View
223
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
OSNOVE EVOLUCIJE
� pojam, mjesto i značenje u biologiji
� razvoj evolucijske misli
�dokazi evolucije
� uzroci evolucijskih promjena
� specijacija
�makroevolucija
Pojam, mjesto i značenje u biologiji
EVOLUCIJA = proces promjena tijekom dugog vremenskog razdoblja u 4 sustava:
KULTURAŽIVA BIĆAZEMLJASVEMIR
EVOLUCIJA ŽIVIH BIĆA
= postanak i razvoj života na Zemlji kroz 3,5 md. god.:
�ideja o zajedničkom pretku
�nasljedne promjene tijekom vremena
� izumiranje i razvitak vrsta
�proizvodnja milijuna vrsta“TEORIJA O ORGANSKOJ EVOLUCIJI”
Razvoj evolucijske misli
Poč. 18. st. G. Buffon i G. Cuvier –poredbena anatomija fosila
1809.J.B. de Lamarck –
teorija o nasljeđivanju stečenih promjena
1858. C. R. Darwin – razvitak vrsta prirodnim odabirom (ili preživljavanje najsposobnijih)
1859. A. R. Wallace – ista pretpostavka
S. Brusina – primjena Darwinove teorije i na čovjeka, te značenje razvojnih nizova mekušaca za dokazivanje evolucije
D. Gorjanović-Kramberger – ostaci kostura neandertalca podupiru Darwinovu teoriju
Moderna evolucijska sinteza ili neodarvinističkasinteza
• 1930-40. T.G.Dobzhansky, E.Mayr, G. Ledyard Stebbins, Jr., George Gaylord Simpson i R.A.Fisher
embriologijaantropologija
ekologija
fiziologija
mikrobiologija
medicina
populacijska genetika
Mendelovagenetika
Darwinizam
sistematika
paleontologija
Three of the "architects" of the evolutionary synthesis:
G. Ledyard Stebbins, Jr., George Gaylord Simpson, and Theodosius
Dobzhansky, early 1970s.
• C.Darwin, G.Mendel i T.H.Morgan
• združene Mendelova teorija o nasljeđivanju s Darwinovom teorijom evolucije i prirodnog odabira i postupne evolucije
• sinteza ideja iz područja genetike, citologije, sistematike, botanike, morfologije, ekologije i paleontologije
1953. J. D. Watson i F. Crick – evolucija na molekularnoj (genskoj) razini
Dokazi evolucije1. PALEONTOLOŠKI 2. POREDBENA ANATOMIJA3. GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST
VRSTA4. IZRAVNA OPAŽANJA5. EMBRIOLOGIJA6. MOLEKULARNA
BIOLOGIJA/GENETIKA7. UMJETNI ODABIR
1.PALEONTOLOŠKIa) Razvojni nizovib) Prijelazni oblicic) Fosilni ostaci
1.PALEONTOLOŠKI
a) RAZVOJNI NIZOVI
1856.Hoernes i Neumayr – razvojni niz oblika kućice puževa iz
rodova Cancellaria i Viviparus
1.PALEONTOLOŠKI
Razvojni niz postupnog razvitka
konja
a) RAZVOJNI NIZOVI
1.PALEONTOLOŠKIb) PRIJELAZNI OBLICI Ribe dvodihalice
(Dipnoi) i resoperke
(Crossopterygii) – živi fosili
(< 400 mn. god.)
