View
189
Download
12
Category
Preview:
DESCRIPTION
Sportska fiziologija. Prof . dr . Zoran Vali ć Medicinski fakultet u Splitu. Metabolički sustavi u mišićima u tijeku rada:. Fosfagenski sustav Sustav glikogen-mliječna kiselina Aerobni sustav. Fosfagenski sustav :. ATP (adenozin – PO 3 PO 3 PO 3 - ) - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Sportska fiziologija
Prof. dr. Zoran ValićMedicinski fakultet u Splitu
Metabolički sustavi u mišićima u tijeku rada:
1) Fosfagenski sustav2) Sustav glikogen-mliječna kiselina3) Aerobni sustav
Fosfagenski sustav:
ATP (adenozin – PO3 PO3 PO3 -)
energijom bogate veze (30,5 kJ/mol ATP) količina ATP-a dovoljna za 3 s fosfokreatin (kreatin-fosfat, kreatin PO3
-) 43 kJ/mol kreatina, prijenos u djeliću
sekunde 2-4 x više fosfokreatina od ATP-a zajedno 8-10 s maksimalne kontrakcije
Sustav glikogen-mliječna kiselina:
glikogen glukoza (glikoliza, anaerobni metabolizam)
2 molekule pirogrožđane kiseline bez kisika nastaje mliječna kiselina 2,5 x brži od aerobnog metabolizma omogućuje dodatnih 1,3-1,6 minuta
maksimalnog mišićnog rada (200-800 m)
Aerobni sustav:
glukoza, masne kiseline, aminokiseline
Maksimalna brzina stvaranja ATP:
Sustav namicanja energije M ATP/minfosfagenski sustavsustav glikogen-mliječna kiselinaaerobni sustav
42,5
1
Izdržljivost sustava:
Sustav namicanja energije Vrijeme fosfagenski sustavsustav glikogen-mliječna kiselinaaerobni sustav
8-10 s1,3-1,6 min
neograničeno
Oporavak mišićnih metaboličkih sustava nakon mišićnog rada:
odstranjenje mliječne kiseline (zamor) 1) manji dio u pirogrožđanu2) veći dio u glukozu (u jetri)
Oporavak aerobnog sustava nakon mišićnog rada:
1) Dug kisika 2) Obnova mišićnog glikogena
Dug kisika:
tijelo sadrži oko 2 litre kisika 1) 0,5 L u zraku u plućima2) 0,25 L otopljeno u tjelesnim tekućinama3) 1L vezano na hemoglobin u krvi4) 0,3 L vezano na mioglobin
potroši se za aerobni metabolizam (1 min) još 9 L za obnovu sustava ukupno 11,5 L O2 – dug kisika
Obnova mišićnog glikogena:
složen proces koji zahtjeva dane
važno je uzimati hranu bogatu ugljikohidratima prije natjecanja
ne obavljati intenzivan mišićni rad 48 sati prije natjecanja
Djelovanje sportskog treninga:
snaga se ne povećava bez opterećenja 6 max. kontrakcija, 3x/dan, 3dana/tjedan 30% sile tijekom 6-8 tjedana istovremeno povećanje mišićne mase –
hipertrofija
Hipertrofija mišića:
nasljeđe i testosteron 30-60 % povećanje zbog treninga
1) povećanje promjera vlakana2) vjerojatno i podjela vlakana
Promjene unutar mišića:
1) broja miofibrila 2) mitohondrijskih enzima za 120%3) ATP-a i fosfokreatina za 60-80%4) glikogenske zalihe za 50%5) zaliha triglicerida za 75-100%
Vrste mišićnih vlakana:
1) MV koja se brzo kontrahiraju – brza vlakna (gastroknemijus) – tip II (bijela, a i b)
2) MV koja se sporo kontrahiraju – spora vlakna (soleus) – tip I (crvena)
Karakteristike mišićnih vlakana:
1) promjer brzih vlakana 2x veći 2) enzimi za anaerobni metabolizam 2-3x
aktivniji u brzim vlaknima (snaga)3) spora vlakna važna za izdržljivost, aerobna
funkcija (više mitohondrija i mioglobina)4) broj kapilara veći oko sporih vlakana individualne, nasljedne razlike
% vlakana u kvadricepsu:
Vrsta sportaša Brza vlakna Spora vlaknamaratonci
plivačiprosječna osoba
dizači utegasprinteriskakači
182655556363
827445453737
Disanje pri mišićnom radu:
ovisi o disciplini, ovisno o njenom trajanju
Potrošak kisika pri maksimalnom naporu:
Stanje PK (mL/min)prosječni netrenirani muškaracprosječni sportaštrkač maratona
360040005100
* potrošak u mirovanju 250 mL/min
Plućna ventilacija:
