Staza Stinice-Roški slap-Oziđana pećina Drago Marguš NP Krka

POUĈNO-PJEŠAĈKA STAZA STINICE – ROŠKI SLAP – OZIĐANA PEĆINA

Drago Marguš

Javna ustanova „Nacionalni park Krka”

● staza je izgraĊena u sklopu nacionalnog

petogodišnjeg Projekta integracije u EU

Natura 2000, u koji se JU „Nacionalni

park Krka“ ukljuĉila projektom Održivo

upravljanje posjetiteljima NP „Krka“.

● gradnja je financirana zajmom Svjetske

banke u iznosu od 6.382.763,07 kn i

sredstvima Javne ustanove „Nacionalni

parka Krka“ u iznosu od 341.226,45 kn.

Svrha gradnje:

● upravljanje posjetiteljima odnosno njihova prostorna distribucije na

uzvodni dio NP „Krka“

● smanjeni pritisak posjetitelja na Skradinskom buku

● poticaj razvoja ruralnog gospodarstava uzvodnog dijela NP

● edukacija posjetitelja i lokalnog stanovništva.

Postupak:

● Ideja – nakon provedenih arheoloških istraživanja u OziĊanoj pećini

2005.-2006.

● Idejni projekti, troškovnici, projektantske cijene (dostavljeni

Ministarstvu u travnju 2010.): Sanacija pješaĉke staze Roški slap –

OziĊana pećina 2006., Rekonstrukcija drvene konzolne prilazne staze do

ulaza u OziĊanu pećinu 2006. i Sanacija pristupne konzolne drvene staze

za pristup OziĊanoj pećini 2008.

● 23. lipnja 2010. prijava projekta (objedinjena tri projekta) Održivo

upravljanje posjetiteljima Nacionalnog parka „Krka“ – vrijednost

projekta 600.000 € + VAT, udio JU NP „Krka” – projekti 30.000 €

Postupak:

● MK u NN raspisalo natjeĉaj 11. kolovoza 2011.

● Otvaranje ponuda 20. listopad 2011.

● 7. studenoga 2011. JU NP „Krka” i MK potpisali Sporazum o suradnji

vezano uz aktivnosti financirane sredstvima zajma Svjetske banke za

Projekt integracije u EU NATURA 2000

● 16. studenoga izvoĊaĉ Minigradnja d.o.o. i MK potpisali ugovor o

gradnji

● 13. prosinca 2011. JU NP „Krka i DOM-KONZALTING d.o.o

potpisali ugovor o nadzoru

● 14. ožujka 2012. završeni radovi

● u travnju MK dostavljeno Završno izvješće o izvedbi građevine,

Izvješće o provedbi Plana upravljanja okolišem za uređenje pješačke

staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, Izjava izvođača radova

o izvedenim radovima i uvjetima odrţavanja građevine, Dokaze o

sukladnosti i kopija Građevnog dnevnika

● prvi je ugovoreni i završeni projekt

financiran zajmom Svjetske banke u

jednom zaštićenom podruĉju u Hrvatskoj.

● stazu je otvorena 27. travnja 2012.

Oziđana pećina

Stinice

Roško slap

Duţina poučne pješačke staze od

Stinica (obale Visovačkog jezera do

lokve Gnjila uz „bijelu“ cestu Galići –

Mazalini) je 8 500 m. Ukupni uspon

584, ukupan pad 402 m, maksimalni

nagib 67,3º.

Staza polazi od parkirališta i pristana plovila na lijevoj obali

Visovačkog jezera (Stinice).

Prolazi kroz šumu hrasta medunca i bijelog graba, površine od 8 ha.

Stabla hrasta medunca u noj stara su od 150 do 200 godina. Sačuvali

su je franjevci sa obliţnjeg otoka Visovca. Na kraju šume nalazi se

„lugareva kuća” (buduća dendrološka zbirka).

Od „lugareve kuće“ počinje strmi uspon (tradicionalnim putom

kojim se stanovništvo miljevačkih sela, u sušnom razdoblju, s

magarcima spuštalo na rijeku po vodu za napajanja stoke) prema

lokalitetu Dola…

… uspinjući se dalje otvara se pogled na otok Visovac, franjevački

samostan i crkvu Gospe od Milosti…

Otok je površine 14 000 m², a najviša visina svega je 1,3 m. U 14. st.

naselili su ga pustinjaci sv. Augustina, koji su na goloj litici (Lapis

albus – bijela stijena) izgradili maleni samostan i crkvicu posvećenu

sv. Pavlu. Franjevci su na Visovac došli 1445. godine i tu krajem 15.

ili početkom 16. st. sagradili novu crkvu.

Arhiva franjevačkog samostana na Visovcu čuva vrijedne knjige,

povelje i spise te zbirku od 520 turskih isprava izdanih u razdoblju

od 1547. do 1724. godine, među kojima je ferman sultana Mehmeda

IV. iz 1674. Samostanska knjiţnica čuva četiri inkunabule, od kojih

su najvrjednije Ezopove basne, tiskane 1487. godine.

Samostan čuva zbirku predmeta sakralne umjetnosti, svjetovne

umjetnine, arheološke predmete i fosilne artefakte.

Daljnim usponom otvara se pogled na Visovačko jezero i Rupske

bare…

… i juţni dio tjesnaca Među gredama, dug svega 500, širok od 50 do

100, visok oko 150 m.

