Odredjivanje Taksacionih Elemenata Kroshnje Stabla

Preview:

DESCRIPTION

..

Citation preview

Određivanje taksacionih Određivanje taksacionih elemenata krošnje stablaelemenata krošnje stabla

Osnovni parametri i indeksi Osnovni parametri i indeksi premjera krošnje stablapremjera krošnje stabla

Premjer krošnjePremjer krošnje

Različiti parametri krošnje pružaju pri Različiti parametri krošnje pružaju pri gazdovanju u šumama i istraživanjima bitne gazdovanju u šumama i istraživanjima bitne karakteristične pokazatelje za određivanje karakteristične pokazatelje za određivanje prirasta i sigurnosti u odnosu na abiotičke prirasta i sigurnosti u odnosu na abiotičke opasnosti za pojedinačna stabla i šumske opasnosti za pojedinačna stabla i šumske sastojine. Najvažniji parametri i uz njih sastojine. Najvažniji parametri i uz njih izvedeni parametri prikazani su na slici 1.izvedeni parametri prikazani su na slici 1.

Visina stabla×100= procenat krošnje

Dužina krošnje1.

2.Dužina krošnje

Visina stabla×100= stepen udjela krošnje

3. Dužina krošnje

širina krošnje× 100= index krošnje, odnos krošnje

4. Širina krošnje

Dužina krošnje×100= zdepastost krošnje

5. Širina krošnje

prsni prečnik

× 100=odnos širenja krošnje

6.Širina krošnje

Visina stabla

× 100= stepen raširenosti krune

Premjer poluprečnika krošnjePremjer poluprečnika krošnje

• Srednji poluprečnik krošnje stabla Srednji poluprečnik krošnje stabla odgovara prosječnom horizontalnom odgovara prosječnom horizontalnom rastojanju između osovine stabla i ivice rastojanju između osovine stabla i ivice krošnje.krošnje.

• Poluprečnici krošnje određuju se Poluprečnici krošnje određuju se projiciranjem ivice krošnje pomoću projiciranjem ivice krošnje pomoću ogledala za krošnju i služe za ogledala za krošnju i služe za izračunavanje zastrte površine.izračunavanje zastrte površine.

• Dvostruki prečnik naziva se i širina krošnjeDvostruki prečnik naziva se i širina krošnje

Premjer dužine krošnjePremjer dužine krošnje

• Dužina krošnje predstavlja rastojanje i Dužina krošnje predstavlja rastojanje i između vrha i početka krošnje.između vrha i početka krošnje.

• Kod smrče, jele, ariša i duglazije početak Kod smrče, jele, ariša i duglazije početak krošnje predstavlja najdonji pršljen sa krošnje predstavlja najdonji pršljen sa najmanje tri zelene grane.najmanje tri zelene grane.

• Dužina krošnje može se odrediti kod Dužina krošnje može se odrediti kod dubećeg stabla-pomoću visinomjera, kao dubećeg stabla-pomoću visinomjera, kao kod oborenog stabla-mjernim pantljikama.kod oborenog stabla-mjernim pantljikama.

• Srednji procenat krošnje može dati Srednji procenat krošnje može dati podatke o ranijem tretiranju sastojine, o podatke o ranijem tretiranju sastojine, o stanju njege i sigurnosti sastojine.stanju njege i sigurnosti sastojine.

Premjer zastrte površine Premjer zastrte površine krošnjekrošnje• Zastrta površina određuje se projekcijom krošnje.Zastrta površina određuje se projekcijom krošnje.• Broj poluprečnika krošnje zavisi od oformljenosti Broj poluprečnika krošnje zavisi od oformljenosti

krošnje.krošnje.• Kod pravilno oformljene krošnje dovoljno je Kod pravilno oformljene krošnje dovoljno je

projicirati 4-8 poluprečnika.projicirati 4-8 poluprečnika.• Mjerne tačke treba da su –kad se pođe od Mjerne tačke treba da su –kad se pođe od

sjevera-raspoređene prema broju poluprečnika sjevera-raspoređene prema broju poluprečnika koji će se mjeriti. koji će se mjeriti.

• Za svaku tačku mjerenja određuje se azimut Za svaku tačku mjerenja određuje se azimut pomoću ručne busole, a poluprečnik se mjeri pomoću ručne busole, a poluprečnik se mjeri pomoću pantljike (slika2.)pomoću pantljike (slika2.)

Slika 2.Slika 2.