Stanje PV (L/min)plućna ventilacija tijekommaksimalnog mišićnog radamaksimalni minutni volumen disanja
100-110
150-170
Granice plućne ventilacije:
MMV 50% veća od PV tijekom rada dišni sustav u normalnim okolnostima nije
ograničavajući čimbenik dopreme kisika: sigurnost u slučajevima:
1) mišićni rad na velikim visinama2) mišićni rad pri velikim vrućinama3) poremećaji dišnog sustava
Učinak treninga na Vo2 MAX:
maksimalni primitak kisika u maratonaca 45% veći nego u normalne
osobe (nasljeđe, dugotrajni trening)
Difuzijski kapacitet (za O2):
Stanje DC (mmol/min)netrenirani čovjek u mirovanjunetrenirani čovjek pri maksimalnom radubrzi klizač pri maksimalnom raduplivač pri maksimalnom raduveslač pri maksimalnom radu
7,7
16,121,523,826,8
trostruko povećanje DC (mobilizacija neperfundiranih kapilara)
trening može utjecati na povećanje DC parcijalni tlakovi (O2 i CO2) ostaju normalni
tijekom mišićnog rada pitanje regulacije disanja negativni učinci pušenja
Kardiovaskularni sustav u tijeku mišićnog rada:
doprema kisika i hranjivih tvari mišićima regulacija tlaka kontrakcije smanjuju protok značajan porast protoka (do 25x)
Maksimalno povećanje protoka:
Stanje Protok (ml/min/100g)
protok krvi u mirovanjuprotok krvi pri maksimalnom radu
3,690
Mehanizmi povećanja protoka:
1) vazodilatacija zbog povećanog metabolizma
2) povećanje arterijskog tlaka (30%)3) mišićna crpka4) protokom posredovana vazodilatacija5) ostale teorije
SMV za različite stupnjeve rada:
Stupanj mišićnog rada SMV (L/min)prosječan mladi muškarac u mirovanjumaksimalni SMV u tijeku mišićnograda u netreniranog muškarcamaksimalni prosječni SMV u tijeku mišićnog rada u maratonca
5,523
30(35-40)
Djelotvornost kardiovaskularnog sustava:
SV i HR se povećaju na 95% maksimuma SMV iznosi 90% svojeg maksimuma PV iznosi 65% svojeg maksimuma SMV se smanji za 50% između 20. i 80.
godine, MMV se smanji još i više, a smanji se i mišićna masa
Hipertrofija srčanog mišića – atletsko srce
1899 – Henschen (samo perkusija, kod skijaškog trčanja)
zaključio kako postoji dilatacija i hipertrofija lijevog i desnog srca i kako je pojava normalna i poželjna (više rada)
kasnije se koriste radiološke tehnike (pogotovo kod sportova izdržljivosti s velikim korištenjem aerobnog sustava)
Vrste tjelovježbe
1) vježbe izdržljivosti (dinamičke, izotoničke ili aerobne: dugoprugaško trčanje, plivanje)
2) vježbe snage (statičke, izometričke ili anaerobne: hrvanje, dizanje utega)
3) kombinirane vježbe (biciklizam, veslanje)
većina sportova prilikom treninga kombinira vrste vježbe
Akutni učinak vježbi izdržljivosti
porast Vo2 MAX, porast SMV, porast UV i porast sistoličkog tlaka
pad ukupnog perifernog otpora
Akutni učinak vježbi snage
blagi porast Vo2 MAX, i SMV značajan porast arterijskog tlaka, ukupnog
perifernog otpora i srčane frekvencije
Kronični učinak
vježbe izdržljivosti: porast Vo2 MAX zbog povećanja SMV i iskorištavanja kisika – volumno opterećenje lijeve komore
vježbe snage: mali ili nikakav porast Vo2 MAX – tlačno opterećenje lijeve komore
u novije se vrijeme koriste ehokardiografske metode i NMR
promjene nisu jednoznačne – oko 50% treniranih osoba pokazuju znakove remodeliranja srčanog mišića i srčanih šupljina
+, muškarci
- povezanost s ACE genom ili polimorfizmom- nema povezanosti s rezultatom koji se postiže
EKG promjene se javljaju u oko 40% sportaša, 2 x češće u muškaraca, te u sportovima izdržljivosti
najčešći: znakovi rane repolarizacije, povećana voltaža QRS kompleksa, inverzija T-vala i duboki Q zubci
Iznenadna smrt u mladih sportaša
nekoć smatrana misterioznim i nedefiniranim sindromom
razoran emocionalni učinak na obitelj i širu zajednicu
