OSNOVE PSIHOLOGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA – PSIHOLOGIJA LIČNOSTI

OSNOVE PSIHOLOGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA – PSIHOLOGIJA LIČNOSTI

1PSIHOLOGIJA LIČNOSTI U

OBRAZOVANJU22.04.23

Osnovne informacije

prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub (nositelj) tajana.ljubingolub@ufzg.hr Učiteljski fakultet (Savska 77/III), soba 29 konzultacije: pon 11-12h i čet 15-16h

dr.sc. Zlatka Kozjak Mikić (izvoditelj) konzultacije: nakon nastave zkozjakm@net.hr

Marina Miloloža (asistent) marina.miloloza@ufzg.hr Učiteljski fakultet (Savska 77/III), soba 322

22.04.23

Ciljevi kolegija

Nakon ovog kolegija: Razumjet ćete glavne teorije ličnosti

i važne crte ličnosti Razumjet ćete ulogu ličnosti za

akademski uspjeh Znati ćete više o sebi Bolje ćete razumjeti ponašanje

učenika

22.04.23

Organizacija nastave

30 sati predavanja

OBVEZE STUDENATA: redovito pohađanje nastave i aktivno

sudjelovanje Izlazak na 2 kolokvija mogućnost izrade seminara min 30 bodova za izlazak na završni ispit

22.04.23

Izostanci...

dozvoljeno max 5 izostanaka: do 3 izostanka bez posljedica 4-5 izostanaka – obavezan nadoknadni

seminar!

redovitost na nastavi (bodovi): 0 izostanaka – 5 bodova 1 izostanak – 4 boda 2 izostanka – 2 boda 3 ili više izostanaka – bez bodova

22.04.23

Elementi ocjenjivanja

1. kolokvij = 30 bodova 2. kolokvij = 30 bodova

redovito pohađanje nastave = 5 bodova max

izrada izbornog seminarskog rada = 7 bodova max (neobvezno)

prezentacija izbornog seminarskog rada = 3 boda max (neobvezno)

22.04.23

Kolokviji

30 tvrdnji tip odgovora T/N Negativni bodovi Nema minimalnih uvjeta za prolazak

kolokvija

22.04.23

Ukupna ocjena iz kolegija

Za studente koji pristupe završnom ispitu, ocjena iz kolegija se formira temeljem bodova završnog pismenog i usmenog ispita, bodova na temelju pohađanja nastave te bodova iz izbornog seminara. Uvjet za prolaz na pismenom završnom ispitu je najmanje 30 bodova (mogući rezultat na testu 0-60).

22.04.23

Studenti koji udovolje studentskim obvezama i sakupe iz kolokvija/popravaka kolokvija ukupno najmanje 30 bodova oslobođeni su pristupiti pismenom dijelu završnog ispita.

22.04.23

Relevantni datumi

1.11. rok za prijavu teme izbornog seminara (na nastavi)

1.12. rok za predaju seminara (i

izbornog i/ili nadoknadnog)

22.04.23

Okvirni sadržaj kolegija

1. Uvod u psihologiju ličnosti

2. Psihoanalitički pristup ličnosti

3. Humanistički pristup ličnosti

4. Biološki i evolucijski pristup ličnosti

5. Tipovi ličnosti, dimenzije i značajne osobine

6. Motivacija i učenje

22.04.23

Okvirni sadržaj kolegija

7. Samoefikasnost, samopoimanje, samopoštovanje i školski uspjeh

8. Stres i anksioznost u školskom kontekstu

9. Odlaganje i varanje u školskom kontekstu

10. Prosocijalna ličnost vs. teškoće u razvoju ličnosti učenika

11. Agresivnost, delinkvencija i škola

12. Poremećaji ličnosti i ovisničke tendencije kod učenika

12PSIHOLOGIJA LIČNOSTI22.04.23

Obvezna literatura

Pastuović, N. (1997). Osnove psihologije obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen (str. 7-82).

