View
6
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Republika e Kosovës Republika Kosova - Republic of Kosovo
Qeveria –Vlada - Government Ministria e Mjedisit dhe Planifikimit Hapësinor
Ministarstvo Sredine i Prostornog Planiranja Ministry of Environment and Spatial Planning
Strategija i Akcioni Plan za Biodiverzitet
2011 – 2020
Departman za zaštitu životne sredine
Priština
2
“Ljudi su deo bogatog diverziteta prirode i imaju moč da to zaštite ili
unište” Glavna poruka Sekretarijata KBD za 2010 godinu za svetske donosioce odluka.
.
3
ZAHVALNOST
Strategija i Akcioni Plan za Biodiverzitet 2011 – 2020 Republike Kosova rezultat je
16(šesnaesto) mesečnog rada na projektu Ministarstva životne sredine i prostornog
planiranja uz podršku Evropske Komisije preko TAIEX- a.
Nadgledanje projekta vršio je Upravni komitet vođen od ministra MSPP-a.
Ova Strategija je izrađena na osnovu Izveštaja o stanju prirode 2006 – 2007, 2008 - 2009
pripremljene od KAZŽS – kao i izveštaja iz drugih sektora sa uticajem na biodiverzitet.
Na izradi Strategije i Akcionog Plana za Biodiverzitet 2011 – 2020 Republike Kosova
doprineli su veliki broj stručnjaka iz vladinih, naučnih institucija i civilnog društva.
Radna grupa osnovana je odlukom Stalnog sekretara Ministarstva životne sredine i
prostornog planiranja br. 03/711/1 od 04.03.2009 godine.
Spisak stručnjaka angažovanih na izradi Strategije i Akcionog Plana za Biodiverzitet dat
je u DODATAK I.
Doprinos svih članova ove sveobuhvatne grupe bilo je bitno tokom izrade ovog
strateškog dokumenta zato svim članovima koji su svojim ulaganjem doprineli,
izražavamo najiskreniju zahvalnost na ovome.
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja takođe zahvaljuje Evropskoj komisiji
koja je putem TAIEX-a (Technical Assistance Information Exchange) stručnjacima i
drugom logistikom podržala ovaj projekat.
Na kraju posebna zahvalnost za Evropsku Kancelariju za Vezu u Prištini za pomoć u
prevođenju materijala sa albanskog jezika na engleski i obratno.
Priština,
4
Geografski položaj Kosova
Kosovo je deo Balkanskog poluostrva i nalazi se između 42° i 44° paralela severne
Zemljine hemisfere i između 20° i 22° merdiana.
Kosovo se graniči sa Srbijom na severu i istoku (351,6 km), Crnom Gorom na severo
zapadu(78,6 km), Albanijom na zapadu(111,8 km) i Makedonijom na jugu (158,7 km),
sveukupna dužina granične linije je 700,7 km.
Ukupna površina :10.908 km²
Stanovništvo: 2,1 miliona
Gustina stanovnika: oko 200 po km²
Ukupna nacionalna proizvodnja po stanovniku 1.795 €
Broj naselja: oko 1466
Glavni grad: Priština oko 400,000 stanovnika
Valuta: EVRO
Najviši vrh: Đeravica - 2656 mlm.
Najduža reka: Beli Drin (122 km)
Obradivo zemljište:585.000 ha
Šumsko zemljište: 464.800 ha
5
SKRAĆENICE
KAZŽS Kosovska Agencija za Zaštitu životne sredine
KAŠ Kosovska Agencija Šumarstva
SB Svetska Banka
EZ Evropska Zajednica
Biodiverzitet Raznolikost živih organizama koja uključuje raznolikost unutar vrste i između
različitih vrsta, genetičku raznolikost kao i raznovrstnost ekosistema
CITES Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženih vrsta divlje flore i faune
ODV Okvirna direktiva za vode 2000/60/EC
DZZS Departman za zaštitu životne sredine
ECNC European Centre for Nature Conservation/Evropski centar za zaštitu prirode
FPMN Fakultet Prirodno matematički nauka
GIS Geographic Information System
HC Hidrocentrala
IHMK Hidrometeorološki institut Kosova
IZŽSK Institut za zaštitu životne sredine Kosova
KBD Konvencija o biodiverzitetu – Međunarodni ugovor potpisan u Rio de Janeiro
1992
EK Evropska Komisija
KEK Kosovska energetska korporacija
MONT Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije
MPŠRR Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja
MER Ministarstvo energetike i rudarstva
MEF Ministarstvo Ekonomije i Financija
MTI Ministarstvo trgovine i industrije
MSPP Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja
MTPT Ministarstvo transporta i post telekomunikacija
NATURA 2000 Mreža važnih ekoloških područja osnovane Direktivom o staništima (1992) i
Direktivom o pticama (1979)
NVO Nevladina organizacija
GFO Genetski modifikovani organizmi
KAPŽS Kosovski Akcioni plan o životnoj sredini
POUŠ Projekt održivog upravljanja šumama
GDP Glavna domaća proizvodnja
APEP Akcioni plan za Evropsko partnerstvo
ESK Energetska strategija za Kosovo 2009 – 2018
SAPB Strategija i Akcioni plan za biodiverzitet
SSUŠ - FSC Standardni Savet za upravljanje šumama - Forestry Stewardship Council
TAIEX Instrument za tehničku pomoć i razmenu informacija rukovođenu od
Generalnog direktorata za proširenje Evropske komisije
UOEZ Ugovor o osnivanju Energetske zajednice
IUCN - SUZP Svetska unija za zaštitu prirode
USAID Američka Agencija za međunarodni razvoj
PUŽS Procena uticaja na životnu sredinu
SPŽS Strateška procena životne sredine
ZPP Zaštičena prirodna područja
6
SADRŽAJ
Poglavlje Faqe
1. REZIME 7
2. UVOD 8
2.1. Pravna osnova za donošenje SAPB 8
2.2. Zahtevi Konvencije o biodiverzitetu 8
2.3. Integracije u EU 9
3. PPIPREMANJE STRATEGIJE 9
4. ANALIZA STRATEGIJE 10
4.1. Nastaviti sa informacijama koje su već dostupne 10
4.2. Vremenski rokovi 10
4.3. Zaustaviti daljnje gubljenje biodiverziteta 10
4.4. Sprovođenje 11
4.5. Podela odgovornosti 11
4.6. Integracija 11
4.7. Jezik, dužina i sadržaj 11
4.8. Strateški principi 11
5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI 12
5.1. Vizija 12
5.2. Strateški ciljevi 12
6. IZVEŠTAJI PODGRUPA 12
6.1. Vrste, naselja, pejzaži, minerali, fosili i zaštićena područja 12 - 19
6.2. Obrazovanje, komunikacije, informisanje i učešće javnosti 20 - 23
6.3. Poljoprivreda, šumarstvo, lov, ribolov i turizam 23 - 32
6.4. Voda, prevoz, rudarstvo i energetika 32 - 38
6.5. Prostorno planiranje i procena uticaja na životnu sredinu 39 - 40
6.6. Pravni i institucionalni okvir 30 - 40
7. AKCIONI PLAN ZA SPROVOĐENJE STRATEGIJE 46
8. SPROVOĐENJE PRAĆENJA I IZVEŠTAVANJE 46 - 52
9. DODACI 53 - 70
7
1. REZIME
Strategija i Akcioni plan za biodiverzitet osnovni je dokument za zaštitu prirode, koji
određuje dugoročne ciljeve očuvanja biodiverziteta i raznovrsnosti pejzaža, zaštićenih
vrednosti prirode, kao i način sprovođenja u skladu sa svestranim ekonomskim,
društvenim i ekonomskim razvojem Republike Kosova. Cilj ove strategije nije da
prikaže sva otvorena pitanja koja se odnose na biodiverzitet Kosova, nego da stvori okvir
težnji i aktivnosti i jednu bolju koordinaciju, davajući prioritet programima i nudeći
strateški pristup za razvoj budućih inicijativa. Preporučene akcije u ovoj Strategiji
Akcionog plana ne predstavljaju “listu želja” za oblast politike, zakona, planova i
programa potrebnih za poboljšanje stanja različitih sektora u zemlji.
Cilj ove Strategije je:
Očuvanje (konzervacija) biodiverziteta;
Održivi razvoj zasnovanu na održivo korišćenje prirodnih resursa;
Stvarane prihoda;i
Deljenje koristi od korišćenja biodiverziteta na podjednak način.
Pripreme za izradu ovog strateškog dokumenta počelo je na kraju 2008 godine kada smo
tražili pomoć od Evropske komisije kroz TAIEX – a za stručnjake i početkom 2009
godine kada je i osnovana Radna grupa odlukom Stalnog sekretara MSPP-a.
Radna grupa je sastavljena od domaćih stručnjaka institucija i različitih oblasti kao i
civilnog društva. Tokom svih pripremnih faza dokumenta pokušali smo da se obezbedi
jedan sveobuhvatni proces uključujući ljudske kapacitete ministarstava, univerzitetske
stručnjake, nezavisne stručnjake, zvaničnike za životnu sredinu i predstavnike ekoloških
NVO-a fokusiranih na zaštiti prirode.
Ceo proces izrade ove Strategije trajalo je oko 1,5 godine imajući u vidu da po prvi put
donosimo Strategiju i Akcioni plan za biodiverzitet i nedostaju podaci i iskustvo za
stvaranje dokumenta koji će biti proizveden “našim snagama” na osnovu iskustava
međunarodnih stručnjaka.
Pristup izrade ove Strategije “učiti delujući - radeći” (learning by doing), za ovu svrhu
organizovane su i održane pet radionice i nekoliko sastanaka RG-a.
Tokom celog procesa učinjeni su napori da se Strategija pridržava upustava usvojenih od
Sekretarijata Konvencije o biodiverzitetu u vezi sa sadržajem ovog dokumenta kao i
nacionalnog zakonodavstva.
MSPP – a ima vodeću ulogu tokom celog ovog procesa ali pitanja u vezi sa uticajnim
sektorima kao: poljoprivreda, rudarstvo i energetika, turizam tražili su usklađivanje
delatnosti tako da ova Strategija nađe primenu i da se postignu njeni strateški ciljevi.
Akcioni plan identifikovala je listu delatnosti i glavnih projekta koji će se preduzeti za
budući 5 (peto) godišnji period u pet pilot područjima. Smatramo da će sprovođenje
projekata imati finansijsku međunarodnu podršku od donatorskih organizacija.
Rizici koji mogu da prate realizovanje ovog Akcionog plana mogu proistići zbog
nedostatka finansijske podrške za projekte, mnogo oblasti je višeg nivoa prioriteta u
agendi nego što je priroda u odlučujućim agendama, loša koordinacija između sektora
kao i nedostatak fondova životne sredine.
8
2. UVOD
2.1. Pravna osnova za donošenje SAPB
Osnova za donošenje Strategije i Akcionog plana za biodiverzitet 2011 – 2020 u Republici Kosova (u daljem tekstu Strategija) izvedene od člana 140 Zakona o zaštiti prirode br. 03/L-233, proglašene izjavom br. DL-054-2010, od 18.10.2010 objavljene u Službenom listu Republike Kosova br. 85 od 09.11.2010 godine.
Na osnovu člana 141 stav 2 Zakona o zaštiti prirode, Strategija sadrži:
opšte strateške ciljeve;
težnje za očuvanje pejzaža, ekosistema, vrsta staništa, divljih vrsta i
pripitomljenih domaćih vrsta;
težnje za zaštićene prirodne vrednosti;
težnje za istraživanje i praćenje stanja prirode;
težnje za uključivanje zaštite prirode u druge sektore;
težnje za zakonodavni i institucionalni okvir;
težnje za obrazovanje i vaspitanje u cilju promovisanja i očuvanja biološke i
pejzaške raznovsnosti;
težnje za informisanje javnosti i učešće javnosti na donošenju odluke o
prirodi;
akcioni planovi za sprovođenje težnji, sa akcentom na prioritete i mogućim
izvorima finansiranja;
način ispunjavanja međunarodnih obaveza na zaštiti prirode;
kartografski dodatak koji u prostoru pokazuje zaštitne mere biološke i
pejzaške raznovrsnosti i zaštitu prirodnih vrednosti.
Strategiju donosi Vlada Republike Kosova na predlog Ministarstva i usvaja Skupština
Republike Kosova.
2.2. Zahtevi Konvencije za biodiverzitet (KB) - Rio de Janeiro 1992 Kosovo kao nova država nije potpisnica nijedne od konvencija ili sporazuma u oblasti
zaštite prirode koji će obavezati za ispunjavanje zahteva koji iz toga proizlaze. Ali, u
budućnosti očekujemo da bude potpisnica Konvencije o biodiverzitetu i Strategija o
biodiverzitetu bit će neophodan dokument. Ovom Strategijom teži se ispunjavanju
zadataka i prema Konvenciji za međunarodnu trgovinu ugroženim vrstama divlje flore i
faune. (Convention on International Trade in Endangered Species - CITES), Konvencija
za zaštitu svetskog prirodnog i kulturnog nasleđa(Paris 1972),(World Heritage
Convention), Konvencija o močvarama (Ramsar Convention) i Konvencija za zaštitu
migratornih vrsta divljih životinja (Convention on Migratory Species - CMS).
9
2.3. Integrisanje u EZ
Srednjoročna težnja Kosova je integrisanje u Evropsku uniju zato potreba za stvaranje
odgovarajućeg pravnog i institucionalnog okvira bit će prednost.
Usklađivanje Zakona o zaštiti prirode Direktivom o staništima (1992) i Direktivom o
pticama (1979), Konvencijom CITES bit će jedan od strateških ciljeva koji će biti
planiran ovom Strategijom. Direktiva o pticama i Direktiva o staništu čine osnovu jednog
reprezentativnog sistema zaštićenih područja putem stvaranja Posebnih zaštićenih
područja (PZP) u cilju zaštite znatnog broja divljih ptica i staništa uopšte. Ovaj
sveobuhvatni pristup nastavlja se i od Direktive o prirodnim staništima, koji se smatra
jedan korak napred na očuvanju biodiverziteta zbog postavljanja režima pravne zaštite za
sve vrste biljaka i životinja značajnih za Evropsku zajednicu. Ova Direktiva doneta je
1992 godine i njen cilj je bio da stvori jednu Evropsku ekološku mrežu Posebno
zaštićenih područja (PZP), čine ekološku mrežu NATURA 2000 i integrišu zahteve
zaštite u politici drugih poljoprivrednih sektora kao poljoprivreda, saobraćaj, energetika,
turizam itd.
Težnja Kosova je da uđe u Evropsku Uniju, podrazumeva usklađivanje zakonodavstva i
sprovođenje mera u skladu sa NATURA 2000 putem stvaranja nacionalne politike
značajne tokom trajanja ove Strategije ali i duže.
3. PRIPREMANJE STRATEGIJE
Strategija (2011 - 2020) pripremljena je putem sveobuhvatnog transparentnog procesa, i
usvajanje ove prilike sa Međunarodnom godinom biodiverziteta deo je doprinosa Kosova
za podizanje samosvesti o značaju smanjenja gubljenja biodiverziteta.
Za izradu Strategije osnovane su šest tematske Radne grupe i to:
RG vrste, staništa, pejzaža, minerala, fosila i zaštićena područja;
RG obrazovanja, komuniciranja, informisanja i učešća javnosti;
RG poljoprivrede, šumarstva, lov, ribolov i turizam;
RG vode, prevoz, rudarstvo i energetiku;
RG prostorno planiranje i procenu uticaja na životnu sredinu i
RG pravni i institucionalni okvir.
U radu Radnih grupa angažovani su stručnjaci iz: Institucija Vlade Kosova, Univerziteta
u Prištini, civilnog društva, koji su u izradi ove Strategije koristili izveštaje sektoralne
strategije. Sveobuhvatno uključivanje stručnjaka različitih profesija, garantuje integrisan
pristup za zaštitu prirode i uspostavljanja ciljeva zaštite biološke raznovrsnosti i kod
drugih sektora.
U procesu izrade uključene su šest grupa, svaka od njih sastoji se od tri ili više
predstavnika, pokrivajući sve aktivnosti koji mogu da imaju uticaja na biodiverzitet
Kosova. Održane su pet radionice, tokom kojih je diskutovano i složilo o viziji i
strateškim ciljevima, u pripremnom sastanku i dva popratna sastanka održani su sa
rukovodiocima grupa. Tekst za različite sekcije izrađen je od strane grupa, sa
komentarima i upustvima od ekserata TAIEX-a određenog za pomoć.
10
Proces pripreme je sveobuhvatan i reagujući pred procesom javnih konsultacija koji će se
preduzeti od strane Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja. Kroz proces
pripreme, na delimičan način su primenjene informacije od niza objavljenih dokumenata.
Strategija identifikuje aktivnosti neophodnih za ispunjavanje njenih ciljeva putem
Akcionog plana. Finalni korak u procesu pripreme je priprema planova i projekata za
implementaciju delatnosti unutar pet izabranih pilot područja na Kosovu. Ovo će
omogućiti realizaciju u ovim pilot područjima koji će biti jeftiniji i tamo gde će lokalne
poteškoće biti identifikovane pre pokušaja za sprovođenje širom zemlje.
4. ANALIZA STRATEGIJE
Tokom procesa izrade Strategije, bilo je jasno od postojećih informacija i različitih
objavljenih dokumenata, da će se Kosovo još jedno izvesno vreme suočavati sa
socijalnim, ekonomskim poteškoćama u toku roka sprovođenja Strategije. Identifikacija
pitanja, problema i mogućnosti koji se odnose na očuvanje biodiverziteta na Kosovu
pokazala su se dalekovidim. Uglavnom ova pitanja su se izrazila u opštim terminima.
