Upload
wind
View
27
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Uvod u kreiranje politike životne sredine u Evropskoj uniji Vladimir M . Pavlović Centar za evropske integracije Beogradska otvorena škola [email protected] www.bos.rs/cei. Od (ovog) izvora tri putića ...ili zašto je ovaj slajd uopšte bitan za ovu radionicu. Šta je EU?. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
UvodUvod uu kreiranje politike kreiranje politike životne životne sredine sredine uu EvropskojEvropskoj unijiuniji
VladimirVladimir MM. . PavlovićPavlovićCentarCentar zaza evropskeevropske integracijeintegracije
BeogradskaBeogradska otvorenaotvorena školaš[email protected]@bos.rs
www.bos.rs/ceiwww.bos.rs/cei
Od (ovog) izvora tri putića...ili zašto je Od (ovog) izvora tri putića...ili zašto je ovaj slajd uopšte bitan za ovu radionicuovaj slajd uopšte bitan za ovu radionicu
Teorije
integracije
Federalizam Međuvladina
saradnja
Funkcionali-zam
Motivi(ZAŠTO?)
• Mir• Demokratija• Idealizam
• Očuvanje suverenosti• Bezbednost• Ravnoteža
• Mir• Blagostanje
Proces(KAKO?)
• Jednokratni ustavni skok
• Samiti• Konferencije vlada
• “Spill over”
Ciljevi(Kuda?)
• Sjedinjene države Evrope
• Evropa država
• “Put je cilj”
Formacija HRAMA, LisabonIsključive nadležnosti Podeljene nadležnosti Dopunske nadležnosti
EU ima isključive nadležnosti u sledećim oblastima
EU i države članice dele nadležnosti u sledećim oblastima
EU može sprovoditi aktivnosti u cilju podrške, koordinacije i dopunjavanja aktivnosti država članica
Carinska unijaPravila konkurencije neophodna za funkcionisanje unutrašnjeg tržištaMonetarna politka (evro)Očuvanje biloških resursa u moru u sklopu zajedničke ribarske politikeZajednička trgovinska politika
Unutrašnje tržište, Socijalna politikaEkonomska i socijalna kohezijaPoljoprivreda i ribarstvoZaštita životne sredineZaštita potrošačaSaobraćajTrans-evropske mrežeEnergetikaProstor slobode, bezbednosti i pravdePolitike u oblasti javnog zdravlja
Zaštita i unapređenje ljudskog zdravljaIndustrijaKulturaTurizamObrazovanje, omladina i profesionalno osposobljavanjeCivilna zaštitaAdministrativna saradnja
Šta je Šta je EU?EU?
PProcesroces kreiranjakreiranja praktičnihpraktičnih politikapolitika uu EUEU
Veliki broj politika koje možemo klasifikovati na više načina
Ne postoji jedinstveni način objašnjenja procesa odlučivanja u Uniji
Složenost funkcionisanja EU◦ Isti organi EU deluju na različite načine u zavisnosti od
politika◦ Predstavnici država članica deluju na različite načine u
zavisnosti od politika◦ Iste politike su menjale procedure tokom godina – proces
evropske integracije
Kreiranje praktičnih politika u EU – smislen proces?!
Postoje li indikatori koji u kazuju na postojanje posebnih matrica u procesu kreiranja praktičnih politika (distinctive policy-making patterns):
nivo uključenosti institucija koje su nezavisne u odnosu na Vlade država članica;
procesi donošenja odluka u Savetu;
pravni karakter donešenih odluka unutar procesa.
Ova tri kriterijuma se, u načelu, međusobno prepliću i doprinose formiranju tri osnovna metoda kreiranja praktičnih politika
PROCESI DONOŠENJA ODLUKA U POLITIKAMA EVROPSKE UNIJE
METOD ODLUČIVANJA
VRSTA NADLEŽNOSTI ODLIKE METODA
I. Komunitarni metod
Isključiva nadležnost organa
EU
۰ jaka uloga EK ۰ značajno mesto Saveta ۰ ovlašćenja EP ۰ nadležnost Suda pravde ۰ komiteti
•Carinska unija•Zajednička trgovinska politika
• Monetarna politika
II. Metod koordinacije i benčmarkinga
Podeljena nadležnost između organa EU i država
članica
۰ Jaka uloga EK ۰ Savet - grupe na visokom
nivou ۰ uloga specijalizovanih
komiteta u EP
III. Otvoreni metod koordinacije
Dopunska nadležnost EU
۰ Donosioci odluka na nivou EU identifikuju praktično-političke ciljeve koji se ostvaruju metodama „meke moći“ Evropske unije (okvirna uputstva, benchmarking i sl.)
•Unutrašnje tržište, •Socijalna politika•Ekonomska i socijalna kohezija•Poljoprivreda i ribarstvo•Zaštita životne sredine
•Industrija•Kultura•Turizam•Obrazovanje, omladina i profesionalni treninzi•Administrativna saradnja•Zaštita i unapređenje ljudskog zdravlja
Diferencijacija u procesu kreiranja praktičnih politika – politika životne sredine - nivo država članica
Postoje razlike u nacionalnim prioritetima među zemljama članicama
Postoje razlike u kapacitetima zemalja članica
Karakteristike praktičnih politika EU bitne za države članice:
Jesu/nisu direktno vezane za koncept jedinstvenog tržišta EU
Imaju/nemaju značajan uticaj na suverenitet Jesu/nisu pojedinačnog/opšteg interesa
Diferencijacija u procesu kreiranja praktičnih politika – politika životne sredine - nivo institucija EU
Postoje razlike u prirodi, načinu funkcionisanja i logici delovanja institucija EU
Postoje razlike u mogućnosti uticaja na institucije EU
Da li je proces kreiranja praktičnih politika u EU efikasan??
