OSNOVI EKONOMIJE

Prof. dr Vlado G. Vukasović

Mr Mira Jovanović

2

Literatura

Gregori Mankju (Harvard univerzitet):

PRINCIPI MIKROEKONOMIJE – Međunarodno studentsko izdanje, treće izdanje, prevod,Daily Press, Podgorica, 2006.

Kako koristiti knjigu – preporuke autora (str.14):

Rezimirajte, nemojte podvlačiti

Testirajte sebe

Vježbajte, vježbajte, vježbajte

Učite u grupama

Ne zaboravite stvarnost

3

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje

Kolokvijum I = 20

Kolokvijum II = 20

Seminarski = 10

Završni ispit = 50

4

UVOD

1. Deset principa ekonomije

2. Razmišljati kao ekonomista

3. MeĎuzavisnost i koristi od trgovine

5

Pojam ekonomije

Riječ ekonomija potiče od grčke riječi koja znači

“onaj koji upravlja domaćinstvom”

Ekonomija – proučavanje načina na koje

društvo upravlja svojim oskudnim resursima

Oskudnost – ograničenost društvenih resursa

6

1. Deset principa ekonomije

7

Kako donosimo odluke?

1. Ljudi se suočavaju sa izborima

Efikasnost – svojstvo društva da ostvari najviše što može iz oskudnih resursa

Pravičnost – svojstvo pravedne raspodjele ekonomskog prosperiteta meĎu članovima društva

2. Trošak (cijena) nečega je ono čega se odričete da biste to dobili

Oportunitetni trošak – ono čega se neko mora doreći da bi se dobilo nešto drugo

3. Racionalni ljudi misle o graničnim veličinama

Marginalne promjene – neznatne dodatne korekcije plana djelovanja

4. Ljudi reaguju na podsticaje

8

Kako ljudi djeluju jedni na druge?

5. Od trgovine svakome može biti bolje

6. Tržište je obično dobar način organizovanja ekonomske aktivnosti

Tržišna ekonomija – ekonomija koja alocira resurse kroz decentralizovane odluke brojnih preduzeća i domaćinstava dok djeluju jedni na druge na tržištima roba i usluga

7. Vlada ponekad može da unaprijedi tržišni ishod

Tržišni neuspjeh – situacija u kojoj tržište prepušteno samo sebi ne uspijeva da efikasno alocira resurse

Eksterni efekat – uticaj djelovanja jedne osobe na dobrobit posmatrača

Tržišna moć – sposobnost jednog ekonomskog aktera (ili male grupe aktera) da znatno utiče na tržišne cijene

Kako funkcioniše privreda kao cjelina?

8. Životni standard u jednoj zemlji zavisi od njene

sposobnosti da proizvodi robu i usluge

Produktivnost – količina roba i usluga koja se proizvodi

za jedan sat rada radnika

9. Cijene rastu kada država štampa previše novca

Inflacija – rast ukupnog nivoa cijena u jednoj ekonomiji

10. Društvo se na kratak rok suočava sa izborom između

inflacije i nezaposlenosti

Filipsova kriva – kriva koja pokazuje kratkoročni izbor

izmeĎu inflacije i nezaposlenosti

Privredni ciklus – fluktuacije u privrednoj aktivnosti, kao

što su nezaposlenost ili proizvodnja 9

10

11

2. Razmišljati kao ekonomista

Ekonomija ima sopstvenu terminologiju i način

razmišljanja

Naučni metod – objektivno razvijanje i testiranje

teorija o tome kako funkcioniše svijet

“Cijela nauka je samo unaprijeĎeno svakodnevno

razmišljanje”

Albert Ajnštajn

12

Naučni metod: posmatranje, teorija i opet

posmatranje

Eksperimenti su u ekonomiji teški

Ekonomisti se obično moraju zadovoljiti sa

podacima koje im pruža svijet oko njih

Umjetnost naučnog razmišljanja jeste u odluci

koje od pretpostavki uzeti u obzir

13

Ekonomski modeli

Modeli omogućuju da se na jednostavan način

prikažu odreĎena pitanja

Modeli su izgraĎeni uz pretpostavke

Ekonomski modeli apstrahuju (zanemaruju)

mnoge detalje ekonomije, nebitne za

proučavanje datog pitanja

14

Model: Dijagram kružnog toka

Dijagram kružnog toka je vizuelni model

ekonomije koji prikazuje tok novca na tržištu

izmeĎu domaćinstava i preduzeća

Ovaj dijagram je shematski prikaz organizacije

ekonomije. Odluke donose domaćinstva i

preduzeća. Domaćinstva i preduzeća

meĎusobno djeluju na tržištu roba i usluga, i

na tržištima faktora proizvodnje

15

Model: Granica proizvodnih mogućnosti

Granica proizvodnih mogućnosti je grafikon koji pokazuje kombinacije autputa koje bi privreda mogla da proizvede pri raspoloživim faktorima proizvodnje i raspoloživoj proizvodnoj tehnologiji

