View
229
Download
2
Category
Preview:
Citation preview
OSNOVI EKONOMIJE
Prof. dr Vlado G. Vukasović
Mr Mira Jovanović
2
Literatura
Gregori Mankju (Harvard univerzitet):
PRINCIPI MIKROEKONOMIJE – Međunarodno studentsko izdanje, treće izdanje, prevod,Daily Press, Podgorica, 2006.
Kako koristiti knjigu – preporuke autora (str.14):
Rezimirajte, nemojte podvlačiti
Testirajte sebe
Vježbajte, vježbajte, vježbajte
Učite u grupama
Ne zaboravite stvarnost
3
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Kolokvijum I = 20
Kolokvijum II = 20
Seminarski = 10
Završni ispit = 50
4
UVOD
1. Deset principa ekonomije
2. Razmišljati kao ekonomista
3. MeĎuzavisnost i koristi od trgovine
5
Pojam ekonomije
Riječ ekonomija potiče od grčke riječi koja znači
“onaj koji upravlja domaćinstvom”
Ekonomija – proučavanje načina na koje
društvo upravlja svojim oskudnim resursima
Oskudnost – ograničenost društvenih resursa
6
1. Deset principa ekonomije
7
Kako donosimo odluke?
1. Ljudi se suočavaju sa izborima
Efikasnost – svojstvo društva da ostvari najviše što može iz oskudnih resursa
Pravičnost – svojstvo pravedne raspodjele ekonomskog prosperiteta meĎu članovima društva
2. Trošak (cijena) nečega je ono čega se odričete da biste to dobili
Oportunitetni trošak – ono čega se neko mora doreći da bi se dobilo nešto drugo
3. Racionalni ljudi misle o graničnim veličinama
Marginalne promjene – neznatne dodatne korekcije plana djelovanja
4. Ljudi reaguju na podsticaje
8
Kako ljudi djeluju jedni na druge?
5. Od trgovine svakome može biti bolje
6. Tržište je obično dobar način organizovanja ekonomske aktivnosti
Tržišna ekonomija – ekonomija koja alocira resurse kroz decentralizovane odluke brojnih preduzeća i domaćinstava dok djeluju jedni na druge na tržištima roba i usluga
7. Vlada ponekad može da unaprijedi tržišni ishod
Tržišni neuspjeh – situacija u kojoj tržište prepušteno samo sebi ne uspijeva da efikasno alocira resurse
Eksterni efekat – uticaj djelovanja jedne osobe na dobrobit posmatrača
Tržišna moć – sposobnost jednog ekonomskog aktera (ili male grupe aktera) da znatno utiče na tržišne cijene
Kako funkcioniše privreda kao cjelina?
8. Životni standard u jednoj zemlji zavisi od njene
sposobnosti da proizvodi robu i usluge
Produktivnost – količina roba i usluga koja se proizvodi
za jedan sat rada radnika
9. Cijene rastu kada država štampa previše novca
Inflacija – rast ukupnog nivoa cijena u jednoj ekonomiji
10. Društvo se na kratak rok suočava sa izborom između
inflacije i nezaposlenosti
Filipsova kriva – kriva koja pokazuje kratkoročni izbor
izmeĎu inflacije i nezaposlenosti
Privredni ciklus – fluktuacije u privrednoj aktivnosti, kao
što su nezaposlenost ili proizvodnja 9
10
11
2. Razmišljati kao ekonomista
Ekonomija ima sopstvenu terminologiju i način
razmišljanja
Naučni metod – objektivno razvijanje i testiranje
teorija o tome kako funkcioniše svijet
“Cijela nauka je samo unaprijeĎeno svakodnevno
razmišljanje”
Albert Ajnštajn
12
Naučni metod: posmatranje, teorija i opet
posmatranje
Eksperimenti su u ekonomiji teški
Ekonomisti se obično moraju zadovoljiti sa
podacima koje im pruža svijet oko njih
Umjetnost naučnog razmišljanja jeste u odluci
koje od pretpostavki uzeti u obzir
13
Ekonomski modeli
Modeli omogućuju da se na jednostavan način
prikažu odreĎena pitanja
Modeli su izgraĎeni uz pretpostavke
Ekonomski modeli apstrahuju (zanemaruju)
mnoge detalje ekonomije, nebitne za
proučavanje datog pitanja
14
Model: Dijagram kružnog toka
Dijagram kružnog toka je vizuelni model
ekonomije koji prikazuje tok novca na tržištu
izmeĎu domaćinstava i preduzeća
Ovaj dijagram je shematski prikaz organizacije
ekonomije. Odluke donose domaćinstva i
