OBALE I VALOVI

OBALE I VALOVI

Što rade valovi i kako oblikuju obalu?

1

2

Obale su osjetljiva područja podložna utjecaju mora, a obalne hazarde uzrokuju intenzivni fizički procesi poput valova, tsunamij, plime i oseke, jakih oluja, uragana, tajfuna.

Hazardi postaju sve izrazitiji budući da većina svjetskog stanovništva živi u obalnim područjima.

DUGOROČNOM NIŠTA NIJE UZALUDNO KAO POKUŠAJI DA SE PROMJENE NA OBALAMA NE DOGODE.

Promjene se mogu neko vrijeme zaustaviti/spriječiti, ali kad more nešto jako želi, doći će i uzeti!

3

Osnovni pojmovi: ponavljanje

1. Vjetar stvara valove2. Voda zahvaćena valom oscilira, ali se ne kreće s valom3. Što se zbiva kad val udari o obalu?4. Udari olujnih valova mogu biti katastrofalni

4

Razgon vala

5

Globalne visine valova

6

Kretanje valova

Putanje molekula vode su kružnice.Ispod VALNE BAZE, valovi ne djeluju!Osobine valova: L , H. Što su?Koji parametri nedostaju? smjer kretanja vala

duljina valadubina mora

7

Udari valova o obalu

Kad je dubina manja od valne baze, val se lomi. Dno utječe na kretanje vala tako što val postaje strmi vrh ”pada” ispred dna.Koji su hrvatski nazivi za pojave prikazane slikom? 8

Skretanje valova

Valovi mijenjaju putanju kad dođu u plićak. Zašto? Energija je vala koncentrirana na rtove i širi se prema zaljevu.

9

10

Valovi na obalu dolaze pod kutom, izobate su paralelne s obalom, jedan kraj vala prvi „osjeća dno” – na dubinama manjim od L/2, dio vala usporava, dok se ostatak vala kreće istom brzinom, dolazi do savijanja valne fronte.

Povratne struje

Kad se val lomi paralelno s obalom, nastaju povratne struje. Opasne su (“Bay watch”)!

11

Kako more modificira obale?

12

Polazišta

1. Valovi erodiraju ili akumuliraju sedimente uzduž obala (konstruktivni I destruktivni valovi)Destruktivni valovi (više od 10 u minuti) izazivaju eroziju. Valovi se lome duboko na obali, što znači da mali dio njihove energije koriste na zapljuskivanje. Povratni val je jak jer energija nije utrošena, te se materijal odnosi u more.2. Vrste obala3. Delte se obilježene taloženjem, valovima i plimom-osekom4. Grebeni su specifični tipovi obala vezani za tropska područja5. Globalne promjene razine mora su povezane s TEKTONIKOM PLOČA i glacijacijama

13

Kako se obala erodira:

Hidrauličko djelovanje: udar valova i abrazijaKomprimirani zrak u pukotinama stijena Povlačenje vode

Korozija (kemijsko djelovanje)

Korozija i trošenje kao posljedica sudaranja zrna u moru

14

To je proces kojim se stijene postepeno troše zbog stalne izloženosti djelovanju vjetra ili vode. Produkti nastali trošenjem se transportiraju.

Valovi svojom energiju utiskuju zrak u pukotine u stijenama

Komprimirani zrak stvara veliki pritisak na pukotinu. Kako se more vraća, pritisak se oslobađa i stijena se povlači iz pukotine i pukotina postaje sve veća.

Djelovanje valova: lom vala i erozija

15

Valovima oblikovana terasaTerasa nastala djelovanjem valova

oštrobridni fragmenti stijena

Šljunak i kršje Pijesak, “mekani”

uh…

Morfologija obale koja je izložena valovima

16

Brzina i erozija (ponavljanje)

17

TRANSPORT: Dužobalni transport (dužobalne struje)

Većinom je pijesak na plažama produkt trošenja stijena na kopnu i transporta produkta trošenja rijekama.