Larsen, R.J., Buss, D.M. (2008). Psihologija ličnosti. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Pervin, L.A., Cervone, D., John, O.P. (2011). Psihologija ličnosti – teorije i istraživanja. Zagreb: Školska knjiga.

Ljubin Golub, T. i Kozjak Mikić, Z. (2012). Bilješke s predavanja.

22.04.23

Dopunska literatura

Cervone, D., Pervin, L.A. (2009). Personality: Theory and Research, 11th Edition. Hoboken, NJ: John Wiley & Sons.

Raboteg-Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma – čuvstveni i spoznajni aspekti prosocijalnog ponašanja. Zagreb: Alinea.

Žužul, M. (1989). Agresivno ponašanje – psihologijska analiza. Zagreb: Radna zajednica Republičke konferencije SSOH.

Essau, C.A., Conradt, J. (2009). Agresivnost u djece i mladeži. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Keresteš, G. (2002). Dječje agresivno i prosocijalno ponašanje. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Bašić, J., Koller-Trbović, N., Uzelac, S. (2004). Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja. Zagreb: ERF.

Fulgosi, A. (1997). Psihologija ličnosti: Teorije i istraživanja. Zagreb: Školska knjiga.

22.04.23

Na predavanju:

Se potpisujete Odgovarate na 1-2 kraća pitanja

vezana uz sadržaj predavanja- predajete pisane odgovore

22.04.23

Uvod u psihologiju ličnosti

Prof.dr.sc. Tajana Ljubin GolubDr.sc. Zlatka Kozjak Mikić

22.04.23

Ličnost

= skup PSIHIČKIH OSOBINA iPROCESA (psihičkih mehanizama)koji su RELATIVNO trajni, a utječu na interakcije i prilagodbu osobe na intrapsihičku, fizičku i socijalnu okolinu(Larsen i Buss,2008)

22.04.23

Psihoanalitički pristup ličnosti:

Sigmund Freud

22.04.23

Teorija razvijena krajem 19.st/ Beč Enorman utjecaj na širokom planu

(psihijatrija, psihologija, slikarstvo, film….)

Kasnije teorije razvijaju se kao reakcija na psihoanalitičku

Javno progovorio i naglašavao važnost do tad tabu- tema

22.04.23

Freud

Liječnik, radio s pacijentima, a ne zdravim osobama- kritika

Zaključio kako njihovi problemi imaju duboke psihološke korjene u konfliktima

Ideja o tome da je ponašanje rezultat stalne borbe između nagona i potreba koje su stalno u konfliktu

22.04.23

Sam patio od povremenih depresija i anksioznosti, te uzimao kokain ( ljekovite svrhe?)U radu s pacijentima koristio hipnozu, ali otkrio kako nije upotrebljiva za sve pacijenteRazvio tehniku slobodnih asocijacijaponovno proživljavanje potisnutih iskustava dovodi do katarze

22.04.23

1900 „Tumačenje snova”

1905 „Tri eseja o seksualnosti”

22.04.23

U srcu psihoanalitičke teorije je ideja da je čovjek ENERGETSKI SUSTAV

Količina energije je ograničena, a clj ponašanja je ugoda, ravnomjerno korištenje energije za ostvarivanje svih potreba

22.04.23

Druga ideja vodilja je da ljude pokreću seksualni i agresivni nagoni (instinkti)

Postoje snažni konflikti između tih instinkata i društveno prihvatljivog ponašanja i zabrana

Ponašanje je determinirano silama izvan naše kontrole

22.04.23

Motivacija

Libido (eros) – instinkt života, orjentiran prema preživljavanju, kreaciji, razvoju

Thanatos – instinkt smrti i agresije, orjentiran prema povređivanju sebe i drugih

22.04.23

22.04.23

Dva modela strukture ličnosti: prema razini svjesnosti i prema funkciji

Struktura ličnosti

Svjesna razina- fenomeni i sadržaji kojih smo u bilo kojem trenutku svjesni, učenik odgovara na pitanje

Predsvjesna razina- sadržaj kojeg lako postajemo svjesni ako mu obratimo pozornost

• Fokusirajte se na telefonski broj svojih roditelja, ili izgled i miris stomatološke ordinacije koju posjećujete i sl.