1.PALEONTOLOŠKIb) PRIJELAZNI OBLICI
Latimeria
1.PALEONTOLOŠKI
b) PRIJELAZNI OBLICI
RAZVOJNI NIZOVI
Gornjopermski gmazovi
Theriodontia (270 mn. god.) –
različiti zubi poput sisavaca
1.PALEONTOLOŠKIb) PRIJELAZNI OBLICI
Gornjojurska praptica
Archaeopteryx lithographica (<150
mn. god.) iz Solnhofena u Njemačkoj
1.PALEONTOLOŠKIc) FOSILNI OSTACI
Otkrivaju u povijesti života masovna izumiranja zbog
globalnih, brzih i velikih promjena okoliša
Masovna izumiranja(19,3 porodica/106 god.;
prosječno 2,0-4,6)
Sto
pa
izum
iran
ja (%
por
odic
a koj
e s
u iz
umrl
e)(
)
Stopa izumiranja
Masovno izumiranje u kredi
Masovno izumiranje u permu
Prek
ambrij
Broj porod
ica ( )
Kam
brij
Milijuni godina prije sadašnjosti
Broj taksonomskih
porodica
Ord
ovicij
Silur
Dev
on
Trijas
Perm
Kar
bon
Kre
da
Jur
a
Ter
cijar
Paleozoik Mezozoik
Kva
rtar
Kenozoik
DA
A
A
A
A
B
D
B
B
A
D
C
1
23
4
5
6
78
9
D
C
D
C
C
C
BC
EB C
• Nakon izmumiranja,slijede prilagodbena širenja (adaptivna radijacija) preživjelih organizama
KVARTARHOLOCEN
PLEISTOCEN
Prekambrij
Kopnene biljke
Raznolikost životinjskog svijeta
Višestanični eukarioti
Jednostanični eukarioti
Nastanak Zemlje
Prokarioti
Otpuštanje kisika nastalog u fotosintezi
Čovjek
4
32
1
Razdoblja geološke prošlosti Razdoblja geološke prošlosti
Nastanak života na Zemlji prije 3,5-4 md. god.:
�ideja starih Grka da je život nastao udruživanjem nežive tvari = spontano stvaranje�“živo iz živog” = biogeneza, 1862. Louis Pasteur�danas točno, ali prvi organizam?�20-te god. 20. stoljeća; A.I. Oparin i B.H. Haldane
međusobno neovisno pretpostavili uvjete na Zemlji prije 4 md. god. i spontano stvaranje života u tim uvjetima
1953. g. S. Miller i H. Urey – sinteza organskih tvari iz anorganskih
CH4
Kondenzator
Vodena para
Elektroda
H2NH3
Ohlađena voda sadrži organske molekule
Uzorak za kemijsku analizu
H2O
Nastanak života na Zemlji prije 3,5-4md. god.:
�fizičko-kemijskom evolucijom organskih spojeva u plitkim vodama,
�koncentrirana mješavina ili organska prajuha, te reducirajuća atmosfera (mala količina O2 potječe iz vulkanskih para) potiču spajanje jednostavnih molekula u složenije
Nastanak života na Zemlji prije 3,5-4md. god.:
�UV zrake i vulkanska aktivnost pospješuju nastanak aminokiselina, šećera, dušičnih baza, te njihovu polimerizaciju (nastanak proteina i RNA/DNA),
�spoj proteina i nukleinskih kiselina u koloidne čestice i makromolekule (kemosinteza)
�nastanak molekula koje se mogu replicirati (moguć prijenos svojstava – nasljeđivanje)
�pakiranje tih molekula u protobionte; kapljice s membranama koje omogućuju održavanje kemijskog sastava unutar membrana drugačijim od okoline
•RNA – prvi genetski materijal•abiotička replikacija RNA
• Laboratorijska verzija protobionta
Glukoza-fosfat
AmilazaŠkrob
FosforilazaGlukoza-fosfat
FosfatMaltoza
Jednostavno “razmnožavanje” Maltoza
Jednostavan metabolizam
RNA monomeriStvaranje kratkih
RNA polimera
Originalni “gen”
Komplementarni lanac služi kao kalup za stvaranje kopije originalnog “gena”
Povezivanje komplementarnih RNA lanaca (komplementarni parovi su G i C, te A i U)
Prekambrij –početak života na Zemlji
Početak
života
•Prokarioti – od 3,5 do 2,0 md. god.
•Fosili prokariota u stromatolitima
•Sedimenti oko hidrotermalnih izvora u Australiji (oko 3,2 md. god. stari fosili prokariota)
Prokarioti
Stromatoliti u Australiji
•nagli porast kisika; teorija o evoluciji eukariotskih algi koje su sadržavale kloroplast
•prilagodba na “korodirajući” kisik
•adaptacija na stanično disanje; korištenje kisika za sagorijevanje organskih molekula
Leptolyngbya (modrozelena alga); recentna (A) i fosilna (B)
Atmosferski
kisik
•prvi procesi fotosinteze bez fotolize vode i otpuštanja kisika
•3-3,5 md. god. – modrozelene alge(cijanobakterije) (Swaziland, južna Afrika)
•prije 2,7 md. god. cijanobakterije su jedini prokarioti koji oslobađaju kisik pri fotosintezi
•postupno nakupljanje kisika fotosintezom (2,7 do 2,2 md. god.)