Povezujući se sa aktivnostima pomenutih u prethodnim izveštajima i drugim
strategijama, bilo je potrebno da se traže jasnije aktivnosti, koje mogu biti prijoritetnije
bez traženja dodatnih finansijskih izvora koji mogu biti na raspolaganju. Opšti strateški
pristup predviđa sprovođenje Strategije preduzimajući sledeće aktivnosti:
4.1. Nastaviti sa informacijama koje su već na raspolaganju
Jasno je da je popis za biljne i životinjske vrste zastareo i nepotpun. Takođe, podaci za
biodiverzitet Kosova su nedovoljni za početak procesa očuvanja biodiverziteta. U isto
vreme, mogu se sprovesti programi za poboljšanje baze podataka od koje zavisi očuvanje
biodiverziteta. Ekspertske grupe postoje unutar univerziteta i NVO-a. Očekujući jedan
kompletan inventar, kao u nekim državama, ovo jednostavno vodi na daljnje gubljenje
biodiverziteta.
4.2. Vremenski rokovi
Za sprovođenje Strategije bit će potrebno najmanje 10 godina predviđenog trajanja, a
verovatno i duže. Ovo podrazumeva jednu oprezniju analizu onoga šta treba najpre
učiniti, i koje finansijske izvore treba obezbediti.
4.3. Da se zaustavi dalji gubitak biodiverziteta
Postizanje nivoa gde se zabranjuje dalji gubitak biodiverziteta biće teško definisati.
Međutim, sada se zna dosta u vezi sa raspodelom flore i faune na Kosovu da bi se
odredilo ono što je potrebno da se izbegne dalji gubitak. Pristup koji se prati unutar ove
Strategije ima za cilj da identifikuje koje su aktivnosti potrebne preduzeti da bi se
izbeglo dalje gubljenje biodiverziteta.
11
4.4. Sprovođenje
Prioriteti za sprovođenje je da se započne sa onim oblastima gde aktivnosti imaju
verovatnoće da budu uspešni. Sprovođenje svih aktivnosti određenih u Akcionom planu-
čak iako su prioritizovani- mogu biti realizovani putem niza koraka ili faza, posebno
imajući u vidu poteškoće kojima se Kosovo suočava. Značajno je da akcije koje se
preduzimaju na lokalnom nivou dobiju podršku i angažovanje lokalne zajednice.
4.5. Podela odgovornosti
Odgovornost za pitanja koja se odnose na biodiverzitet rukovode se od MSPP-a. Druga
Ministarstva i Agencije takođe imaju odgovornosti kada se njihove aktivnosti odnose na
prirodu u izvršavanju njihovih aktivnosti. Tokom izrade Strategije potrebno je da vlasnici
privatnih svojina, preduzeća i javnost shvate njihov udeo u odgovornosti na očuvanju
prirodnog nasleđa Kosova. Postizanje ciljeva koji se identifikuju iz Strategije uključit će
niz institucija i pojedinaca mnogo šireg od MSPP-a.
4.6. Integracija
Kao što je već pomenuto, najveći deo odgovornosti na očuvanju biodiverziteta pada na
institucije koje su uključene: druga Ministarstva, opštine, lokalno stanovništvo, dok
vodeća uloga pripada Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja. Integracija i
dijalog sa ministarstvima i drugim opštinama treba se povećati ili smanjiti, posebno ako
smatramao da se obaveze prema biodiverzitetu prema Ustavu Republike Kosova treba
realizovati. Strategija ima za cilj da odredi odgovornosti za biodiverzitet u svim javnim
institucijama.
4.7. Jezik i sadržaj
Strategija treba da bude lako čitljiva i razumljiva za sve one kojima je angažovanje od
presudnog značaja. Zato, njen jezik je onoliko tehnički koliko je potrebno, na primer
korišćenje latinskih imena za biljke i životinje.
4.8. Načela Strategije
Osnovna načela kojima se upravlja ova Strategija su:
4.8.1. Biodiverzitet predstavlja jedinstvenu vrednost, koje Kosovo treba da koristi kao
resurs za dalji razvoj preduzimajući potrebne mere za inventerizaciju, očuvanje i
unapređenje ovih vrednosti.
4.8.2. Očuvanje i održivo korišćenje biodiverziteta biće deo politike i zakonodavstva
drugih sektora koji koriste ili imaju uticaj na prirodne resurse.
4.8.3. Usklađivanje aktivnosti na očuvanju biodiverziteta na lokalnom i međunarodnom
nivou, svesnim da njene vrednosti su sastavni deo biodiverziteta uopšte.
4.8.4. Usklađivanje zakonodavstva postići će se putem transpozicije relevantnih Propisa i
Direktiva za očuvanje divljih vrsta i prirodnih staništa.
12
5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI
5.1. Vizija:
Naša vizija za biodiverzitet 2020 je da se obezbedi jedinstveno bogastvo
biljaka, životinja i pejzaža koji će doprineti na povećanju blagostanja za
narod Kosova.
5.2. Strateški ciljevi:
Strateški cilj 1: Razvoj pravnog i institucionalnog okvira prema standardima EU-a i
njeno efikasno sprovođenje.
Strateški cilj 2: Očuvanje, zaštita i unapređenje stanja biljnih i životinjskih vrsta,
prirodnih staništa i reprezentativnih pejzaža u prirodnoj ravnoteži.
Strateški cilj 3: Obezbeđnje integrisane zaštite prirode kroz saradnju sa drugim
sektorima, održivo korišćenje biodiverziteta i jednaku podelu dobiti.
Strateški cilj 4: Promovisanje efikasnog vaspitanja i komunikacije za biodiverzitet.
Nakon što ćemo razviti ključne ciljeve, pažnju ćemo orjentisati prema razvoju nekoliko
ciljeva koji će omogućiti sprovođenje svake od njih. Pokušat ćemo ostvariti ciljeve:
SMART: specifični, merljivi, dostižni, realni i na vreme utvrđeni.
6. IZVEŠTAJI RADNIH GRUPA
6.1. Vrste, naselja, pejzaži, minerali, fosili i zaštićena područja
STANJE BIODIVERZITETA NA KOSOVU
Kosovo je izuzetno bogata biljnim vrstama imajući u vidu njenu relativno malu površinu.
Identifikovane su oko 13 vrsta biljaka koji rastu samo na Kosovu i oko 200 vsta koje
rastu samo na Balkanu. Ukupan broj biljnih vrsta je veći nego u nekim evropskim
zemljama. Ova raznovrstnost je rezultat složenih interakcija fizičkih faktora, kao što je
zemlja i klima koji stvara raznovstnot staništa i uslov za rast biljaka. Na teritoriji Kosova
nalaze se oko 24 vrsta biljaka ugroženih kao rezultat ljudskih aktivnosti. Ona su
uglavnom koncetrisane na planinska područja ali i u ravnicama. lloje të bimëve të
kërcënuara si rezultat i aktiviteteve njerëzore. Këto janë kryesisht të koncentruar në zonat
malore por dhe në ato fushore vidi Dodatak VII.1
Faktori koji stvaraju povoljne uslove za ovu razsnovrstnost biljaka na Kosovu pokazuju
na visok stepen raznovrsnosti životinja u ovoj relativno maloj teritoriji.
Na Kosovu ima oko 46 vrste sisara, većina su od regionalnog i globalnog značaja.
1 Izvestaj o stanju prirode 2006-2007
13
Neke vrste vodenih ptica su nestale kao posledica uništavanja močvara, zagađenja i
degradacije reka. Lov je bio dosta razvijen tokom 1990-ih, dok sada ima izveštaja o
smanjenju ilegalnog lova sa kojim se misli da je uticano na povećanje ptica rizikovanih
od ilegalnog lova.
Najveći deo bogastva biodiverziteta kopnenih biljaka i životinja, nalazi se na visokim
planinama južnog i zapadnog dela Kosova2.
Biodiverzitet rečnog ekosistema je ozbiljno smanjen naročito u pogledu vrsta riba kao
rezultat zagađenja voda i degradacije rečnih korita.
Izvor: Evropski Centar za Ocuvanje Prirode„Vruće tačke“ biodiverziteta u svetu (crvenom bojom)
Indikatori biodiverziteta
Na Kosovu nedostaju nacionalni indikatori biodiverziteta, ovo stvara prepreka u
korišćenju podataka i adresiranja pitanja od nacionalnog prioriteta. Ovi indikatori
poslužit će kao sredstvo kojim će se vršiti procena statusa i pretnji za biodiverzitet. Ovi
indikatori će pomoći na određivanju i praćenju nacionalnih politika za biodiverzitet,
životnu sredinu i održivi razvoj kao i u izveštavanju za sprovođenje Međunarodnih
sporazuma kao što su Konvencija o biodiverzitetu (KBD) i Milenijumski ciljevi razvoja
(MCR) – Millenium Developpment Goals (MDG).
Flora i vegetacija
Na osnovu dosadašnjih istraživanja na Kosovu su registrovane oko 1800 vrste vaskularne
flore, ali smatra se da je ovaj broj veći i da dostiže negde oko 2500 vrsta.
Dakle, još nemamo potpuni inventar flore i vegetacije. Vegetacija na Kosovu
predstavljena je sa 139 biljnih asocijacija grupisanih u 63 aleance, 35 reda i 20 klasa.
Centri biodiverziteta na Kosovu smatraju se da budu: Šar planine, Prokletije, Koritnik,
Paštirk, Blinaja, Grmija i Kopaonik. Jedna lista vaskularnih endemita na teritoriji Kosova
bit će predstavljena u Dodatku IV.
2 Final report Kosovo biodiversity assessment submitted by USAID may 2003
14
Karta Podrucja vaznih biljaka
Izvor: Technical report: preliminary identification of Natura 2000 sites in Kosova
Fauna
Visoke šume i planinski ekosistemi Kosova pružaju povoljne uslove za život značajnih
populacija velikih sisara kao: mrki medved (Ursus arctos), ris (Lynx lynx), srna
(Capreolus capreolus), divokoza (Rupicapra rupicapra), zatim mnogo vrsta ptica
grabljivica i pevačica dosta značajnih za ornitofaunu Kosova, Balkana i Evope.
U okviru zaštićenih područja postoje dva stogo zaštićena rezervata u kojima su zaštićene
dve vrste životinja. Rezervat Rusenica u opštini Suva reka, risa (Lynx lynx) i Kožnjari u
opštini Dečane, stanište divokoza (Rupicapra rupicapra) ove dve vrste su retke i ugrožene
na nivou Evope.
U okviru faune, značajno mesto zauzimaju i ptice sa oko 180 vrste. Područja najbogatija
pticama su “Prokletije” i “Šar planine” ali su takođe značajna i jezera i močvare Kosova
kao mesta za odmor u toku selidbi za mnoge vrste ptica selica.
Suri orao (Aquila chrysaetos), belenokta vetruška (Falco naummani), veliki tetreb
(Tetrao urogallus) su neke od najreprezentativnijih vrsta u našem mestu koji su ugroženi
i na globalnom nivou.
Teritorije najbogatije faunom su: “Šar planina”, “Prokletije”, “Kopaonik”, “Mokna
Gora”, i drugi planinski masivi, reke i jezera.
Prema dosadašnjim istraživanjima na Kosovu žive preko 250 vrsta divljih kičmenjaka
kao i veliki broj beskičmenjaka.
15
Tabela značajnih međunarodnih vrsta uključenih u listu IUCN-a i crvenu listu Evrope.
Klasifikacija zaštićenih područja vrši se prema Zakonu o zaštiti prirode (Uredba
2006/22).
Zaštićeno prirodno područje je proglašeno područje u cilju zaštite i očuvanja
biodiverziteta, pejzaža, prirodnih karakteristika i kulturnog nasleđa i obezbeđenja
efiskasnog upravljanja putem pravnih i drugih sredstava.
Kategorizacija Zaštićenih područja u Zakonu o zaštiti prirode urađena je prema Svetskoj
Uniji za očuvanje prirode IUCN3 (The World Conservation Union).
Nacionalna mreža zaštićenih područja sastoji se od 97 prirodnih područja površine od
47.842.34 ha ili 4.39 % teritorije Kosova i preko 195 područja predloženih za zaštitu
uključujući i Nacionalni park “Prokletije” sa površinom od 62.488 ha.
U okviru zaštićenih područja ulaze: 11 rezervata prirode,1 Nacionalni park, 82
spomenika prirode, 2 regionalna parka i 1 park šuma.
Tabela zaštićenih prirodnih područja
Kategoria Naziv Br. područja Površina/ha
I Rezervati prirode 11 846.92
RP Botanički 6
RP Zoološki 2
RP Specijalni 3
II Nacionalni park 1 39.000.00
III Prirodni spomenici 82 6.296.93
MP Speleološki 4
MP Hidrološki 15
MP Geomorfološki 7
MP Botanički 55
MP Memorialni 1
V Regionalni park – Zaštićeni pejzaž 2 1.683.49
Park šuma 1 15.00
Ukupno 97 47.842.34
Izvor: Izvestaj o stanju prirode 2008 – 2009 KAZZS, Pristina, 2010
3 IUCN(The World Conservation Union) je nevladina organizacija osnovana 1948 godine
16
I. Strogi prirodni rezervat – zaštićeno područje uglavnom za naučne ciljeve.
II. Nacionalni park - zaštićeno područje uglavnom za zaštitu ekosistema i
rekreaciju.
III. Prirodni spomenik - zaštićeno područje uglavnom za konservaciju specifičnih
karakteristika prirode.
IV. Područje upravljanja staništima ili zaštićenim vrstama - zaštićeno područje za
očuvanje staništa ili zaštćenih vrsta.
V. Zaštićeni pejzaži - zaštićeno područje u cilju očuvanja pejzaža.
VI. Zaštićeno područje prirodnih resursa - zaštićeno područje u cilju održivog
korišćenja prirodnih ekosistema.
Karta zaštićenih prirodnih područja
Izvor: Izvestaj Stanje prirode 2008 - 2009 KAZZS, Priština, 2010
Tabela zaštićenih područja je u DODATKU X
17
Izvor: Izvestaj o stanju prirode 2006 - 2007 KAZZS
Upravljanje zaštćenim područjima
Trenutno postoje organi upravljanja samo za neka velika zaštićena područja, dok većina
njih nema organe upravljanja.
Upravljanje Nacionalnim parkom “Šar planina” vrši se od strane Odeljenja parka sa
sedištem u Prizrenu. Regionalni park ”Grmija” upravlja se od javnog preduzeća
“Hortikultura”. “Gadimlje pećina” ne upravlja se od Vlade (Odluka br. 04/57 od
13.03.2009 godine). Dok za druga zaštićena područja nema osnovanog odeljenja za
njihovo upravljanje od odgovarajućih opštiskih zvaničnika. Nijedna od zaštićenih
područja prirode nema plan upravljanja, postoje podaci o zaštićenim prirodnim
vrednostima ovih područja u KIZP.
Proces usklađivanja i kategorizacije područja treba se uraditi na osnovu odredbi Zakona o
zaštiti prirode, sada često nailazimo na različite nazive za jedno isto područje. Na izradi
je centralni registar zaštićenih područja.
Zaštita “ex - situ” (izvan prirodnog staništa) biodiverziteta
U cilju očuvanja biodiverziteta izvan mesta gde se on nalazi u prirodi, do sada je malo
rađeno. Na Kosovu još uvek nemamo botaničku baštu, arboretuma niti zoološkog parka
ili programa za uzgoj, održavanje retkih i ugroženih vrsta u intervenciji.
Postoje pokušaji da se osnuje banka gena u okviru Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta
u Prištini.
Do sada nije bilo institucionalnih praksi za zaštitu vrsta “ex - situ”, uprkos činjenice,
postoje nekoliko privatnih inicijativa za zaštitu nekoliko vrsta divlje faune po takozvanim
“mini- zoološkim baštama”, odnosno mesta gde se čuvaju ugrožene vrste naše faune.
Evidentirane su vrste, broj individua kao i uslovi pod kojima se čuvaju ove životinje. Ovi
ne ispunjavaju kriterijume za zaštitu ovih životinja, ove “bašte” se nalaze blizu različitih
restorana i imaju za cilj da privuku posetioce.
18
Drzanje mrkog medveda (Ursus arctos Linn.) kod Restorant Freskia Gërmi
Identifikacija potencijalnih područja za NATURA 2000 na Kosovu
Kosovo nije članica Evropske Unije (EU) i još nije zadužena da uradi predstavljanje
područja za ekološku mrežu “NATURA 2000”. Ali priprema za ulazak u EU zahteva
vreme uporedo sa ispunjavanjem drugih standarda, zaštita životne sredine i prirode
zauzima značajno mesto. Zato, znajući da ispunjavanje ovih kriterijuma zahteva duže
vreme, početak identifikacije ovih područja treba biti prioritet.
Projekat za identifikaciju potencijalnih područja koji ispunjavaju kriterijume za ulazak u
ekološku mrežu “NATURA 2000” započela je u okviru “Projekat održivog upravljanja
šumama” (POUŠ), izrađeni izveštaj je početak i potrebna su dalja istraživanja 4.
Inicijativa “Prokletije” prekogranični park, Kosovo – Albanija – Crna Gora
Početak za proglašenje Nacionalnog parka u trouglu Kosovo-Albanija- Crna Gora
proistekla je od civilnog društva i nevladinih organizacija. NVO “Aquila” Peć-Kosovo,
NVO “Mladi intelektualci Nada” Skadar-Albanija, NVO “Hali” Rožaje-Crna Gora učinili
su prve korake u ovom pravcu, gde su kasnije pronašli podršku jednog broja aktivista iz
Univerziteta Colgate u SAD i Bradford u Velikoj Britaniji.