• Učenik je „zapeo u odgovaranju”, na vaše podpitanje odgovara dalje točno

22.04.23

Struktura ličnosti

Nesvjesna razina-nismo uopće svjesni, osim pod posebnim okolnostima, misli i želje koje nas na neki način plaše, sramimo ih se, izazivaju anksioznost, pa smo ih potisnuli

!!!!!! Ovo je i danas široko prihvaćeno

22.04.23

Nesvjesno se predstavlja najviše kroz snove

Nesvjesno utječe na svjesno ponašanje i očituje se:

omaškama u govoru, osjećaju anksioznosti, naizgled iracionalnom ponašanju ili osjećaj prema nekome, kao fizički simptom i sl.

22.04.23

Struktura ličnostiId – nesvjesni dio, izvor energije nagona, traži oslobađanje uzbuđenja, napetosti i energije- „ razmaženo dijete”

Ponašanje učenika kojem prevladava Id: impulzivno, ne poštuje pravila i dogovore, pokazuje veliku nestrpljivost, sve mora biti odmah i sad, neustrajan prilikom učenja, uloga nastavnika: KONTROLA, JASNO DEFINIRANA PRAVILA

22.04.23

Struktura ličnostiSuperego – idealno ja, moralnost, unutarnja predodžba onoga što smatramo ispravnim i moralno prihvatljivim, kontrolor ponašanja- „roditelj”Razvija se oko 5.-te godine nadalje

Ponašanje učenika kojem prevladava Superego: visoka samokontrola, osjeća krivnju ako nešto ne radi onako kako se od njega očekuje, često perfekcionisti, nesigurni- uloga nastavnika PODRŠKA

22.04.23

Struktura ličnostiEgo –racionalni, svjesni dio, djeluje u skladu s realitetom, razvija strategije rješavanja problema, usklađuje id i superego

22.04.23

primjerSituacija pismenog ispitaId: prepisat ću od koga mogu, baš me brigaAko mi ne da da prepišem, gnjavit ću dok ne popusti, a poslije će vidjeti!Superego: učila sam dugo, ali nisam sigurna je li to dovoljnoRado bih pogledala što je napisala učenica pored mene, ali što ako me nastavnica otkrije, to nije dozvoljeno

22.04.23

Ego: učila sam dovoljno, ali kad nastavnica bude malo dalje, bacit ću pogled susjedi za ovo pitanje za koje nisam sigurna, bit ću brza, valjda neće primijetiti- mogu li to učiniti dovoljno brzo bez posljedica?

22.04.23

Razvoj ličnosti: psihoseksualne faze

1. Oralna faza (rođenje do 18 mj.) – zadatak: odvikavanje od sisanja- ostatci u životu: žvakanje žvakaće, pušenje, narcisoidnost

2. Analna faza (18. mj. do 3. god.) zadatak: samokontrola- ostatci u životu: pedanterija, škrtost, tvrdoglavost

3. Falusna faza (3. do 5. god.)- zadatak:potiskivanje Edipovog/Elektrinog konflikta i identifikacija s roditeljem vlastitog spola- ostatci u životu: mačo, Barbi žene

22.04.23

Razvoj ličnosti: psihoseksualne faze

4. Faza latencije (6. god. do puberteta) zadatak: stjecanje sposobnosti i vještina

5. Genitalna faza (od puberteta nadalje)- značenje pokazuju mnoge kulture kroz obrede inicijacije

Uspješno napredovanje kroz faze i svladavanje karakterističnih zadataka vodi psihološkoj zrelosti- osobnost koja može voljeti i raditi

22.04.23

Obrambeni mehanizmi

Mentalne strategije za smanjenje anksioznosti

Ima “lakših” i “težih” obrana

Svatko ih ponekad koristi

Zdravi/ nezdravi?