A
Eukarioti• nastanak eukariota prije 2,1
md. god.
• endosimbioza?
• jednostanične alge Eukarioti
Višestanični eukarioti•složenija struktura eukariotske stanice pogodovala različitosti eukariotskog života
•evolucija velikog broja jednostaničnih eukariota dovela do različitih protista, ali i višestaničnih eukariota
Višestanični eukarioti
• razvili su se prije 1,5 md. god.
• nastariji fosil datira prije 1,2 md. god. (mala alga; više tipova stanica)
• < 700 mn. god. – meduze (Transvaal)
< 700 mn. god. – anelidni crvi, spužve, žarnjaci i koralji(Ediakara fosili, Australija)
Višestanične alge Girvanella, donji kambrij, Echo Canyon, Death Valley National Park, SAD
Dickinsonia, anelidni crviKambrijska eksplozija
života< 550 mn. god. – tzv. kambrijska eksplozija
•razvili se pretci svih današnjih organizama
Životinje
Sto
pa iz
umir
anja
(% p
oro
dic
a koje
su
izum
rle)(
---)
Stopa izumiranja
Masovno izumiranje u kredi
Masovno izumiranje u permu
Prekam
bri
j
Bro
j poro
dica (---)
Kam
bri
j
Milijuni godina prije sadašnjosti
Broj taksonomskih porodica
Ord
ovi
cij
Silu
r
Devo
n
Tri
jas
Perm
Kar
bon
Kre
da
Jur
a
Terc
ijar
Paleozoik Mezozoik
Kva
rtar
Kenozoik
Spu
žve
Brac
hiop
oda
Kolu
tića
vci
Mek
ušci
Član
kono
šci
Žar
njac
i
Bodl
jika
ši
Svi
tkov
ci
Rano paleozoik (kambrij)
Milijun
i go
dina
Kasni prekambrij
< 550 mn. god. – tzv. kambrijska eksplozija– 3 hipoteze:
1. Adaptivna radijacija i zauzimanje različitih ekoloških niša koje još nisu bile zauzete;
2. Poticanje različitih prilagodbi zbog pojavljivanje odnosa predator-plijen;
3. Globalne promjene okoliša, napose porast konc. O2 , a time povećanje metabolizma, prehrane i drugih aktivnosti.
< 540 mn. god. – člankonošci trilobitiKVARTAR
HOLOCEN
PLEISTOCEN
< 500 mn. god. – glavonošci nautilidi
< 430 mn. god. – prve papratnjače
< 400 mn. god. - ribe oklopnjače
KVARTARHOLOCEN
PLEISTOCEN
Indijska lađica (Nautilus pompilius )
Silur
• doba riba– razvitak oklopnjača i čeljusnica
Dapalis macruris
KVARTARHOLOCEN
PLEISTOCEN
•oko 440 mn.god.biljke, gljive, životinje naseljavaju kopno
Kopnene biljke
Silur – počinje život na kopnu
KVARTARHOLOCEN
PLEISTOCEN
Devon- vodozemci izlaze na kopno
1 - Ichthyostega4 - Cheirolepis5 - Dipterus6 - Bothriolepis
KVARTARHOLOCEN
PLEISTOCEN
1
5
4
6
Karbon
• Karbonski insekt Meganeuraimao je raspon krila i do 60 cm.
KVARTARHOLOCEN
PLEISTOCEN
Karbonska flora
1. Sigillaria
2. Lycopodiopsida
3. Calamites
4. preslice
6. Crinodon
KVARTARHOLOCEN
PLEISTOCEN
1 2
4
3
6
Mezozoik - doba gmazova• U trijasu naglo
započinje razvitak gmazova, posebno dinosaura.
• Dinosauri su dominantna skupina do kraja mezozoika kada svi izumiru (< 65 mn. god.), a preživljava mali broj preostalih skupina gmazova.