Na vrhu Dole staza se nastavlja prema zaseoku Gverići. Petstotinjak

metara od kuća prolazi uz vinograde i maslinika, ograđene

suhozidima, prema Glavici, gdje kraj Šuplje stine počinje strmi

spust prema utvrdi Kamičak.

Na rubu brine otvara se pogled na špilju Šuplju stinu (tri otvora –

sjeverni visok 3, širok oko 5 m, dok su dva juţna upola manja. Iz

špilje kroz sjeverni otvor pruţa se pogled na ostatke utvrde Kamičak

i Roški slap, a kroz juţni Visovačko jezero i otok Visovac.

… prolazi iznad sjevernog dijela tjesnaca Među gredama…

… prema srednjovjekovnoj utvrdi Kamičak, smještenoj na strmoj i

teško dostupnoj litici pa se katkada naziva i Orlov grad.

1522. pao je u ruke Turaka, koji su ga srušili 1523. god. Ispod utvrde

su oranice, zvane Svačice, vjerojatno po posljednjem hrvatskom

kralju Petru Svačiću, koji se, prema legendi, u njemu rodio.

Kamačak se prvi put spominje 1345. u ispravi hrvatsko-ugarskog

kralja Ludovika I. Anţuvinskog, kojom on potvrđuje nasljedno

vlasništvo Ivanu Nelipiću. U njemu 1482. rodio prvi hrvatski

kardinal, Juraj Utješinović, koji je nakon smrti kralja Ivana Zapolje

(1526.) bio skrbnikom njegova sina i upravitelj Ugarske.

Od utvrde Kamičak staza se

uspinje prema najvišoj točki

brda Kosa.

Od najviše točke laganim padom staza nastavlja s hrptom Kose

prema Roškoj dragi do kote 54 s (pogledom na Roški slap i močvaru

Bare).

Pred kraj Kose, iznad močvare, uređeno

je odmorište pogodno za promatranje

močvarnih ptica za jesenske i proljetne

seobe.

Od odmorišta staza se drvenim stepeništem spušta u Rošku dragu,

obilazeći pašnjake…

… i močvaru…

… između maslinika i vrtova dolazi do Roškog slapa.

Sedrene barijere Roškog slapa duge su oko 650, široke oko 450 a

visoke 22,5 m. Glavni slap se nalazi na kraju barijere gdje se Krka

15 m duboko ruši u Visovačko jezero.

Na lijevoj obali, nizvodno od glavnog slapa, nalaze se obnovljene

vodenice. Poštujući tradicijske arhitektonske vrijednosti, vodenice

su vraćene u izvornu funkciju…

… ili su preuređene u suvenirnice, konobe…

… i izloţbene prostore etnografske građe.

Uz vodenice obnovljene su stupe za obradu vune i valjavice za pranje

sukna, koje su spomenici ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti.

Od vodenica staza prolazi, uz niske sedrene kaskade, zvane Ogrlice,

lijevom obalom Krke do stuba koje vode do špilje Oziđane pećine.

Na početku stube se uzdiţu dvadesetak metara uz strmu liticu a

zatim se pruţaju sredinom rasjeda do špilje. Ukupno ima 516 stuba

pa je uspon stanoviti fizički izazov.

Unatoč teţini svakim metrom uspona otvara se nezaboravni pogled

na Ogrlice.

Pogled na stazu i Ogrlice.

Na kraju stuba nastavlja se konzolni most koji vodi do ulaza u

Oziđanu pećinu.

Špilja je duga 59, široka od

5 do 7, visoka oko 2,5 m.

Špilja je izuzetne kulturnopovijesne vrijednosti.

Ulomak keramičke posude

impresso kulture

Ulomak keramičke posude

danilske kulture

Ulomak keramičke posude

hvarske kulturne skupine

Ulomak keramičke posude

- eneolitik

Nalazi kremenih artefakata (noţići), kamenog oruđa (ručni ţrvanj),

ulomci ljuštura dagnje (Mytilus galloprovincialis)…

Kremeni noţići Ručni ţrvanj

Dagnja

… i kosti različitih ţivotinja (ovce, jelena, zeca, ptica, divlje mačke...)

Ţivotinjske kosti

Lubanja divlje mačke

Grob 1

U špilji su nađena dva dječja

kostura, poloţena u raku na

desni bok, u zgrčenom

poloţaju, poput djeteta u

majčinoj utrobi.

S obzirom na njihov poloţaj u

vertikalnoj stratigrafiji, zacijelo

pripadaju vremenu neolitika, što

moţe potvrditi i usporedba s gotovo

identičnim nalazima dječjih grobova

na Danilu (Bitinj).

Podzemna fauna

Blazijev potkovnjak Špiljski trčak – endem Dinarida

Dalmatinski špiljski konjic – mediteranski endem

Sige

Tajne špilje posjetiteljima bit će

dostupne 2013., nakon što se u

njoj otvori „in situ“ arheološka

zbirka.

Od špilje staza dalje prolazi kroz

degradiranu šumu hrasta

medunca…

… kraj Crljene lokvice, povremene

lokve udubljene u „crvenici“…

… i završava na parkiralištu pored poluprirodne, stalne, lokve

Gnilje petstotinjak metara udaljene od zaseoka Galići uz bijelu cestu

Bogatići – Mazalini na nadmorskoj visini od 234 m.

HVALA NA POZORNOSTI

VIDIMO SE U ŠPILJI!!!