Cilj ove inicijative je očuvanje raznolikosti prirodnog, kulturnog nasleđa, promovisanje
mira i harmonije između ljudi i prirode i da omogući slobodno kretanje preko političkih
granica i omogućujući održivi razvoj.
Karta Balkanskog parka mira data je u DODATKU IX.
4 Prethodna identifikacija područja Natura 2000 na Kosovu
19
Zaštita pejzaža
Sa geološkog gledišta Kosovo se nalazi u jednom veoma interesantnom području.
Područje Kosova karakterisano je raznolilošću geoloških formacija. Polazeći od starih
kristalin stena protozoika do stena kvaternarne starosti, koja uključuje različite vrste
sedimentarnih, magmatskih i metamorfnih stena koji su manje rasprostranjeni. Na osnovu
raspoloživih podataka Kosovo je i u prošlosti posvećivala pažnju zaštiti pejzaža
progašavajući ih pod zakonskom zaštitom nekih koji se smatrani značajnijim kao:
Miruša, Grmija, posle prirodni spomenik od geološkog, hidrološkog, pejzaškog,
speleološkog i botaničkog značaja i Rugovska klisura, klisura reke Lumëbardhi itd.
tokom razvoja u ovim područjima posebna pažnja je posvećena Proceni uticaja na
životnu sredinu za planirane aktivnosti. Kosovo još nije potpisnica Konvencije za
evropske pejzaže (Firence 2000) ali u periodu trajanja ove Strategije postat će zemlja
članica zato početak priprema za formiranje baze podataka o stanju pejzaža uopšte se
treba preduzeti.
Minerali i fosili
Kosovo se karakteriše složenom geološkom izgradnjom, koji je uslovljen i stvarnjem
širokog spekta naselja metalnih minerala, nemetalnih, energetskih izvora, inertnih
materijala i različitih podzemnih voda.
Izvori minerala metala su predstavljeni velikim brojem različitih vrsta kao: olovo, cink,
gvožđe, nikal, hrom, boksit, mangan, antimon itd.
Izvori minerala nemetala i inertnog minerala na Kosovu nekoliko su puta veći u odnosu
na broj od onih minerala metala: magnezijum, tet, kolin, mergele cementa betona, dunit,
snop, krečnjak, kvarca, talk, azbest, diabazdiabaz, pesak, glina itd.
6.1.1. Glavni identifikovani problemi:
Nedostatak kompletnog inventara za folu, faunu i staništa, kao i nedostatak
Crvene liste;
Nedostatak nacionalnog inventara biodiverziteta;
Nedostatak organa upravljanja, prostornih planova i upravljačkih za zaštićena
područjarkombëtare.
Nedovoljan budžet za zaštitu prirode i nedostatak mehanizama za privlačenje
međunarodnih fondova.
6.1.2. Prioriteti – Strateške akcije:
Istraživanje, inventarizacija i kartografsko predstavljanje vrsta, staništa i pejzaža
Smanjenje stepena gubitka biodiverziteta kroz povećanje zelenih površitna na oko
10%;
Proglašenje zaštićenih područja identifikovanih kao područja (Important Bird
Area) i NATURA 2000;
Vađenje prostornih i upravnih planova za zaštićena područja poštujući uslove
zaštite prirode;
Razvoj nacionalnih indikatora za biodiverzitet;.
20
6.2. Obrazovanje, komuniciranje, informisanje i učešće javnosti
Obrazovanje
Potreba za podizanje samosvesti o značaju biodiverziteta je razuman proces, koristi i
zahtevi svih zainteresovanih stranki, koji imaju različite nivoe obrazovanja povećava
potrebu obrazovanja i komunikacije. Zaštita i očuvanje prirode često se ne shvata
direktno od privatnog sektora, koji su efekti njihovih intervencija na biodiverzitet i kako
da se oni upravljaju. Zato od vitalnog je značaja da se tretiraju sve zainteresovane strane
za efikasnu komunikaciju o pitanjima upravljanja biodiverziteta.
Kosovo ima bogat biodiverzitet, ovo su omogućili: geografski položaj, geološki,
pedološki, hidrološki faktori, relef i klima.
Inventarizacija vrsta, kako flore tako i faune nije završeno, još nije sastavljena / izrađena/
Crvena knjiga. Floru i faunu Kosova čine značajnim i privalčnim veliki broj endemičkih
vrata, reliktnih i subendemičnih. Jedan broj njih je ugrožen do istrebljenja.
Naša zemlja se još suočava sa socio-ekonomskim problemima, i kao posledica za
biodiverzitet smatra se sekundarnim problemom u procesu opšteg obrazovanja. Učinjeno
je nekoliko koraka na obrazovanju o životnoj sredini i biodiverzitetu, i neprekidno se
poboljšava, pošto imamo za obavezu da budućim generacijama ostavimo jedan biološki i
pejzaški diverzitet onoliko bogatim kako smo ga mi nasledili. Zato obrazovanje budućih
generacija o značaju biodiverziteta je prioritet MSPP-a.
Obrazovanje, informisanje i komunikacija prvi je korak u procesu socijalnih izmena koji
pomaže u shvaćanju značaj biološkog i pejzaškog biodiverziteta, i utiče na izmenu
stavova javnosti, ponašanja, preuzimajući odgovornosti i uključivanje na njenoj zaštiti.
Za postrekivanje interesovanja na zaštiti prirode kao i potrebi njenog očuvanja, postojeći
školski programi trebaju se ispunjavati sadržajem i nastavom (praktični rad na terenu) sa
nagalskom na obrazovanje o prirodnim vrednostitma.
U oblasti obrazovanja Sektor obrazovanja i ekološkog osvešćivanja učinila je prve
pozitivne korake, doprinela je da se predmet zaštita životne sredine uključi u školski
program, objavila je niz didaktičkog materijala, kao i održala časove obrazovanja o
životnoj sredini, koji se još nastavlja u školama po celom Kosovu.
Cilj obrazovanja, informisanja i učešća javnosti je da pomogne u postizanju ciljeva
Strategije biodiverziteta. Dakle, da podstiče i razvije oblike obrazovanja na svim
institucionalnim i ne-institucionalnim nivoima za sve grupe građana na zaštiti
biodiverziteta i pejzaške raznovrsnosti.
Saradnja između MSPP-a i MONT-e je regulisano Memorandumom o saradnji potpisane
od oba ministarstva. Održani su letnji seminari sa obrazovnim kadrom takoreći po celom
Kosovu u kojima je razdeljen različiti didaktički materijal kako za učenike tako i za
obrazovni kadar.
Od 2001 godine, škole na Kosovu uče po novom nastavnom programu. Program je
izrađen u skladu sa reformom sistema obrazovanja, od 4+4+4 na 5+4+3(4). Razvijeni su i
svi nastavni predmeti. U programima o životnoj sredini uključen je kao izborni predmet,
dok ekološki sadržaj predstavlja se kao podnastavni sadržaj. Dakle, biodiverzitet se ne uči
kao posebni predmet nego se uči u okviru drugih predmeta, počevši u osnovnim školama
od III –V razreda gde se dobijaju prve informacije o životnoj sredini i biodiverzitetu iz
predmeta Čovek i priroda i kasnije u srednjoj nižoj školi od VI-IX razreda, elementi
biodiverziteta se uključuju u predmet biologije i predmet Zaštita životne sredine kao
izborni predmet (raz.VI-IX) u ovim predmetima uči se samo iz jednog poglavlja ali ne
21
više znači po 3 eventualno 4 nastavna časa. Takođe o biodiverzitetu se uči i u višoj
srednjoj školi od X-XIII razreda.
U nastavnom programu za više srednje stručne škole, iz 2003/2004 školske godine u 13
razredu, uključuje se predmet Zaštita životne sredine, i u jednom modulu je uključen
biodiverzitet.
Na Univerzitetu Prištine u FNZP, u Departmanu za biologiju otvoren je Odsek za
ekologiju, gde se u okviru nje uči o biodiverzitetu, dok u nekoliko drugih departmana
ovog fakulteta Zaštita životne sredine se uči kao predmet, kao u Departmanu za biologiju,
hemiju (Hemija životne sredine), geografiju i na Fakultetu obrazovanja itd.
Što se tiče obima uključivanja tema životne sredine možemo biti zadovoljni (negde oko
5% od opšteg obima posvećuje se životnoj sredini, ali nismo zadovoljni kvalitetom
zastupljenosti i kvalitetom sprovođenja u praksi sa učenicima. Nedostaje praktični i
atraktivni pristup nastave i aktivizacije učenika i školske omladine u aktivnostima životne
sredine u školi i u okruženju gde deluje škola. Nedostaje dobrovoljni pristup kao i
neiskusno civilno društvo za jaču akciju u zajednici.
Pripremanje programa i projekata obrazovanja kao i uključivanja šire javnosti i lokalnog
stanovništva u procesu planiranja i upravljanja biodiverziteta treba se dalje razviti,
podsticati i sprovesti u budućnosti.
Ovi programi trebaju se uključiti prema grupama starosti, stručnosti i interesa javnosti
kome se upućuje. Obrazovanje o biodiverzitetu treba započeti od predškolskog uzrasta
dok prioritet se treba dati radu sa decom i učenicima osnovnih škola.
Saradnja sa MONT, Opštinskim odeljenjima obrazovanja (OOO) i škole se trebaju jačati.
Proizvodnja više didaktičkih materijala o biodiverzitetu i životnoj sredini uopšte, porast
kvaliteta informacija o svim slojevima građana je vitalnog značaja. Stvaranje grupa i
udruženja životne sredine-ekološke treba da uzme učešće u svim školama i na svim
nivoima obrazovanja na Kosovu. Za poboljšanje stanja biodiverziteta treba se imati u
vidu da:
u našim školama nedostaju aktivnosti za stvaranje navika zaštite
biodiverziteta.
obrazovanje podrazumeva stvaranje pozitivnog stava i kritičkog mišljenja
prema događajima životne sredine i posebno biodiverziteta, koji će se ojačati.
obrazovanje o biodiverzitetu je dosta složeno, za povećanje samosvesti u cilju
zaštite, očuvanja, upravljanja i sticanja od biološkog i pejzaškog
biodiverziteta.
ć) oblici obrazovanja van škole u oblasti biodiverziteta i posebno nekoliko
zainteresovanih grupa (poljoprivreda, šumarstvo, lov, ribolov, upravljanje
vodama, prevoz, energija, turizam itd. ) gotovo da ne postoji.
saradnja sa regionalnim kancelarijama (opštinskim) za obrazovanje i kulturu
kao glavnog elementa za koordinaciju operativnih jedinica za implementaciju
projekata i programa obrazovanja o zaštiti i očuvanju biodiverziteta nije
zadovoljavajuća.
Aktivnosti sektora su uglavnom orjentisani u oblast obrazovanja i promovisanja problema
životne sredine i pitanja koje preokupiraju građane, na lokalnom i globalnom aspektu.
Oni su razvijeni uglavnom u školama, primarnim i sekundarnim nivoima, NVO,
omladinskim organizacijama i odgovarajućim institucijama su obogaćeni informativnim i
didaktičkim materijalom.
22
6.2.1. Glavni identifikovani problemi:
Nedostatak fondova za obrazovanje o životnoj sredini;
Pasivan stav građana prema biodiverzitetu;
Nedostatak obuke predavača na svim nivoima o pitanjima biodiverziteta;
Nedovoljno programa i materijala za obrazovanje o biodiverzitetu;
Nedostatak međuinstitucionalne saradnje i NVO-a o obrazovanju i zaštiti životne
sredine.
6.2.2. Prioriteti – Strateške akcije:
Korišćenje finansijskih sredstava u najefikasnijem obliku i pronalazak drugih
izvora;
Izmene odnosa stanovništva prema biodiverzitetu, putem promovišući značaj
očuvanja ugroženih vrsta (na primer suri orao = nacionalni simbol, divokoza,
božur);
Popunjavanje i sprovođenje programa na svim nivoima;
Povećanje međuinstitucionalne saradnje i NVO-a za obrazovanje o životnoj
sredini.
Komunikacija, informisanje i učešće javnosti
Učešće javnosti u donošenju odluka povećava kvalitet i sprovođenje odluka životne
sredine. Poštujući ulogu građana, NVO i privatnog sektora na zaštiti životne sredine
domaće zakonodavstvo reguliše pravo učešća javnosti u procesu odlučivanja i pravo na
obaraćanje sudu o pitanjima koji se tiču životne sredine prema Konvenciji Aarhusa -
1998. U saradnji sa NVO-a, opštinama, itd. organizovani su sastanci i diskusije sa
javnošću u različitim projektima, kao što su; zakoni, strategije, prostorni planovi itd. Ne
možemo biti zadovoljni u ovim oblastima, posebno sa učešćem javnosti, ali i sa idejama i
alternativama o pitanjima značajnim za građane i životnu sredinu.
Konvencija je potrebna za javne procedure koji će omogućiti javnosti da pokrenu
komentare, informacije, analize ili mišljenja (pismeno ili usmeno tokom javnih
sastanaka, ili u obliku zahteva od aplikanata), nešto što može da bude relevantno za
aktivnosti predloženih za uključivanje više preferenci koji proizlaze iz učešća javnosti.
Korišćenje i upravljanje informisanja u oblasti biodiverziteta procenjuje se visoki
prioritet za Kosovo. Korišćenje i upravljanje informacijama u oblasti biodiverziteta kao
druga velika prednost zbog odsustva organizovanog i operativnog sistema u zemlji.
Imajući u vidu, operativnu razmenu i korišćenje postojećih tačnih informacija štedi
vreme, novac i energiju. Ovoj oblasti nije posvećeno dovoljno pažnje u prošlosti.
Što se tiče informisanja, preduzeti su pozitivni koraci, ali nedovoljno. Osim objavljivanja
informativnog materijala, brošura, letaka, raznih panoa, sektor je učestvovao takođe u
programima nacionalnih i lokalnih stanica radia i televizije.
Štamparski i elektronski mediji nemaju programe/sekcije/ redovnih informisanja o
životnoj sredini i biodiverzitetu. Informisanje uglavnom biva u slučajevima ekoloških
nesreća, itd. ali ne i u obliku redovnog informisanja i prevencija. Jedan deo informisanja
se vrši od MSPP-a, putem pisanih medija, brošura, revija, letaka, panoa itd.
23
6.2.3. Glavni identifikovani problemi:
Nedovoljno komuniciranje i informisanje javnosti u vezi sa biodiverzitetom;
Nisko samoosvešćivanje i učešće javnosti;
Nedostatak koordinisanja komunikacijonog sistema i informisanja preko
institucija koji se tiče biodiverziteta;
Nedostatak stručnosti u oblasti komunikacija i informisanja.
6.2.4. Prioriteti – Strateške akcije:
Razviti oblast povećanja samoosvešćivanja javnosti za biodiverzitet sa ciljnim
grupama posebno mladima;
Saradnja sa medijima, donošenje tematskih publikacija (letci, brošure, posteri
itd.);
Stvaranje trogodišnjeg programa za komunikaciju i informisanje o biodiverzitetu
sa relevantnim institucijama;
Povećanje profesionalne stručnosti u oblasti komuniciranja i informisanja sa
relevantnim institucijama.
ODRŽIVO KORIŠĆENJE BIODIVERZITETA – PRIRODNIH RESURSA
Biodiverzitet predstavlja osnovu života na našoj Planeti, ali on je alarmantno uništen
od pritiska čoveka, putem korišćenja prirodnih resursa, gde glavna degradacija
predstavlja ozbiljnu pretnju za čovečanstvo. Privredne aktivnosti su glavni korisnici
koji vode ka gubljenju biodiverziteta ali istovremeno mnogo poslovnih aktivnosti zavise
od biodiverziteta. U principu, sve poslovne akivnosti imaju direktan ili indirektan uticaj
na biodiverzitet.
6.3.Poljoprivreda, šumarstvo, lov, ribolov i turizam
Poljoprivreda
Poljoprivredni sektor je jedna od “industrija” koja se zasniva na prirodne resurse i može
obezbediti dobiti za biodiverzitet putem primene sistema upravljanja i primene
prijateljskih tehnologija i praksi za prirodu posebno putem stvaranja bioloških rezervata
unutar farmi, razvoja mreže prirodnih naselja oko i između farmi, smanjujući izmene
divljih prirodnih naselja na poljoprivrednom zemljištu van proizvodnje u cilju
obnavljanja prirodnih naselja, ostavljajući jedan deo poljoprivrednog zemljišta van
proizvodnje u cilju obnavljanja prirodnih staništa i upotrebe održivih praksi u stočarstvu
i korišćenju pašnjaka.
24
Kosovo je okarakterisano kao ruralni region sa dve trećine stanovništva koji žive u sela.
Zemljište je uglavnom plodno, ali je veoma degradirano rudarskim aktivnostima KEK-a,
Trepče i Feronikla i njihovih industrijskih deponija koji sadrže ostatke teških metala i kao
posledica jedan veliki deo ovog zemljišta se ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju.
Poljoprivredne aktivnosti u blizini ovih industrijskih deponija su pogođene. Analiza
poljoprivrednih kultura i povrća su pokazale da su koncetracije teških metala povećane.
Osim industrijskih deponija, urbane deponije predstavljaju pretnju gubljenja
poljoprivrednog zemljišta.
Uticaj na stepen gubljenja biodiverziteta od poljoprivrednih aktivnosti je relativno nizak
zbog veštačkog đubriva i pesticida koji se koriste u malim količinama.