KVARTARHOLOCEN
PLEISTOCEN
< 350 mn. god. –prvi gmazovi (Cotylosauria), velike papratnjače i prve golosjemenjače
Jura
< 200 mn. god. – veliki gmazovi, praptice i amoniti
< 65 mn. god. brz razvoj sisavaca (početkom Tercijara), prevlast kritosjemenjača
KVARTARHOLOCEN
PLEISTOCEN
< 250 mn. god. – prvi sisavci (krajem Trijasa)
•prvi placentalni sisavci (Eomaia, grč. pramajka) prije 125. mn.god.); kukcojedi
Eomaia –prviplacentalni sisavci
KVARTARHOLOCEN
PLEISTOCEN
Sto
pa
izum
iran
ja (%
por
odic
a koj
e s
u iz
umrl
e)(
---)
Stopa izumiranja
Masovno izumiranje u kredi
Masovno izumiranje u permu
Prek
ambrij
Broj porod
ica (---)
Kam
brij
Milijuni godina prije sadašnjosti
Broj taksonomskih
porodica
Ord
ovicij
Silur
Dev
on
Trijas
Perm
Kar
bon
Kre
da
Jur
a
Ter
cijar
Paleozoik Mezozoik
Kva
rtar
Kenozoik
Prof
. dr.
sc.
Lid
ija
Šve
rFenotipsko određivanje spola
• okolišni uvjeti u određivanju spola jedinke (engl. environmental sex determination; ESD)
• određivanje spola u ovisnosti o temperaturi (temperature-dependent sex determination;TSD)– temperatura tijekom inkubacije
određuje spol
– danas, većina gmazova
– globalna promjena temperaturemože promijeniti omjer spolova u vrsta čiji se spol određuje ovisno o temperaturi tijekom inkubacije
– promjene temperature rezultiralevećem broju muških jedinki dinosaura
– Trenutno globalno zatopljenje također predstavlja rizik za TSD živuće vrste.
Fosilna jaja dinosaura iz perioda jure
Pojava primata
Purgatorius
Prvi primat pojavio se u Sj. Americi u ranom paleocenu ili već u kredi (< 65 mn. god.).
U Montani, SAD nađen fosil Purgatorius janisae(veličina miša, hranio se kukcima).
KVARTARHOLOCEN
PLEISTOCEN
Pojava čovjeka•Razdvajanje filogenetičke linije koja vodi do čovjeka dogodilo se prije oko 3,5 milijuna godina
KVARTARHOLOCEN
PLEISTOCEN
Australopithecusafarensis; oko 3,9-3,0 milijuna godina
Lucy
�Hadar, Etiopija1974
(A) Pan troglodytes, čimpanza, recentna(B) Australopithecus africanus, STS 5,
2,6 mil. god.(C) Australopithecus africanus, STS 71,
2,5 mil. god.(D) Homo habilis, KNM-ER 1813, 1.9 mil. god.(E) Homo habilis, OH24, 1.8 mil. god.(F) Homo rudolfensis, KNM-ER 1470,
1,8 mil. god.(G) Homo erectus, Dmanisi cranium D2700,
1,75 mil. god.
(H) Homo ergaster (rani H. erectus), KNM-ER 3733,1,75 mil. god.
(I) Homo heidelbergensis, "Rhodesia man,“300 000 – 125 000 godina
(J) Homo sapiens neanderthalensis, La Ferrassie 1,70 000 godina
(K) Homo sapiens neanderthalensis,La Chappelle-aux-Saints, 60 000 godina
(L) Homo sapiens neanderthalensis, Le Moustier, 45 000 g.(M) Homo sapiens sapiens, Cro-Magnon I, 30 000 god.(N) Homo sapiens sapiens, današnji čovjek
Ledeno doba koje je započelo prije oko 2 milijuna godina obilježile su velike i relativno brze klimatske promijene (pleistocenske oledbe i međuoledbe). To je uzrokovalo migracije, izumiranja, ali i prilagodbu nekih organizama na takve uvjete, odnosno promjene u rasporedu flore i faune.
Ledeno doba završilo je prije oko 10000 godina kada nastupa holocen u kojem danas živimo.
