Predavanje 8 Vjetar Geološka uloga organizama...

Predavanje 8Predavanje 8

VjetarVjetarGeoloGeološška uloga ka uloga

organizamaorganizamaSedimentacijaSedimentacija

VjetarVjetar

Vjetar ima geoloVjetar ima geološšku ulogu u podruku ulogu u područčjima jima gdje ima gdje ima materjalamaterjala koji je pogodan za koji je pogodan za kretanje pod utjecajem vjetra.kretanje pod utjecajem vjetra.Pustinja je svako podruPustinja je svako područčje s malo je s malo oborina, oborina, tjtj podrupodruččje s manje od 25 cm je s manje od 25 cm oborina godioborina godiššnje. Malo biljaka podnosi nje. Malo biljaka podnosi tako malo vode, pa su stoga pustinje tako malo vode, pa su stoga pustinje gole.gole.

Spuštanje

Uzdizanje

S

J

ekvator

30°južno

30°sjeverno

Spuštanje

Zrak se zagrijava i diZrak se zagrijava i dižže na ekvatoru a e na ekvatoru a spuspuššta blizu 30 stupnja sjeverno i juta blizu 30 stupnja sjeverno i južžno. no. NajveNajvećće svjetske pustinje su unutar tog e svjetske pustinje su unutar tog pojasa (Sive boje na slici).pojasa (Sive boje na slici).

Zbog toga Zbog toga ššto se topli to se topli zrak dizrak dižže na ekvatoru e na ekvatoru i hladei hladećći se gubi i se gubi vlagu, oko ekvatora vlagu, oko ekvatora su najvesu najvećće prae praššume. ume. Te praTe praššume ume razdvajaju po razdvajaju po ekvatoru dva pojasa ekvatoru dva pojasa pustinja.pustinja.Neke pustinje su Neke pustinje su rezultat rezultat kikiššne sjenene sjene, , koja nastaje pod koja nastaje pod utjecajem gorskih utjecajem gorskih lanaca (pustinja lanaca (pustinja NevadeNevade, sjeverna , sjeverna ArizonaArizona).).

More

Topli vlažni zrak

Kiša kao rezultat hlađenjavlažnog zraka

Suhi zrak

Područje kišne sjene

Evaporacija zbog zagrijavanja

Pustinje stvara i Pustinje stvara i velika udaljenost od oceanavelika udaljenost od oceana, , jer navijer navišše vlage dolazi s mora (dijelovi Kine, e vlage dolazi s mora (dijelovi Kine, gdje su pustinje sjevernije od 30 stupnja).gdje su pustinje sjevernije od 30 stupnja).Hladne oceanske strujeHladne oceanske struje također stvaraju također stvaraju pustinje, hladepustinje, hladećći zrak iznad. Hladni zrak se i zrak iznad. Hladni zrak se didižže i kree i krećće preko kopna, stvarajue preko kopna, stvarajućći veliku i veliku evaporaciju i malo padalina u obalnom evaporaciju i malo padalina u obalnom podrupodruččju (pacifiju (pacifiččki dio J. Amerike i atlantski dio ki dio J. Amerike i atlantski dio Afrike).Afrike).

PustnjamaPustnjama nedostaju stalni vodotoci. nedostaju stalni vodotoci. Rijeke Rijeke ColoradoColorado i Nil su iznimke koje se i Nil su iznimke koje se ““hranehrane”” jakim pljuskovima s okolnih jakim pljuskovima s okolnih planina.planina.Pljuskovi mogu pustinji dati do 13 cm Pljuskovi mogu pustinji dati do 13 cm vode u jednom satu te su vode u jednom satu te su ččesti bujiesti bujiččni ni tokovi. Potokovi. Poššto nema biljnog pokrivato nema biljnog pokrivačča ti su a ti su tokovi tokovi ““natovareninatovareni”” s sedimentom.s sedimentom.

Djelovanje vjetra je najoDjelovanje vjetra je najoččitije u itije u pustinjskim podrupustinjskim područčjima.jima.Njegovo djelovanje je najoNjegovo djelovanje je najoččitije ako su itije ako su sedimentne sedimentne ččestice nepovezane i suhe.estice nepovezane i suhe.Brzina vjetra je određena temperaturom Brzina vjetra je određena temperaturom zraka. U pustinjama razlika u temperaturi zraka. U pustinjama razlika u temperaturi momožže biti od 10 e biti od 10 --50 50 00C. Zbog tih razlika C. Zbog tih razlika vjetar je javjetar je jačči u pustinji nego u i u pustinji nego u humidnomhumidnompodrupodruččju (vlaju (vlažžna klima i oblaci ublana klima i oblaci ublažžuju uju djelovanje vjetra).djelovanje vjetra).