preduzeća. Domaćinstva i preduzeća
meĎusobno djeluju na tržištu roba i usluga, i
na tržištima faktora proizvodnje
15
Model: Granica proizvodnih mogućnosti
Granica proizvodnih mogućnosti je grafikon koji pokazuje kombinacije autputa koje bi privreda mogla da proizvede pri raspoloživim faktorima proizvodnje i raspoloživoj proizvodnoj tehnologiji
Prikazuje kombinacije autputa – automobila i
kompjutera – koje je privreda u mogućnosti da proizvede. Privreda može da proizvede bilo koju kombinaciju na granici ili ispod nje. Tačke izvan granice nijesu izvodljive pri datim ekonomskim resursima
16
17
18
Pomjeranje granice proizvodnih mogućnosti – usled
ekonomskog (tehnološkog) napretka u industriji kompjutera
19
Nivoi proučavanja ekonomije
Mikroekonomija – proučavanje donošenja
odluka domaćinstava i preduzeća i njihovog
meĎudejstva na tržištu
Makroekonomija – proučavanje fenomena u
okviru ekonomije kao cjeline – proučavanje
ekonomskih pojava u širem smislu,
uključujući inflaciju, nezaposlenost i
ekonomski rast
20
Pozitivna analiza nasuprot normativnoj
Pozitivni stavovi (opisuju) – tvrdnje koje nastoje
da opišu svijet onakav kakav jeste (što jeste)
Normativni stavovi (preporučuju) – tvrdnje koje
nastoje da preporuče kakav bi svijet trebao
da bude (što bi trebalo da bude)
21
Ključna razlika izmeĎu pozitivnih i normativnih stavova je kako sudimo o njihovoj validnosti
Pozitivni stavovi – ocjenjuju se pozitivnom analizom – provjerom činjenica, podataka, dokaza
Normativni stavovi – ocjena pored pozitivne
analize uključuje i vrijednosne sudove (etika, religija, politička filozofija)
22
Zašto se ekonomisti ne slažu?
Zbog razlika u naučnom prosuĎivanju –
neslaganja oko validnosti alternativnih
pozitivnih teorija o tome kako svijet
funkcioniše, ili neslaganja o veličini važnih
parametara
Zbog razlika u vrijednostima – i stoga,
različitih normativnih pogleda o tome koju
politiku bi trebalo ostvariti
Vrhunski ekonomista
“... mora imati rijetku kombinaciju talenata. On mora biti
matematičar, istoričar, državnik, filozof – u izvjesnoj
mjeri. Mora razumjeti simbole a govoriti riječima. Mora
razmišljati o pojedinostima, imajući u vidu generalno, i
dotaći se apstraktnog i konkretnog u istom toku misli.
Mora proučavati sadašnjost u svijetlju prošlosti radi
ciljeva u budučnosti. Nijedan djelić prirode čovjeka ili
njegovih institucija ne smije biti sasvim izvan njegovog
interesovanja. U isto vrijeme, mora biti svrsishodan i
objektivan; slobodan i nepotkupljiv kao umjetnik, a ipak
ponekad čvrsto stajati na zemlji kao političar”
Džon Mejnard Kejns 23
24
3. MeĎuzavisnost i koristi od
trgovine
Svako troši robu i usluge koje proizvodi veliki broj ljudi
MeĎusobna zavisnost i trgovina poželjne su jer
omogućavaju da svako uživa u većoj količini i raznovrsnosti roba i usluga
Princip komparativne prednosti objašnjava
meĎuzavisnost i koristi trgovine (pokazuje da od trgovine svakome može biti bolje)
25
26
27
28
29
Princip komparativne prednosti
Apsolutna prednost – uproreĎivanje meĎu proizvoĎačima robe prema njihovoj produktivnosti
Komparativna prednost – uporeĎivanje meĎu
proizvoĎačima robe prema njihovom oportunitetnom trošku
Oportunitetni trošak – ono čega se neko mora
odreći da bi dobio nešto drugo
30
31
Komparativna prednost i trgovina
Trgovina čini da svakome bude bolje jer omogućava ljudima da se specijalizuju za one djelatnosti u kojima imaju komparativnu prednost (manji oprotunitetni trošak)
Uvoz – roba koja je proizvedena u inostranstvu,
a prodaje se na domaćem tržištu
Izvoz – roba domaće proizvodnje koja je
prodata u inostranstvu
32
33
PONUDA I TRAŽNJA
kako tržište funkcioniše
4. Tržišni zakoni ponude i tražnje