Prikazuje kombinacije autputa – automobila i

kompjutera – koje je privreda u mogućnosti da proizvede. Privreda može da proizvede bilo koju kombinaciju na granici ili ispod nje. Tačke izvan granice nijesu izvodljive pri datim ekonomskim resursima

16

17

18

Pomjeranje granice proizvodnih mogućnosti – usled

ekonomskog (tehnološkog) napretka u industriji kompjutera

19

Nivoi proučavanja ekonomije

Mikroekonomija – proučavanje donošenja

odluka domaćinstava i preduzeća i njihovog

meĎudejstva na tržištu

Makroekonomija – proučavanje fenomena u

okviru ekonomije kao cjeline – proučavanje

ekonomskih pojava u širem smislu,

uključujući inflaciju, nezaposlenost i

ekonomski rast

20

Pozitivna analiza nasuprot normativnoj

Pozitivni stavovi (opisuju) – tvrdnje koje nastoje

da opišu svijet onakav kakav jeste (što jeste)

Normativni stavovi (preporučuju) – tvrdnje koje

nastoje da preporuče kakav bi svijet trebao

da bude (što bi trebalo da bude)

21

Ključna razlika izmeĎu pozitivnih i normativnih stavova je kako sudimo o njihovoj validnosti

Pozitivni stavovi – ocjenjuju se pozitivnom analizom – provjerom činjenica, podataka, dokaza

Normativni stavovi – ocjena pored pozitivne

analize uključuje i vrijednosne sudove (etika, religija, politička filozofija)

22

Zašto se ekonomisti ne slažu?

Zbog razlika u naučnom prosuĎivanju –

neslaganja oko validnosti alternativnih

pozitivnih teorija o tome kako svijet

funkcioniše, ili neslaganja o veličini važnih

parametara

Zbog razlika u vrijednostima – i stoga,

različitih normativnih pogleda o tome koju

politiku bi trebalo ostvariti

Vrhunski ekonomista

“... mora imati rijetku kombinaciju talenata. On mora biti

matematičar, istoričar, državnik, filozof – u izvjesnoj

mjeri. Mora razumjeti simbole a govoriti riječima. Mora

razmišljati o pojedinostima, imajući u vidu generalno, i

dotaći se apstraktnog i konkretnog u istom toku misli.

Mora proučavati sadašnjost u svijetlju prošlosti radi

ciljeva u budučnosti. Nijedan djelić prirode čovjeka ili

njegovih institucija ne smije biti sasvim izvan njegovog

interesovanja. U isto vrijeme, mora biti svrsishodan i

objektivan; slobodan i nepotkupljiv kao umjetnik, a ipak

ponekad čvrsto stajati na zemlji kao političar”

Džon Mejnard Kejns 23

24

3. MeĎuzavisnost i koristi od

trgovine

Svako troši robu i usluge koje proizvodi veliki broj ljudi

MeĎusobna zavisnost i trgovina poželjne su jer

omogućavaju da svako uživa u većoj količini i raznovrsnosti roba i usluga

Princip komparativne prednosti objašnjava

meĎuzavisnost i koristi trgovine (pokazuje da od trgovine svakome može biti bolje)

25

26

27

28

29

Princip komparativne prednosti

Apsolutna prednost – uproreĎivanje meĎu proizvoĎačima robe prema njihovoj produktivnosti

Komparativna prednost – uporeĎivanje meĎu

proizvoĎačima robe prema njihovom oportunitetnom trošku

Oportunitetni trošak – ono čega se neko mora

odreći da bi dobio nešto drugo

30

31

Komparativna prednost i trgovina

Trgovina čini da svakome bude bolje jer omogućava ljudima da se specijalizuju za one djelatnosti u kojima imaju komparativnu prednost (manji oprotunitetni trošak)

