View
2
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
RAZMATRANЈE OSNOVNIH PRINCIPA U
FARMSKOJ PROIZVODNЈI SVINЈA
U CILJU SMANЈENЈE PRIMENE ANTIBIOTIKA
U SRBIJI
Jasna Prodanov-Radulović, Dimitros Papadopoulus,
Ivan Pušić, Doroteja Marčić
Naučni institut za veterinarstvo „Novi Sad“, Novi Sad, Republika Srbija
Aristotle University of Thessaloniki, Thessaloníki, Greece
Uvod
Komercijalna proizvodnja svinja u Srbiji se vrlo često suočava sa zahtevom za:
• uvećanje postojećih kapaciteta farme, što često ima za rezultat
• uvećanje broja jedniki na relativno ograničenom prostoru,
• mešanje jedinki različitog uzrasta i porekla
• otežanog održavanja ambijentalnih uslova i
• posledično uvećanje stresne reakcije svinja.
U takvim uslovima, profitabilna proizvodnja zahteva primenu i određenih programa
terapijsko-zdravstvene kontrole unutar zapata.
veliki broj uzgajivača svinja se suočava sa finansijskim poteškoćama, i sa
nemogućnošću uspešnog rešavanja nastalih zdravstvenih problema na farmi.
• na većini farmi svinja u Srbiji se primenjuju antibiotici u terapiji i profilaksi, u
određenim fazama proizvodnog ciklusa (prasad na sisi, nakon zalučenja, tov).
Međutim, ovakav način primene može imati za posledicu razvoj rezistentnih sojeva
mikroorganizama kako kod domaćih životinja tako i kod lјudi.
neophodno je insistirati na umanjenju primene antibiotika u veterinarskoj medicini
Neadekvatana (nekontrolisana) primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini,
upotreba antibiotika u ne-terapeutske svrhe, dovodi do umnožavanja i širenja
potencijalno rezistentnih mikroorganizama koji ugrožavaju zdravlje kako domaćih
životinja tako i ljudi.
značajno je da su mnogi uzročnici digestivnih i/ili respiratornih bolesti svinja postali
rezistentni na veterinarske antimikrobne lekove što dovodi kako do porasta
morbiditeta i mortaliteta tako i do dodatnih troškova u proizvodnji svinja
Materijal i metode Istraživanjima su obuhvaćeni industrijski pogoni za proizvodnju svinja koji u svojoj
organizacionoj strukturi imaju sopstvenu veterinarsku službu kao i porodični proizvodni
pogoni (mini farme).
• Izvor podataka vezano za profilaksu, terapiju na ispitivanim farmama: anamnestički i
epizootiološki podaci, od ordinirajućeg veterinara, veterinarske službe koja obavlja
poslove zdravstvene zaštite ili direktno, od vlasnika farme svinja.
• Uvid u zdravstveno stanje zapata: klinički i patomorfološki pregled
• Laboratorisjka ispitivanja organa i tkiva: aerobna, anaerobna kultivacija, određivanje
fizioloških karakteristika (biohemijski niz), ispitivanje antimikrobne osetljivosti (disk
difuzioni metod).
Analizom četiri farme svinja kapaciteta do 350 krmača ustanovili smo da se
antimikrobni lekovi koriste u svim kategorijama svinja kao i u svim fazama
proizvodnje.
Utvrđeno je da se na ispitanim farmama primenjuje ukupno do15 vrsta antibiotika, koji
pripadaju gotovo svim antibiotskim grupama .
Poseban problem je činjenica da farmeri, uzgajivači svinja i sami aplikuju svinjama
lek, pri čemu se izbor antibiotika u profilaksi i terapiji vrši i na osnovu sopstvenog
iskustva. Međutim, ukoliko izostaje očekivani efekat primenjenog leka i ukoliko
mortalitet na farmi svinja i dalje raste, pored profilakse i terapije koju sami
preduzimaju, farmeri traže pomoć od stručnjaka, doktora veterinarske medicine.
Sa zdravstvenog aspekta, najrizičniju grupu predstavljaju farme za tov svinja, koje
nabavljaju prasad za tov sa više lokaliteta.
U ovom vidu proizvodnje svinja, visok infektivni pritisak često dovodi do
neophodnosti kontinuiranog antibiotskog tretmana, sve do kraja proizvodnog
procesa.
najčešće je slučaj da farmeri-uzgajivači svinja koriste gotovo sve što im stoji na
raspolaganju od antibiotika na tržištu (pleuromutilini, tiamulin, hinolonski preparati,
makrolidi, linkozamidi, amfenikoli, tetraciklini, aminoglikozidni i drugi) bez
postavljanje prave dijagnoze niti laboratorijskog određivanja osetljivosti uzročnika
bolesti (antibiograma).
U takvoj situaciji, kada se farmer i obrati stručnjaku-veterinaru, on se nalazi u velikom
problemu oko odluke koji lek može koristiti za dato oboljenje.