18

Efikasan način raspoređivanja materijala (pijeska i šljunka) duž obale

Kako funkcionira to kretanje?

Valovi stiže iz jednog smjera (smjer je određen vjetrom), udaraju o obalu pod kutom koji odgovara smjeru vjetra i napuštaju obalu pod kutom od 900 (što je posljedica gravitacije, refrakcija valova!)

Smjer nadolazećih valova

Smjer povratnog vala

Dužobalni transport19

Smjer kretanja valova i mora

Smjer „kretanja” plaže

Dužobalnastruja

Dužobalni transportsediment se prenosi uzdužobale sve dok ne naiđe na neku prepreku

20

Dužobalna struja može izazvati eroziju ako budžet sedimenta nije u balansu

21

KLASIFIKACIJA OBALA

Prema geološkom pristupu Aktivna obala: blizu rubova ploča, mogu bitiaktivnost i potresi Pasivna obala: daleko od rubova ploča, stabilna obala

22

KLASIFIKACIJA OBALA

STUPANJ MODIFIKACIJE (prema obalnoj dinamici) Primarne obale: formirane ne-marinskim procesima. Nastale su erozijom s kopna, akumulacijom s kopna, vulkanskom aktivnošću, recentne glacijalne obale i obale oblikovane pomacima kore. Sekundarne obale: formirane marinskim procesima, erozijom valova i morskih struja, akumulacijom valova morskih struja ili djelovanjem organizama.

23

KLASIFIKACIJA OBALA

POVIJEST Izložena – Pad razine mora ili podizanje kopna Potonula - Raste razina mora ili kopno tone DOMINANTNI PROCESI Erozija TaloženjePREMA SASTAVU: siliciklastične karbonatne

24

25

Raznolikost obala, zašto?

Značaj pleistocena

Geološko doba koje traje od prije 2,6 milijuna godina do 11 700 godina. Razina mora je porasla za nekih 100njak metara zadnjih 18 000 godina. Većina obala (globalni događaj) je potonula. Primarne su obale vrlo česte!

26

Sekundarne obale su modificirane erozijom ili taloženjem

27

Sekundarne obale

EROZIJA trošenje djelovanjem valova, rijekama i ledenjacima

Stupovi, hridi, lukovi Spilje Terase Tombolo Klifovi

TALOŽENJE: sedimenti se nakupljaju iz lokalnog izvora ili nakon transporta rijekama, ledenjacima, morskim stujama ili valovima. Uključuje delte, močvare mangrova, slane močvare, barijerne otok (lagune), plaže, sipina, tombolo

28

Erozijska obala

Rtovi Klifovi Spilje Lukovi Stupovi, hridi Morske terase

29

Zaljevi i rtovi

Obala je izgrađena od sedimenta isedimentnih stijena koje se izmjenjuju. Sediment se brže erodira nego stijena bez obzira da li se radi o hidrauličkom djelovanju ili koraziji. tako nastaju RTOVi (stijena) koji strše u more i ZALJEVI (sediment). Pijesak se nakuplja u zaljevu jer DESTRUKTIVNI valovi gube energiju jednom kad udare u rt i postaju KONSTRUKTIVNI. Obala može postati ravna, ako se rtovi erodiraju jer su primirili veliku većinu udara destruktivnih valova.

30

Valovima formirana terasa

Erodirana hrid

Stup= Hrid

Prirodni luk

Stara litica

Geomorfološki oblici koje su valovi napravili

31

32

Hidrauličko djelovanje valova proširuje pukotine u litici i nastaje spilja.

Ako se to zbiva na rtu, isti proces može biti na drugoj strani. S vremenom dvije spilje će uslijed korozije i korazije biti

erodirane i nastat će LUK. Valovi će nastaviti s erozijom baze luka, a trošenjem (npr.

biološkim) će se oslabiti gornji dio luka. Luk će se srušiti, ostaje STUP koji nije povezan s rtom. Nastavak erozije (korazija) na bazi stupa i trošenje (napr

smrzavanjem kišnice u pukotinama) na vrhu stupa će dovesti do stvaranja HRIDI.