22.04.23

Obrambeni mehanizmi

Svaki je učinkovita obrana neko vrijeme, nakon toga više ne, ako frustracija dalje traje uključuje se novi

Npr. student padne ispit prvi put: nisam imala vremena učiti, polagala sam i drugo, nema veze, ima rokova… (racionalizacija)

Zaboravi pad i sprema drugo (potiskivanje)

22.04.23

Isti ispit padne drugi put:Profesorica me zbilja mrzi, namjerno mi postavlja pitanja koja su koma (projekcija)

Padne treći put:Odustat ću od tog faksa, ne mogu ja to, idem na nešto lakše (regresija)ŠTO UMJESTO OBRANA?- suočavanje usmjereno na rješavanje problema

22.04.23

Obrambeni mehanizmi

Potiskivanje Racionalizacija Projekcija Reaktivna formacija (formirana

reakcija) Premještanje (pomaknuta agresija) Regresija Sublimacija

22.04.23

Potiskivanje (represija)

Neugodne misli, događaje i obaveze jednostavno potisnemo, zaboravimo, maknemo „u stranu”, negiramo

Učenik se boji testa iz matematike, pa uči sve drugo, a matematiku „ će kasnije, nema puno”

Odgađanje, zaboravljanje Učenik koji je zaboravio da danas

treba odgovarati ( a ne laže!)

22.04.23

Racionalizacija

“kiselo grožđe”, “slatki limun”, “isprike”

Nalazimo prihvatljive razloge za posljedice koje nisu društveno prihvatljive

Učenik se ne spremi za ispite državne mature, ne uspije se upisati na fakultet kojeg je želio, nego nešto što je rangirao nisko: nije važno, bolje mi je da nisam to upisala, s time nikad ne bih dobila posaoUčenik dobije slabu ocjenu: nema veze, bolje da se nisam iscrpila na taj predmet, imat ću više vremena i snage za druge

22.04.23

Projekcija

Projiciramo ono što nam se ne sviđa u nekog drugoga

Npr. učenik ima slabu ocjenu iz predmeta: krivi nastavnika ( ne zna objašnjavati, ne daje dovoljno šansi za popravak ocjene, prestrog je)

I nastavnik može kriviti jedino učenika, jer ništa ne radi

22.04.23

Reaktivna formacija

Ponašanje upravo obrnuto od onog što bi Id želio

Npr. nastavnik je vrlo ljut na učenika, izrazito mu je nesimpatičan- prema njemu pokazuje izrazitu ljubaznost i toleranciju

Češće obratno: kad učenika poznajemo ili nam je jako simpatičan, pa smo prema njemu stroži

22.04.23

Premještanje

Ako je izvor frustracije moćniji, jači, agresivni impuls se premješta na drugu metu,a da toga osoba nije svjesna

Nastavnik nakon konflikta s ravnateljem ili kolegom nenajavljeno i strogo ispituje učenike

22.04.23

Regresija

Nezrelo ponašanje

Npr, učenik ne uspijeva ispraviti negativnu ocjenu iz matematike, te napušta školu i program koji mu se sviđa

22.04.23

Sublimacija

Pretvaranje nepoželjnih instinkata u društveno prihvatljivo ponašanje

Prema Freudu je to najprihvatljiviji obrambeni mehanizam

Npr. Učenik umjesto da izražava agresiju prema vršnjacima i nastavnicima ide na borilačke vještine i tu „ispucava” negativnu energiju

22.04.23

Neki ljudi koriste pretežito neki tip obrane, što ukazuje na tip ličnosti- npr. potiskujuća ličnost, potiskujući način suočavanja s problemima

22.04.23