View
57
Download
1
Category
Preview:
DESCRIPTION
Osnovni zakoni hemije
Citation preview
7/21/2019 Osnovni zakoni hemije
http://slidepdf.com/reader/full/osnovni-zakoni-hemije-56d8c3a15854e 1/5
Zakon održanja mase
(Lavoazje-Lomonosovljev zakon) je jedan od osnovnih hemijskih zakona. Po njemu je ukupna masasupstance koja učestvuje u reakciji konstantna. Ovaj zakon je dao Lavoazije (178.) mada je Lomonosov!ormulisao sličnu pravilnost ne"to ranije (17#8.). $akon odr%anja mase se mo%e pre!ormulisati čime sedo&ija osnovna hemijska karakterizacija materije' ona se ne mo%e uni"titi niti ni iz čea stvoriti ona samo
mo%e da promeni o&lik. *e+utim iako potpuno !unkcionalan i precizan za hemiju i konvencionalnu(klasičnu)!iziku moderna !izika posmatra materiju na drui način odnosno kao ekvivalent enerije. ,a tostanovi"ta materija nije neuni"tiva (anihalacija materije) ali je sadr%aj enerije uvek konstantan. , toa &i
&ilo pravilnije upotre&ljavati zakon odr%anja enerije koji uvek va%i i koji o&uhvata i zakon odr%anja mase.Ovo je u hemiji krajnje nepraktično jer je re"ka koja nastaje upotre&om $O* zanemarljiva.
Zakon stalnih odnosa masa
Zakon stalnih odnosa masa (Prustov zakon) je jedan od osnovnih hemijskih zakona. Po njemu se elementime+uso&no jedine u tačno odre+enim i stalnim masenim odnosima kada daju isto jedinjenje.
$akon je 17#. dao !rancuski hemičar ose! Prust. z ovo zakona jasno proizilazi da je sastav hemijskih jedinjenja stalan &ez o&zira na način njihovo do&ijanja. /ako 0e na primer voda u se&i uvek sadr%ati 8masa kiseonika na svaku masu vodonika. (r (2)31 4mol r (O)3154mol))
ako ovaj zakon va%i za oromnu ve0inu jedinjenja (zajedno se nazivaju daltonoidi) postoji odre+en &rojizuzetaka. /ako npr. neka jedinjenja pojedinih metala i kiseonika u zavisnosti od uslova pod kojim nastajuimaju varija&ilan sastav. 6 tom slučaju se radi o &ertoloidima. *e+utim &roj ovih jedinjenja je zanemarljiv.
Zakon umnoženih masenih odnosa
Zakon umnoženih (višestrukih) masenih odnosa (altonov zakon) je jedan od osnovnih hemijskihzakona. Po njemu' ako dva elementa rade ve0i &roj jedinjenja tada se ista masa jedno elementa jedini sa
različitim masama druo elementa koje stoje u odnosu malih celih &rojeva. ruačije rečeno maseelementa koji se jedini sa istim masama prvo elementa staja0e u odnosu malih celih &rojeva.Ovaj zakon jedao &ritanski hemičar i !izičar %on alton 189. odine. :ekoliko odina ranije Prust je dao zakonstalnih masenih odnosa. alton je proučavaju0i odre+ene masene odnose primetio pravilnosti preko kojih jedao zakon umno%enih masenih odnosa. On 0e &iti vrlo va%an za altonov kasniji model atoma.
$akon se naj&olje o&ja"njava sa relativno prostim jedinjenjima malih relativnih molekulskih masa jer sutada odnosi zaista mali celi &rojevi a razlike su jasnije.
Primer: oksidi azotaJedinjenje Odnos masa Sređen odnos masa
:;O ;8'15 1#'8
:O 1#'15 1#'1 :;O9 ;8'#8 1#'!" :O; 1#'9; 1#'#! :;O< ;8'8 1#'"$
akle u datom primeru jasno je da se ista masa azota jedini sa različitim masama kiseonika. /e mase su(upro"0eno ovore0i kako &i se iz&ele jedinice) 815;#9; i #. ,ve su umno"ci &roja 8. Odatle je jasnoda mase kiseonika u različitim azotovim oksidima stoje kao 1:!:#:":% za odovaraju0e okside.
7/21/2019 Osnovni zakoni hemije
http://slidepdf.com/reader/full/osnovni-zakoni-hemije-56d8c3a15854e 2/5
Ovaj zakon se te"ko primenjuje u oranskoj hemiji na vi"e uljovodonike jer je otovo nemou0e do&itiodnos u malim celim &rojevima.
&vo'adrov zakon
&vo'adrov zakon je jedan od osnovnih asnih ali i hemijskih zakona. Po njemu se u jednakimzapreminama različitih asova pod istim uslovima (ista temperatura i pritisak) nalazi jednak &roj molekula.ao a je italijanski hemičar medeo voadro 1811. odine mada je tada &io na nivou hipoteze i krajnjevizionarski jer je konačni dokaz ispravnosti voadrove pretpostavke dala (decenijama kasnije) kinetičkateorija asova.
z zakona proizlazi da je &roj molekula u odre+enoj zapremini asa nezavisan od veličine ili mase molekulato asa.
zuzetak su jedino plemeniti asovi koji se ne mou nalaziti u molekulskom o&liku ve0 se kod njih radi o jednakom &roju atoma.
