View
11
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
OBLIGACIJE
Priroda, pojam, podele obligacija
Nunc transeamus ad obligationes, Gai Inst.
3.88
U Gajevim Institucijama obligacije su posebna
grana prava. One pripadaju široj oblasti
imovinskog prava u skladu sa čuvenom Gajevom
triparticijom (Omne autem ius quo utimur, vel ad
personas pertinet vel ad res vel ad actiones, Gai Inst.
1.8).
Summa divisio
Omnis enim obligatio vel ex contractu nascitur vel ex
delicto, Gai Inst. 3.88.
Kontrakti – dozvoljene radnje (široko shvatanje)
Delikti – nedozvoljene radnje
Kasnija Gajeva podela izvora obligacija -
trodeoba
D.44.7.1pr (Gaius libro secundo aureorum):
pr. Obligationes aut ex contractu nascuntur aut ex
maleficio aut proprio quodam iure ex variis
causarum figuris.
kontrakti – delikti - drugi izvori
Justinijanova podela
Just. Inst. 3.13.2:
Nunc transeamus ad obligationes. obligatio est iuris vinculum, quo
necessitate adstringimur alicuius solvendae rei, secundum nostrae civitatis
iura2. Sequens divisio in quattuor species deducitur: aut enim ex contractu
sunt aut quasi ex contractu aut ex maleficio aut quasi ex maleficio. prius
est, ut de his quae ex contractu sunt dispiciamus. harum aeque quattuor
species sunt : aut enim re contrahuntur aut verbis aut litteris aut
consensu. de quibus singulis dispiciamus.
Kontrakti – kvazikontrakti – delikti - kvazidelikti
Insitucionalna podela
Privatno pravo: pravo koje se odnosi na lica, na
stvari, na tužbe
Pravo koje se odnosi na stvari (imovinsko pravo):
stvarno pravo, nasledno pravo, obligaciono pravo
Obligaciono pravo: Obligacije nastaju iz
kontrakata, delikata kao i iz kvazikontrakata i
kvazidelikata
Obligacije su res incorporales
Gaj, Institucije 2.14. Bestelesne stvari su one koje se
ne mogu dodirnuti, kakve su one koje se sastoje u
nekom pravu, kao što je zaostavština,
plodouživanje, obligacije bilo na koji način da su
nastale.
Kontraktne i deliktne obligacije
Ex contractu – kontrakti su najvažnije obligacije (ugovor, sporazum, dogovor)
- dvostrani pravni poslovi
Najvažniji kontrakt - stipulacija
Formalizam v. saglasnost volja (consensus)
Ex delicto – privatni delikti (delicta privata)
Samo su privatni delikti izvor obligacija (furtum,
iniuria, damnum iniuria datum, rapina....)
Delicta privata v. delicta publica (crimina)
Definicija obligacije (Paul)
Paulus D.44.7.3.pr: Obligationum substantia non in eo consistit ut aliquod
corpus nostrum aut servitutem nostram faciat, sed ut alium nobis obstringat ad
dandum aliquid vel faciendum vel praestandum.
(Suština obligacije se ne sastoji u tome da nas neko učini držaocem ili nam
ustanovi službenost, nego da drugoga obaveže prema nama na neko
davanje, činjenje ili neki drugi oblik prestacije (npr. naknadu štete,
jemstvo).
Odnos između poverioca i dužnika- inter partes
Potraživanje poverioca i obaveza dužnika (dare, facere,
praestare)
Poverilac nema pravo na stvar, nego na dugovanu činidbu
(prestaciju)
Definicija obligacija (Justinijanove
Institucije)
Obligatio est iuris vinculum, quo necessitate
adstringimur alicuius solvendae rei secundum nostrae
civitatis iura.
Obligacija je pravna veza na osnovu koje smo po
pravu naše države obavezni da nešto izvršimo.
Obligare – solvere
Dinamika imovinskih odnosa
Actio in personam
Titius Rufus iudex esto. Quod Aulus Agerius Numerio Negidiohominem Stichum vendidit, qua de re agitur, quidquid ob eamrem Numerium Negidium Aulo Agerio dare facere oportet exfide bona, eius iudex Nm Nm Ao Ao condemnato, si non paretabsolvito.