5. Elastičanost i njena primjena
6. Ponuda, tražnja i politika vlade
34
4. Tržišni zakoni ponude i tražnje
Ponuda i tražnja su zakoni na osnovu kojih
funkcioniše tržišna ekonomija – odreĎuju
količinu svake proizvedene robe i cijenu po
kojoj se prodaje
Tržišna ekonomija – ekonomija koja alocira
resurse kroz decentralizovane odluke brojnih
preduzeća i domaćinstava dok djeluju jedni
na druge na tržištima roba i usluga
35
Tržište
Tržište – skup kupaca i prodavaca odreĎene
robe ili usluga
Konkurentsko tržište – tržište na kojem je
mnogo kupaca i prodavaca tako da svako od
njih ima zanemarljiv uticaj na tržišnu cijenu
36
Konkurencija
Savršeno konkurentna tržišta (savršena konkurencija):
Sva roba koja se nudi na prodaju je ista
Kupci i prodavci su toliko brojni da nijedan kupac ni prodavac ne može uticati na tržišnu cijenu – prihvataju cijenu kao datu
Nesavršeno konkurentna tržišta (nesavršena
konkurencija): monopol, oligopol, monopolistički konkurentno tržište
37
Zakon tražnje
Zakon tražnje – tražena količina jedne robe
pada kada cijena te robe raste, i obratno (pri
ostalim nepromijenjenim uslovima)
Tražena količina – količina robe koju su kupci
spremni i sposobni da kupe
Individualna tražnja – pojedinačna tražnja za
odreĎenim proizvodom ili uslugom
38
Pregled tražnje – tabela koja pokazuje odnos izmeĎu cijene robe i tražene količine
Pregled ponude – tabela koja pokazuje odnos izmeĎu cijene robe i ponuĎene količine
Kriva tražnje – grafički prikaz odnosa izmeĎu
cijene robe i tražene količine – pokazuje ponašanje kupaca
Kriva ponude – grafički prikaz odnosa izmeĎu cijene robe i ponuĎene količine – pokazuje ponašanje proizvoĎača (prodavaca)
39
40
Tržišna tražnja
Tržišna tražnja – zbir svih pojedinačnih tražnji za
odreĎenim proizvodom ili uslugom (izvodi se
iz individualnih tražnji)
Kriva tržišne tražnje – pokazuje kako ukupna
tražena količina robe varira kada cijena te
robe varira (računajući da su nepromjenljive
sve ostale varijable koje utiču na kupce) –
pokazuje ponašanje kupaca
41
42
43
Najvažnije varijable koje utiču na tržišnu
tražnju (varijable koje utiču na kupce)
Cijena – najvažnija varijabla tržišne tražnje
Prihod – pad prihoda utiče na pad tražnje za
većinom proizvoda (rast prihoda na porast
tražnje)
Normalna roba – porast dohotka dovodi do
porasta tražnje (pad dohotka dovodi do pada
tražnje)
Inferiorna roba – porast dohotka dovodi do
pada tražnje (pad dohotka dovodi do porasta
tražnje)
44
Cijene srodnih proizvoda
Supstituti – dva proizvoda kod kojih porast
cijena jednog (pad tražnje) dovodi do porasta
tražnje za drugim
Komplementarni – dva proizvoda kod kojih
porast cijene (pad tražnje) jednog dovodi do
pada tražnje za drugim
45
Sklonosti – najočiglednija determinanta
pojedinačne tražnje (ekonomisti ne
objašnjavaju ukuse ljudi – već ispituju što se
dešava kad se sklonosti mijenjaju)
Očekivanja – od budućnosti mogu da utiču na
tražnju za robom i uslugama danas
Broj kupaca – spremnih i sposobnih da kupe
46
47
48
Promjena tražnje – pomjeranje krive tražnje (promjena želja kupaca da kupuju po bilo kojoj cijeni)
Promjena ponude – pomjeranje krive ponude (promjena želja preduzeća da prodaju po bilo kojoj cijeni)
Promjena tražene količine – kretanje duž
nepromijenjene krive tražnje
Promjena ponuđene količine – kretanje duž nepromijenjene krive ponude
49
Zakon ponude
Zakon ponude – ponuĎena količina robe raste
kada cijena te robe raste, i obratno (pri
ostalim nepromijenjenim uslovima)
Ponuđena količina – količina robe koju su
prodavci spremni i sposobni da prodaju
Individualna ponuda – pojedinačna ponuda
odreĎenog proizvoda ili usluge
50
51
Tržišna ponuda
Tržišna ponuda – zbir svih pojedinačnih ponuda