Pleistocen –ledeno doba
Dokazi evolucije1. PALEONTOLOŠKI �2. POREDBENA ANATOMIJA3. GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST
VRSTA4. IZRAVNA OPAŽANJA5. EMBRIOLOGIJA6. MOLEKULARNA
BIOLOGIJA/GENETIKA7. UMJETNI ODABIR
2. POREDBENA ANATOMIJA
a) HOMOLOGNI ORGANIb) ANALOGNI ORGANI
c) RUDIMENTARNI ORGANI(atavizmi)
2. POREDBENA ANATOMIJAa) HOMOLOGNI
ORGANI
= istog podrijetla, prilagođeni različitim
funkcijama > divergencija
oblika
2. POREDBENA ANATOMIJA
RUDIMENTARNI ORGANI
b) ANALOGNI ORGANI
= različitog podrijetla, prilagođeni istoj funkciji (npr. krila ptica i kukaca, akvadinamički oblik tijela riba, izumrlih gmazova te sisavaca perajara i kitova)
< konvergencija oblika
2. POREDBENA ANATOMIJAc) RUDIMENTARNI
ORGANI
= neupotrebljivi ostaci organa koji su bili u
uporabi u evolucijskih
predaka
Stenella attenuata
2. POREDBENA ANATOMIJARUDIMENTARNI ORGANI
Astyanax mexicanus
Salamander
•zakržljale oči špiljskih životinja
•krila u emua i noja
•atavizam (pojava rudimentarnih organa samo u nekih jedinki)
•u čovjeka ostatak repa ilipovećan broj mliječnihžlijezda
•gušteri/zmije bez nogu s ostacimalopatičnog i zdjeličnog pojasa
Python regius
Dokazi evolucije1. PALEONTOLOŠKI �2. POREDBENA ANATOMIJA �
3. GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST VRSTA
4. IZRAVNA OPAŽANJA5. EMBRIOLOGIJA6. MOLEKULARNA
BIOLOGIJA/GENETIKA7. UMJETNI ODABIR
Južno-američka
ploča
Pacifička ploča
Sjevernoamerička ploča
Afrička ploča
Euroazijska ploča
Antarktička ploča
Pacifička ploča
Nazca ploča
Indoaustralska ploča
Vulkan i vulkanski otoci
Oceanski jarak
Oceanski hrbat
3. GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST
VRSTA (=BIOGEOGRAFIJA)
- današnjarasprostranjenostvrsta flore i faune nemože se objasniti bezpoznavanja života, razvoja i migracijanjihovih predaka
- pod utjecajempomicanjakontinenata, odnosno30 tektonskih pločaZemljine kore kojeplutaju na tekućojmagmi
Pomicanje kontinenata tijekom geološke prošlosti Zemlje
Raspored kopna i mora mijenjao se tijekom geološke evolucije Zemlje.
Te promjene imale su značajni utjecaj na evoluciju živih bića.
Pomicanjem, sudaranjem i podvlačenjem
tektonskihploča nastao
je u Tercijaru prije 14 mn. god. današnji
raspored kontinenata i
oceana
Danas razlikujemo 7 biogeografskih
područja
Dokazi evolucije1. PALEONTOLOŠKI �2. POREDBENA ANATOMIJA �
3. GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST VRSTA �
4. IZRAVNA OPAŽANJA5. EMBRIOLOGIJA6. MOLEKULARNA
BIOLOGIJA/GENETIKA7. UMJETNI ODABIR8.
4. IZRAVNA OPAŽANJA
�širenje američkog kućnog vrapca (od 1852. god. u New Yorku > 1900. u Vancouveru > 1914. u Death Valley < 1933 u Mexico Cityju < u Costa Rici, a danas i u južnoj Amerci)
�razlike u veličini tijela, obliku i boji (Calhoun, 1947) > varijacije (oko 100 generacija) pripadaju istoj vrsti, ali su primjetne razlike nastale tijekom kratkog razdoblja
Dokazi evolucije1. PALEONTOLOŠKI �2. POREDBENA ANATOMIJA �
3. GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST VRSTA �
4. IZRAVNA OPAŽANJA �
5. EMBRIOLOGIJA6. MOLEKULARNA
BIOLOGIJA/GENETIKA7. UMJETNI ODABIR
5. EMBRIOLOGIJA
- brazdanje jajeta i gastrulacija slični u svih kralješnjaka
- zameci srodnih organizama prolaze kroz slične stadije
Krajem 19. st. E. Haeckel –“ontogeneza je kratka rekapitulacija filogeneze”
Dokazi evolucije1. PALEONTOLOŠKI �2. POREDBENA ANATOMIJA �
3. GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST VRSTA �
4. IZRAVNA OPAŽANJA �
5. EMBRIOLOGIJA �
6. MOLEKULARNA BIOLOGIJA/GENETIKA
7. UMJETNI ODABIR
6. MOLEKULARNA BIOLOGIJA/GENETIKA
Ako su svi organizmi evoluirali od zajedničkog pretka trebali bi imati:�iste osnovne biokemijske procese
�sinteza proteina od 20 aminokiselina
�ATP