(Ticije Rufus neka bude sudija. Ako je Aulo Agerije prodaoroba Stiha Numeriju Negidiju, i o tome je reč, štogod NumerijeNegidije treba da da li učini Aulu Ageriju na osnovu poštenja ipoverenja (ex fide bona), njega Numerija Negidija neka sudijaosudi, a ako se ne utvrdi neka ga oslobodi).
Actiones in personam – Gajeva
definicija
In personam actio est, qua agimus cum aliquo, qui
nobis vel ex contractu vel ex delicto obligatus est, id
est cum intendimus dare facere praestare oportere.
(Lična tužba je ona koju podižemo protiv nekog koji
nam je obavezan ili ugovorom ili deliktom, tj. kada
u zahtevu stoji dare, facere, praestare.)
obligationes civiles - obligationes
naturales
Podela na civilne i prirodne obligacije polazi od
utuživosti.
Civilne obligacije su utužive, a prirodne su neutužive,
ali naplative.
Primer: obligacije robova – prema trećima, ali i
prema pater familias-u
Obligacije lica alieni iuris
D.12.6.64
Tryphoninus libro septimo disputationum
Si quod dominus servo debuit, manumisso solvit,
quamvis existimans ei aliqua teneri actione, tamen
repetere non poterit, quia naturale adgnovit debitum:
Ako je vlasnik - gospodar dugovao robu, i isplatio
mu nakon manumisije, to ne može nazad tražiti čak i
u slučaju kada je (pogrešno) verovao da može biti
tužen (nekom tužbom), jer je to prirodni dug.
Poreklo obligacija – fizička veza
Najstariji oblici obligacija govore o ličnoj vlasti
poverioca, o vezivanju i podređivanju dužnika
(terminologija: obligare, solvere, tj. obligatio, solutio,
nexum, nectere).
Obligare – solvere (obligatio, solutio)
Zakon XII tablica – manus iniectio
2. – POST DEINDE MANUS INIECTIO ESTO. IN IUS DUCITO (Gell., 20, 1, 42-45 ; Gaius, 4, 21).
3. – NI IUDICATUM FACIT AUT QUIS ENDO EO IN IURE VINDICIT, SECUM DUCITO, VINCITO AUT NERVO AUT COMPEDIBUS XV PONDO, NE MAIORE, AUT SI VOLET MINORE VINCITO (Gell., 20, 1, 42-45 ; Ter. Phorm., 334 ; Liv., 8, 28, 8 ; Fest., F. 165 ; Gell., 20, 10, 7. 9).
4. – SI VOLET SUO VIVITO. NI SUO VIVIT, QUI EUM VINCTUM HABEBIT, LIBRAS FARRIS ENDO DIES DATO. SI VOLET, PLUS DATO (Gell., 20, 1, 42-45 ; Gai., 2 ad XII tab., D., 50, 16, 234, 2).
5. – Erat autem ius interea paciscendi ac nisi pacti forent, habebantur in vinculis dies sexaginta. Inter eos dies trinis nundinis continuis ad praetorem in comitium producebantur, quantaeque pecuniae iudicati essent, praedicabatur. Tertiis autem nundinis capite poenas dabant, aut trans Tiberim peregre venum ibant (Gell., 20, 1, 46-47).
6. – TERTIIS NUNDINIS PARTIS SECANTO. SI PLUS MINUSVE SECUERUNT, SE FRAUDE ESTO (Gell., 20, 1, 48-52 ; Quint., 3, 6, 84 ; Tertul., Apol., 4 ; Dion Cass., 12).
Arhaični kontrakti (pravni poslovi)
Zakon XII tablica / Tabula VI
1. – CUM NEXUM FACIET MANCIPIUMQUE,
UTI LINGUA NUNCUPASSIT, ITA IUS ESTO
(Fest., F. 173 ; Cic., de or., 1, 57, 245 ; Paul., 1
Man., Vat. Fr., 50 ; Gaius, 1, 119 ; 2, 104 ;
Varr., l. L., 6, 60).