Složićemo se, postoji puno izazova:
Komisija i dalje igra ključnu ulogu u procesu predlaganja pravnih akata;
Razlike u stavovima u Savetu i donošenje odluka kvalifikovanom većinom
Heterogenost zemalja članica EU
„Većine“ u Savetu i Evropskom parlamentu se stvaraju na različitim osnovama – nacionalnom vs. ideoloskom
Ipak, ne možemo reći da je ovaj proces neefikasan: Jedinstveno tržište, Evropska monetarna unija,
životna dredina, proširenje, pravosuđe i unutrašnji poslovi.
Mnogi od tzv. praktično-političkih promašaja (policy failures – reforma zajedničke poljoprivredne politike, dublja integracija u oblasti spoljne politike i bezbednosti, borba protiv klimatskih promena) su pre posledice različitih stavova o tome kako ove politike treba osmisliti i koncipirati, a ne lošeg sistema kriranja praktičnih politika i donošenja odljuka
Ključna karakteristika procesa kreiranja praktičnih politika u EU: Kompromis
Institucionalna nezavisnost / veliki broj aktera uključenih u proces nužno vode kompromisu
Saradnja unutar institucija, na primer: a) težnja da se u u Savetu odluke donose konsenzusom i da se prilikom glasanja prevaziđe neophodna kvalifikovana većina; b) težnja političkih grupa u pralamentu da se drže dogovora u cilju održivog postojanja većine
Saradnja između institucija, na primer: a) Proces predviđanja reakcije na predlog inicijative Komisije, b) želja Saveta i Evropskog parlamenta da se postigne konačan dogovor u procesu donošenja pravnih akata – veoma mali broj predloženih akata ne bude usvojen
Ali, kompromis može da izrodi praktičnu politiku koja je manje delotvorna/primenljiva/efikasna u odnosu na „idealan predlog“
Institucionalni trougaoInstitucionalni trougao
Evropski savet
Evropska komisija(1 Predsednik, 1 potpredsednik i
26 Komesara)Predstavljaju interese Unije kao
celine
Savet(28 predstavnika država članica)Predstavljaju interese država
članica
Evropski parlament(766 poslanika)
Predstavljaju interese građana Unije
Sud pravde EU
KR
EKOSOK
Sastav: Šefovi država i vlada država članica Predsednik Evropskog saveta (Herman Van Rompuy) Predsednik Evropske komisije Visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbednost (Ketrin
Ešton)
Delovanje: Sastaju se 4 puta godišnje (od sada uvek u Briselu) Odluke se donose konsezusom
Nije Savet Evrope, niti Savet Evropske unije
Evropski savet
EvropskaEvropska komisijakomisija“guardian of the treaties”
KOLEGIJUM KOMISIJE
KOLEGIJUM KOMISIJE
Šef kabineta
6 članova kabineta
Generalni direktorati (41)Direktorati
Odeljenja
Službenici
GENERALNI DIREKTORATI/DIREKTORATI + ODELJENJA
ZAPOSLENIH – 32 000
GENERALNI DIREKTORATI/DIREKTORATI + ODELJENJA
ZAPOSLENIH – 32 000
10 mogućih formacija Saveta (od decembra, 2009. god.)
Savet za opšte poslove Savet za spoljne poslove Savet za ekonomske i finansijske poslove Savet za saradnju u oblastima pravosuđa i policije Savet za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i potrošače Savet za konkurenciju Savet za saobraćaj, telekomunikacije i energiju Savet za ribarstvo i poljoprivredu Savet za zaštitu životne sredine Savet za obrazovanje, omladinu i kulturu
Savet MinistaraSavet Ministara
Delovanje: Tri nivoa odlučivanja Savet EU (Savet ministara)Politički
COREPER (Komitet stalnih predstavnika)
Komitet u oblasti:Pravosuđa i unutrašnjih poslova
Član 36 (konkurencija i poljoprivreda)Strateški komitet za pitanja imigracija,
viza i granicaEkonomski i finansijski komitet
Političko ekonomski komitetKomitet na osnovu člana 133 (Trgovina)
Komitet za finansijske uslugeKomitet za zapošljavanje
Komitet za socijalnu zaštitu
Specijalizovani komiteti(Izveštaj podnose direktno Savetu)
ZSBPPolitika i bezbednost
VojniCivilne i vojne misije
Specijalizovani komitetZa poljoprivredu
Radne grupeTehnički
Diplomatski/tehnički
Savet ministaraSavet ministara
EvropskiEvropski parlamentparlament
Zgrada za plenarna
zasedanja u Strazburu
Zgrada EP u Briselu
Generalni sekretarijat u Luksemburgu
EvropskiEvropski parlamentparlament
AgencijeAgencijeSpecijalizovana tela EU sa izraženom
izvršnom nadležnošću (ukupno 28)Ključno mesto za novu inicijativu nakon
“poraza” u toku zakonodavne fazePripremna istraživanja i davanja mišljenja u
toku zakonodavnog procesa
Hvala na pažnji!