Poljoprivreda na Kosovu predstavlja granu ekonomije koja ima direktan ili indirektan
uticaj na biodiverzitet . Poljoprivreda u 2004 godini doprinela je sa oko 25 % ukupne
domaće proizvodnje (UDP) dok 2005 godine sa oko 19 %, aktuelno podržava preko 60%
stanovništva, dok zajedno sa šumarstvom daje 35 % UDP. Mnogo prirodnih staništa
tokom 50-tih do 70-tih godina prošlog veka su vraćene na poljoprivredna zemljišta
putem otvaranja šuma u cilju stvaranja obradljivih površina zemljišta. Od ukupne
površine oko 53 % (585.000 ha) je obradivo zemljište, 42% (464.800 ha) šume i šumsko
zemljište dok oko 5 % je ostalo.
Obradivo zemljište uglavnom je zasađeno žitaricama (kukuruz, pšenica, ječam itd.) oko
47,6 % površine, pokošeno zeleno 2,3 %, krmno bilje 41,1 %, povrće 6,3 %, voćnjaci 2
% i ostalo 1 %.
Vlasništvo nad zemljištem bilo je 87 % privatno dok drugi deo 10 – 13 % bilo je u
vlasništvu društvenih preduzeća (DP). Do sada Agencija za privatizaciju Kosova
privatizovala je oko 70 % površina sveobuhvatnog vlasništva DP-a.
Zemljište na Kosovu je plodno sa pogodnom klimom (Kosovska ravnica sa
kontinentalnom klimom sa uticajem sredozemne klime sa godišnjim padavinama oko 600
mm i Dukagjinska ravnica koja se karaktetiše sa sredozemnom klimom sa godišnjim
padavinama oko 770 mm) što garantuje rentabilnu proizvodnju hrane za potrebe
sopstvenog stanovništva, ali iza izvoz nekoliko poljoprivrednog proizvoda.
Agrobiodiverzitet – predstavlja različitost između životinja, biljaka i mikroorganizama
značajnih za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno hrane ljudi i životinja. Agrobiodiverzitet je kritičnija oblast biodiverziteta u celini, jedan veliki deo biljnih vrsta koriste
se za ishranu ljudi i domaćih životinja. Za svoje potrebe čovek je otkrio produktivnije sorte
biljaka i produktivnije rase domaćih životinja gde biljke i manje produktivne rase podležu
iščezavanju. Na Kosovu nakon brige da se ove vrste očuvaju bilo i za naučne, socio-
ekonomske i ekološke ciljeve.
Poznato je da su mnoge stare sorte pšenice, kukuruza i vočki zbog niske produktivnosti
zanemarene i veoma malo zastupljene, takođe autohtone rase kao buša, belka, bivolice
veoma su malo prisutne u stočnom fondu kao posledica uvoza produktivnijih rasa krava.
Posebnu vrednost predstavlja i pas šarplaninac koji je autohton na Kosovu i treba mu se
posvetitit više pažnje.
Genetski Modifikovani Organizmi (GMO)
Trenutno na Kosovu nema potpunih informacija u vezi sa prisustvom GMO-a bilo biljnog ili
životinjskog porekla iako se ilegalnim putevima može vršiti njihov uvoz. GMO istovremeno
predstavlja pretnju za organsku proizvodnju koja se promoviše u poslednje vreme na
Kosovu.
Kosovo još uvek nema laboratoriju gde će se GMO testitrati, što još više otežava ovaj
proces.
25
Proizvodnja nekih glavnih kultura u poslednjih 20 godina u tonima
Kultura/ godine 1981 1986 1991 1996 2001 2008
Pšenica 196.740 304.480 357.000 153.000 249.191 293.060
Kukuruz 222.930 337.930 342.000 157.000 180.743 68.424
Kukuruz mešana
kultura
58.495
Krompir - 83.610 89.000 83.000 70.668 103.958
Paradajez - 21.430 23.000 25.000 22.676 20.587
Paprika - 25.270 27.000 31.000 34.021 51.274
Jabuka - 18.960 10.000 16.000 2.282 12.612
Kruška - 6.960 5.000 7.000 769 2.867
Šljiva - 14.750 13.000 24.000 2.941 10.901
Izvor:Godišnja statistika za odgovarajuće godine & Anketa domaćinstava 2001 i 2008.
Ovčarstvo je poljoprivredni podsektor koji je neprekidno davao dobre rezultate u polu-
komercionalnoj poljoprivredi na Kosovu.
Procena trenutnog stanja stoke dat je u sledećoj tabeli. Br. Vrsta životinje Jedinica/grla stoke Broj / količina Učešće (%)
1. Bik grla 291.400 59
2. Ovce “ 122.000 25
3. Koze “ 16.600 3
4. Svinje “ 53.000 11
5. Konji “ 12.260 2
Ukupno: 495.260 100
Druge kategorije
6. Produktivne kokoške komada 900.000 100
7. Pčele košnice 70.000 100
8. Ribe ton 496 100
Izvor: Departman biljne produktivnosti - MPŠRR 2009 Projekat za registrovanje i identifikaciju domaćih
životinja 2005.
Obimno korišćenje pašnjaka i livada imalo je pozitivnog uticaja na obogaćivanje
biodiverziteta posebno korišćenje livada koji su u zaštiti prirode poznati kao približno
prirodna naselja.
U mnogim delovima Kosova poslednjih godina nije bilo interesovanja stanovništva za
intezivnije bavljenje poljoprivredom tako da je ovo stvorilo veliki broj zemljišta na
kojima raste šumska vegetacija na štetu livada i na ovaj način uticalo i na gubljenje
livadskih površina i gubljenje biljnih i životinjskih vrsta vezanih za njih. Gubljenjem ovih
prirodnih naselja različite vrste su bile ugrožene i upotrebom hemijskih đubriva i
pesticida. Upotreba pesticida uopšte na Kosovu je oko 461 tona godišnje, različitih
pesticida, od njih; insekticidi su 306 t, Fungicidi 106 t, herbicidi 3 t, Rodenticidi 42 t,
Akaricidi 4 t. Naše tršište snabdeva se uglavnom od uvoza i često ove supstance
predstavljaju potencijalnu opasnost za zagađenje životne sredine takođe i korisnici često
nemaju dovoljno znanja u vezi sa mogućim posledicama na životnu sredinu od njihove
upotrebe.
26
6.3.1. Glavni identifikovani problemi:
Gubitak poljoprivrednog zemljišta - oko 1.000 hektara godišnje pretvara se od
poljoprivrednog na građevinsko zemljište, što uzrokuje gubljenje biodiverziteta;
Trenutno i nasleđeno zagađenje poljoprivrednog zemljišta;
6.3.2. Prioriteti– Strateške akcije:
Promovisanje ekološke proizvodnje i organske poljoprivrede (povećanje površina
i broj farmi);
Očuvanje područja sa reprezentativnim karakteristikama prirodnih naselja
primenjujući tradicionalnu poljoprivredu;
Smanjiti trend gubljenja poljoprivrednog zemljišta-prirodna naselja;
Stimulisati proizvodnju koja podržava agrobiodiverzitet i zabranjuje unos stranih
invazivnih vrsta i GMO-a u prirodnim naseljima;
Da se uključe u obrazovanje o značaju očuvanja biodiverziteta, farmeri posebno
povezani sa upotrebom hemijskog đubriva i pesticida širokog spektra.
Šumarstvo
Šume predstavljaju različite biološke ekosisteme i istovremeno najbogatija područja
biodiverziteta u svetu. Oni nude raznovrsnost staništa za biljke, životinje i
mikroorganizme. Osim obezbeđenja drveća i drugih nedrvnih proizvoda, šume igraju
zaštitnu ulogu, očuvanja ekosistema, održavanja čiste vode, smanjenja opasnosti od
poplava, lavina, erozija i suše.
Tokom 2003/2004 godine razvijena je inventarizacija šuma širom zemlje, radi
ispunjavanja potreba za ažuriranje informacija o šumskim resursima. Od ukupne
površine klasifikovane kao šume i šumsko zemljište 464.800 ha, oko 379 200 ha je
klasifikovano kao šumsko zemljište putem interpretacije vazdušnog fotografisanja i
anketiranja na terenu. Ostalo, 85 600 ha je klasifikovano kao šumsko zemljište putem
iterpretacije fotografija, ali nisu anketirane zbog mina i drugih logističkih razloga. Od
ukupne površine šumskog zemljišta koji su bili anketirani i neanketirani, 278 880 ha je
klasifikovano kao javno šumsko zemljište i 185 920 ha kao privatno šumsko zemljište.
Listopadne šume pokrivaju više od 90 % šumskog zemljišta. Dominantne listopadne
vrste su hrast i bukva. Četinarske šume pokrivaju 7 % šumskog zemljišta i tu
dominiraju jela, smrča i bor.Ukupan obim u javnim šumama procenjuje se da je oko 33.5
milion m3. Od tog obima, 25.9 milion m
3 su stabla dijametra >7 cm, u visini grudi. U
privatnim šumama, ukupni obim se procenjuje oko 19.5 milion m3 od kojih 14.5 milion
m3
su stabla dijametra >7 cm.
Godišnji rast drveća u anketiranim površinama i dijametra >7 cm, u visini grudi, računa
se da je 1.165 milion m3. Dok za neanketirane površine (85. 600 ha) koji se u velikoj meri
nalaze blizu miniranih polja ili neposećenih delova, izgleda razumno da se ne uključi ovo
povećanje osnove za godišnju dozvoljenu seču. Značajna je površina ogolelog šumskog
zemljišta(20.000 – 30.000 ha). Neka od ovih površina su pogođena erozijom i imaju mali
deo površine zemljišta, jedan znatan deo je pogodno za pošumljavanje.
Oko 40% javnog šumskog zemljišta i 29% privatnog šumskog zemljišta podložni su
nekontrolisanim ili ilegalnim aktivnostima korišćenja. U poređenju sa svim primenjenim
standardima, ove brojke su dosta visoke. Situacija je veoma kritična posebno u
četinarskim šumama, gde je postojanje drugih šumskih površina ugroženo, ako se ne
27
preduzmu neposredne hitne mere. Rezultati inventarizacije takođe potvrđuju da niske
šume, posebno one javne podležu prekomerenoj eksploataciji. Takođe, rezultati
pokazuju, da mnoge mlade šume i one sredovečne imaju hitnu potrebu za silvikulturalne
intervencije, počevši od prekomercijalnih do komercijalnih proređivanja. Uticaji ilegalnih
intervencija u šumarstvu su evidentni a posebno uništavanje lekovitog i aromatičnog bilja
u komercijalne svrhe imat će vidljivog uticaja na gubljenje vrsta koje su retke i ugrožene.
Prikupljanje lekovitog i aromatičnog bilja, divljih šumskih plodova kao i pečurki često
biva bez kriterijuma koji izaziva pritisak na biodiverzitet.
Lekovito bilje koji se često koriste su: kadulja (Salvia officinalis), kleka (Juniperus
communis L.), smilje (Helichrysum italicum L.), jagorčevina (Primula veris L.) zova
(Sambucus negra), medveđe grožđe (Arctostaphylos uva ursi L), lipa (Tilia cordata
Mill.), divlja ruža (Rosa canina L.).
Divlji plodovi kao: borovnica (Vaccinium myrtillus), maline, jagode;
Pečurke kao vrganj (Boletus edulis) i lisičarka (Cantharellus cibarius).
Za količine koje se prikupljaju ne postoji tačan zapis ali se radi sa približnim ciframa,
imajući u vidu da pavni okvir za ovu oblast nije kompletan, i treba da se što pre stvori
zakonska osnova u cilju smanjenja uticaja od prikupljanja lekovitog i aromatičnog bilja
na gubljenje biodiveziteta.
Raspostranost suma na Kosovu Seca suma u Rugovo Izvor: Izvestaj o stanju prirode 2006 – 2007 KAZZS
6.3.3. Glavni identifikovani problemi:
Loše sprovođenje Zakona o šumama Kosova
Loše upravljanje šumama-nedostatak efikasnih institucija za sprovođenje i nadzor
sprovođenja Zakona o šumama;
Nedefinisane odgovornosti u horizoltalnoj i vertikalnoj ravni za upravljanje
šumama;
Nedostatak planova upravljanja za šume Kosova (tretnutnim planovima
upravljanja je prošao rok dok se novi donose sa poteškoćama);
Kosovo još nije usvojila Certifikaciju šuma u skladu sa međunarodnim
standardima – FSC (SKMP).
28
6.3.4. Prioriteti – Strateške akcije:
Upravljanje šumama vrši se na principima održivog razvoja koristeći 60 % godišnjeg
rasta i da se preduzme pošumljavanje na ogolićenom zemljištu sa autohtonim vrstama;
Proglašenje i efikasno upravljanje zaštićenim područjima zasnovat će se na
prihvatljivim međunarodnim kriterijumima, kao pravilno planiranje, uključujući
potrebnu ekspertizu i relevantne stranke od interesa;
Da se prekinu ilegalne aktivnosti u šume koji utiču na njihovu degradaciju kroz
sprovođenje zakona;
Preko primarnih objektiva podsticanja održivih praksi šumskog upravljanja,
Vlada da podrži sprovođenje šema sertifikacije šuma.
Lovstvo
Održivi lov podrazumeva korišćenje životinjskih vrsta i staništa, tako da će stepen
dugoročnog gubitka biodiverziteta biti manji. Kada se lov realizuje na održiv način uticaj
na očuvanje divljih populacija i njihovih staništa će biti pozitivan.
Kosovo je region bogat životinjskim vrstama (videti poglavlje o vrstama). Ovome
doprinose uslovi životne sredine, geografski položaj i relativno dobro očuvanje životne
sredine. Na prvom redu pod dejstvom antropogenog faktora, nekoliko životinjskih vrsta
su u manjem broju i tretiraju se kao ugrožene vrste. Njihova zaštita je glavni zadatak svih
subjekata koji se brinu o životnoj sredine gde te životinje žive.
Analizirajući podatke o vrstama i broju divljih životinja na Kosovu, može se
konstantovati da većina životinjskih vrsta su u manjem broju, dok neke su prosečno,
samo su se populacije divljih svinja povećale, tako da će trebati određeno vreme, da se
ispune fondovi divljih životinja u optimalnim uslovima životne sredine.
Uglavnom se radi na istraživanju realnog stanja vrsta i broja divljih životinja, gde treba
što je moguće brže pratiti i inventarizovati vrste divljih životinja. Posebna pažnja se treba
posvetiti autoktonim i retkim, ugroženim vrstama kao što su: divokoza, ris, vuk, medved,
divlja kokoš, suri orao itd.
Tabela. Procena stanja i broja divljih životinja na Kosovu
Vrsta divljih životinja Procena stanja 1-2-3 Proscena broja
Jelen (Cervus elaphus) 1 300 – 400
Srna (Dama dama) (ograničena) 160
Srna (Capreolus capreolus) 1 - 2 5.000 – 6.000
Divokoza (Rupicapra rupicapra) 1 400 – 500
Divlja svinja (Sus strofa) 3 6.000 – 10.000
Mrki medved (Ursus arctos) 1 - 2 80 – 100
Vuk (Canis lupus) 1 - 2 Deri në 100
Ris (Lynx lynx) 1 20 – 25
Zec (Lepus europaeus) 1 - 2 5.000 – 10 000
Veliki tetreb 1 ?
Fazan(Phasianus sp.) 2 5.000 – 10 000
Jarebica (Perdix perdix) 1 – 2 5 000
29
Patke (Anatidae) 1 ?
Druge manje vrste 1 – 2 ?
Procena stanja: 1= Mali broj; 2= Dobro stanje; 3 = Veoma dobro stanje.
Kosovo ima potencijale prostora i životne sredine za lov životinja, tako i za utvrđivanje
mesta lova i njihovo upravljanje. Ako se izuzme blizu 200.000 ha, u kojoj su naselja,
putevi i objekati, gde nije moguće vršenje lova, ostaje oko 900.000 ha životne sredine za
životinjske vrste i životinja za lov. Na teritoriji Kosova, postoje četiri mesta lova
podeljena kao mesta lova od posebnog interesa za Kosovo, ukupne površine od 73.300
ha, što je blizu 8% od ukupne površine, pogodne za upravljanje lova. Od površine za
upravljanje lova, treba isključiti 39.000 ha Nacionalnog parka “Šar planina”. Zaštićena
područja prirode kao što su nacionalni parkovi storeni su za očuvanje flore i faune i ne
dozvoljava se stvaranje mesta lova u njima.
Lov se može odvijati u lovištima, za naučne, turističke, sportske i ekonomske ciljeve.
Lov se reguliše Zakonom o lovu i podzakonskim aktima donetim na osnovu njega i
desetogodišnjih planova upravljanja.
Zajednička lovišta: privatna lovišta (ne postoje takvi), zajednička lovišta (do sada su
stvorena 20 zajedničkih lovišta); i lovišta od posebnog značaja (Blinaja i Dubočak).
6.3.5. Glavni identifikovani problemi:
Ilegalni lov, postoji veliki broj “lovaca” koji nemaju osnovna znanja o značaju
lova i divljih životinja;
Ne postoji adekvatan monitoring vrsta koji se nalaze u Aneksu Direktive o divljim
pticama i Direktivi o staništima;
Loša saradnja sa sudovima, policijom i drugim relevantnim institucijama;
Nedostatak stručnog kadra u oblasti lova kao i planova upravljanja za velike
sisare (medved, vuk, divokoza, ris) .
6.3.6. Prioriteti – Strateške akcije:
Efikasno sprovođenje Zakona o lovu od svih stranakaa i izrada planova 10- o
godišnjeg upravljanja za velike divljači koje su ugrožene (medved, vuk, divokoza,
ris);
Izrada studija za vrste koje su prisutne na Kosovu i koje su navedene u Aneksu
Direktive o divljim pticama i Direktive o staništima;
Usklađivanje lova sa zahtevima zaštite prirode.