prodavaca odreĎenog proizvoda ili usluge
(izvodi se iz individualnih ponuda)
Kriva tržišne ponude – pokazuje kako ukupna
ponuĎena količina robe varira kada cijena te
robe varira (računajući da su nepromjenljive
sve ostale varijable koje utiču na prodavce) –
pokazuje ponašanje proizvoĎača (prodavaca)
52
53
Najvažnije varijable koje utiču na tržišnu
ponudu (varijable koje utiču na prodavce)
Cijena – najvažnija varijabla tržišne ponude
Cijena inputa – ako cijena inputa raste
ponuda proizvoda se smanjuje (povećava
troškove – proizvodnja je manje profitabilana)
Tehnologija – tehnološki napredak povećava
ponudu (smanjuje troškove proizvodnje)
Očekivanja – napr. rasta cijena mogu
povećati proizvodnju, i obratno
Broj prodavaca – smanjenjem broja
prodavaca smanjuje se i ponuda, i obratno 54
55
56
Ravnoteža ponude i tražnje
Ravnoteža – situacija u kojoj je cijena dostigla nivo pri kome je ponuĎena količina jednaka traženoj količini
Pri ravnotežnoj cijeni količina robe koju kupci žele i mogu da kupe u potpunosti se podudara sa količinom koju prodavci žele i mogu da prodaju
Ravnotežna cijena – cijena koja izjednačava ponuĎenu i traženu količinu (tzv. cijena po kojoj se “čisti” tržište)
Ravnotežna količina – ponuĎena i tražena količina pri ravnotežnoj cijeni
57
58
Tržišta koja nisu u ravnoteži
Višak – situacija prekomjerne ponude – u kojoj
je ponuĎena količina veća od tražene količine
Nestašica – situacija prekomjerne tražnje – u
kojoj je tražena količina veća od ponuĎene
količine
59
60
Zakon ponude i tražnje
Zakon ponude i tražnje – cijena svake robe se
prilagoĎava dok ne dovede u ravnotežu
ponuĎenu količinu i traženu količinu te robe
Zakoni ponude i tražnje imaju tendenciju da
pomjeraju cijenu ka ravnotežnoj cijeni
61
Tri faze programa za analizu promjene
ravnoteže
1. Utvrdite da li dogaĎaj pomjera (mijenja) krivu
tražnje ili krivu ponude (ili možda obje)
2. Utvrdite u kojem smjeru se kriva pomjera
3. Upotrijebite dijagram ponude i tražnje da
biste vidjeli kako to pomjeranje mijenja
ravnotežnu cijenu i količinu (tržišnu
ravnotežu
62
63
64
65
5. Elastičnost i njena primjena
Elastičnost – mjera koliko kupci i prodavci
reaguju na promjenu tržišnih uslova
Mjera reagovanja tražene i ponuĎene količine
na jednu od njihovih determinanti
U suštini, elastičnost mjeri spremnost kupaca ili
prodavaca da napuste tržište kad uslovi
postanu nepovoljni
66
Elastičnost tražnje
Cjenovna elastičnost tražnje – mjera reagovanja
tražene količine za robom na promjene
cijene te robe
= procentualna promjena tražene količine /
procentualna promjena cijene
Elastičnost <1 = ne-elastična tražnja
Elastičnost >1 = elastična tražnja
Tražnja ima tendenciju veće elastičnosti:
Ako su raspoloživi srodni supstituti (kupci se lakše preorjentišu na drugu robu)
Ako je roba luksuzno a ne neophodno dobro
Ako je tržište usko definisano (jer je lakše naći srodne supstitute za usko definisanu robu)
Ako kupci imaju dovoljno vremena da reaguju na promjenu cijene (roba ima trend ka elastičnijoj tražnji u dužem vremenskom periodu)
67
68
Ukupan prihod – iznos koji za robu plaćaju
kupci, a dobijaju prodavci – izračunat kao
proizvod cijene te robe i prodate količine
UP = P x Q
UP – ukupan prihod
P – cijena
Q – količina
69
Elastičnost ponude
Cjenovna elastičnost ponude – mjera
reagovanja ponuĎene količine robe na
promjene cijene te robe
= procentualna promjena ponuĎene količine /
procentualna promjena cijene
Elastičnost <1 = ne-elastična ponuda
Elastičnost >1 = elastična ponuda
70
Cjenovna elastičnost ponude:
Često zavisi od vremenskog perioda (na
većini tržišta je ključna determinanta
cjenovne elastičnosti) – na većini tržišta