Vjetrom noVjetrom noššeni sitni sediment moeni sitni sediment možže e skulpturiratiskulpturirati izoloraneizolorane valuticevalutice u u ventifakteventifakte ––fragmente fragmente stjenastjena s ravnim, vjetrom s ravnim, vjetrom istruganim povristruganim površšinama.inama.

Deflacija je Deflacija je premjepremješštanje tanje gline, gline, siltasilta i i pjepješšććanihanihččestica s estica s povrpovrššine pod ine pod utjecajem utjecajem vjetra. Granica vjetra. Granica utjecaja utjecaja deflacije je deflacije je nivo nivo podzemne podzemne vode.vode.

Vjetar

Nivo podzemne vode

Suhi sediment

Ispušeno područje(blowout)

LesLes je je siltnosiltno--kvarcni sediment vjetra kvarcni sediment vjetra sastavljen od uglatih sastavljen od uglatih ččestica kvarca, estica kvarca, feldspatafeldspata i ostalih minerala, koji nisu i ostalih minerala, koji nisu pretrpjeli utjecaj pretrpjeli utjecaj atmosferilijaatmosferilija, i slabo , i slabo cementiranih s kalcitom.cementiranih s kalcitom.Ima visoki Ima visoki porozitetporozitet (60%), velike (60%), velike debljine (Kina, 100m), lagano se kopa, debljine (Kina, 100m), lagano se kopa, a a lesnolesno tlo je fertilno i poljoprivredno tlo je fertilno i poljoprivredno produktivno. produktivno.

DineDine su nakupine su nakupine nevezanog pijeska nevezanog pijeska formirane vjetrom. formirane vjetrom. U smjeru vjetra je U smjeru vjetra je blablažža, a u a, a u suprotnom strmija suprotnom strmija strana. Dina se strana. Dina se momožže pomaknuti e pomaknuti 1010--15 m na 15 m na godinu, godinu, ššto ovisi o to ovisi o snazi vjetra i snazi vjetra i dimenzijama dine dimenzijama dine (manje dine i (manje dine i brbržže).e).

Vjetar

Vjetar

Pijesak

Pijesakdeponiranu uvjetimaslabijeg vijetra

Erodirana površina

BahranaBahrana--dina u obliku polumjeseca gdje krakovi dina u obliku polumjeseca gdje krakovi su okrenuti u smjeru vjetra. Javlja se kada je su okrenuti u smjeru vjetra. Javlja se kada je kolikoliččina pijeska ograniina pijeska ograniččena.ena.TransverznaTransverzna dinadina-- orjentiranaorjentirana je okomito na je okomito na smjer vjetra, a razvija e kada je vismjer vjetra, a razvija e kada je višše pijeska e pijeska raspoloraspoložživo za transport.ivo za transport.ParaboliParaboliččnana--obiobiččno se formira blizu ispuno se formira blizu ispuššenih enih podrupodruččja (ja (blowoutblowout), jako je zakrivljena.), jako je zakrivljena.Sve tri imaju strmiju i blaSve tri imaju strmiju i blažžu stranu, te stalni smjer u stranu, te stalni smjer vjetra.vjetra.LongitudinalnaLongitudinalna--najvenajvećća, paralelna s smjerom a, paralelna s smjerom vjetra (Sahara, 200m visoke i 120 km dugavjetra (Sahara, 200m visoke i 120 km dugaččke)ke)

OrganizmiOrganizmi

StvaralaStvaralaččka i ka i razaralarazaralaččkaka djelatnostdjelatnostStvaralaStvaralaččkaka: nakupine skeletnih ostataka (gdje : nakupine skeletnih ostataka (gdje se nakupljaju koje?), nakupine organskih se nakupljaju koje?), nakupine organskih ostataka (ostataka (kaustobiolitikaustobioliti), nakupine mineralnih ), nakupine mineralnih tvari (bakterije)tvari (bakterije)RazaralaRazaralaččkaka: : ubuubuššivanjeivanje organizama (prstac). organizama (prstac). Razaranje je malo kada je jedna jedinka, ali Razaranje je malo kada je jedna jedinka, ali momožže biti znae biti značčajno kod velike populacije.ajno kod velike populacije.