Uvoz – roba koja je proizvedena u inostranstvu,

a prodaje se na domaćem tržištu

Izvoz – roba domaće proizvodnje koja je

prodata u inostranstvu

32

33

PONUDA I TRAŽNJA

kako tržište funkcioniše

4. Tržišni zakoni ponude i tražnje

5. Elastičanost i njena primjena

6. Ponuda, tražnja i politika vlade

34

4. Tržišni zakoni ponude i tražnje

Ponuda i tražnja su zakoni na osnovu kojih

funkcioniše tržišna ekonomija – odreĎuju

količinu svake proizvedene robe i cijenu po

kojoj se prodaje

Tržišna ekonomija – ekonomija koja alocira

resurse kroz decentralizovane odluke brojnih

preduzeća i domaćinstava dok djeluju jedni

na druge na tržištima roba i usluga

35

Tržište

Tržište – skup kupaca i prodavaca odreĎene

robe ili usluga

Konkurentsko tržište – tržište na kojem je

mnogo kupaca i prodavaca tako da svako od

njih ima zanemarljiv uticaj na tržišnu cijenu

36

Konkurencija

Savršeno konkurentna tržišta (savršena konkurencija):

Sva roba koja se nudi na prodaju je ista

Kupci i prodavci su toliko brojni da nijedan kupac ni prodavac ne može uticati na tržišnu cijenu – prihvataju cijenu kao datu

Nesavršeno konkurentna tržišta (nesavršena

konkurencija): monopol, oligopol, monopolistički konkurentno tržište

37

Zakon tražnje

Zakon tražnje – tražena količina jedne robe

pada kada cijena te robe raste, i obratno (pri

ostalim nepromijenjenim uslovima)

Tražena količina – količina robe koju su kupci

spremni i sposobni da kupe

Individualna tražnja – pojedinačna tražnja za

odreĎenim proizvodom ili uslugom

38

Pregled tražnje – tabela koja pokazuje odnos izmeĎu cijene robe i tražene količine

Pregled ponude – tabela koja pokazuje odnos izmeĎu cijene robe i ponuĎene količine

Kriva tražnje – grafički prikaz odnosa izmeĎu

cijene robe i tražene količine – pokazuje ponašanje kupaca

Kriva ponude – grafički prikaz odnosa izmeĎu cijene robe i ponuĎene količine – pokazuje ponašanje proizvoĎača (prodavaca)

39

40

Tržišna tražnja

Tržišna tražnja – zbir svih pojedinačnih tražnji za

odreĎenim proizvodom ili uslugom (izvodi se

iz individualnih tražnji)

Kriva tržišne tražnje – pokazuje kako ukupna

tražena količina robe varira kada cijena te

robe varira (računajući da su nepromjenljive

sve ostale varijable koje utiču na kupce) –

pokazuje ponašanje kupaca

41

42

43

Najvažnije varijable koje utiču na tržišnu

tražnju (varijable koje utiču na kupce)

Cijena – najvažnija varijabla tržišne tražnje

Prihod – pad prihoda utiče na pad tražnje za

većinom proizvoda (rast prihoda na porast

tražnje)

Normalna roba – porast dohotka dovodi do

porasta tražnje (pad dohotka dovodi do pada

tražnje)

Inferiorna roba – porast dohotka dovodi do

pada tražnje (pad dohotka dovodi do porasta

tražnje)

44

Cijene srodnih proizvoda

Supstituti – dva proizvoda kod kojih porast

cijena jednog (pad tražnje) dovodi do porasta

tražnje za drugim

Komplementarni – dva proizvoda kod kojih

porast cijene (pad tražnje) jednog dovodi do

pada tražnje za drugim

45

Sklonosti – najočiglednija determinanta

pojedinačne tražnje (ekonomisti ne

objašnjavaju ukuse ljudi – već ispituju što se

dešava kad se sklonosti mijenjaju)

Očekivanja – od budućnosti mogu da utiču na

tražnju za robom i uslugama danas

Broj kupaca – spremnih i sposobnih da kupe

46

47

48

Promjena tražnje – pomjeranje krive tražnje (promjena želja kupaca da kupuju po bilo kojoj cijeni)

Promjena ponude – pomjeranje krive ponude (promjena želja preduzeća da prodaju po bilo kojoj cijeni)

Promjena tražene količine – kretanje duž

nepromijenjene krive tražnje

Promjena ponuđene količine – kretanje duž nepromijenjene krive ponude

49

Zakon ponude

Zakon ponude – ponuĎena količina robe raste

kada cijena te robe raste, i obratno (pri

ostalim nepromijenjenim uslovima)

Ponuđena količina – količina robe koju su

prodavci spremni i sposobni da prodaju

Individualna ponuda – pojedinačna ponuda

odreĎenog proizvoda ili usluge

50

51

Tržišna ponuda

Tržišna ponuda – zbir svih pojedinačnih ponuda

prodavaca odreĎenog proizvoda ili usluge

(izvodi se iz individualnih ponuda)