Delikti – tablica VIII
2. – SI MEMBRUM RUPIT, NI CUM EO PACIT, TALIO ESTO (Fest. L. 363 ; Gell., 20, 1, 14 ; Gaius, 3, 223 ; Paul., Sent., 5, 4, 6 ; Prisc., Inst. gramm., 6, 13, 69).
3. – MANU FUSTIVE SI OS FREGIT LIBERO, CCC, SI SERVO, CL POENAM SUBITO (Paul., Coll., 2, 5, 5 ; Gaius, 3, 223 ; Gell., 20, 1, 32).
4. – SI INIURIAM FAXSIT, VIGINTI QUINQUE POENAE SUNTO (Gaius, 3, 220. 223 ; Gell., 20, 1, 12).
Delikti - tablica VIII
12. – SI NOX FURTUM FAXSIT, SI IM OCCISIT, IURE CAESUS ESTO (Macr., Sat., 1, 4, 19 ; Gell., 8, 1 ; 20, 1, 7).
13. – LUCI . . . SI SE TELO DEFENDIT, . . . ENDOQUE PLORATO (Cic., p. Tull., 20, 47 ; 21, 50 ; Prisc., Inst. gramm., 6, 18, 93 ; Gai., ad ed., D., 47, 2, 55, 2 ; D., 9, 2, 4, 1 ; Gell., 11, 18, 6. 7 ; Cic., p. Mil., 3, 9 ; Ulp., ad ed., Coll., 7, 3, 2).
14. – Ex ceteris – manifestis furibus liberos verberari addicique iusserunt (Xviri) ei, cui furtum factum esset – ; servos – verberibus affici et e saxo praecipitari ; sed pueros impuberes praetoris arbitratu verberari voluerunt noxiamque – sarciri (Gell., 11, 18, 8 ; Cf. Gaius, 3, 189 ; Gell., 20, 1, 7).
15. a. – Concepti et oblati (furti) poena ex lege XII tab. tripli est (Gaius, 3, 191 ; Cf. Gaius 3, 186. 187).
15. b. – . . . LANCE ET LICIO . . . (Fest., P. 117 ; Gaius, 3, 192 ; Gell., 11, 18, 9 ; 16, 10, 8).
16. – SI ADORAT FURTO, QUOD NEC MANIFESTUM ERIT – , [DUPLIONE DAMNUM DECIDITO] (Fest. F. 162 ; Gaius, 3, 190 ; Gell., 11, 18, 15 ; Fest., P. 19).
Obligacije i činidba (prestacija)
Prestacija mora biti moguća.
Impossibilium nulla est obligatio.
Stvarna (faktička) mogućnost (predaja stvari
koje ne postoje)
Pravna nemogućnost (prodaja stvari extra
commercium)
Impossibilium nulla est obligatio
Gai Institutiones, 3.97-98.
97. Ako je ono što smo se obavezali da damo takvo da se ne možedati, nevažeća je stipulacija, kao kada je neko obećao slobodnogčoveka, verujući da je rob, ili nekog mrtvog, za koga je verovao daje živ, ili neku sakralnu ili religijsku stvar, za koju je mislio da možebiti u pravnom prometu. 97a. Isto tako je nevažeća stipulacija kojomse neko obaveže na nešto što po prirodi stvari ne može postojati,kao što je kentaur. 98. Takođe, ništava je stipulacija pod nemogućimuslovom, npr. da se prstom dodirne nebo. Ali, ako je ostavljen legatpod uslovom koji je nemoguć, naši učitelji su bili mišljenja da postojiobaveza, kao da je legat ostavljen bez uslova; a pravnici drugeškole (prokuleanci) smatrali su da je i legat nevažeći kao istipulacija. I zaista je teško dati odlučujući argument bilo za jedno iliza drugo gledište.