6 hemiji su"tinski je &itno a proizilazi iz molarne zapremine asa i voadrovo &roja da je (pristandardnim uslovima)'
1 mol 'asa !!" dm* 'asa $!!+1$!# molekula 'asa
spravnost voadrovo zakona ima velike implikacije i u !izici (univerzalna asna konstanta idealnoasa je ista za sve asove).
&vo'adrov ,roj poznat jo" i kao &vo'adrova konstanta je &roj molekula u jednom molu-u supstance.Označava se sim&olom N A (ili L po austrijkom !izičaru =ohanu =oze!u Lo"mitu koji je prvi odredio
pri&li%nu veličinu molekula ali ovo druo se iz&eava jer L je oznaka i za Lo"mitovu konstantu). $vanično je de!inisan kao &roj atoma >-1; u 1; rama ove supstance. voadrov &roj iznosi 5;; 1#1 (#7) ? 1;9
mol-1
/re&a skrenuti pa%nju da voadrov &roj nije &ezdimenziona veličina.
voadrov &roj se koristi za odre+ivanje ne samo &roja molekula ve0 i jona i atoma.
Određivanje Avogadrovog broja
Pomo0u @ejlijevo oleda mou0e je proceniti linearne dimenzije molekula. Oled se zasniva na činjenicida se neka ulja oransko porekla razlivaju na povr"ini vode tako da rade veoma tanke(monomolekulske) slojeve. e&ljina takvo sloja je jednaka prečniku molekula. ko se kap ulja poznatezapremine razlije po povr"ini vode !ormira0e se sloj ulja povr"ine S i de&ljine d.
Po"to su zapremine kapi i sloja jednake S-d .$ &i0e'
d.$/S
@adi odre+ivanja pre č nika jedno molekula ulja tre&a dakle izmeriti zapreminu jedne kapi ulja i povr"inuulja razliveno na povr"ini vode. $apremina jedne kapi ulja mo%e se odrediti izme+u ostalo pomo0ukapaljke sa menzurom.
7/21/2019 Osnovni zakoni hemije
http://slidepdf.com/reader/full/osnovni-zakoni-hemije-56d8c3a15854e 3/5
7/21/2019 Osnovni zakoni hemije
http://slidepdf.com/reader/full/osnovni-zakoni-hemije-56d8c3a15854e 4/5
:ajuop"tenije ovore0i i primenjeno na povratnu reakciju'
Crzina reakcija u desno 0e &iti' a u levo .
Cudu0i da kod povratnih reakcija dolazi do uspostavljanja hemijske ravnote%e &rzina direktne i povratnereakcije moraju &iti iste po uspostavljanju ravnote%e'
Odatle se mo%e do&iti konstanta ravnote%e F'
ndeks DEr označava da se u poslednjoj jednačini radi o ravnotežnim koncentracijama naspram proizvoljnihkoncentracija koje !iuri"u u prethodnim izrazima. akle u posmatranom sistemu koncentracijereaktanata4produkata mou da se menjaju proizvoljno pri čemu reakcija mo%e da teče u jednom ili druomsmeru z&o čea dolazi do promena koncentracije i reaktanata i produkata. *e+utim u ravnote%i reakcijese odvijaju u o&a smera istom &rzinom te se otuda koncentracije ni reaktanata ni produkata :G menjaju.ravnote%a mo%e da se postine pri različitim koncentracijama reaktanata4produkata ali uz uslov koji
postavlja poslednja jednačina.
Fonstanta ravnote%e ne zavisi od koncentracije reaktanata4produkata ali zavisi od temperature. Prekokonstante ravnote%e mou se izračunati ravnote%ne koncentracije supstanci uključenih u reakciju a iz njenetemperaturske zavisnosti promena slo&odne enerije u toku reakcije.
$akon o dejstvu masa se mo%e de!inisati i preko masa reauju0ih supstanci me+utim to nije od ve0e praktično značaja.
Ba%no je i napomenuti da je koncentracija samo jedan od !aktora koji utiču na &rzinu hemijske reakcije.Ostali su temperatura pritisak prisustvo katalizatora.
9e ateljeov ;rin<i;
9e ateljeov ;rin<i; je hemijski princip koji ovori o tome kako promene uslova pod kojima se odvija povratna hemijska reakcija utiču na hemijsku ravnote%u. 6op"teno on &i moao lasiti ovako' ako se naneki sistem u ravnote%i deluje silom (promena koncentracije temperature ili pritiska) ravnote%a sistema 0ese pomeriti u smeru odupiranja ovim promenama. ao a je nri Luj Le Hatelje.
7/21/2019 Osnovni zakoni hemije
http://slidepdf.com/reader/full/osnovni-zakoni-hemije-56d8c3a15854e 5/5
Recommended