnik Generalštaba general Ljubiša Diković ispunio je zakonske uslove da ode u penziju, međutim
odluku da li će napustiti mesto glavnokomandujućeg srpskim oružanim snagama, ili će ostati još neko
vreme doneće predsednik Srbije Aleksadnar Vučić.
Diković ima 45 godina beneficirang radnog staža, od toga sedam na mestu načelnika Generalštaba, a 23.
maja napunio je 58 godina života, što ga automatski opredeljuje za penziju, kaže vojni analitičar
Aleksandar Radić.
- On mora po sili zakona da ide iz službe. Ali, predsednik Republike, u ovom trenutku to je
Aleksandar Vučić, koji postavlja, razrešava dužnosti i penzioniše oficire može da ga zadrži u službi
još dve godine - kaže Radić.
General Ljubiša Diković ističe da ne beži od penzije.
- Apsolutno sam spreman. Mogu odmah otići u penziju. To je jednostavna stvar, a ukoliko i ostanem u
službi biće sve po zakonu - rekao je on za televiziju N1.
Podsetimo, nedavno je predsednik Vučić rekao da je zadovoljan Dikovićevim radom.
Recommended