Kriva tržišne ponude – pokazuje kako ukupna

ponuĎena količina robe varira kada cijena te

robe varira (računajući da su nepromjenljive

sve ostale varijable koje utiču na prodavce) –

pokazuje ponašanje proizvoĎača (prodavaca)

52

53

Najvažnije varijable koje utiču na tržišnu

ponudu (varijable koje utiču na prodavce)

Cijena – najvažnija varijabla tržišne ponude

Cijena inputa – ako cijena inputa raste

ponuda proizvoda se smanjuje (povećava

troškove – proizvodnja je manje profitabilana)

Tehnologija – tehnološki napredak povećava

ponudu (smanjuje troškove proizvodnje)

Očekivanja – napr. rasta cijena mogu

povećati proizvodnju, i obratno

Broj prodavaca – smanjenjem broja

prodavaca smanjuje se i ponuda, i obratno 54

55

56

Ravnoteža ponude i tražnje

Ravnoteža – situacija u kojoj je cijena dostigla nivo pri kome je ponuĎena količina jednaka traženoj količini

Pri ravnotežnoj cijeni količina robe koju kupci žele i mogu da kupe u potpunosti se podudara sa količinom koju prodavci žele i mogu da prodaju

Ravnotežna cijena – cijena koja izjednačava ponuĎenu i traženu količinu (tzv. cijena po kojoj se “čisti” tržište)

Ravnotežna količina – ponuĎena i tražena količina pri ravnotežnoj cijeni

57

58

Tržišta koja nisu u ravnoteži

Višak – situacija prekomjerne ponude – u kojoj

je ponuĎena količina veća od tražene količine

Nestašica – situacija prekomjerne tražnje – u

kojoj je tražena količina veća od ponuĎene

količine

59

60

Zakon ponude i tražnje

Zakon ponude i tražnje – cijena svake robe se

prilagoĎava dok ne dovede u ravnotežu

ponuĎenu količinu i traženu količinu te robe

Zakoni ponude i tražnje imaju tendenciju da

pomjeraju cijenu ka ravnotežnoj cijeni

61

Tri faze programa za analizu promjene

ravnoteže

1. Utvrdite da li dogaĎaj pomjera (mijenja) krivu

tražnje ili krivu ponude (ili možda obje)

2. Utvrdite u kojem smjeru se kriva pomjera

3. Upotrijebite dijagram ponude i tražnje da

biste vidjeli kako to pomjeranje mijenja

ravnotežnu cijenu i količinu (tržišnu

ravnotežu

62

63

64

65

5. Elastičnost i njena primjena

Elastičnost – mjera koliko kupci i prodavci

reaguju na promjenu tržišnih uslova

Mjera reagovanja tražene i ponuĎene količine

na jednu od njihovih determinanti

U suštini, elastičnost mjeri spremnost kupaca ili

prodavaca da napuste tržište kad uslovi

postanu nepovoljni

66

Elastičnost tražnje

Cjenovna elastičnost tražnje – mjera reagovanja

tražene količine za robom na promjene

cijene te robe

= procentualna promjena tražene količine /

procentualna promjena cijene

Elastičnost <1 = ne-elastična tražnja

Elastičnost >1 = elastična tražnja

Tražnja ima tendenciju veće elastičnosti:

Ako su raspoloživi srodni supstituti (kupci se lakše preorjentišu na drugu robu)

Ako je roba luksuzno a ne neophodno dobro

Ako je tržište usko definisano (jer je lakše naći srodne supstitute za usko definisanu robu)

Ako kupci imaju dovoljno vremena da reaguju na promjenu cijene (roba ima trend ka elastičnijoj tražnji u dužem vremenskom periodu)

67

68

Ukupan prihod – iznos koji za robu plaćaju

kupci, a dobijaju prodavci – izračunat kao

proizvod cijene te robe i prodate količine

UP = P x Q

UP – ukupan prihod

P – cijena

Q – količina

69

Elastičnost ponude

Cjenovna elastičnost ponude – mjera

reagovanja ponuĎene količine robe na

promjene cijene te robe

= procentualna promjena ponuĎene količine /

procentualna promjena cijene

Elastičnost <1 = ne-elastična ponuda

Elastičnost >1 = elastična ponuda

70

Cjenovna elastičnost ponude:

Često zavisi od vremenskog perioda (na

većini tržišta je ključna determinanta

cjenovne elastičnosti) – na većini tržišta

ponuda je elastičnija u dugom nego u

kratkom roku

Fleksibilnosti prodavaca da mijenjaju količinu

robe koju proizvode (veća je kod manje

zaposlenosti kapaciteta, a manja kod veće)

71

72

73

74

6. Ponuda, tražnja i politika vlade

Ekonomijom upravljaju dvije vrste zakona:

Zakoni ponude i tražnje (tržišni zakoni)

Zakoni koje donosi država

Ekonomisti kao naučnici – razvijaju i

provjeravaju teorije da bi objasnili svijet oko sebe

Ekonomisti kao savjetnici za ekonomsku politiku

– koriste svoje teorije da svijet oko njih bude bolji

75

Kontrola cijena

Cjenovna kontrola se obično uvodi kada kreatori politike vjeruju da tržište neke robe ili usluge nije pravično za kupce ili prodavce

Plafon cijene ili gornja granica cijene –

zakonodavni maksimum cijene po kojoj se jedna roba može prodavati

Donja granica cijene – zakonodavni minimum

cijene po kojoj se jedna roba može prodavati

76

Kako plafon cijena utiče na tržišni ishod

Plafon cijene nije restriktivan – kada je ravnotežna cijena

niža od plafon cijene

Plafon cijene je restriktivan – kada je ravnotežna cijena viša

od plafon cijene

Kada vlada uvede restriktivni plafon cijene na konkurentskom

tržištu, dolazi do nestašice robe, a prodavci moraju da

racionišu prodaju oskudne robe na veliki broj

potencijalnih kupaca

Mehanizmi racionisanja: dugi redovi (ne-efikasni);

diskriminacija (ne-efikasna i potencijalno nepravična)

Mehanizam racionisanja robe na slobodnom ili konkurentnom tržištu (cijene) je efikasan i nije ličan

77

78

79

Kako donja granica cijene utiče na tržišni ishod

Donja granica cijene nije restriktivna – kada je ravnotežna

cijena iznad donje granice cijene

Donja granica cijene je restriktivna – kada je ravnotežna

cijena ispod donje granice cijene

Restriktivna donja granica cijena prouzrokuje višak

Može doći i do neželjenih oblika racionisanja: prodavci da bi

prodali robu, mogu se obraćati ličnim naklonostima

kupaca zahvaljujući recimo rasnim ili porodičnim vezama

Mehanizam racionisanja robe na slobodnom ili

konkurentnom tržištu (cijene) je efikasan i nije ličan 80

81

82

83

Porezi

Kreatori polike koriste poreze:

Da bi uticali na tržišne ishode

Da bi ubrali prihod za javne namjene (putevi, škole, bezbijednost)

Porez mogu plaćati kupci ili prodavci – porezi na

kupce i porezi na prodavce su ekvivalentni

Porez na robu predstavlja umetak izmeĎu cijene

po kojoj plaćaju kupci i cijene koju primaju prodavci

84

85

86

Implikacije poreza:

Porezi demotivišu tržišnu aktivnost. Porezi smanjuju veličinu tržišta oporezovane robe. Kada se roba oporezuje, količina prodate robe manja je u novoj ravnoteži

Kupci i prodavci dijele poresko opterećenje

U novoj ravnoteži:

Tržišna cijena raste

Kupci plaćaju više za robu

Prodavci primaju manje (efektivna cijena)

87

Elastičnost i poreska incidenca

Poreska incidenca – način na koji se opterećenje poreza dijeli meĎu učesnicima na tržištu

Poreska incidenca zavisi od cjenovne elastičnosti ponude i tražnje (a ne od zakonodavca)

Poresko opterećenje više se prevaljuje na onu stranu tržišta koja je manje elastična (nema odgovarajuću alternativu) – jer ta strana tržišta (ponuda ili tražnja) teže može da reaguje na porez, mijenjanjem količine koju prodaje ili kupuje (napuštanjem tržišta)

88

89

90

Teme za seminarske radove

1. Deset principa ekonomije

2. Razmišljati kao ekonomista

3. MeĎuzavisnost i koristi od trgovine

4. Tržišni zakoni ponude i tražnje

5. Elastičanost i njena primjena

6. Ponuda, tražnja i politika vlade

7. Razvoj ekonomske misli – teoretičari

Napomena: ove teme se izlažu na vježbama sledećeg (drugog) bloka predavanja, a tema se bira u dogovoru sa predmetnim profesorom i asistentom na predmetu!

91

HVALA NA PAŽNJI!