Ribolov
Kosovo ima značajan potencijal slatke vode. U većini voda odvija se sportsko-rekreativni
ribolov bez neke velike ekonomske koristi.
Stanje reka nije zadovoljavajući zbog zagađenja okolne životne sredine, kao i velike štete
u rečnim koritima kao posledica vađenja peska i postavljanja opreme za čišćenje i obradu
peska duž rečnih tokova.
Razvoj akva-kulture na Kosovu potiče od ‘60-tih godina. Količina proizvodnje riba u
ribnjacima je minimalan, oko 300 tona/god. Proizvodnja pastrmke na Kosovu koristi se
uglavnom u hotelima dok veoma malo ili uopšte se ne nalazi sveže na tržištu.
Proizvodnja pastrmke u poslednjih nekoliko godina zabeležila je značajan porast ali ovo
30
ne može imati vidni uticaj na divlje vrste ptica koji se hrane ribom, pošto se organizuje u
veštačkim bazenima dok veoma malo u prirodnim uslovima.
Prema analizama učinjenim od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja
imajući u vidu lokalnu proizvodnju ribe u postojećim ribnjacima kao i uvoz sveže i
smrznute ribe, potrošnja ribljeg mesa je 0.8 kg/stanov., u poređenju na mesta regijona i
šire nalazi se ispod proseka potrošnje.
Upravljanje ribljim zalihama ne zasniva se na planu upravljanja izrađenim od naučno-
istraživačkih institucija.
6.3.7. Glavni identifikovani problemi:
Nedostatak sprovođenja zakona i primenjenog pravila za ribolov;
Osiromašenje reka ribom zbog zagađenja reka i jezera.
6.3.8. Prioriteti – Strateške akcije:
Uvođenje uslova očuvanja biodiverziteta u zakone i dokumentaciju za oblast
ribarstva;
Poboljšanje kontrole i prekid ilegalnog ribolova kroz bližu saradnju sa MPŠRR i
MSPP-a. udruženja ribara, i NVO-a;
Popis zaliha populacija riba i
Maksimalno korišćenje vodnog prostora sa što boljim korišćenjem prirodne hrane
i očuvanja ribljih vrsta.
Turizam
Turizam zasnovan na prirodi može ponuditi velike mogućnosti za razvoj i drugi je
značajniji sektor posle poljoprivrede sa uticajem na razvoj. Često se turizam smatra kao
uspešna alternativa nasuprot intezivnoj poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu.
Eko turizam predstavlja primer gde prihodi privatnih vlasnika veoma zavise od zdravlja
okolnih ekosistema. Ponekad biznisi ne pridaju značaj očuvanju biodiverziteta ali ima i
primera kada je očuvanje biodiverziteta povezano sa povećanjem zarade od aktivnosti
turizma.
Turizam na Kosovu spada među granama ekonomije sa brzim razvojem u protekloj
deceniji. U strukturnim analizama i dugoročnim projekcijama, turizam se procenjuje kao
jedna dinamična površina od značaja za razvoj i unapređenje zaštićenih prirodnih
područja posebno nacionalnih parkova i vrednosti kulturnog razvoja.
Ekonomski razvoj je jedna od najznačajnijih odgovoronosti Vlade Kosova. U naporima
za realizovanje dela Vladinog programa, viđeno je neophodnim izrada ove strategije gde
je odraženo sadašnje stanje biodiverziteta. Mogućnosti koje ima Kosovo za jedan održiv i
turističko konkurentan razvoj, problemi i poteškoće koje prate ekonomski razvoj, biće
tretiran u ovom materijalu.
Razvoj turizma i turističkih kapaciteta, sakupljanje velikog broja ljudi u prirodno
zaštićenim područjima često ugrožava osetljive ekosisteme i značajna prirodna staništa a
ovim biljke i životinje. Iz tog razloga treba se uraditi detaljna analiza u vezi sa uticajem
turizma u ovim područjima kao i na konkretne vrste biljaka i životinja. Povećanje broja
posetilaca imat će štetne uticaje na biodiverzitet ovih područja.
31
Oblici održivog turizma i eko-turizma predstavljaju idealni okvir za razvoj turizma u
celini. Eko-turizam u sebi sadrži sve vrste turizma i za osnovu ima održivost turizma kao
aktivnost čoveka koji nudi mogućnosti za realizovanje godišnjeg prihoda sa minimalnim
uticajem na životnu sredinu. Iako naša zemlja ima potencijala za razvoj eko-turizma sve
je u početnoj fazi.
Razvoj turizma realizovat će se i povećanjem broja posetilaca u zaštićenim prirodnim
područjima kao i prirodnih spomenika ali naša zemlja nema razvijene kapacitete i
turističku i obrazovnu ponudu za posetioce (letke, karte, turističke pratioce).
Kosovo posmatrano u smislu turizma podeljena je na pet turističkoh regiona:
Centralni region Prištine;
Turistički region Prokletija;
Turistički region Šar planine;
Turistički region Pomoravlja;
Turistički region Mitrovice.
Izvor: Ministarstva trgovine i industrije-Divizija za turizam, Turistička karta
Na osnovu dosadašnjih ispitivanja u Republici Kosovu, postoje veoma dobri uslovi za
izgradnju turističkih centara za zimsko-sportski turizam.
Turistički region Prokletija i region Šar planine dva su regiona koji imaju dobrih
mogućnosti za razvoj ove vrste turizma.
U nastavku se sagledavaju mogućnosti za izgradnju turističkih centara za zimsko-sportski
turizam za ova dva regiona. Turistički centri u turističkom regionu Prokletija su ukupnog
kapaciteta od 129.000 posetilaca dok turistički region Šar planine 113.000 posetilaca
godišnje imajući u vidu da su ova dva regiona istovremeno najveći floristički i faunistički
centri na Kosovu, uticaj razvoja turizma u ova dva područja biće negativni na očuvanje
biodiverziteta. Dok pozitivna strana svega toga je da će se stvoriti prihodi koji se mogu
32
orjentisati na aktivnost zaštite prirode kao i za izgradnju infrastrukture, praćenje i naučna
istraživanja.
6.3.9. Glavni identifikovani problemi:
Nedostatak strategije razvoja turizma;
Turistički objekti izgrađenih bez poštovanja procedura životne sredine i
Turistička infrastruktura još ne ispunjena.
6.3.10. Prioriteti – Strateške akcije:
Promocija prirodnog nasleđa i pejzaža kao jedinstvenih vrednosti;
Razvoj strategije za održivi i prijateljski turizam, prirode ispunjavanja zahteva za
očuvanje biodiverziteta;
Uspostavljanje standarda i kriterijuma za razvoj eko-turizma u zaštićenim
područjima i
Prilikom planiranja izgradnje turističke infrastrukture da se primene procedure
Procene uticaja na životnu sredinu i prihvatljivosti za prirodu.
6.4. Vode, prevoz, rudarstvo i energija
Vode
Dobro upravljanje vodama može imati značajnog uticaja na očuvanje biodiverziteta.
Regulisanje oštećenih rečnih korita vađenjem šljunka kao i zagađenjem uopšteno
predstavljaju jedan od glavnih problema na Kosovu.
Potražnja za vodom raste svakim danom sve više. Ovo povećanje zahteva za vodom
direktno se povezuje sa demografskim porastom, životnim uslovima, industrijskim
kapacitetom i poljoprivrednim potrebama. Dalji ekonomski razvoj i porast životnog
standarda dodaje i zahtev za vodom. U tom smislu, veoma je značajno da se voda koristi
na racionalan način i da se preduzmu potrebne mere za postizanje ovoga.
Zato, ovo ostaje glavno pitanje za ekonomski, socijalni razvoj države kao i za
biodiverzitet koji se može koristiti kao indikator kvaliteta vode.
Kosovo nema Master plan o vodama već se radi planom sa isteklim rokom.
Na osnovu ranijih istraživanja i laboratorijskih rezultata urađenih od Hidrometeorološkog
Instituta Kosova(HIK) za kvalitet vode u hemijskom i bakteriološkom pogledu, reke
Kosova, u pogledu kvaliteta pripadaju sledećim kategorijama:
Sliv Belog Drima: reka Beli Drim, sa protokom (nanosima) kao: Erenik, Pečka reka,
Dečanska reka, Miruša, reka Orahovac, reka Klina, Prizrenska reka i druga manja
proticanja, su reke prve i druge kategorije (pre ulaza u naselja), dok nakon izlaska iz
velikih naselja (gradova) pripadaju trećoj kategoriji.
Sliv Lepenca: reka Lepenac, sa njegovim protokom od Kačanika, Uroševca, Štrpca,
Vitine itd. pripadaju četvrtoj kategoriji voda.
Sliv Ibra: reka Ibar i Sitnica, sa istekom nekoliko potoka i izlivanja gradske kanalizacije,
Prištevke, Gračanke itd. u reku Sitnicu (u osamdesetim godinama bila je mrtva reka, dok
sada je u obnavljanju, nakon zatvaranja jedinice gasifikacije i azotifikacije), pripada klasi
trećeg i četvrtog kvaliteta.
Sliv Binačke Morave: reka “Binačka Morava”, sa izlivom kanalizacija različitog nanosa,
nakon izlaska iz velikih naselja, pripada četvrtoj kategoriji voda.
33
Ovo pokazuje da su vode na Kosovu delimično zagađene i ovo rezultira siromašnim
biodiverzitetom naših reka.
Vodni resursi na Kosovu su nedovoljni u poređenju sa potrebom za vodom, sa
nejednakim prostiranjem u vremenu i prostoru, kojim se predstavljaju kao ograničavajući
faktor za budući ekonomski razvoj Kosova. Topografska površina akumulacija Kosova je
11.645 km2 od kojih 10.908 km
2 su na teritoriji Kosova, dok površina od 758 km
2, je van
teritorije našeg mesta. Kosovo se odvaja na četiri akumulirajućih sliva5, koji ispuštaju
vodu u tri mora: Jadransko more (sliv Belog Drina), Crno more (sliv Ibra i Binačke
Morave) i Egejsko more (sliv Lepenca)1. Najveći deo reka pripada slivu Crnog mora
43.5% i Egejskog mora 5.8%. Prosek godišnjih padavina su oko 600 mm u nizijama i oko
1400 mm u planinskim područjima. Zapadni deo procenjuje se da je bogatiji podzemnim
vodama, dok istočni deo je dosta siromašan. Postoji velika potreba za više istraživanje u
ovom pogledu.
Izvor: IPP Prostorni Plan Kosova 2010 – 2020+
Glavne reke su: Beli Drim (122 km), Sitnica (90), Lumbardhi i Pejës (62), Binačka
Morava (60 ), Lepenac (53), Erenik (51), Ibar(42), Lumbardhi i Prizrenit (31).
Postoje četiri brane na Kosovu visine veće od 40 metara, Gazivode, Batlava, Radonjić i
Badovac.
5 Održivo korišćenje vodnih izvora na osnovu Okvirne Direktive za vode (ODV 2000/60EC )
34
Od postojećih brana na Kosovu, Gazivode i Radonjić su brane koje su višenamenske, dok
Gračanka, Prilepnica i Batlava koriste se samo za snabdevane vodom, dok Livoc je van
upotrebe nakon što je cela zapremina rezervoara ispunjena nanosom.
Do sada korišćenje podzemnih voda vrši se putem bunara, ili preko izvora koji se u većini
slučajeva nalaze u brdovito-planinskim područjima.
Još uvek postoji malo podataka u vezi sa postojećim kapacitetom i onog vađenog pošto
nisu urađene studije osim onih u vezi sa praćenjem pregleda podzemnih voda.
Prema poslednjim podacima, samo 31% stanovništva je priključeno na kanalizacionu
mrežu. Kanalizaciona mreža mestimično je odvojena dok na nekim mestima je mešovita
(zagađene vode i pijaće vode).
Zagađene vode se ispuštaju u životnu sredinu bez prethodnog tretmana. Dakle, nemamo
opremu (postrojenje) za tretman zagađenih voda.
Većina reka su zagađene preko svake mere tako da je biodiverzitet reka veoma nizak.
Erozija i potoci na teritoriji Kosova rizikuje prirodu i javno bogastvo stvoreno i planirano
za čovečanstvo. Ovo se manifestuje preko degradacije poljoprivrednog i šumskog
zemljišta, putne i železničke mreže, kao i građevinskih objekata i naselja. Procena stanja
erozije predstavljeno je u detalje u karti za celu teritoriju Kosova.
Prema podacima kojim raspolažemo postojeće stanje erozije je:
Kategorija I, II, III - 5.973 km² ili 55.6 %
Kategorija (slaba erozija) IV - 3.680 km² ili 34.2 %
Kategorija (veoma slaba erozija) V - 1.097 km² ili 10.2 %.
Dok što se tiče močvara na Kosovu nije poznato za ovu vrstu zemljišta pošto ima
zanemarljivih površina sa močvarama.
Aktivnosti kao što su korišćenje šljunka, regulisanje rečnih korita posle sistema
vodosnabdevanja mogu imati negativnog uticaja na biodiverzitet putem uništavanja
prirodnih staništa i pejzaža.
Tokom planiranja aktivnosti na vodnu infrastrukturu trebaju se uzeti u obzir procedure
PUS i prihvatljivosti delovanja na prirodu.
Problem za biodiverzitet Kosova predstavljaju zagađene vode iz gradskih kanalizacija
kao i industrijsko zagađenje iz prošlosti. Istovremeno zagađenje vode upotrebom
mineralnog đubriva i pesticida može biti problem koji utiče na očuvanje biodiverziteta.
6.4.1. Glavni identifikovani problemi:
Postoji gubitak biodiverziteta vodne flore i faune kao posledica zagađenja voda
od urbanog, poljoprivrednog i industrijskog zagađenja;
Nedovoljna količina vode, posebno tokom sušnog perioda;
Sigurnost brana je potencionalni problem sa značajnim efektom na biodiverzitet i
Građevine za potrebe proizvodnje hidro-energije kao i vađenje šljunka
predstavljaju pretnju za vodeni biodiverzitet.
6.4.2. Prioriteti – Strateške akcije:
Izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode i kontrola protoka reka primenjujuči
pokazatelje oporavka biodiverziteta;
Sprečavanje uništavanja rečnih ekosistema korišćenjem šljunka i degradacijom
rečnih korita kao i da se poboljša upravljanje rečnim slivovima;
35
Osiguranje vode kroz pogodnu strategiju uključujući osiguranje brana i
vodovodne mreže na takav način da korist bude što veći za biodiverzitet;
Da se poveća saradnja među inspektorima voda i prirode na sprovođenju uslova
za zaštitu prirode;
Sprovođenje procedura životne sredine SPŽS i PUS, posebno kada se aktivnosti planiraju
da preduzmu na vodnim područjima i močvarama.
Prevoz
Unutar teritorije Republike Kosova imamo oko 2000 km magistralnih i regionalnih
puteva, takođe imamo više od 5000 km puteva lokalnih područja. Ova putna
infrastruktura se procenjuje kao delimično uništena, neadekvatna suprotno zahtevima.
Izgradnja novih puteva posebno auto- puteva imat će negativnog uticaja na fragmentaciju
prirodnih staništa i smanjenja kvaliteta zbog buke i svetlosti. Znatan broj divljih životinja
stradaju od saobraćaja čime dolazi do gubitnka biodiverziteta. Poslednjih godina na
Kosovu su izgrađeni veliki broj puteva što je posledica dodatnog rizika po divlje
životinje. Ministarstvo transporta i post telekomunikacija (MTPT) odgovorno za
saobraćaj u zemlji teži da stvori integrisani sistem prevoza za sve kosovare omogućivši
im da izaberu svoj efikasni prevoz koji ispunjava njihove zahteve, kao i pitanje životne
sredine kroz usku saradnju sa drugim sektorima.
Planovi za prevoz predstavljaju osnovu za izbor i razvoj projekata za prevoz. Međutim,
zbog dugoročnih okvira i širokih razmera, ovi planovi se često razvijaju bez detaljnog
pregleda u vezi sa uticajem njenog sprovođenja na životnu sredinu i prirodu. Ovo stvara
teške probleme na realizaciji nekoliko značajnih projekata, ako ne i njihovo
onemogućavanje zbog posledica na životnu sredinu koji se mogu identifikovati. Takođe,
ne preuzimanje razmatranja faktora životne sredine tokom planiranja prevoza može
uticati kod donosioca odluka da ostave po stranu mogućnosti usvajanja planova koji su u
potpunosti u skladu sa državnim i regionalnim težnjama životne sredine kao i za
sprovođenje olakšanja i velikih poboljšanja u ovoj oblasti.
Zaštita životne sredine sada je jedan od ciljeva MTPT-a i sprovođenje Zakona o proceni
strateškog uticaja na životnu sredinu (PSUŽS) i Zakona o proceni uticaja na životnu
sredinu (PUS) zahtevaju izradu izveštaja procene za sve nove projekte imajući za cilj
usklađivanje ekonomskog razvoja i socijalnog blagostanja sa osnovnim principima za
zaštitu životne sredine uključujući ovde i aspekte biodiverziteta prema konceptu održivog
razvoja.
Posebni značaj će se posvetiti posebno zaštićenim prirodnim područjima koji su od
značaja za očuvanje biodiverziteta, ekosistema, vrsta, genetičkih varijacija i ekološke
mreže.