Gornja slojna ploha vapnenca (starost gornja Gornja slojna ploha vapnenca (starost gornja kreda) s kreda) s rudistimarudistima ((šškoljkakoljkašši u obliku roga). i u obliku roga). Graditeljska uloga fosila. Gdje se javljaju s Graditeljska uloga fosila. Gdje se javljaju s obzirom na dubinu morskog dna?obzirom na dubinu morskog dna?

SedimentacijaSedimentacija

EgzodinamskiEgzodinamski faktori razlifaktori različčito doprinose ito doprinose formiranju Zemljine povrformiranju Zemljine površšine.ine.TroTroššenje: enje: mehanimehaniččkoko (promjena (promjena temperature, valovi, led, vjetar, nema temperature, valovi, led, vjetar, nema mineralne promjene stijene) i mineralne promjene stijene) i kemijskokemijsko(dio stijene topljiv, a dio ne (dio stijene topljiv, a dio ne ––lateritilateriti(tropsko), minerali glina ((tropsko), minerali glina (humidnohumidno).).

Transport: zaobljavanje (Transport: zaobljavanje (brebreččaa--konglomerat)konglomerat)Sortiranje: sedimentacijski Sortiranje: sedimentacijski materjalmaterjal odvojen odvojen temeljem velitemeljem veliččine zrna (brzina transporta, ine zrna (brzina transporta, veliveliččina zrna)ina zrna)Sedimentacija: nastupa kada (1) prestaje Sedimentacija: nastupa kada (1) prestaje transport transport klastiklastiččnognog sedimenta ili kada (2) sedimenta ili kada (2) dolazi do akumulacije kemijskog ili dolazi do akumulacije kemijskog ili organskog sedimenta (tipovi sedimenta, organskog sedimenta (tipovi sedimenta, zato dvije moguzato dvije moguććnosti).nosti).

Primjer brePrimjer brečče (gore) i konglomerata (dolje). e (gore) i konglomerata (dolje). Slike s terena (desno) i iz mikroskopskih Slike s terena (desno) i iz mikroskopskih preparata (lijevo). preparata (lijevo). (c) (c) TiTiššljarljar, 2004., 2004.

SedimentacijaSedimentacija-- klastitiklastiti i karbonatii karbonati-- razlike i slirazlike i sliččnosti u nosti u procesima i konaprocesima i konaččnom sedimentu.nom sedimentu.KarbonatniKarbonatni-- uglavnom topla mora, uglavnom topla mora, KlastiKlastiččnini-- kopno i more. kopno i more. Primjer za karbonate (dolje) i Primjer za karbonate (dolje) i klastiteklastite (gore).(gore).

RijekaŠljunak

Pijesak Mulj

Planina

Plaža Laguna G. Otvorenomore

SitnozrnatiSitnozrnati klastitklastit i i sitnozrnatisitnozrnati karbonat. Karbonatni karbonat. Karbonatni mulj uglavnom je rezultat organske produkcije mulj uglavnom je rezultat organske produkcije (desno). (desno). SitnozrnatiSitnozrnati klastitklastit je rezultat nije rezultat nižže energije e energije transporta (lijevo). Zatransporta (lijevo). Zaššto je to je klastitklastit ššaren? aren? ©© TiTiššljarljar, 2004., 2004.

Sedimentne stijene su uglavnom taloSedimentne stijene su uglavnom taložžene u ene u plitkovodnimplitkovodnimokoliokoliššima, pa tu postoji moguima, pa tu postoji moguććnost onost oččuvanja zapisa o uvanja zapisa o procesu njihova nastanka (npr. visoka ili niska energija procesu njihova nastanka (npr. visoka ili niska energija talotaložžnog (sedimentacijskog) okolinog (sedimentacijskog) okolišša). Takvih struktura nema a). Takvih struktura nema kod kod dubokovodnihdubokovodnih sedimenata (kakvi su s obzirom na sedimenata (kakvi su s obzirom na energiju?). energiju?). ©© TiTiššljarljar, 1994., 1994.

Primjer oPrimjer oččuvanja nauvanja naččina postanka ina postanka sedimenta.Valne brazde, donja kreda. Da sedimenta.Valne brazde, donja kreda. Da li to imate danas i gdje? li to imate danas i gdje? ©© TiTiššljarljar, 2004., 2004.