ODREĐENJE PSIHOLOGIJE - · PDF file(opažanje, pamćenje, učenje, mišljenje, emocije,...

ODREENJE PSIHOLOGIJE

Rije psihologija nastala je spajanjem grke rijei psyche (dua) i izvedenice iz grke rijei logos (rije, govor) koja oznauje znanost. Doslovno psihologija bi bila znanost o dui. Dua je prije svega religijski i filozofski pojam te je naputen im se psihologija poela razvijati kao znanost. Prema znanstvenoj psihologiji dua ne postoji kao bioloka realnost. Krajem 19. i poetkom 20. stoljea psihologija se odreuje kao znanost o psihikim procesima (opaanje, pamenje, uenje, miljenje, emocije, motivacija.). To su unutarnji procesi koji se pojedincu neposredno oituju kao vlastiti doivljaji. Meutim ti subjektivni procesi mogu se oitovati i na objektivan nain u razliitim reakcijama ovjeka, tj. kroz ovjekovo ponaanje. Dakle psihologija je znanost o psihikim procesima i ponaanju. Zoran Bujas navodi da psihologija nastoji odgovoriti na pitanja o tome kako mi mislimo, osjeamo i djelujemo. PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST I SVAKODNEVNO PSIHOLOGIZIRANJE Ljudi pokuavaju shvatiti svoje ponaanje i ponaanje drugih ljudi, predviaju ga i objanjavaju. Ponekada su u tome i uspjeni. Meutim znanstvena psihologija razlikuje se od svakodnevnog psihologiziranja u tome da se temelji na istraivanjima. Svakodnevna objanjenja ponaanja ljudi mogu ponekad biti tona, ponekad pogrena, a tek znanstvena provjera moe dokazati njihovu tonost. POVIJEST PSIHOLOGIJE Razdoblje predznanstvene psihologije Tijekom vie tisua godina filozofi su raspravljali o ljudskoj prirodi i dotakli neke probleme kojima se danas bavi psihologija (npr. Aristotel, Hipokrat). Nedostatak filozofije je njena spekulativna metoda to znai da se filozofi slue samo rasuivanjem i nagaanjem, a ne iskustvenom provjerom. Isto tako u predznanstvenu fazu spadaju i klasine parapsiholoke tehnike koje o osobinama pojedinca zakljuuju na temelju nekih vanjskih znakova. Klasine parapsiholoke tehnike su: fiziognomika (osobine se procjenjuju na temelju izgleda lica), hiromantija (na temelju crta dlana), grafologija (prema rukopisu), frenologija (prema obliku lubanje). Frenolozi tvrde da se na temelju izboenja lubanje moemo saznati o razvijenosti neke osobine. Znanstvena faza Psihologija se od filozofije odvojila tek krajem 19. stoljea. Prijelomna godina je bila 1879. godina kada je Wilhelm Wundt, njemaki fiziolog i filozof, osnovao prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u Leipzigu u Njemakoj. U Zagrebu je 1920. godine prvi takav laboratorij osnovao Ramiro Bujas. 1929 . osnovao je i Katedru za psihologiju u Zagrebu.

