Od (ovog) izvora tri putića ...ili zašto je ovaj slajd uopšte bitan za ovu radionicu

Preview:

DESCRIPTION

Uvod u kreiranje politike životne sredine u Evropskoj uniji Vladimir M . Pavlović Centar za evropske integracije Beogradska otvorena škola vmpavlovic@bos.rs www.bos.rs/cei. Od (ovog) izvora tri putića ...ili zašto je ovaj slajd uopšte bitan za ovu radionicu. Šta je EU?. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

UvodUvod uu kreiranje politike kreiranje politike životne životne sredine sredine uu EvropskojEvropskoj unijiuniji

VladimirVladimir MM. . PavlovićPavlovićCentarCentar zaza evropskeevropske integracijeintegracije

BeogradskaBeogradska otvorenaotvorena školaškolavmpavlovic@bos.rsvmpavlovic@bos.rs

www.bos.rs/ceiwww.bos.rs/cei

Od (ovog) izvora tri putića...ili zašto je Od (ovog) izvora tri putića...ili zašto je ovaj slajd uopšte bitan za ovu radionicuovaj slajd uopšte bitan za ovu radionicu

Teorije

integracije

Federalizam Međuvladina

saradnja

Funkcionali-zam

Motivi(ZAŠTO?)

• Mir• Demokratija• Idealizam

• Očuvanje suverenosti• Bezbednost• Ravnoteža

• Mir• Blagostanje

Proces(KAKO?)

• Jednokratni ustavni skok

• Samiti• Konferencije vlada

• “Spill over”

Ciljevi(Kuda?)

• Sjedinjene države Evrope

• Evropa država

• “Put je cilj”

Formacija HRAMA, LisabonIsključive nadležnosti Podeljene nadležnosti Dopunske nadležnosti

EU ima isključive nadležnosti u sledećim oblastima

EU i države članice dele nadležnosti u sledećim oblastima

EU može sprovoditi aktivnosti u cilju podrške, koordinacije i dopunjavanja aktivnosti država članica

Carinska unijaPravila konkurencije neophodna za funkcionisanje unutrašnjeg tržištaMonetarna politka (evro)Očuvanje biloških resursa u moru u sklopu zajedničke ribarske politikeZajednička trgovinska politika

Unutrašnje tržište, Socijalna politikaEkonomska i socijalna kohezijaPoljoprivreda i ribarstvoZaštita životne sredineZaštita potrošačaSaobraćajTrans-evropske mrežeEnergetikaProstor slobode, bezbednosti i pravdePolitike u oblasti javnog zdravlja

Zaštita i unapređenje ljudskog zdravljaIndustrijaKulturaTurizamObrazovanje, omladina i profesionalno osposobljavanjeCivilna zaštitaAdministrativna saradnja

Šta je Šta je EU?EU?

PProcesroces kreiranjakreiranja praktičnihpraktičnih politikapolitika uu EUEU

Veliki broj politika koje možemo klasifikovati na više načina

Ne postoji jedinstveni način objašnjenja procesa odlučivanja u Uniji

Složenost funkcionisanja EU◦ Isti organi EU deluju na različite načine u zavisnosti od

politika◦ Predstavnici država članica deluju na različite načine u

zavisnosti od politika◦ Iste politike su menjale procedure tokom godina – proces

evropske integracije

Kreiranje praktičnih politika u EU – smislen proces?!

Postoje li indikatori koji u kazuju na postojanje posebnih matrica u procesu kreiranja praktičnih politika (distinctive policy-making patterns):

nivo uključenosti institucija koje su nezavisne u odnosu na Vlade država članica;

procesi donošenja odluka u Savetu;

pravni karakter donešenih odluka unutar procesa.

Ova tri kriterijuma se, u načelu, međusobno prepliću i doprinose formiranju tri osnovna metoda kreiranja praktičnih politika

PROCESI DONOŠENJA ODLUKA U POLITIKAMA EVROPSKE UNIJE

METOD ODLUČIVANJA

VRSTA NADLEŽNOSTI ODLIKE METODA

I. Komunitarni metod

 

Isključiva nadležnost organa

EU

۰ jaka uloga EK ۰ značajno mesto Saveta ۰ ovlašćenja EP ۰ nadležnost Suda pravde ۰ komiteti

•Carinska unija•Zajednička trgovinska politika

• Monetarna politika

II. Metod koordinacije i benčmarkinga

 

Podeljena nadležnost između organa EU i država

članica

۰ Jaka uloga EK ۰ Savet - grupe na visokom

nivou ۰ uloga specijalizovanih

komiteta u EP

III. Otvoreni metod koordinacije

  

Dopunska nadležnost EU

۰ Donosioci odluka na nivou EU identifikuju praktično-političke ciljeve koji se ostvaruju metodama „meke moći“ Evropske unije (okvirna uputstva, benchmarking i sl.)

•Unutrašnje tržište, •Socijalna politika•Ekonomska i socijalna kohezija•Poljoprivreda i ribarstvo•Zaštita životne sredine

•Industrija•Kultura•Turizam•Obrazovanje, omladina i profesionalni treninzi•Administrativna saradnja•Zaštita i unapređenje ljudskog zdravlja

Diferencijacija u procesu kreiranja praktičnih politika – politika životne sredine - nivo država članica

Postoje razlike u nacionalnim prioritetima među zemljama članicama

Postoje razlike u kapacitetima zemalja članica

Karakteristike praktičnih politika EU bitne za države članice:

Jesu/nisu direktno vezane za koncept jedinstvenog tržišta EU

Imaju/nemaju značajan uticaj na suverenitet Jesu/nisu pojedinačnog/opšteg interesa

Diferencijacija u procesu kreiranja praktičnih politika – politika životne sredine - nivo institucija EU

Postoje razlike u prirodi, načinu funkcionisanja i logici delovanja institucija EU

Postoje razlike u mogućnosti uticaja na institucije EU

Da li je proces kreiranja praktičnih politika u EU efikasan??