6.4.3. Glavni identifikovani problemi:
Gubljenje odnmosno fragmentisanje prirodnih stanista koja rezultiraju
degradiranjem kvaliteta stanista (na Kosovo nema nijednog izgradjen nadvoznjak
za divlje zivotinje);
Unistavanje peizaza kao rezultat gradjenja saobracajnica, bez ispunjenja standarda
za zivotnu sredinu (bez Izvestaja o SPUZS i PUS);
Nedostatak odgovorajuce signalizacije za znane prelaske divljih zivotinja.
36
6.4.4. Prioriteti– Strateške akcije:
Izgradnja puteva visokog standarda poštujući procedure životne sredine;
Za izgradnju nadvožnjaka za divlje životinje tamo gde je potreban kontinuitet prirodnog
staništa.
Rudnici
Kosovo je zemlja sa značajnim mineralnim bogastvom i ovo predsavlja drugi pritisak za
očuvanje biodiverziteta i pejzaške raznovrsnosti. Na Kosovu ima minerala od kojih se
proizvodi električna energija (lignit) dok ima i značaje količine minerala od kojih se
dobijaju metali kao što su nikal, cink, olovo, zlato, srebro, hrom itd.
Onda minerali koji se koriste u građevinarstvu, kreč, rečni pesak, glina itd. gde njihovo
korišćenje predstavlja pritisak na biodiverzitet i pejzašku raznovrsnost.
Kao rezultat ranije eksploatacije minerala mnogo eksploatisanih rudnika je ostalo
nekultivisanim i istovremeno imaju vidnog uticaja na pejzaže, ove aktivnosti su i unutar
teritorije zaštićenih područja. Rudarske aktivnosti imaju velikog uticaja na biodiverzitet,
koji uzrokuju zagađenje i uništavanje prirodnih staništa. Do sada je bilo nekoliko
projekata:
Projekat čišćenja i rekultivacije zemljišta u KEK-u veliki je projekat finansiran od
SB-e i Vlade Kosova;
Rehabilacija deponija industrijskog otpada u rudniku olovo-cinka u Artanu;
Rehabilitacija deponija industrijskog otpada u rudniku olovo-cinka u Trepči u selu
Kelmendi; i
Pilot projekt koji se razvija za punjenje neiskorišćenih rudarskih radova (bunara)
u rudniku olovo-cinka u Trepči – materija punjenja,,pepeo’’i KEK-a.
6.4.5. Glavni identifikovani problemi:
Degradacija prirodnih staništa od strane velikog broja ilegalnih intervencija
kamenolomaca u Rusenici (Rezervat životinja, risa - Lynx lynx L.);
Eksploatisani rudnici koji su ostali nekultivisani i predstavljaju stalni rizik kako
od erozija tako i za divlje životinje;
Nedostatak finansijskih sredstava za rekultivaciju napuštenih i ekslpoatisanih
rudnika.
6.4.6. Prioriteti – Strateške akcije:
Da se osigura katastar svih rudnika (legalnih i ilegalnih) na teritoriji zaštićenih
područja;
Da se poveća saradnja rudarskih inspektora i onih za zaštitu životne sredine kao i
između nivoa (lokalnog i centralnog);
Određivanje uslova za zaštitu prirode u Planovima za ekonomisanje prirodnih
resursa i
Podrška pilot projekata za rekultivaciju eksploatisanih rudnika u celini, posebno unutar
zaštićenih područja.
37
Energija
Energetika predstavlja jedan od sektora koji ima vidljivog uticaja na očuvanje
biodiverziteta i pejzaške raznovrsnosti. Sadašnja proizvodnja uglavnom se bazira na
termocentrale (97%), veoma malo na hidrocentrale (3%) dok od drugih alternativnih
izvora proizvodi se mala količina u poređenju sa opštom količinom električne energije za
trenutak se može smatrati zanemarljivim. Na osnovu Strategije energetskog sektora
izradit će se i kapaciteti koji će koristiti obnovljive izvore energije kao što su voda, sunce,
vetar i biomasa. Takođe je veoma značajna težnja da se energija koristi za efikasnost
razvijajući sisteme koji štede energiju. Treba se mati u vidu da se negativni uticaji tokom
izgradnje objekata kao i tokom rada minimizuju poštujući procedure Procene uticaja na
životnu sredinu kao i ispunjavanju standarda životne sredine na osnovu domaćeg
zakonodavstva. Istorijski gledano, energija i rudnici su bili Kosovski stubovi ekonomije
obezbeđujući zapošljavanje i sticanje dohodka, dobitak od izvoza i doprinos za druge
industrije. Danas proizvodnja električne energije na Kosovu zavisi od Termocentrala
Kosovo “A” i “B”, koji koriste lignit. Urađeno je nekoliko studija sa negativnim uticajem
na životnu sredinu od površinskih iskopina lignita kao i od Termocentrala Kosovo A i B.
Jedna studija urađena 11-15 aprila 2007 godine koja razmatra problem flore i faune u
području iskopina i Termocentrala identifikovala je floru i faunu, kao i većinu biljnih
vrsta (drveće, žbunje i zeljasto bilje).
Pokazalo se da biotopi imaju visoku raznovrsnost flore i faune, koja se karakteriše
zaštićenim i ugroženim vrstama na nacionalnom nivou kao što su roda, Ciconia ciconia,
Anas querquerdula, Tringa totanus i verovatnoća posebne ugrožene vrste Crex crex i
Ixobrychus minutes navedene u Dodatku I, Direktive EU-e o divljim pticama kao
ugrožene vrste ali ne endemične, tri vrste se nalaze u Evropi, u delu Azije i na drugom
mestu.
Većina lokacija gde su sprovedena istraživanja rezultat su uticaja ljudske aktivnosti.
U blizini sela nađena je i divlja vegetacija. Prirodni biotopi su nađeni blizu reke Sitnice i
obuhvataju vlažna mesta između Bivolaka i Prilužja, sa vrbama oko reke Sitnice, drugi
prirodni biotopovi obuhvataju područja sa žbunjem oko Bivolaka i hrastove šume na
zepadnom delu Bivolaka.
Energetska Strategija za Kosovo 2009 – 2018 (ESK) predviđa otvaranje novih iskopina u
Sibovcu, na početku njenog jugozapadnog dela kao i izgradnju Termocentrale Novo
Kosovo. Glavni rudnici lignita su u Mirašu i Bardh-u kao i novi rudnici u jugozapadnom
delu Sibovca. Značajna površina zauzeta je od hemijske industrije ,,Gasifikacija” i
otvoren rudnik 2008 - 2009 Sitnice.
Energetska Strategija Kosova 2009 - 2018 predviđa i proizvodnju električne i toplotne
energije (voda, vetar, sunce) i predviđa i uključivanje Kosova u regionalnu gasnu mrežu.
Strategija istovremeno promoviše energetsku efikasnost u celom energetskom sistemu, od
proizvodnje do potrošača.
Realizacija ovih velikih projekata u energetskom sektoru u bliskoj budućnosti realizovat
će se obuhvatanjem velikih površina zemljišta kojim će doći do degradacije površine,
gubitak biodiverziteta. Samo rudnik lignita jugozapadni Sibovac i TC – Novo Kosovo
zauzet će površinu negde blizu dodatnih 800 hektara do 2033 godine, u poređenju sa
zauzetom površinom blizu 2.900 hektara. Zbog velikog deficita koji će se uzrokovati od
vađenja jalovine i lignita ostat će velike rupe od oko 500 hektara u severnom delu oblasti
Siboca, koji će u dugoročnom pogledu (40-50 godina) moći stvoriti atraktivno jezero,
opisan okolnim zelenim pojasom.
38
Ministarstvo energetike i rudarstva (MER) podržava razvoj energetskog sektora
promovišući i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije zasnovane na
zahtevima i obavezama koju ima ovaj sektor nasuprot Traktata o osnivanju energetske
zajednice (TEZ) - Aqcuis o životnoj sredini, Aqcuis o obnovljivim energetskim izvorima.
Na Kosovu je završena studija o fizibilitetu o mogućim hidropotencijalnim kapacitetima
Kosova gde je trenutno identifikovao 18 lokacija za proizvodnju električne energije od
hidro – centrala malih kapaciteta proizvodnje (manje od 10MW). Ova studija opisuje i
efekte koje mogu imati ove male hidrocentrale na životnu sredinu posebno za
biodiverzitet. Način generisanja električne energije od ovih hidropotencijala neće biti
putem stvaranja akumulirajućih jezera nego će biti tipa protočnih kanala, nešto što vidno
smanjuje uticaj na životnu sredinu.
Takođe je završena i studija finansirane od Svetske Banke (SB) za Hidrocentralu (HC) –
Žura, snage od 305 MW i godišnje prosečne proizvodnje od 397,59 GWH. Novi
Hidropotencijali ovog tipa visokog kapaciteta i akumulirajućom vodom sigurno sigurno
će imati i svoje efekte na životnu sredinu, zauzimajući znatne površine plodnog zemljišta,
šumske površine, rizikujući floru i faunu u ovim područjima.
6.4.7. Glavni identifikovani problemi:
Zagađenje zemljišta iz prošlosti, zauzima velike površine deponija jalovine i
zagađenje vode iz industrije bile su i ostale stalni izvori zagađenja životne
sredine;
Veoma oštećen pejzaž velikim degradacijama površina od deponija pepela i
popratnih industrijskih objekata;
Proizvodnja energije trenutno uglavnom zasnovane na izvore lignita stavara
pritisak na obnovljive izvore radi postizanja traženih standarda za energetsku
raznovrsnost.
6.4.8. Prioriteti – Strateške akcije:
Za razvojne projekte energetskog sektora da se primen SPŽS i PUS;
Da se uspostave uslovi i mere za zaštitu prirode tokom donošenja prostornih
planova za nove energetske potencijale;
U određivanju lokacija centrala vetra izbeći značajna područja ptica i njihove
hodnike migriranja;
Tokom izgradnje dalekovoda da se uradi tehnički izbor koji smanjuju smrt ptica
od strujnog udara.
39
6.5. Prostorno planiranje i Procena uticaja na životnu sredinu
Prostorno planiranje
Zakon o prostornom planiranju (br.2003/14) objavljen Pravilnikom br. 2003/30 i Zakon
br. 03/L-106/2008 o izmenama Zakona o prostornom planiranju br. 2003/14, predviđa i
prostorno planiranje na celoj teritoriji Republike Kosova, u cilju usklađivanja svih
sektora i promovisanje održivog razvoja kao i zaštitu životne sredine u skladu sa
evropskim standardom.
U Republici Kosovo dva su nivoa planiranja: planiranje za teritoriju Kosova i planiranje
za teritoriju opština:
Centralni nivo: Prostorni plan Kosova, Prostorni plan za posebna područja.
Lokalni nivo: Opštinski razvojni plan, Urbanistički plan razvoja, Plan urbanog
uređenja.
Prostorni plan Kosova određuje principe dugoročnog cilja prostornog planiranja na
teritoriji Kosova za period najmanje od deset godina i zasniva se viziji, strateškim
ciljevima, međunarodnim principima planiranja i održivot razvoja.
Zakon o prostornom planiranju i Zakon o zaštiti prirode obezbeđuje uslove za razvoj
prostornih planova za posebna područja.
Prostorni planovi za posebna područja odobravaju se za posebna područja sa posebnim
prirodnim karakteristikama identifikovanim u Prostornom planu Kosova koji zahtevaju
poseban režim zaštite, očuvanja i njihovog razvoja. Ovde se uključuju: nacinalni parkovi,
kao i posebna prirodna, kulturno-istorijska, ekonomska područja itd.
Prostorni plan za Nacionalni park “Šar planina” predviđa strategiju kojom se postižu
ciljevi i objektive za park koji zahteva poseban režim zaštite i očuvanje svih elemenata
životne sredine (vazduha, vode i zemljišta), biodiverziteta, pejzaža i drugih prirodnih
vrednosti onda racionalno korišćenje zbog naučnih istraživanja, rekreacije i turizma.
Pošto se više nego ikad pojavljuje potreba za zaštitu prirode, biodiverziteta, ugroženih
vrsta i njihovih habitata, prostorni planovi su orjentisani za zaštitu životne sredine unutar
područja koji se treba očuvati usmeravajući se uglavnom na: infrastrukturu, turizam,
izgradnju i ekonomski razvoj.
Organizovanje prostora i način planiranja i regulisanja prostora u zaštićenim područjima
vrši se preko Prostornih planova područja posebne namene. Izrađen je nacrt Prostornog
plana za Nacionalni park Šar planine. Prema odredbama Zakona za zaštitu prirode
upravljanje striktnim rezervatom prirode, nacionalnim parkom, posebnim područjem kao
i parkom prirode vrši se putem plana upravljanja koji se donosi za period od deset godina.
Do sada nema nijednog prostornog plana niti plana upravljanja usvojenog za upravljanje
zaštićenim područjima.
Prostorni planovi na lokalnom nivou, prostorni planovi za zaštićena područja i posebno
zaštićena područja trebaju biti u skladu sa Prostornim planom Kosova.
40
6.5.1. Glavni identifikovani problemi:
Nedostatak prostornih planova za zaštićena područja.
6.5.2. Prioriteti – Strateške akcije:
Da se donesu prostorni planovi za zaštićena prirodna područja, u početku za
nacionalne parkove, kasnije za druga zaštićena područja;
Uvođenje sistema kontrole i integracije uslova i mera očuvanja prirode
(biodiverziteta i pejzaške raznovrsnosti) u politike prostornog planiranja;
Procena uticaja na životnu sredinu
Na Kosovu se sprovode procedure procene uticaja na životnu sredinu na osnovu Zakona
procene uticaja na životnu sredinu br. 03/L – 024. Cilj ovog zakona je da spreči ili smanji
negativne uticaje na životnu sredinu projekata predloženih od operatera.
Ovaj Zakon određuje procedure za identifikaciju, procenu, izveštavanje i upravljanje
uticajima životne sredine na predloženi projekat, u cilju da tokom donošenje odluka od
Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja za izdavanje saglasnosti životne
sredine da se obezbede sve relevantne informacije za uticaje koji će projekat imati na
životnu sredinu i biodiverzitet.
Mnoge životne aktivnosti se obavljaju bez ekološke saglasnosti i važećih licenci i time
dovode do oštećenja rečnih korita, zatim uzrokuju uništavanje pejzaža kao i biodiverzitet.
Ukupan broj operatera koji se bave poslovima kamenoloma i obrade kamena je 463 od
njih 265 su ilegalni dok manje od polovine ili 198 snabdeveni su ekološkom
saglasnošću.
Eksploatacijom krečnjaka, peska i šljunka bave se 150 firmi snabdevenih licencama dok
onih bez dozvole su oko 65 firmi.
Ove firme vrše pritisak na očuvanje biološke i pejzaške raznovrsnosti kroz degradaciju
rečnih i šumskih ekosistema.
6.5.3. Glavni identifikovani problemi:
Mnogo preduzeća posluje bez saglasnosti i dozvole za životnu sredinu;
Eksploatisani rudnici su napušteni, bez njihove nove rekultivacije.
6.5.4. Prioriteti – Strateške akcije:
Jačanje zakona, saradmka između nivoa vlasti;
Uspostavljanje i sprovođenje sistema za PUS i SPŽS.
6.6. Pravni i institucionalni okvir
Pravni okvir
Zaštita i očuvanje svih prirodnih vrednosti i biodiverziteta je odgovornost svakog na
osnovu člana 52 Ustava Republike Kosova, dok pravni okvir za zaštitu biodiverziteta i
41
pejzaške raznovrsnosti predstavlja Zakon o zaštiti životne sredine br.03/L-233 SNRK
br.85/09.11.2010 i podzakonski akti doneti na osnovu njega.
Ovaj zakon određuje sistem za zaštitu prirode, prirodnih vrednosti utvrđenih u skladu sa
ovim zakonom od interesa za Kosovo i uživaju posebnu zaštitu.
Ovaj zakon stvara pravnu osnovu za zaštitu prirode, njen održivi razvoj i posebno:
zaštitu, očuvanje, obnavljanje i održivo korišćenje prirodnih resursa, u
stanju prirodne ravnoteže;
obnavljanje prirode u oštećenim područjima ili njihovim delovima i
nadoknada za uzrokovane štete;
uspostavljanje mreže zaštićenih područja, sistema planiranja, upravljanje,
inventarizacija, praćenje, informisanje i finansiranje u cilju zaštite prirode;
č) sprečavanje prekomerenog korišćenja, ugrožavanje vrsta flore i faune,
posebno one od posebnog značaja, retkih i ugroženih, kao i njihovih
staništa;
obezbeđenje prava janvosti na informisanje o stanju prirode i učešća u
donošenju odluka o zaštiti prirode;
obezbeđenje ostvarivanja prava građana za zdravi život, odmor i rekreaciju
u prirodi;
sprečavanje štetnih akcija pravnih i fizičkih lica u prirodi kao posledica
ekonomske aktivnosti;
održavanje ili sanacija favorizovanog statusa očuvanja prirodnih staništa i
vrsta od interesa za Kosovo na osnovu standarda EU-e;
očuvanje svih vrsta ptica koji prirodno žive u divljini (ptice, njihova jaja,
gnezda i njihovih staništa).
Sprovođenje Zakona o zaštiti prirode je odgovornost Ministarstva životne sredine i
prostornog planiranja i svih pravnih i fizičkih lica i udruženja koji su nosioci prava i
obaveza koji proistču iz domaćeg zakonodavstva i međunarodnih akata za zaštitu prirode
i biodiverziteta.
Zakon o zaštiti prirode neprekidno se usklađuje sa relevantnim direktivama o prirodi i
Acquis-om životne sredine posebno sa Direktivom o prirodnim staništima 92/43 EEC,
Direktivom o divljim pticama 79/409 EEC, Konvencijom o međunarodnoj trgovini
ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES).