GRANE SUVREMENE PSIHOLOGIJE

Temeljne grane psihologije: OPA PSIHOLOGIJA nastoji utvrditi ope zakonitosti ponaanja i doivljavanja (npr. istrauje proces uenja, pamenja, miljenja.) EKSPERIMENTALNA PSIHOLOGIJA istrauje sline teme kao i opa, ali osnovna metoda kojom se pri tome slui je eksperiment BIOLOKA PSIHOLOGIJA istrauje organske osnove psihikih procesa (ivani sustav i endokrini sustav) RAZVOJNA PSIHOLOGIJA prouava promjene u psihikom ivotu tijekom ivota od zaea do duboke starosti SOCIJALNA PSIHOLOGIJA bavi se ponaanjem pojedinca u grupi i drutvu, istrauje meuljudske odnose. Treba je razlikovati od sociologije koja se bavi drutvenim grupama i njihovim meusobnim odnosima. Primijenjene grane psihologije: PSIHOLOGIJA RADA prouava ovjeka u uvjetima rada s ciljem da ovjeku olaka rad i povea produktivnost KOLSKA PSIHOLOGIJA I PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA bavi se procesom uenja i imbenicima koji na njega utjeu. KLINIKA PSIHOLOGIJA I SAVJETODAVNA PSIHOLOGIJA - ove grane psihologije nastoje pomoi ljudima u rjeavanju njihovih emocionalnih problema i problema u ponaanju. Kliniki psiholog sudjeluje u dijagnosticiranju i uklanjanju nekih psihikih poremeaja, u prvom redu emocionalnih tekoa i poremeaja u ponaanju. RAZLIKA IZMEU KLINIKOG PSIHOLOGA I PSIHIJATRA Psihijatri su lijenici, dakle zavravaju medicinski fakultet, te nakon toga specijaliziraju psihijatriju. Kliniki psiholozi zavravaju studij psihologije, to im daje bitno drukije obrazovanje. Psihijatri pacijentima mogu propisati lijekove, a psiholozi to ne mogu. Rad psihologa je vie usmjeren na dijagnostiku psihikih problema i pri tom koriste razliite psiholoke testove. Psiholozi se vie bave lakim psihikim poremeajima, a psihijatri teim. I psihijatri i psiholozi mogu postati psihoterapeuti, tj. mogu biti ukljueni u neke oblike psihoterapije za koje moraju biti primjereno obrazovani. Stoga se oni za pojedine vrste psihoterapije dodatno osposobljavaju.

METODE PSIHOLOGIJE Glavne metode psihologije su: samoopaanje, opaanje u prirodnim uvjetima, korelacijska metoda i eksperiment.

SAMOOPAANJE Samoopaanje ili introspekcija je sustavno opaanje vlastitih psihikih procesa. To je metoda svojstvena samo psihologiji i najvie se koristila u razdoblju kada psihologija postaje samostalna znanost. Nedostaci samoopaanja: 1.) teko je istovremeno doivljavati i opaati svoje doivljaje (samoopaanje moe izmijeniti doivljavanje) 2.) teko je pronai rijei koje bi opisale raznovrsnost naih doivljaja 3.) ne postoji mogunost znanstvene verifikacije izjava ispitanika OPAANJE U PRIRODNIM UVJETIMA Opaanje se vri tamo gdje se pojava prirodno odvija. Istraiva treba napraviti plan opaanja (to e se opaati, kada i kako). Budui da prisutnost opaaa moe utjecati na ponaanje ispitanika opaa se ponekad slui pomagalima npr. skrivenom kamerom, jednosmjernim ogledalom Osim koritenjem pomagala istraivai ovaj problem rjeavaju i ukljuivanjem u grupu opaanih ili prikrivaju svoju pravu ulogu. KORELACIJSKA METODA Kod ove metode izmjeri se vie karakteristika jedne vee skupine ispitanika i ispita koliko su te karakteristike povezane. Veliina povezanosti izmeu dviju karakteristika izraava se jednim brojem koji se zove koeficijent korelacije (kree se od -1 do +1). Ako ne postoji povezanost koeficijent je 0. +1 znai maksimalnu pozitivnu povezanost -1 znai maksimalnu negativnu povezanost Pozitivna povezanost znai da porast jedne izmjerene karakteristike prati i porast u drugoj karakteristici. Negativna povezanost znai da porast jedne izmjerene karakteristike prati pad u drugoj karakteristici (za lake razumijevanje potrai primjere iz udbenika na stranici 25 i 26) Korelacijska istraivanja omoguuju predvianje. Korelacija nam govori da su neke stvari povezane, ali nam ne govori zato su one povezane. EKSPERIMENT Eksperiment je najvanija metoda znanstvene psihologije. Omoguuje nam da spoznamo uzroke i posljedice ispitivane pojave. Eksperiment je postupak kojim se, u kontroliranim uvjetima, namjerno izaziva neka pojava radi opaanja ili mjerenja. Prednosti eksperimenta su mogunost preciznog mjerenja, mogunost ponavljanja eksperimenta i stroga kontrola uvjeta. Prema mjestu gdje se provodi eksperiment moe biti laboratorijski i u prirodnim uvjetima. Laboratorijski eksperiment se provodi u laboratoriju i njegova prednost je bolja mogunost kontrole situacije koja se ispituje. Eksperiment u prirodnim uvjetima provodi se u stvarnim ivotnim situacijama gdje se ispitivana pojava moe dogoditi. Prednost je upravo u veoj slinosti eksperimentalne sa stvarnom ivotnom situacijom pa je i primjena rezultata bolja.

METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA U PSIHOLOGIJI U ove metode spadaju: intervju, anketa, testovi i upitnici, sociometrija. INTERVJU Intervju je usmjeren razgovor izmeu intervjuirane osobe i psihologa. Psiholozi ispituju ljude o njihovim stavovima, osjeajima, razmiljanjima, ponaanjima. Te izjave se onda analiziraju i na osnovi te analize donose se zakljuci. Ova metoda je dosta dugotrajna pa se koristi za ispitivanje manjeg broja ljudi. ANKETA Anketa takoer ispituje skupinu ljudi (tzv.populaciju) o njihovim stavovima, ponaanjima Provodi se na veoj skupini ljudi. Npr. ako nas zanima problem puenja meu srednjokolcima u naoj zemlji neemo ispitati sve srednjokolce ove zemlje, jer je to skupo i nepotrebno. Dovoljno je da odaberemo reprezentativni uzorak. To je uzorak koji dobro predstavlja populaciju iz koje je izabran, a ispitanici se biraju sluajnim odabirom. Najvei nedostatak ankete su neiskrenost ispitanika pri odgovaranju. TESTOVI I UPITNICI Slue za mjerenje odreenih karakteristika kod pojedinih ljudi. Pomou njih se ispituju sposobnosti, osobine linosti, interesi. Postoje testovi maksimalnog uinka koji ispituju razvijenost neke sposobnosti. U tim testovima postoje toni i pogreni odgovori. S druge strane, u upitnicima se ispitanicima postavljaju pitanja o njihovu ponaanju i doivljavanju. Tu nema tonih i netonih odgovora, stoga to nisu testovi uinka, ve je rije o tipinom ponaanju ili doivljavanju ispitivane osobe. SOCIOMETRIJA Sociometrija je postupak koji slui za otkrivanje strukture grupe. Pomou nje saznajemo odnose meu lanovima grupe, odnose privlaenja i odbijanja, tko je voa, tko je odbaeni lan Ispitanicima se postavljaju pitanja: tko ti je najsimpatiniji u razredu, s kim najvie voli provoditi slobodno vrijeme, koga najmanje cijeni. Na osnovu odgovora nacrta se sociogram - slika koja prikazuje odnose u grupi.

BIOLOKE OSNOVE PONAANJA

Ve u Antici bilo je genijalnih pojedinaca koji su uvidjeli vezu izmeu mozga i psihikih procesa. Meu prvima je bio Alkameon iz Krotona. Meutim velik broj antikih filozofa, a meu njima i najvei filozofi Aristotel, Demokrit i Platon nisu spoznali tu povezanost. Prema Aristotelu mozak je organ za hlaenje tijela tj. regulator tjelesne temperature. Stoljeima je prevladavalo miljenje da je srce sredite razuma i osjeaja. Tek krajem 18. stoljea zahvaljujui frenolozima definitivno se potvruje povezanost ivanog sustava i psihikih procesa. Dva sustava su vana u regulaciji doivljavanja i ponaanja: ivani sustav i endokrini sustav.

IVANI SUSTAV ivano tkivo graeno je od ivanih stanica (neurona) i glija stanica. Glija stanice obavljaju pomone funkcije: sudjeluju u prehrani ivanog tkiva, uvruju ga. Glija stanice dre zajedno ivane stanice (glija na grkom znai l