precizni podatci o prevalenciji su ograničeni, a smatra se kako je ona niska u općoj populaciji (1:200.000/godinu)
najčešće se javlja na sportskom terenu i povezana je s tjelesnom aktivnošću
obično izostaju prethodni simptomi
tjelovježba djeluje kao okidač za smrtonosne ventrikularne tahiaritmije (uz postojeću, a neprepoznatu srčanu bolest)
Najčešće srčane bolesti
1) hipertrofična kardiomiopatija (1/3 svih smrti)
2) kongenitalna anomalija koronarnih arterija (polazište lijeve koronarne arterije iz desnog Valsalvinog sinusa)
miokarditis, bolesti zalistaka (aortalna stenoza), dilatirajuća kardiomiopatija, disekcija i ruptura aorte
Tjelesna toplina tijekom mišićnog rada:
maksimalna djelotvornost pretvorbe energije hranjivih tvari u mišićni rad iznosi 20-25%
energija pretvorena u mišićni rad također se najvećim dijelom pretvara u toplinu
1) savladavanje viskoznog otpora mišića i zglobova
2) trenje pri protjecanju krvi u krvim žilama
Toplinski udar:
povišenje tjelesne temperature na 41-42 °C izrazita slabost, iscrpljenost, glavobolja,
mučnina, povraćanje, obilno znojenje, zbunjenost, nesiguran hod, kolaps, gubitak svijesti smrt
zatajenje termoregulacijskih mehanizama zatvaranje pozitivne povratne sprege
Tjelesne tekućine i sol u tijeku mišićnog rada:
u toploj i vlažnoj sredini 1 sat mišićnog rada može dovesti do gubitka 2,5-5 kg
većina zbog znojenja, što smanjuje učinak gubitak 5-10% mase – grčevi, mučnina aklimatizacija, gubitak soli, aldosteron
(povećava reapsorpciju NaCl iz znoja) nadoknada K+
vještine sportaša se poboljšavaju iz godine u godinu
razlika između trijumfa i poraza je vrlo mala
ergogena sredstva ili fenomeni neka uistinu pomažu, ali neka mogu imati
smrtonosne posljedice
Sportaši i stimulacijska sredstva:
sportaši su spremni iskušati bilo što kako bi poboljšali svoje rezultate (specijalna prehrana, smanjenje stresa ili hipnoza, navijanje domaćih navijača, lijekovi i hormoni – ergogena sredstva)
učinci sredstava su mistificirani (prijatelji) lista mogućih sredstava dugačka, oni koji
stvarno pomažu malobrojni
neka ergogena sredstva zapravo odmažu (ergolitični lijekovi)
1) farmakološki pripravci2) hormoni3) tvari s fiziološkim učincima
Istraživanje ergogenih tvari
ukoliko sportaš prije natjecanja uzme određenu tvar – eventualni uspjeh biti će pripisan toj tvari
bilo koju tvar se može proglasiti ergogenom, no to treba i znanstveno dokazati
Placebo učinak
pojava da tijelo reagira na očekivani način značajno komplicira sama istraživanja razlikovanje stvarnog učinka od placeba inaktivna tvar u obliku u kojem se
primjenjuje i aktivna supstancija dokazano za primjenu anaboličnih steroida
kod dizača utega (1,5 kg / 11,3kg) placebo – jeftin, bez nuspojava, legalan
placebo efekt prisutan i u osoba koje uzimaju β-blokatore
najviše i najozbiljnije nuspojave! obavezno uključivanje placebo grupe (i
vremenske kontrole)
Ograničenja istraživanja
znanstvene studije često ne mogu dati jasan odgovor na istraživano pitanje (djelići sekunde ili milimetri)
ograničenje preciznosti metoda ili uređaja (razina pogreške, razlike između ispitanika, razlike od dana do dana)
razlika između laboratorija i “terena” (pozitivne i negativne strane)
Tjelesna kondicija i trajanje života:
ljudi koji vježbaju i kontroliraju tjelesnu masu dulje žive
smrtnost je 3x manja u osoba koje vježbaju
Mehanizmi produljenja života:
1) Smanjena opasnost od kardiovaskularnih bolesti (IM i CVI)
a) smanjenje razine krvnog tlakab) smanjenje razine kolesterola i povećanje HDL
2) Brže ozdravljenje i oporavak poslije bolesti (upala pluća)
Recommended