Postanak luka, stupa I hridi

Postanak luka i hridi

33

Hrid (uništena, erodirana hrid)

Luk

34

Morske terase

35

Spilja bez krova

36

Klifovi

Povlačenje klifa prema kopnu

37

Valovi erodiraju bazu litice/KLIFAhidrauličkim djelovanjem (tlak u pukotini), korazijom (litica je izložena udarima valutica i kršja, puca) i korozijom (kemijsko djelovanje morske vode i litice, vapnenci su jako izloženi)Valovi stvaraju valnu potkapinu na bazi litice/KLIFA. S vremenom litica/KLIF postaje nestabilna, ruši se. Proces se ponavlja, litica se povlači. Materijal koji se srušio nakuplja se ispred litice/KLIFA.S vremenom brzina se erozije smanjuje kako se energija valova usredotočuje na sediment koji se skuplja ispred (platforma).

38

Klifovi

Osobine obale gdje se taloži

Sipine (spit) Barijerni hrptovi Tombolo Barijerni otoci Delta

39

SIPINA (SPIT) nastaje kad dužobalna struja premješta sediment uzduž obale ali nailazi na promjene smjera obale (pojava rta). S vremenom, sve je više sedimenta nakupljeno, stvaraju se uske trake sastavljene od valutica trake od pijeska koje su na jednom kraju povezane s kopnom. Prvo su se istaložile veće valutice jer za to treba veća energija. Sipina može biti savijen, ako se promijeni smjer dominirajućeg vjetra. Iza sipine, more j e zaštićeno zbog čega se razvija vegetacijski pokrov I SLANE MOČVARE.

40

Sipina (spit)

Primjer s naše obale? Nin! Kako objašnjavamo?

41

Tombolo, sedimentni most

Nastaje kad sedimenti povežu otok ili stup na otvorenom moru s obalnom linijom. Ako sipina dosegne otok, stup.

42

Barijerni greben (otok) i laguna

Nakon Ledenog doba razina se mora podigla. Barijerni se hrptovi pomiču k obali kao da sediment traktor gura ispred sebe. Uloga plimskih amplituda o oblikovanju barijernog grebena je velika!

43

Plaže

Žal (plaža) je područje obale između linije oseke i permanentne vegetacije.

44

Pješčane plaže

Pijesak je karakteristična osobina plaža. Ljeti: manje i blaže oluje, slabiji valovi, (nose pijesak iz dublje-morskih prostora na žal), prevladava nadiranje vode (swash), plaža je šira. Zimi: jači, zimski valovi nose pijesak u dublje-morski okoliš, češće oluje I intenzivniji valovi prevladava povlačenje vode (backwash), plaža je uža.

45

Ljetne plaže

Plaže: Sortiranje

Raste stupanj sortiranostiUdio gline se smanjujeVeći broj zaobljenih zrna pijeska

46

Drugi način nastanka: Primarne obale

Primarne su obale mlade i oblikovane procesima koji su karakteristični za kopnene okoliše, djelovanje rijeka, ledenjaka, vulkanizam ili tektonska aktivnost (izdizanje). Delta Vulkanska obala (lava se erodira) Tektonski aktivna obala

47

Delte su proširenja kopna u more. Složeno sedimentno tijelo gdje su vidljive zone s prevladavajućim fluvijalnim i marinskim utjecajem. Na delti su česti distribucijski kanali s krupnozrnastim sedimentima i močvarne zone sa sitnozrnastim sedimentima bogatim organskim primjesama. Neki distribucijski kanali presušuju, a drugi nastaju.

Što znamo o našoj obali?

Taložna ili erozijska Izložena ili potonula Imamo li tombola, sipina, lukova, hridi, laguna…

48

49