�enzimi u aerobnom metabolizmu�zajedničke proteine (npr. citokrom c,
104-112 aminokiselina u bakterija i čovjeka
6. MOLEKULARNA BIOLOGIJA/GENETIKA
Životinja
Broj razlika u sastavu
aminokiselina u citokromu c u odnosu na
ljudskimajmun 1
pas 13konj 17
kokoš 18čegrtuša 20
tuna 31moljac 35
Broj različitih aminokiselina u polipeptidnom lancu hemoglobina organizama u usporedbi s humanim hemoglobinom (ukupni broj aminokiselina u lancu hemoglobina je 146)
Čovjek Miš Kokoš Žaba PaklaraRezus majmun
08
27
45
67
125
0
20
40
60
80
100
120
140B
roj
amin
okis
elina
� slične funkcijske molekule u srodnijih nego u udaljenijih organizama 6. MOLEKULARNA
BIOLOGIJA/GENETIKA� zajedničku genetsku šifru - makromolekulu DNA
(fosilna DNA < 136 mn. god. replicirana pomoću PCR)
� daljnja analiza DNA sekvencioniranjem ili određivanjem slijeda nukleotida radi utvrđivanja broja zamjena nukleotida potrebnih za promjenu slijeda AK
� molekularni evolucijski “satovi” (br. zamjena nukleotida na mn. god.) za rekonstrukciju razvojnog stabla
Dvije vrste potekle od zajedničkog pretka, nakon razdvajanja nakupljaju mutacije.Mutacije se nakupljaju konstantnom brzinom u svim vrstama.Što je veći broj razlika (mutacija) u genomu dviju vrsta, to je duže vremena prošlo otkako su se razdvojile.�Satom mjerimo vrijeme proteklo od razdvajanja vrsta
VRSTE MOLEKULARNIH SATOVAProteinski (jezgrina DNA)Mitohondrijska DNA (slika u pozadini) � ima prednosti
POJAM MOLEKULARNOG
EVOLUCIJSKOG SATA
�metoda DNA hibridizacija radi uspoređivanja srodnosti dviju vrsta
čovjek (H), čimpanza (C), gorila (G) i orangutan (O)
Dokazi evolucije1. PALEONTOLOŠKI �2. POREDBENA ANATOMIJA �
3. GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST VRSTA �
4. IZRAVNA OPAŽANJA �
5. EMBRIOLOGIJA �
6. MOLEKULARNA BIOLOGIJA/GENETIKA �
7. UMJETNI ODABIR
7. UMJETNI ODABIR
• Umjetno usmjeravanje evolucijskih promjena:– < 10 tisuća god. čovjek je pripitomio vuka i umjetnim odabirom dobio
niz pasmina pasa– Visok stupanj genotipske i fenotipske raznolikosti između pasmina,
sotri i sojeva pak ne prelazi (u taksonomskom smislu) granicu vrste
GMO
Randy Prather is part of a national group of researchers who has made pigs that produce the beneficial omega-3 compound, which is known to improve cardiovascular fitness and reduce the risks of heart disease. Photo by Steve Morse
The results, which are being published by Nature Biotechnology are the work of a team assembled by Yifan Dai of the University of Pittsburgh School of Medicine that includes researchers from Randy Prather's group at the University of Missouri-Columbia National Swine Resource and Research Center, the laboratory of Jing X. Kang at Massachusetts General Hospital (MGH), and the laboratories of Dai and Rhobert Evans at the University of Pittsburgh.To stimulate production of omega-3 fatty acids in pigs, a team led by Dai transferred a gene, known as fat-1, to pig primary fetal fibroblasts, the cells that give rise to connective tissue. Prather's group then created the transgenic pigs from these cells using a method called nuclear transfer cloning.The transgenic pig tissues were analyzed for omega-3 fatty acids in Kang's lab at MGH and by Dai and Evans at Pitt. The fat-1 gene is responsible for creating an enzyme that converts less desirable, but more abundant, omega-6 fatty acids in the animals to omega-3 fatty acids. The results could lead to a better understanding of cardiovascular function not only in pigs, but in humans as well.
�od 1980.-tih genskim inženjerstvom se mijenja genom živih stanica za med. i ind. potrebe – biotehnologija�tehnologijom rekombinantne DNA stvoreni transgenični ili GMO – mogućnosti brzog i velikog mijenjanja vrsta
Recommended