Uopšteno, zakon na snazi pruža održivu osnovu za zaštitu i očuvanje prirode i
biodiverziteta Kosova, ali ovaj zakono se treba sprovesti na efikasan način.
Kosovo je još uvek potpisnik Konvencije i sporazuma koji se odnose na zaštitu prirode
posebno ugovora o osnivanju Energetske zajednice gde se Kosovo obavezuje da
preduzeme aktivnosti u vezi sa sprovođenjem člana 4. tačke 2. Direktive o divljim
pticama.
Preduzeti su početni koraci na identifikaciji potencijalnih područja za ekološku mrežu
NATURA 2000 na Kosovu.
Neki od postojećih zakona u skladu su sa Zakonom o zaštiti prirode, istovremeno se radi
na usklađivanju zakonodavstva putem sektora kao što su (šumarstvo, poljoprivreda, lov,
veterinarstvo, vode, zaštita životne sredine itd.) sa principima Konvencije biodiverziteta i
zahteva Acquis-a za životnu sredinu EU-a.
U prošlosti od 1953 godine na Kosovu je počelo interesovanje za vrednosti prirodnog
nasleđa njihovim objavljivanjem za zaštitu kao na pr. Biljni rezervat božura (Paenonia
decora Anders) posle 1955 Rezervat životinja divokoza (Rupicapra rupicapra L.),
Rezervat životinja risa(Lynx lynx L.) itd. Ova područja su proglašena na osnovu zakona
u to vreme i odluka različitih nivoa odlučivanja.
42
Zakoni koji regulišu očuvanje prirode i životne sredine:
Br. Naziv zakona Br. zakona Datum
usvajanja
Akti i dan objavljivanja
1. Zakon o zaštiti prirode 03/Z-233 30.09.2010 DL-054-2010 18.10.2010 GZK br. 85 09.11.2010
2. Zakon o NP “Šar planine” SNK -11/86 28.03.1986 GZK 11/86
3. Zakon o zaštiti životne sredine 03/Z –025 26.02.2009 DL – 007/2009 19.03.2009 GZK br.50,
06.04.2009
4. Zakon o zaštiti vazduha od
zagađenja
Br. 03/Z-160 25 02. 2010 DL-012-2010, 12.03.2010 GZK br.67,
29.03.2010
5. Zakon o vodama 2004/24 08.07.2004 2004/41 14.10.2004 GZK br.18 01.11.2007
6. Zakon o prostornom planiranju
Izmene i dopune
2003/14
03/Z-106
03.07.2003
10.11.2008
2003/30 GZK br 17, 01.102007
DL-055-2008, 17.11.2008 GZKbr.42
25.11.2008
7. Zakon o strateškoj proceni
životne sredine
03/Z-230 30.09.2010 DL-050 -2010, 18.10.2010 GZK br.83
2910.2010
8. Zakon o proceni uticaja na
životnu sredinu
03/Z214 23.09.2010 DL-048 -2010, 14.10.2010 GZK br.83,
29.10.2010
9. Zakon o otpadu 02/Z – 30 22.07.2005 2006/31, 05.05.2006 GZK br.23, 01.04.2008
10. Zakon o hidrometeorološkoj
aktivnosti
02Z – 79
15.06.2006 2007/2, 09.01.2007 GZK br. 25, 01.06.2008
11. Zakon o zaštiti od buke 02/Z – 102 30.03.2007 2008/15 17.03.2008 GZK br.40 15.10.2008
12. Zakon o hemikalijama 02/Z116 27.04.2007 2008/8 08.02.2008 GZK br.35, 15.08.2008
13. Zakon o biocidnim
proizvodima
03/Z-119
27.05.2009 DL-014-2009, 10.07.2009, br.55)10.07.2009
Zakoni o drugim sektorima od uticaja na očuvanje biodiverziteta Naziv zakona Br. zakona Datum
usvajanja
Akti i dan objavljivanja
Zakon o šumama Kosova
Izmene i dopune
2003/3
2004/29
13.02.2003
28.07.2004
2003/6 20.03.2003
GZK br.34, 01.08.2008
2004/40, 14.01.2004
GZK br.34, 01.08.2008
Zakon o poljoprivrednom zemljištu 02/Z – 26
24.06.2005 2006/37 23.06.2006, SNK
br.13 01.06.2007
Zakon o semenu 2003/5 20.03.2003 2003/10 15.04.2003
Zakon o veštačkom zemljištu 2003/10 22.05.2003 2003/22 23.06.2003, (SNK
br.16), 01.09.2007
Zakon o putevima
Izmene i dopune
2003/11
03/Z-120
29.05.2003
16.12.2008
2003/24 27.06.2003,
SNK br.16, 01.09.2007
2008/075, 30.12.2008, SNK
Br.46, 15.01.2009
Zakon o energetici 2004/8 29.04.2004 2004/21 30.06.2004, SNK
br.22, 01.03.2008
Zakon o sadnicama 2004/13 29.04.2004 2004/16, 28.05.2004, SNK
br.22, 01.03.2008
Zakon o veterinarstvu 2004/21 16.06.2004 2004/28 30.07.2004
Zakon o stočarstvu Kosova 2004/33 08.09.2004 2004/39 14.10.2004
SNK br.18, 01.11.2007
Zakon o navodnjavanju poljoprirodnog
zemljišta
2005/02/Z - 9 23.03.2005 2005/49 25.11.2005, SNK
br.11, 0104.2007
Zakon o zaštiti životinja 02/Z - 10 23.03.2005 2005/24, 09.05.2005
SNK br.5, 01.10.2006
Zakon o lovu 02/Z - 53 16.12.2005 2006/41, 11.08.2006, SNK
br.8, 01.01.2008
Zakon o zaštiti od požara 02/Z - 41 06.04.2006 2006/57 20.12.2006, SNK
br.23, 01.04.2008)
Zakon o zaštiti od prirodnih i drugih nesreća 02/Z - 68 01.06.2006 2007/4, 15.01.2007, SNK
br.24, 01.05.2008
Zakon o ribarstvu i Akuakulturi 02/Z - 85 10.10.2006 2006/58, 20.12.2006, SNK
br.24, 01.05.2008
Zakon o zaštiti biljaka 02/Z - 95 22.12.2006 2007/6, 31.01.2007 SNK
43
br.29, 01.07.2008
Zakon o biljnim varijacijama 02/Z - 98
26.01.2007 2008/24 16.05.2008, SNK
br.40, 15.10.2008
Zakon o pčelarstvu 02ZL - 111 30.03.2007 2008/5 08.02.2008 SNK
br.15, .08.2008
Zakon o organskoj poljoprivredi 02/Z - 122 17.09.2007 2008/2, 08.01.2008, SNK
br.37, 10.09.2008
Zakon o sredstvima za zaštitu biljaka 03/Z – 042 07.11.2008 2008/061 27.11.2008 SNK
br.44 22.12.2008
Privremeni krivični kod Kosova
Izmene i dopune
Izmene i dopune
2003/25
2004/19
03/Z – 002
06.07.2003
6.06.20014
06.11.2008
2003/25 dat.06.07.2003
2004/19, 16.06.2004
2008/059,27.11.2008 SNK
br.44, 22.12.2008
Krivična dela koja se odnose na biodiverzitet sanksionirani su krivičnim kodom Kosova
poglavlje XXIV: KRIVIČNA DELA PROTIV ŽIVOTNE SREDINE, ŽIVOTINJA,
BILJAKA I KULTURNIH OBJEKATA - član 276, 277, 278, 279, 280, 281, 282,283,
284, 285, 286, 287 i 288.
Jačanje većine ovih relevantnih zakona o biodiverzitetu je slabo posebno zbog nedostatka
znanja i podrške za sprovođenje zakonodavstva koji je često nejasan, kontradiktoran i
nepotpun.
Tokom konsultacija sa različitim opštinama i ključno uključenim strankama utvrđeno je
nekoliko zakonski neadekvatnih akata koji zahtevaju reviziju za efikasnije sprovođenje.
Bolja saradnja između institucija i agencija je neophodna u cilju očuvanja biodiverziteta.
Sporazumi i ugovori
Konvencije, direktive i relevantni propisi za očuvanje prirode su: Konvencija o
biodiverzitetu, Direktiva EU o prirodnim staništima, Direktiva EU o divljim pticama,
Okvirna direktiva o vodama, Konvencija o Evropskim pejzažima, Konvencija o Alpima,
Konvencija o Karpatima, Konvencija Ramsar, UNESCO Mab Programme (The Man and
the Biosphere), Pravilnik CITES itd.
Direktiva o pticama i staništima su potencial za efikasnija sredstva očuvanje bodiverziteta
u Evropi, stvarajući okvir za održavanje ili postizanje dobrog statusa očuvanja za
područja “Natura 2000”.
Sporazumi i međunarodni ugovori
Kosovo je do sada potpisala:
Memorandum razumevanja o saradnji u oblasti zaštite životne sredine i
održivog razvoja sa Republikom Albanijom, Priština 04.07.2008;
Ugovor o osnivanju Energetske zajednice 25.10.2005
APEP u saradnji sa Evropskim Savetom usvojila je Akcioni plan o
Evropskom partnerstvu 2009 - 2011.
Memorandum saradnje između MSPP - a i organizacija civilnog društva za
životnu sredinu na Kosovu 05.06.2008. Rezolucija za održivi razvoj Regiona Dinarski Ark, 09.03.2011
44
6.6.1. Glavni identifikovani problemi:
Sprovođenje zakona je slabo što stvara zabrinutost i pritisak na oblast zaštite
prirode;
Nedostaje usklađivanje zakona između sektora.
Konvencije i protokoli još nisu potpisani.
6.6.2. Prioriteti – Strateške akcije:
Da se upotpuni i uskladi domaće zakonodavstvo među sektorima kako bi se
obezbedilo efikasno sprovođenje Konvencije o biodiverzitetu i relevantnim
didrektivanma EU-a;
da se ratifikujuju najznačajnije međunarodne konvencije iz oblasti očuvanja
biološke i pejzaške raznovrsnoti kao i potpišu protokoli;
donošenje posebnih zakona za sprovođenje međunarodne Konvencije iz oblasti
zaštite biološke i pejzaške raznovrsnosti i
donesu odredbe o finansijskim mehanizmima za zaštitu prirode – Eko fond.
Institucionalni okvir
Najviši zakonodavni organ je Skupština Republike Kosova koji usvaja zakone i strategije.
Skupština je oformila funkcionalnu komisiju za poljoprivredu, šumarstvo, ruralni razvoj,
životnu sredinu i prostorno planiranje koji se sastoji od 11 članova iz različitih političkih,
parlamentalnih subjekata, angažovanje ove komisije odnosi se na određivanju i praćenju
razvojnih politika poljoprivrednog sektora i životne sredine, koji prati sektoralne
strategije za poljoprivredu i životnu sredinu kao i predlaže zakone i preporuke za oblasti
poljoprivrede, šumarstva, ruralnog razvoja, životne sredine i prostornog planiranja.
Najviši izvršni organ je Vlada Kosova sa 17 (sedamnaest ministara).
Nadležni organ za zaštitu prirode na Kosovu je Ministarstvo životne sredine i prostornog
planiranja koji među mnogo odgovornosti koje ima je i očuvanje biodiverziteta i
upravljanje zaštićenim prirodnim područjima. Ministarstvo razvija i sprovodi politike za
očuvanje i upravljanje tim područjima (tačke 6 i 12 Dodatka XI Pravilnika br. 2002/5.).
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja osnovane 2002 godine stvorila je
strukture unutar nje – Divizija za zaštitu prirode sa sektorima:
Sektor za očuvanje biodiverziteta;
Sektor za zaštitu vrednosti prirodnog nasleđa;
Sektor za zaštitu zemljišta od zagađenja i
Sektor za održivo korišćenje prirodnih resursa.
Tokom 2006 godine sa restrukturiranjem Kosovske Agencije za zaštitu životne sredine
(KAZŽS) zatvorio se Kosovski institut za zaštitu prirode (KIZP) posle tridesetogodišnjeg
perioda postojanja i osoblje se repoziciralo u različitim radnim mestima prema
organizacijskoj strukturi KAZŽS – funkcijonišu tri uprave:
Informativni sistem životne sredine;
Monitoring životne sredine i
Izrada izveštaja i programa.
45
U Zakonu o zaštiti prirode br. 03/Z-233, od 30.09.2010 godine, u članu 145 određeno je
da stručne radove za zaštitu prirode za Republiku Kosova obavlja Institut Kosova za
zaštitu prirode u okviru Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje i na osnovu
odredbi ovog Zakona, Institut je obavezan da uskladi organizovanje, aktivnost i
podzakonske akte sa odredbama ovog zakona u roku od devedset (90) dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
U Upravi monitoringa životne sredine nalaze se dva sektora:Monitoring medija životne
sredine i zaštita prirode koja ima tri zvaničnika po jednog za biodiverzitet flore i faune i
jedan zvaničnik za zaštićena prodručja.
Direktnu zaštitu u zaštićenim područjima vrši Uprava NP “Šar planine” sa sedištem u
Prizrenu i ima četiri organizacione strukture:
Sektor za planiranje i razvoj;
Sektor za odnose sa javnošću;
Sektor za poslove i
Sektor za ljudske resurse.
U okviru Inspektorata za zaštitu životne sredine deluje inspektor za zaštitu prirode.
Nevladine organizacije deo su civilnog društva i čine značajni element saradnje o
pitanjim životne sredine. Ove organizacije često pružaju inovativne pristupe u rešavanju
različitih problema životne sredine. Učešće NVO-a tokom izrade strateških dokumenata,
povećavajući im legitimitet. Opšti broj NVO-a životne sredine na Kosovu je oko 70
(sedamdeset).
Od ovog broja nekoliko je koji se bave biodiverzitetom. Pomenućemo neke: NVO
“Finch” Prizren, NVO “ERA” Peć, NVO “ECO 99” Prizren, NVO “Ekolozi Kosova”
Priština, koji razvijaju aktivnosti za očuvanje prirode. Institucionalna i finansijska
podrška ovoj aktivnosti je lokalna kancelarija REC-a sa sedištem u Prištini.
6.6.3. Glavni identifikovani problemi:
Upravljanje zaštićenim područjima na niskom nivou;
Institucionalna opterećena ovlašćenja na horizontalnom i vertikalnom nivou.
6.6.4. Prioriteti – Strateške akcije:
Da se razviju efikasne institucije koje će postići najbolje moguće rezultate na
očuvanju biodiverziteta i pejzaške raznovrsnosti kao i da se funkcionališe
Kosovski institut za zaštitu prirode;
Da se institucionalizje prikupljanje, održavanje i obrada prikupljenih podataka za
biodiverzitet;
Da se ojačaju institucije za zaštitu prirode i životne sredine na svim nivoima,
posebno inspekcijskim uslugama i uslugama stručnog nadzora i
Da se podstiče saradnja između Univerziteta i koleđa Kosovskog Univerziteta kao
i NVO-a u istraživačkim projektima: inventarizacija, Crvena lista itd.
46
7. AKCIONI PLAN ZA SROVOĐENJE STRATEGIJE
Strategija sadrži dugu listu rešenja ili strateških ciljeva koji trebaju adresirati
identifikovane probleme, mogućnosti, pretnje i pitanja. Neki od ovih strateških ciljeva
navedeni su u opštim terminima i malo više su kao programi koji zahtevaju dugoročnije
vremenske periode za implementaciju. Zakon o zaštiti prirode, jasno definiše, format
Akcionog plana koji je potreban za praktične ciljeve planiranja i finansiranja, pošto
identifikuje specifične aktivnosti, vremenske rokove , odgovorne i podržavajuće
institucije, moguće izvore finansiranja i rizike. U ovoj Strategiji dati su ciljevi u
podpoglavlju 5.2.
Aktivnosti identifikovani u Akcionom planu sprovest će se putem specifičnih projekata,
svaka aktivnost će tražiti projekt koji predstavlja osnovu finansijskih aplikacija i /ili
podelu finansijskih izvora.
Jasno je da jedna kompletna lista akcije tražite dug vremenski period, možda 10 ili više
godina, za implementaciju. Tokom procesa pripreme, urađeni su napori za prioritizaciju
liste, imajući u obzir pitanja vanrednog stanja, pretnje, šanse, finansiranje i mogućnosti
uspeha. Učinjeni su ozbiljni napori za probijanje programa u specifične akcije unutar
programa. Ovo se ogleda u formama tabele Akcionog plana.
Postalo je jasno tokom procesa pripreme akcije sličnih i specifičnih strateškim
identifikovani su od strane različitih podgrupa. Umesto da se listuju oni svaki put kada su
predstavljeni unutar njihovih tematskih sekcija plana, priroda intervencije ovih akcija
treba imati u obzir u koloni 1 tabele Akcionog plana. Ovo znači da će biti potreban
zajednički pristup jednog individualnog plana za ove akcije.
Nezavisno od ovih akcija, verovatno je da će deo Akcionog plana biti primenjen u
delimičnim ili uslovnim osnovama. U nekim slučajevima, naučene lekcije iz ovih pilot
programa mogu se primeniti na opštenijoj osnovi na druge opšte sličnije akcije i u drugim
delovima zemlje.
Saradnja partnera u realizaciji Strategije biće odlučujuća za njen uspeh, mobilizacija svih
sektora, nivoa vlasti i biznisa bit će uslov za postizanje ciljeva ovog strateškog
dokumenta.
Uloga lokalnih, poslovnih zajednica, NVO-a veoma je značajna i odlučujuća na
implementaciji mera i aktivnosti koje će uticati na očuvanje biodiverziteta i pezaške
raznovrsnoti zemlje.