• Iz rezultata projekcija ivice krošnje Iz rezultata projekcija ivice krošnje može se odrediti površina zastiranja može se odrediti površina zastiranja krošnje pomoću različitih načina krošnje pomoću različitih načina izračunavanja (metod trouglova, izračunavanja (metod trouglova, modeli srednjeg kruga i modeli modeli srednjeg kruga i modeli djelimičnog kruga).djelimičnog kruga).

• Ispravnost ovakog načina određivanja Ispravnost ovakog načina određivanja zastrte površine krošnje potvrđeno je zastrte površine krošnje potvrđeno je upoređivanjem sastojinske karte upoređivanjem sastojinske karte dobijene na osnovu snimaka iz dobijene na osnovu snimaka iz vazduha sa stvarnom projektovanom vazduha sa stvarnom projektovanom zastrtom površinom procijenjenom na zastrtom površinom procijenjenom na osnovu premjera više poluprečnika.osnovu premjera više poluprečnika.

• Istraživanja su izvršena na 50 Istraživanja su izvršena na 50 stabala, sa sljedećim rezultatima:stabala, sa sljedećim rezultatima:

Matematički je dokazano da ovaj Matematički je dokazano da ovaj metod daje tačnu procjenu površine metod daje tačnu procjenu površine krošnje;krošnje;

Preciznost se povećavala ako se centar Preciznost se povećavala ako se centar viziranja približavao geometrijskom viziranja približavao geometrijskom centru površine (npr. ako se centar centru površine (npr. ako se centar viziranja nalazi u sredini najvećeg viziranja nalazi u sredini najvećeg poluprečnika, onda je greška dva puta poluprečnika, onda je greška dva puta manja nego ako je centar ucrtan na manja nego ako je centar ucrtan na njegovoj četvrtini);njegovoj četvrtini);

Tačnost se povećavala sa brojem mjerenih Tačnost se povećavala sa brojem mjerenih poluprečnika (ako je centar viziranja u poluprečnika (ako je centar viziranja u sredini najvećeg prečnika i ako se površina sredini najvećeg prečnika i ako se površina procjenjuje pomoću osam poluprečnika, procjenjuje pomoću osam poluprečnika, onda 95% ovuh procjena ne odstupa sa više onda 95% ovuh procjena ne odstupa sa više od 3% planimetrijskog tačnog mjerenja.od 3% planimetrijskog tačnog mjerenja.

• Zato se za primjer zastrte površine Zato se za primjer zastrte površine preporučuje sljedeći metod:preporučuje sljedeći metod:

okom se označi jedna tačka koja će biti okom se označi jedna tačka koja će biti centar viziranja O (ova tačka će biti najčešće centar viziranja O (ova tačka će biti najčešće u blizini podnožja stabla, na strani na kojoj je u blizini podnožja stabla, na strani na kojoj je krošnja najšira) i tu se postavi kolac (slika 3.)krošnja najšira) i tu se postavi kolac (slika 3.)

Slika 3.Slika 3.

materijalizuje se osam pravaca, materijalizuje se osam pravaca, pomjerenih za 45pomjerenih za 45° pomoću osam ° pomoću osam drugih zabodenih kolčića (cdrugih zabodenih kolčića (c11, c, c22,...c,...c88).).

Pomoću instrumenta sa ogledalom Pomoću instrumenta sa ogledalom za očitavanje (tzv. Denziometar,za očitavanje (tzv. Denziometar,

Kronenspiegel, slika 4.) označi se Kronenspiegel, slika 4.) označi se tačka Btačka B11, presjek horizontalne , presjek horizontalne projekcije krošnje sa poluprečnikom projekcije krošnje sa poluprečnikom , i sve tako do kraja. , i sve tako do kraja.

OC1

Slika 5. Instrument sa ogledalomSlika 5. Instrument sa ogledalom

• Instrument se sastoji od jednog Instrument se sastoji od jednog ogledalaogledala

koji pravi ugao od 45koji pravi ugao od 45° sa podešenom ° sa podešenom horizontalom na dnu cijevi u čijem horizontalom na dnu cijevi u čijem vrhu dva konca obrazuju krst.vrhu dva konca obrazuju krst.

• Jedan konac sa olovom omogućuje Jedan konac sa olovom omogućuje vertikalni položaj pravca koji povezuje vertikalni položaj pravca koji povezuje tačku R (ukrštanje krsta) sa tačkom M tačku R (ukrštanje krsta) sa tačkom M (centar ogledala).(centar ogledala).