Fizička nemogućnost
Pravna nemogućnost
Pravna nemogućnost
nemoralnost
D.45.1.35.1 (PAULUS libro duodecimo ad Sabinum):
Takođe kad je reč o nečemu što zakon zabranjujeda se čini, ako je to trajna zabrana, ugovor jeništav, na primer ako se neko obaveže stipulacijomda će se oženiti svojom sestrom; iako, čak i kadanije reč nužno o trajnoj zabrani, kao što je slučaj(ženidbe) sa adoptiranom sestrom, isto se mora reći,jer bi to u krajnjem slučaju bilo suprotno moralu.
45.1.27 Pomponius libro 22 ad Sabinum:
pr. Veluti si quis homicidium vel sacrilegium sefacturum promittat. Sed et officio quoquepraetoris continetur ex huiusmodiobligationibus actionem denegari.
Na primer ako se neko obaveže da ćepričiniti ubistvo ili svetogrđe. Svakako jedužnost pretora da uskrati tužbu iz ovakvihobligacija.
Obligacije s predmetom na dare,
facere ili praestare
D.45.1.2.pr.(PAULUS libro duodecimo ad Sabinum):
Stipulationum quaedam in dando, quaedam in faciendo consistunt.
Stipulacije se nekada sastoje u davanju, a nekada u činjenju.
dare = preneti svojinu
facere= preneti državinu, detenciju, uraditi nešto ili se uzdržati
Praestare = jemčiti, odgovarati za štetu (culpam praestare)
Obligacija mora biti određena ili
odrediva
Obligatio certa –
Obligatio incerta (odrediva po objektivnim
parametrima)
Obligatio certa – obligatio incerta
GAIUS, D.45.1.74:
Neke stipulacije su određene (certae), a neke neodređene odnosno odredive(incertae).
Određena je kada iz izjave jasno proizilazi šta, kakvo i koliko da bude, na primerdeset zlatnika, zemlja Tuskulanus, rob Stihus, sto modija najbolje afričke pšenice, stoamfora najboljeg kampanskog vina.
ULPIANUS, D.45.1.75.pr-2:
Gde se, međutim, iz stipulacije ne vidi šta, kojeg kvaliteta i koliko se duguje, kažese da je stipulacija incerta. 1. Ako je, dakle, stipulacijom nekome obećano da će muse dati zemljište, a nije rečeno tačno koje zemljište, ili uopšteno rob, bez njegovogimena, time je u obligaciju uneto nešto neodređeno (ali odredivo). 2. To je do temere tako da ukoliko se neko obavezao na sto modija dobre afričke pšenice, stoamfora dobrog kampanskog vina, smatraće se za stipulaciju na incertum, jer oddobrog može biti bolje. Iz ovoga proizlazi da kada se nešto nazove dobrim, neoznačava nešto određeno, jer ono što je bolje od dobrog je isto tako dobro. Akada neko ugovori najbolje onda je on ugovorio stvar najvišeg stepena kvaliteta ito osigurava da je ugovoreno nešto određeno).
Alternativne i fakultativne obligacije
Ako obligacija ima dve ili više prestacija onda je
reč o takozvanim alternativnim obligacijama ili
fakultativnim obligacijama (facultas alternativa).
Duae res in obligatione una res in solutione –
alternativne obligacije
Una res in obligatione duae res in solutione – facultas
alternativa
Alternativne obligacije i plus petitio
causa
Justiniani Institutiones,. 4.6.33d:
Onaj ko više potražuje s obzirom na mesto, može sesmatrati da je veoma blizak onome ko više potražuje sobzirom na osnov. Jer, ako je neko s tobom zaključioovakvu stipulaciju: „Da li obećavaš da ćeš dati robaStiha ili deset zlatnika“ pa na osnovu toga potražujeda mu se dâ jedno ili drugo, na primer ili samo rob ilisamo deset (zlatnika), može se smatrati da višepotražuje, jer je kod ovakvih ugovora pravo dužnika daon sam izabere da li će ispuniti obligaciju davanjemnovca ili predajom roba.
Zadaci:
1. Marko je stipulacijom obećao Gaju da će dati konja Pegaza ili 10 zlatnika. Koja će pravila važiti u sledećim slučajevima:
Konj Pegaz je umro prirodnom smrću.