Složićemo se, postoji puno izazova:

Komisija i dalje igra ključnu ulogu u procesu predlaganja pravnih akata;

Razlike u stavovima u Savetu i donošenje odluka kvalifikovanom većinom

Heterogenost zemalja članica EU

„Većine“ u Savetu i Evropskom parlamentu se stvaraju na različitim osnovama – nacionalnom vs. ideoloskom

Ipak, ne možemo reći da je ovaj proces neefikasan: Jedinstveno tržište, Evropska monetarna unija,

životna dredina, proširenje, pravosuđe i unutrašnji poslovi.

Mnogi od tzv. praktično-političkih promašaja (policy failures – reforma zajedničke poljoprivredne politike, dublja integracija u oblasti spoljne politike i bezbednosti, borba protiv klimatskih promena) su pre posledice različitih stavova o tome kako ove politike treba osmisliti i koncipirati, a ne lošeg sistema kriranja praktičnih politika i donošenja odljuka

Ključna karakteristika procesa kreiranja praktičnih politika u EU: Kompromis

Institucionalna nezavisnost / veliki broj aktera uključenih u proces nužno vode kompromisu

Saradnja unutar institucija, na primer: a) težnja da se u u Savetu odluke donose konsenzusom i da se prilikom glasanja prevaziđe neophodna kvalifikovana većina; b) težnja političkih grupa u pralamentu da se drže dogovora u cilju održivog postojanja većine

Saradnja između institucija, na primer: a) Proces predviđanja reakcije na predlog inicijative Komisije, b) želja Saveta i Evropskog parlamenta da se postigne konačan dogovor u procesu donošenja pravnih akata – veoma mali broj predloženih akata ne bude usvojen

Ali, kompromis može da izrodi praktičnu politiku koja je manje delotvorna/primenljiva/efikasna u odnosu na „idealan predlog“

Institucionalni trougaoInstitucionalni trougao

Evropski savet

Evropska komisija(1 Predsednik, 1 potpredsednik i

26 Komesara)Predstavljaju interese Unije kao

celine

Savet(28 predstavnika država članica)Predstavljaju interese država

članica

Evropski parlament(766 poslanika)

Predstavljaju interese građana Unije

Sud pravde EU

KR

EKOSOK

Sastav: Šefovi država i vlada država članica Predsednik Evropskog saveta (Herman Van Rompuy) Predsednik Evropske komisije Visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbednost (Ketrin

Ešton)

Delovanje: Sastaju se 4 puta godišnje (od sada uvek u Briselu) Odluke se donose konsezusom

Nije Savet Evrope, niti Savet Evropske unije

Evropski savet

EvropskaEvropska komisijakomisija“guardian of the treaties”

KOLEGIJUM KOMISIJE

KOLEGIJUM KOMISIJE

Šef kabineta

6 članova kabineta

Generalni direktorati (41)Direktorati

Odeljenja

Službenici

GENERALNI DIREKTORATI/DIREKTORATI + ODELJENJA

ZAPOSLENIH – 32 000

GENERALNI DIREKTORATI/DIREKTORATI + ODELJENJA

ZAPOSLENIH – 32 000

10 mogućih formacija Saveta (od decembra, 2009. god.)

Savet za opšte poslove Savet za spoljne poslove Savet za ekonomske i finansijske poslove Savet za saradnju u oblastima pravosuđa i policije Savet za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i potrošače Savet za konkurenciju Savet za saobraćaj, telekomunikacije i energiju Savet za ribarstvo i poljoprivredu Savet za zaštitu životne sredine Savet za obrazovanje, omladinu i kulturu

Savet MinistaraSavet Ministara

Delovanje: Tri nivoa odlučivanja Savet EU (Savet ministara)Politički

COREPER (Komitet stalnih predstavnika)

Komitet u oblasti:Pravosuđa i unutrašnjih poslova

Član 36 (konkurencija i poljoprivreda)Strateški komitet za pitanja imigracija,

viza i granicaEkonomski i finansijski komitet

Političko ekonomski komitetKomitet na osnovu člana 133 (Trgovina)

Komitet za finansijske uslugeKomitet za zapošljavanje

Komitet za socijalnu zaštitu

Specijalizovani komiteti(Izveštaj podnose direktno Savetu)

ZSBPPolitika i bezbednost

VojniCivilne i vojne misije

Specijalizovani komitetZa poljoprivredu

Radne grupeTehnički

Diplomatski/tehnički

Savet ministaraSavet ministara

EvropskiEvropski parlamentparlament

Zgrada za plenarna

zasedanja u Strazburu

Zgrada EP u Briselu

Generalni sekretarijat u Luksemburgu

EvropskiEvropski parlamentparlament

AgencijeAgencijeSpecijalizovana tela EU sa izraženom

izvršnom nadležnošću (ukupno 28)Ključno mesto za novu inicijativu nakon

“poraza” u toku zakonodavne fazePripremna istraživanja i davanja mišljenja u

toku zakonodavnog procesa

Hvala na pažnji!

Recommended