ponuda je elastičnija u dugom nego u
kratkom roku
Fleksibilnosti prodavaca da mijenjaju količinu
robe koju proizvode (veća je kod manje
zaposlenosti kapaciteta, a manja kod veće)
71
72
73
74
6. Ponuda, tražnja i politika vlade
Ekonomijom upravljaju dvije vrste zakona:
Zakoni ponude i tražnje (tržišni zakoni)
Zakoni koje donosi država
Ekonomisti kao naučnici – razvijaju i
provjeravaju teorije da bi objasnili svijet oko sebe
Ekonomisti kao savjetnici za ekonomsku politiku
– koriste svoje teorije da svijet oko njih bude bolji
75
Kontrola cijena
Cjenovna kontrola se obično uvodi kada kreatori politike vjeruju da tržište neke robe ili usluge nije pravično za kupce ili prodavce
Plafon cijene ili gornja granica cijene –
zakonodavni maksimum cijene po kojoj se jedna roba može prodavati
Donja granica cijene – zakonodavni minimum
cijene po kojoj se jedna roba može prodavati
76
Kako plafon cijena utiče na tržišni ishod
Plafon cijene nije restriktivan – kada je ravnotežna cijena
niža od plafon cijene
Plafon cijene je restriktivan – kada je ravnotežna cijena viša
od plafon cijene
Kada vlada uvede restriktivni plafon cijene na konkurentskom
tržištu, dolazi do nestašice robe, a prodavci moraju da
racionišu prodaju oskudne robe na veliki broj
potencijalnih kupaca
Mehanizmi racionisanja: dugi redovi (ne-efikasni);
diskriminacija (ne-efikasna i potencijalno nepravična)
Mehanizam racionisanja robe na slobodnom ili konkurentnom tržištu (cijene) je efikasan i nije ličan
77
78
79
Kako donja granica cijene utiče na tržišni ishod
Donja granica cijene nije restriktivna – kada je ravnotežna
cijena iznad donje granice cijene
Donja granica cijene je restriktivna – kada je ravnotežna
cijena ispod donje granice cijene
Restriktivna donja granica cijena prouzrokuje višak
Može doći i do neželjenih oblika racionisanja: prodavci da bi
prodali robu, mogu se obraćati ličnim naklonostima
kupaca zahvaljujući recimo rasnim ili porodičnim vezama
Mehanizam racionisanja robe na slobodnom ili
konkurentnom tržištu (cijene) je efikasan i nije ličan 80
81
82
83
Porezi
Kreatori polike koriste poreze:
Da bi uticali na tržišne ishode
Da bi ubrali prihod za javne namjene (putevi, škole, bezbijednost)
Porez mogu plaćati kupci ili prodavci – porezi na
kupce i porezi na prodavce su ekvivalentni
Porez na robu predstavlja umetak izmeĎu cijene
po kojoj plaćaju kupci i cijene koju primaju prodavci
84
85
86
Implikacije poreza:
Porezi demotivišu tržišnu aktivnost. Porezi smanjuju veličinu tržišta oporezovane robe. Kada se roba oporezuje, količina prodate robe manja je u novoj ravnoteži
Kupci i prodavci dijele poresko opterećenje
U novoj ravnoteži:
Tržišna cijena raste
Kupci plaćaju više za robu
Prodavci primaju manje (efektivna cijena)
87
Elastičnost i poreska incidenca
Poreska incidenca – način na koji se opterećenje poreza dijeli meĎu učesnicima na tržištu
Poreska incidenca zavisi od cjenovne elastičnosti ponude i tražnje (a ne od zakonodavca)
Poresko opterećenje više se prevaljuje na onu stranu tržišta koja je manje elastična (nema odgovarajuću alternativu) – jer ta strana tržišta (ponuda ili tražnja) teže može da reaguje na porez, mijenjanjem količine koju prodaje ili kupuje (napuštanjem tržišta)
88
89
90
Teme za seminarske radove
1. Deset principa ekonomije
2. Razmišljati kao ekonomista
3. MeĎuzavisnost i koristi od trgovine
4. Tržišni zakoni ponude i tražnje
5. Elastičanost i njena primjena
6. Ponuda, tražnja i politika vlade
7. Razvoj ekonomske misli – teoretičari
Napomena: ove teme se izlažu na vježbama sledećeg (drugog) bloka predavanja, a tema se bira u dogovoru sa predmetnim profesorom i asistentom na predmetu!
91
HVALA NA PAŽNJI!
Recommended