Broj
krmača
Tretman Način
aplikacije
Krmače Prasad na
sisi
Prasad u
odgoju
Tov
40 Profilaksa p/o 1,2 4
Terapija p/o 6 3,8
50 Profilaksa i/m 14,6 4,6
Terapija p/o 6,8 3,15,6
350 Profilaksa p/o 1,2 3, 16 3,16,
Terapija p/o 15 3 5,17, 9
i/m 8 5,6,
1+18
180 Profilaksa p/o 3,9,19 21 5,11
i/m 15
Terapija p/o 13 20
p/o – per os (hrana ili medikator); i/m –intramuskularna aplikacija;
1-Lincomycin, 2-Spectinomycin, 3-Amoxiciliin, 4-Tulathromycin, 5-Tiamulin, 6-Florfenicol, 7-Cefquinom, 8-
Enrofloksacin, 9- Ampicillin, 10-Doxycycline, 11-Penicillin, 12-Streptomyicin, 13-Penicillin+Streptomyicin, 14-
Oxytetracyclin, 15-Gentamicin, 16-Colistin,17- Tiamulin + Oxytetracyclin, 18-Tylosin, 19-Tetracyclin, 20-Neomycin,
21-Sulfonamid, 22-Marbofloxacin, 23 Lincomycin+spectinomycin
Tabela 1. Profilaksa i terapija na mini farmama (proizvodnja od krmača do tovljenika)
Broj tovljenika Tretman Način aplikacije leka Predtov Tov
5200 Profilaksa p/o 1,2,9,10,6
350 Profilaksa p/o 5,6
Terapija i/m 6,13,8,5
400 Profilaksa p/o 1+2, 17
Terapija i/m 6,8
600 Profilaksa p/o 14+21+22
Terapija p/o 17
i/m 5
850 Profilaksa p/o 1+18,17
Terapija i/m 15,21
220 Profilaksa p/o 14+20+21
Terapija p/o 16,18
i/m 5
300 Terapija i/m 4,5,6,18
Tabela 2. Profilaksa i terapija na farmama za tov svinja
p/o – peroralna aplikacija (putem hrane ili medikator); i/m –intramuskularna aplikacija leka; 1-Lincomycin, 2-
Spectinomycin, 3-Amoxiciliin, 4-Tulathromycin, 5-Tiamulin, 6-Florfenicol, 7-Cefquinom, 8-Enrfloksacin, 9-
Ampicillin, 10-Doxycycline, 11-Penicillin, 12-Streptomyicin, 13-Penicillin+Streptomyicin, 14-Oxytetracyclin, 15-
Gentamicin, 16-Colistin,17- Tiamulin + Oxytetracyclin, 18-Tylosin, 19-Tetracyclin, 20-Neomycin, 21-Sulfonamid,
22-Marbofloxacin, 23 Licomycin+spectinomycin
• analiza dve farme industrijskog tipa, koje imaju sopstvenu veterinarsku službu. Na
farmama se vrši kontinuirano praćenje prisustva infektivnih bolesti, sprovodi
profilaksa u skladu sa postojećom kliničkom i patomorfološkom slikom, i rezultatima
laboratorijskih ispitivanja, uključujući tu i antibiogram.
Broj krmača Tretman Način aplik. Krmače Pr. na sisi Pr. u odgoju Predotv tov
850 Profilaksa p/o 5 1,3 1,20 17,1 17
Terapija p/o po antibiogramu i iskustvu veterinara
i/m po antibiogramu i iskustvu veterinara
Broj krmača Tretman Način
aplikacije
Krmače Prasad na sisi Prasad u
odgoju
Tov
1200 Profilaksa p/o 23 15 3 17
Terapija p/o 2,3, 8, 16, 20 6,10,17 1,3, 5, 6
i/m po antibiogramu i iskustvu veterinara
1-Lincomycin, 2-Spectinomycin, 3-Amoxiciliin, 4-Tulathromycin, 5-Tiamulin, 6-Florfenicol, 7-Cefquinom, 8-Enrfloksacin, 9- Ampicillin,
10-Doxycycline, 11-Penicillin, 12-Streptomyicin, 13-Penicillin+Streptomyicin, 14-Oxytetracyclin, 15-Gentamicin, 16-Colistin,
17- Tiamulin + Oxytetracyclin, 18-Tylosin, 19-Tetracyclin, 20-Neomycin, 21-Sulfonamid, 22-Marbofloxacin, 23
Licomycin+spectinomycin
Analizom rezultata antibiograma dobijenih na kliničkim izolatima u protekle četiri godine (period
2013-2016) iz organa uginule prasadi sa znacima infekcije digestivnog trakta (E.coli), utvrđen je
razvoj rezistencije E.coli na veliki broj hemoterapeutika.
% rezistencije izolata E.coli
Zaključak
Postignuti rezultati istraživanja ukazuju na postojanje određenih nepravilnosti u
okviru terapijskih programa:
• tretman virusnih infekcija antibioticima (PEDV),
• primena antibiotika bez ispitivanja antimikrobne osetlјivosti
• neadekvatna dužina trajanja antibiotskog tretmana
• problematična procena prilikom doziranja leka
• na većem broju farmi ne mogu realizovati ambijentalni i zoohigijenski uslovi koji
su propisani za datu kategoriju svinja, što se neopravdano pokušava rešiti
primenom antimikrobnih lekova.
• Problem dodatno komplikuje prisustvo rezistentnih sojeva uzročnika bolesti, te
se u profilaksi odredjuju i primenjuju terapijske doze antibiotika, u dugom
vremenskom periodu, što svakako nije opravdano.
Zbog svega navedenog, neophodno je pristupiti izradi nacionalnog programa za
kontrolu i praćenje primene antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini.
• uspostavljanje kontinuirane kontrole prometa i upotrebe veterinarskih lekova,
kao i edukacija proizvodjača svinja-farmera.
Glavne mere i postupci koji imaju za cilј umanjenje primene antibiotika obuhvataju:
• unapređenje zdravstvenog statusa i dobrobiti jedinki na farmi svinja:
• umanjenje infektivnog pritiska primenom biosigurnosnih mera,
• adekvatni uslovi držanja u skladu sa potrebama date kategorije svinja
• obuka zaposlenih lica na farmi
• stalna edukacija veterinarskih stručnjaka na terenu.
• Imunoprofilaksa
• primena zdravstveno ispravne hrane (čest problem prisustvo mikotoksina)
• Prihvatanje određenih promena u ponašanju, svesti i navikama lјudi uklјučenih u
proces proizvodnje (farmeri, stočari, veterinari).
Recommended