Marko nije ispunio obećanje. Gaj ga tuži i traži samo predaju konja Pegaza.
2. Gaj duguje Marku roba Stiha, ali se može osloboditi obaveze ukoliko preda konja Pegaza. Stih je umro pre predaje prirodnom smrću.
Šta će biti s obligacijom?
ZOO:
OBAVEZE SA VIŠE PREDMETA
Alternativne obaveze
Član 403 (Pravo izbora)
Ako neka obaveza ima dva ili više predmeta, ali je dužnik dužan dati samo jedan da bi se oslobodio obaveze, pravo izbora, ako nije što drugo ugovoreno, pripada dužniku i obaveza prestaje kad on bude predao predmet koji je izabrao.
Član 407 (Ograničenje na preostali predmet)
Ako je jedan predmet obaveze postao nemoguć usled nekog događaja za koji ne odgovara ni jedna strana, obaveza se ograničava na preostali predmet.
Fakultativne obaveze ZOO:
Član 409 (Ovlašćenje dužnika u fakultativnoj obavezi)
Dužnik čija obaveza ima jedan predmet, ali mu je dopušteno da se oslobodi svoje obaveze dajući neki drugi određeni predmet, može se koristiti tom mogućnošću sve dok poverilac u postupku prinudnog izvršenja ne dobije potpuno ili delimično predmet obaveze.
Član 410 (Ovlašćenja poverioca u fakultativnoj obavezi)
(1) Poverilac u fakultativnoj obavezi može zahtevati od dužnika samo predmet obaveze, ali ne i drugi predmet, kojim dužnik, ako hoće, može takođe ispuniti svoju obavezu.
(2) Kad predmet obaveze postane nemoguć usled događaja za koji dužnik odgovara, poverilac može tražiti samo naknadu štete, ali se dužnik može osloboditi obaveze dajući predmet koji je ovlašćen dati umesto dugovanog predmeta.
Subjekti obligacija
Poverilac (creditor)
Dužnik (debitor)
Ravnopravni (pravno, nema odnosa
nadređenosti i podređenosti)
Treće lice (izuzetak, primer actiones
adiecticiae qualitatis, ugovori u korist trećih
lica)
Sporedni dužnik - jemac
Arhaično pravo – obligacije deluju intuitu
personae
U početku sve su obligacije INTUITU PERSONAE
strogo vezane za ličnost
nisu nasledive
gase se smrću stranke
arhaični kontrakti (nexum, sponsio)
delikti
U klasičnom pravu - inter partes
Po pravilu, obligacije deluju inter partes, relativno
između poverioca i dužnika.
U slučaju smrti poverioca ili dužnika obligacije
prelaze na naslednike (univerzalna sukcesija)
Obligacije intuitu personae su izuzeci:
Kontrakti sklopljeni s obzirom na osobine ličnosti:
mandatum, societas, locatio conductio operarum, u
nekim slučajevima locatio conductio operis
Delikti
Dejstvo inter partes
45.1.83 Paulus libro 72 ad edictum:
pr. Inter stipulantem et promittentem negotiumcontrahitur. Itaque alius pro alio promittens daturumfacturumve eum non obligatur: nam de se quemquepromittere oportet.
Posao se sklapa između stipulatora i promisora.Stoga, ako neko za drugoga obeća da će neštodati ili učiniti, njega (drugoga) to ne obavezuje.Naime, svako treba da obeća za sebe.
Alteri stipulari nemo potest
Podeljene i solidarne obligacije
Ako ima više subjekata u obligacionom odnosu na
poverilačkoj ili dužničkoj strani onda to mogu biti
podeljene ili solidarne obligacije.
Najčešće nastaju nasleđivanjem, ali i kada više lica
kupe neku stvar ili uzmu u zakup.