• Svaka tačka se posmatra kroz ogledalo Svaka tačka se posmatra kroz ogledalo koje će se naći u produžetku MR na koje će se naći u produžetku MR na vertikali instrumenta.vertikali instrumenta.

• Operator se pokreće duž poluprečnika Operator se pokreće duž poluprečnika

sve dok ne dodirne ivicu krune, i sve dok ne dodirne ivicu krune, i označi tačku Boznači tačku B11, koju pomoću kolčića , koju pomoću kolčića označi na tlu.na isti način se postupa i označi na tlu.na isti način se postupa i u slučajevima od Bu slučajevima od B22 do B do B88. .

• Projektovana zastrta površina krošnje Projektovana zastrta površina krošnje izračunava se po formuli:izračunava se po formuli:

OC1

S=π

n∑n

i=1(OB1)2

• Površina zastiranja služi za Površina zastiranja služi za izračunavanje prekrivenosti zemljišta izračunavanje prekrivenosti zemljišta krošnjama stabla.krošnjama stabla.

• Ona predstavlja dobar pokazatelj Ona predstavlja dobar pokazatelj odnosa konkurencije pojedinih odnosa konkurencije pojedinih stabala unutar sastojine.stabala unutar sastojine.

Određivanje površine omotača Određivanje površine omotača krošnje krošnje • Površina omotača krošnje je njena spoljna Površina omotača krošnje je njena spoljna

površina.površina.• Za četinare ona se izražava kao omotač Za četinare ona se izražava kao omotač

kupe ili paraboloida.kupe ili paraboloida.• Pri izračunavanju omotača kupe javlja se Pri izračunavanju omotača kupe javlja se

negativna greška (Dong-Kramer), i ona se negativna greška (Dong-Kramer), i ona se može smanjiti primjenom formule za može smanjiti primjenom formule za omotač paraboloida.omotač paraboloida.

• Površina omotača krošnje izračunava se Površina omotača krošnje izračunava se kao omotač paraboloida (O):kao omotač paraboloida (O):

O=O=

• Površina omotača krošnje najtačnije Površina omotača krošnje najtačnije se može odrediti sekcionim metodom se može odrediti sekcionim metodom pomoću srednjih horizontalnih dužina pomoću srednjih horizontalnih dužina grana na granicama dijelova-sekcija grana na granicama dijelova-sekcija krošnje.krošnje.

• Površina omotača krošnje dobro se Površina omotača krošnje dobro se pokazala kao mjerilo proizvodne pokazala kao mjerilo proizvodne sposobnosti stabla.sposobnosti stabla.

π r

6 h2[(4 h2 + r2)3/2]- r3

h- dužina krošnjer- poluprečnik krošnje

• Zapreminski prirast po 1 mZapreminski prirast po 1 m2 2 površine površine omotača krošnje predstavlja bitnu omotača krošnje predstavlja bitnu karakteristiku pri istraživanju karakteristiku pri istraživanju oštećenja šume.oštećenja šume.

Određivanje zapremine (prostora Određivanje zapremine (prostora krune)krune)

•Volumen krošnje predstavlja zapreminu krošnje.

•Kod mladih stabala čija je krošnja obrasla lišćem odnosno četinama, volumen krošnje samo malo govori o proizvodnoj sposobnosti stabala.

•Kod četinara razlikuje se jezgro bez četina i omotač krune sa četinama.

• Zapremine krošnje četinara najčešće Zapremine krošnje četinara najčešće se izračunavaju kao zapremina se izračunavaju kao zapremina kvadratnog paraboloida:kvadratnog paraboloida:

v=12

π

4r2h,

Ili kao zapremina kupe:

v= 13

π4

r2h=π

12r2h.

Određivanje maseOdređivanje mase• Ukupnu masu krošnje čini masa sitnih Ukupnu masu krošnje čini masa sitnih

grana i četina, odnosno lišća.grana i četina, odnosno lišća.

• Za asimilaciju stabla važan pokazatelj je Za asimilaciju stabla važan pokazatelj je njegova masa četina ili lišća.njegova masa četina ili lišća.

Određivanje lisnog indeksa

•Ukupna površina lišća (stabla ili sastojine) projektovana na horizont naziva se lisni indeks ili koeficijent lisne površine .

•Savremeni instrumenti,kao što su digitalni planimetar ili analizator slike omogućavaju vrlo brza i automatska mjerenja površine lišća.

Recommended