Podeljene obligacije
D. 45.2.11.1-2 (PAPINIANUS libro undecimo responsorum):
(Ako je u tablicama bilo napisano da je u korist toga i toga (dvojice)zaključena stipulacija da se isplati sto zlatnika, a nije bilo dodatoda će oni biti solidarni poverioci, smatra se da svakome od njihpripada razmerni deo. I suprotno tome, ako se utvrdi da je ovakoodređeno: „ugovoreno je u skladu s pravom da će se dati JulijuKarpu toliko zlatnika, to smo obećali ja, Antonin Ahilej iKornelije Dius“, u tom slučaju oni duguju razmerne delove, jer nijebilo navedeno da su to oni solidarno obećali, kako bi na taj načinbila dva solidarna dužnika).
Predmet prestacije je deljiv (npr. novac)
Nije posebno ugovorena solidarnost
Svaki poverilac ima pravo da traži ispunjenje samo
dela činidbe
Svaki dužnik obavezan da plati samo deo činidbe
Solidarne obligacije
Justiniani Institutiones, 3.16.pr-1:
Dvojica ili više dužnika iz stipulacije postaju na ovajnačin: “Mevije, da li obećavaš da ćeš dati petzlatnika? Seju, da li obećavaš da ćeš dati tih istih petzlatnika”, pa oni svaki za sebe, odvojeno, izjave:“Obećavam”. Kod ove vrste obligacija i pojedinimpoveriocima duguje se solidarno i pojedini dužniciodgovaraju solidarno, jer se i u jednoj i u drugojobligaciji radi o jednoj (istoj) stvari, pa bilo da jedanprimi ispunjenje obligacije, bilo da jedan obligacijuispuni, ta obligacija prestaje za sve i svi oni bivajuoslobođeni.
Solidarne obligacije
Predmet prestacije je nedeljiv
Predmet prestacije je deljiv, ali je solidarnost izričito
ugovorena ili propisana zakonom
Svi za jednog jedan za sve
Aktivna solidarnost – više poverilaca
Svaki poverilac može tražiti isplatu celokupnog
duga, a isplatom duga jednom poveriocu gasi se
solidarna obligacija prema svim poveriocima
Pasivna solidarnost – više dužnika
Od svakog dužnika može se tražiti isplata duga u
celini
Elektivna solidarnost – kod ugovornih obaveza
Elegere – izabrati
Poverilac izabere jednog od više dužnika i od
njega naplati dug u celini
Ili jedan dužnik isplati obavezu jednom od više
poverilaca
Kumulativna solidarnost – kod deliktnih
obligacija
Kaznu plaća svaki od delinkvenata u celini
Zadaci:
1. Marko i Petar su poverioci iz stipulacije. Dužnik Gaj je obećao da plati 100 zlatnika.
Koliko može da traži Marko od Gaja ako je obligacija podeljena? A Petar?
Koliko može da traži Marko od Gaja ako je obligacija solidarna? A Petar?
2. Marko i Petar su dužnici iz stipulacije, a dug iznosi 100 zlatnika.
a) Koliko može da poverilac Gaj traži od Marka ako je obligacija podeljena? Koliko može da traži od Petra?
Koliko može da Gaj traži od Marka ako je on (Marko) solidarni dužnik? Koliko u ovom slučaju može da traži od Petra?
ZOO:
Obaveze sa više dužnika ili poverilaca
Deljive obaveze
Član 412 (Deljenje obaveze i potraživanja):
(1) Obaveza je deljiva ako se ono što se duguje može podeliti i ispuniti u delovima koji imaju ista svojstva kao i ceo predmet, i ako ono tom podelom ne gubi ništa od svoje vrednosti, inače obaveza je nedeljiva.
(2) Kad u nekoj deljivoj obavezi ima više dužnika, obaveza se deli među njima na jednake delove, ako nije određena drukčija podela, i svaki od njih odgovara za svoj deo obaveze.
(3) Kad u nekoj deljivoj obavezi ima više poverilaca, potraživanje se deli među njima na jednake delove, ako nije što drugo određeno, i svaki poverilac može zahtevati samo svoj deo potraživanja.
ZOO
Solidarne obaveze/Solidarnost dužnika Član 414 (Sadržina solidarnosti dužnika):
(1) Svaki dužnik solidarne obaveze odgovara poveriocu za celu obavezu i poverilac može zahtevati njeno ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjena, ali kad jedan dužnik ispuni obavezu, ona prestaje i svi se dužnici oslobađaju.
Član 415 (Prebijanje):
(1) Svaki solidarni dužnik može se pozvati na prebijanje koje je izvršio njegov
sadužnik.
Član 416 (Otpuštanje duga):
(1) Otpuštanje duga izvršeno sporazumno sa jednim solidarnim dužnikom oslobađa
obaveze i ostale dužnike.
Član 417 (Prenov):
(1) Prenovom koji je poverilac izvršio sa jednim solidarnim dužnikom oslobađaju se i
ostali dužnici.
Član 423 (Pravo ispunioca na naknadu):
(1) Dužnik koji je ispunio obavezu ima pravo zahtevati od svakog sadužnika da mu
naknadi deo obaveza koji pada na njega.
ZOO
Solidarnost poverilaca
Član 425 (Solidarnost se ne pretpostavlja):
Kad na poverilačkoj strani ima više lica, ona su solidarnasamo kad je solidarnost ugovorena ili zakonom određena.
Član 426 (Sadržina solidarnosti):
(1) Svaki solidarni poverilac ima pravo zahtevati od dužnikaispunjenje cele obaveze, ali kad jedan od njih budenamiren, obaveza prestaje i prema ostalim poveriocima.
(2) Dužnik može ispuniti obavezu poveriocu koga samizabere, sve dok neki poverilac ne zatraži ispunjenje.
Obligacije (kontrakti) stricti iuris -
bonae fidei
Obligacije civilnog prava mogu biti zaštićene
tužbama stricti iuris ili tužbama bonae fidei prema
tome koliko ovlaštenja ima sudija prilikom
odlučivanja u sporu.
Stricti iuris (stipulatio, mutuum - condictio)
Bonae fidei (actio empti, a. venditi, a. locati, a.
conducti, a. pro socio, a. depoziti vel contra, a.
pigneraticia).
Actio stricti iuris
Titius iudex esto. Si paret Nm Nm Ao Ao
sestertium decem milia dare oportere qua de re
agituriudex Nm Nm Ao Ao sestertium decem
milia condemnato, si non paret absolvito.
(Ticije neka bude sudija. Ako se utvrdi da je
Numerije Negidije dužan da da Aulu Ageriju
10.000 sestercija sudija neka tuženog osudi,
a u protivnom neka ga oslobodi.)
Actio bonae fidei (actio venditi)
Titius Rufus iudex esto. Quod Aulus Agerius Numerio Negidiohominem Stichum vendidit, qua de re agitur, quidquid ob eamrem Numerium Negidium Aulo Agerio dare facere oportet exfide bona, eius iudex Nm Nm Ao Ao condemnato, si non paretabsolvito.
(Ticije Rufus neka bude sudija. Ako je Aulo Agerijeprodao roba Stiha Numeriju Negidiju, i o tome jereč, štogod Numerije Negidije treba da da li učiniAulu Ageriju na osnovu poštenja i poverenja (ex fidebona), njega Numerija Negidija neka sudija osudi, aako se ne utvrdi neka ga oslobodi).
Jednostrane i dvostrane obligacije
Obligationes unilaterales (stipulatio, mutuum, delikti)
– jedno potraživanje i jedna obaveza
Obligationes bilaterales (postoje uzajamna
potraživanja i dugovanja):
a) aequales – emptio-venditio, locatio-conductio,
societas
b) inaequales – depositum, commodatum, fiducia,
pignus, mandatum
Civilne i pretorske obligacije
Prema tome kojem pravnom sistemu pripadaju tj.
kojom tužbom su zaštićene, civilnom ili pretorskom,
obligacije se mogu podeliti na obligationes civiles i
obligationes honorariae.
Civilne tužbe – npr. actio furti, actio legis Aquiliae,
actio empti, actio venditi
Pretorske tužbe – actiones in factum
Recommended