8. SPROVOĐENJE MONITORINGA I IZVEŠTAVANJE
Praćenje i izveštavanje o Strategiji i Akcionom planu za biodiverzitet.
Strategija će se revidirati posle 10 godina. Međutim, Akcioni plan se treba pregledati
posle 5 godina, do kada će se socijalna i ekonomska situacija na Kosovu izmeniti. U toj
fazi, bit će procena napredka, koristeći podatke prikupljene kao deo implementacije
Akcionog plana. Ovo podrazumeva da se monitoring odvaja u tri faze:
Desetogodišnji pregled Strategije
Petogodišnji pregled Akcionog plana
Godišnji pregled implementacije projekata.
Postoji opasnost da se sam monitoring preobrazi u finalni rezultat. Zbog toga on treba biti
jednostavan i u stanju da proceni napredak putem korišćenja odabranih indikatora. Kao
47
deo buduće faze implementacije Strategije, treba se pripremiti jedan set Nacionalnih
indikatora biodiverziteta, nasuprot ćega se može procenti uopšteno Stategija i napredak.
Pošto su Strategija i Akcioni plan za biodiverzitet odobreni od strane Skupštine Kosova,
odgovornosti za program monitoringa Akcionog plana treba dati MSPP-a. Ovo treba da
pruži godišnje informacije Skupštini i MSPP-a gde se zasnivaju odluke o akcijama ili
njihovim nedostacima. Ministarstvima i drugim agencijama za vezu treba da budu jasne
odgovornosti i linije izveštavanja za sprovođenje ovog plana monitoringa i njegovog
korišćenja.
Akcioni plan zasniva se na četiri glavna kriterijuma:
Planirane akcije za osnovni cilj imaju očuvanje biodiverziteta;
Aktivnosti se identifikuju na osnovu analize ugroženosti biodiverziteta;
Praćenje aktivnosti u vezi sa očuvanjem biodiverziteta i
Programi koji su posredno ili delimično povezani sa biodiverzitetom
isključeni su iz prioriteta.
Prioritetizacija akcija i područja
PILOT
PODRUČJA
RADNE GRUPE
INVENTAR
IZACIJA Korišćenje zemljišta
KOMUNIC
IRANJE USLUGE
ZAKO
NSKE
PLANIR
ANJE
Lloj
Gje
ZM
B
uj
.
Š
um
a
Gju
P
es
h
T
ur
,
Kom Ed. voda
T
ra
n
E
n
er
Min.
Za
k
on
SN
A
ZI
P.P.
PUS
1. Prokletije 1 1 1 5
4
2
1
1
4
2
2 1 1
2
3
5
5
5
4 2 4 5
4
2
2. Shala
Bajgore
1 1 1 5
3
4
5
4
5 3 1 1 2
4
3
4
1
3
1
3
3 5 4
3
3
3. Pomora
vlje -
Vitina
1 1 1 1
1.1 1
5
3
3
1 4 3 3 3
3
2
1
3
2
3
2
4 3 1
3
1
4. Šar
planine
1 1 1 1
5
3
2
2
1
2
2
3
4
1
2
4
4
3
1
4
1
2
3
3
5
5
4
4
5
5
4
1
1
2
1
4
4
2
2
1
5. Drenica 1 1
1 2
2
5
4
5
2 5 1 1 1
5
3
2
1
1
1
5 1 2
3
1
U jednoj od pet radionica organizovanih za izradu Strategije na predlog stručnjaka
TAIEX-a učesnici su se složili da se treba početi sa malim projektima imajući u vidu
ograničena sredstva na raspolaganju. Zato su se sveobuhvatnom analizom i svestranom
raspravom utvrdili pilot područja gde će projekti moći imati uspešan rezultat.
Ovaj izbor je urađen na osnovu pretnji za biodiverzitet i pejzašku raznovrsnost u
posebnim područjima koji su bili pod uticajem u prošlosti ili čak i sadašnjosti.
48
U Radnim pod grupama identifikovani su pet pilot područja u kojima će se započeti
barem sa jednim projektom.
Pilot područja:
1. Prokletije (Albanski Alpi) gde će prioriteti biti: inventarizacija flore i faune,
šumarstvo, lov, turizam, podizanje svesti i vode.
2. Bajgorska Šalja gde će prioriteti biti: inventarizacija flore i faune, smanjenje posledica
bivšeg rudnika Trepče.
3. Pomoravlje gde će prioriteti biti: inventarizacija flore i faune, poljoprivreda, ribarstvo,
transport, prostorno planiranje i procena uticaja na životnu sredinu.
4. Šar planine gde će prioriteti biti: inventarizacija flore i faune, lov, turizam, jačanje
zakona i procena uticaja na životnu sredinu.
6. Drenica gde će prioriteti biti: inventarizacija flore i faune, ribolov, komunikacije i
obrazovanje, vode, energija, prostorno planiranje i procena uticaja na životnu sredinu.
Izrada Akcionog plana za biodiverzitet predstavlja složenu aktivnost i uključuje brigu i
druge sektore kao nauka, prirodno nasleđe, rekreacija i turizam. Akcioni plan za
biodiverzitet bit će vodić za proglašenje ovih zaštićenih prirodnih područja povećavajući
i odgovornosti nadležnih institucija za njihovo upravljanje. Saradnja između različitih
sektora u ovom aspektu veoma je značajno imajući u vidu da proglašenje zaštićenih
područja dotiče mnogo interesa i istovremeno odlučuje oganičenja onda tačno
određivanje odgovornosti igrat će značajnu ulogu.
Pokazatelji
Element Pokazatelj Osnovni parametar Biodiverzitet Procenat teritorije
proglašene zaštićenom
Površina teritorije
Biodiverzitet Procenat zaštićenih vrsta u
opasnosti od istrebljenja
Ugroženi postotak
Zakonodavstvo Stepen usklađenosti između Nacionalnog zakonodavstva
i zakonodavstva EU-a
Glavni prioriteti za period 2011 – 2020
Na osnovu pet Strateških ciljeva traži se da se preduzmu mere i aktivnosti za izbegavanje
pretnji za biodiverzitet imajući u vidu identifikovane probleme.
49
Glavne mere koje će se preduzeti ovim Akcionim Planom su:
Strateški Ciljevi (SC) i mere (M)
SC 1. Razvoj pravnog i institucionog okvira prema standardima EZ - e i njeno
efikasno sprovođenje.
M. 1. Usklađivanje i jačanje zakonodavstva za zaštitu prirode Direktivama i propisima
EU-a kao i potpis glavnih konvencija;
M. 2. Jačanje i institucionalizacija nadležnih organa za sprovođenje mera i akcija za
očuvanje biodiverziteta;
SC 2. Očuvanje, zaštita i poboljšanje stanja biljnih i životinjskih vrsta, prirodnih
staništa i reprezentativnih pejzaža u prirodnoj ravnoteži.
M. 1. Povećanje površina zaštićenih područja prirode na 10% teritorije Republike
Kosova i njihovo efikasno upravljanje;
M. 2. Istraživanje i inventar vrsta i prirodnih staništa;
M. 3. Ex – situ zaštita genetskih resursa kod biljaka i životinja
M. 4. Pripremni radovi za ustanovljenje “Natura 2000”
OS 3. Obezbeđenje integrisane zaštite prirode putem saradnje sa drugim
sektorima, održivo korišćenje biodiverziteta i jednaka raspodela dobiti.
M.1. Promovisanje ekonomske vrednosti biodiverziteta i očuvanje biodiverziteta da
bude deo politika drugih sektora putem sprovođenja Procene uticaja prihvatljivosti
zahvata u prirodi.;
M. 2. Donošenje prostornih i menaxhment planova za upravljanje zaštićenim prirodnim
područjima;
M. 3. Podizanje svesti i saradnje kod svih sektora za biodiverzitet.
OS 4. Promovisanje obrazovanja i efikasne komunikacije o biodiverzitetu.
M. 1. Razvoj i sprovođenje projekata za podizanje svesti o značaju prirode,
biodiverziteta i pejzaža kao i njihovih ekonomskih i finansijskih vrednosti.; M. 2. Jacanje taksonomskih nauka i sprovodjenje programa u Univerzitet za karte,
menadjemnt i zastitu biodiverziteta.
50
AKCIJE - PROJEKTI ZA SPROVOĐENJE STRATEGIJE ZA
BIODIVERZITET REPUBLIKE KOSOVA
2012 – 2015
Akcije – Projekti preporučeni u ovoj Strategiji i Akcioni plan su u širokoj listi svih
politika, zakonodavasta, planova i programa koji su neophodni za poboljšanje u različitim
sektorima zemlje. Ova Strategija potencira značaj učešća ljudi i zajedničkog upravljanja
svih aspekta očuvanja biodiverziteta znajući činjenicu da glavna pretnja prema
biodiverzitetu su ljudske aktivnosti.
Planirane aktivnosti sa Strategijom i Akcionim planom formulisat će se putem posebnih
projekata za sprovođenje. Opšta koordinacija bit će odgovor Mnisarstva životne sredine i
prostornog planiranja. Sprovođenje će biti preko sveobuhvatnog procesa za postizanje
željenih ciljeva.
Cilj/Mera
Akcije- Projekti
Odgovor
nost za
sprovođe
nje
Budzet
€
Rok /
period
sprovođ.
SC1 M1 i. Donošenje podzakonskih akata koji proizlaze iz
Zakona o zaštiti prirode
MSPP/
Vlada
50,000.00 2012
ii. Promocija zakonodavstva za zaštitu prirode u
zajednici
MSPP Redovni
budjet ¹
2012 - 2015
iii. Donošenje programa za zaštitu prirode iz svih
opština
Opštine 180,000.00 2012 - 2015
iv. Ratifikacija Konvencija o Biodioverzitetu, Bonske,
Bernske, Pariske, CITES and other relevant Traties MSPP/
Skupština
Redovni
budjet
2012 - 2015
v. Usaglašavanje i jačanje zakonodavstva kao i
pojašnjavanje kompetencija za upravljanje
Nacionalnim Parkovima
MSPP/
MPSRR
Redovni
budjet
2012
vi. Jačanje i institucionalizacija nadležnih organa za
zaštitu i očuvanje biodiverziteta
MSPP 250,000.00 2012 - 2015
vii. Osnivanje upravljačkih organa za sve prirodna
zaštičena područja
MSPP/
MPSRR
Opštine
400,000.00 2012 - 2015
M2 i. Osnivanje Eko fonda MSPP /
MF
Skupština
Redovni
budjet
2012
¹ podrazumeve budjetsku liniju MSPP za plate, roba i usluge.
51
Cilj/Mera
Akcije - Projekti
Odgovor
nost za
sprovođe
nje
Budzet
€
Rok /
period
sprovođ.
SC2 M1 i. Proglašenje Prokletija Nacionalnim parkom i
Osnivanje direkcije za upravljanje
MSPP,
Skupština
500,000.00 2012 - 2015
ii. Procena slabosti sistema zaštičenih podrčuja o
odnosu na pokrivenost reperezentativnim vrstama i
staništima
MSPP 50,000.00 2015
iii. Proglasenje Važnih Područja za Ptice MSPP 100,000.00 2012 - 2013
M2 i. Osnivanje Centralnog Informativnog Sistema za
Biodiverzitet
MSPP Redovni
budjet
2012
ii. Gradnja ljudskih i tehničkih kapaciteta za
identifikaciju vrsta i staništa kao i za kartografiju
MSPP 150,000.00 2012 - 2014
iii. Inventarizacija biljnih i životinjskih vrsta na
Kosovu
MSPP 250,000.00 2012 - 2014
iv. Inventarizacija i kartografsko prikazivanje retkih
vrsta flore i faune u Prokletijama
MSPP 130,000.00 2012 - 2013
v. Inventarizacija i kartografsko prikazivanje retkih
vrsta flore i faune u Sharr planini
MSPP 130,000.00 2013 - 2014
vi. Inventarizacija ptica u Sharr planini MSPP/
NVO
200,000.00 2014 - 2015
vii. Inventarizacija invazivnih biljnih vrsta MSPP/
MPSRR
10,000.00 2012
viii. Inventarizacija ptica u Prokljetijama MSPP/
NVO
200,000.00 2013 - 2014
ix. Razvijanje Priručnika za interpretataciju biotopa i
vrsta staništa MSPP 100,000.00 2013
x. Razvijanje inventara i karti raspostranjenja biotopa
i vrsta staništa MSPP 212,000.00 2012 - 2014
M3 i. Ojačanje Banke Genetstih Resursa za biljke UP - 2012 - 2015
ii. Osnivanje Banke Genetstih Resursa za životinje UP - 2013 - 2015
M4 i. Razvijanje plana rada za odabiranje Natura 2000
podrucja sa pokazateljima o neophodnim podacima,
odgovornostima, vremenskim rokovima i budjetom
MSPP Redovni
budjet
2015
ii. Sakupljanje podataka o tipovima prirodnih staništa
od značaja i vrsta po Direktivi o stanistima i ukupne
površine stanišnih tipova sa brojem popullacija za
Kosovo
MSPP Redovni
budjet
2014
iii. Proizvodnja karta raspostranjenosti za sve vrste i
vrsta staništa na Kosovu na osnovu informacija na
raspolaganju
MSPP Redovni
budjet
2014
iv. Obezbedjenje instrumenta za istraživanje i
monitorisanje prirodnih resursa
MSPP 10,000,00 2012
v. Donošenje Crvene liste – Crvena Knjiga MSPP 61,000.00 2012
52
Cilj/Mera
Akcije - Projekti
Odgovor-
nost za
sprovođenj
e
Budzet
€
Rok / period
sprovođenja
SC3 M1 i. Sprovođenje procedura životne sredine SPŽS, PUS MSPP
Operatori
Redovni
budjet
2012- 2015
ii. Uvođenje uslova za zaštitu prirode u drugim
sektorima prilikom donošenja Strategija, zakona,
programa i planova
MSPP/
MER/MTI
/MTPT/
MPSRR
Redovni
budjet
2012 - 2015
M2 i. Donošenje Plana upravljanja za NP “Mali Sharr” MSPP 1,000,000.00 2012 - 2013
ii. Donošenje Planova upravljanja za druga zaštićena
područja (iznad 500 ha) i velikih sisara
MSPP
MPSRR
1,000,000.00 2014 - 2015
iii. Osnivanje nacionalnog odbora u okviru MSPP sa
učeščem svih relevantnih ministrastva i institucija
koji če nadgledati sprovodjenje SAPB
MSPP Redovni
budjet
2012 - 2015
M3 i. Razvijanje poticajnih mera za promovisanje
očuvanja biodiverziteta kod drugih sektora
MSPP/
MER/MTI
/MTPT/
MPSRR
Redovni
budjet
2012 - 2015
ii. Razmatranje politika i zakonodavstva kod drugih
sektora u vezi sa ciljevima, praksom i pravilnicima sa
mogucim negativnim uticajem na biodiverzitet
MSPP/
MER/MTI
/MTPT/
MPSRR
Redovni
budjet
2012 - 2015
Cilj/Mera
Akcije - Projekti
Odgovor-
nost za
sprovođenj
e
Budzet
€
Rok / period
sprovođenja
SC4 M1 i. Program za obuku nastavnika za realizaciju
aktivnosti za očuvanje biodiverziteta
MSPP ,
MONT
120,000.00 2012 - 2014
ii. Izgradnja Eko staze u parku Grmije MSPP /
Opština
100,000.00 2012 - 2013
iii. Botanička bašta Prištine MSPP /
Opština
140,000.00 2013 - 2014
M2 i. Povečanje Univerzitetskog osoblja za taksonomiju,
kartografiju, upravljanje i zaštitu biodiverziteta
UP - 2012 - 2014
ii. Podrška za naucčna istraživanja u zaštiti prirode i
biodiverzitet
MSPP/
UP
- 2012 - 2014
Budžetski okvir u €
Budžet 2012 2013 2014 2015 Ukupno €
Budžet
MZSPP
1,416,000.00 1,470,000.00 1,362,000.00 925,000.00 5,063,000.00
Budžet
Opština
110,000.00 90,000.00 40,000.00 40,000.00 280,000.00
Ukupno
€ 1,416,000.00 1,560,000.00 1,402,000.00 965,000.00 5,343,000.00
53
9. DODATCI DODATAK I
LISTA ANGAŽOVANIH EKSPERATA
Koordinator Ismail Hetemaj Ministarstvo životne sredine i prostornog
planiranja
Stručnjaci
angažovani
od strane
TAIEX
Dr.Tim Bines Parnasia Ltd, Bourne Velika Britanija
Dr. Edward Idle Parnasia Ltd, Bourne Velika Britanija
Thomas Butterworth Natural England Victoria Velika Britanija
RG Vrste, staništa, pejzaži, minerali, fosili i zaštićena područja
Predsedavajuća Miradije Gërguri Rukovodilac sektora za zaštitu prirodnih
vrednosti - DZŽS
Zamenik M.sc.Ylber Sherifi AZŽSK – Rukovodilac sektora prirode
Članovi Prof. Dr. Behxhet
Mustafa
FPN – Departman biologije
M.sc Fadil Bajraktari AMMK – Službenik za zaštićena područja
Nexhmedin Ramadani NVO “Finch” Prizren
Prof. Dr. Agim Gashi FPN – Departman biologije
RG Obrazovanja, komunikacije, informisanja i učešća javnosti
Predsedavajući Bajram Kadriu Rukovodioc sektora obrazovanja i samoosvešćivanja DZŽS
Zamenik Ryve Prekorogja MONT
Članovi Sami Sinani Viši službenik DZŽS
M.sc. Ismet Potera MONT
RG Poljoprivrede, šumarstva, lova, ribolova i turizma
Predsedavajući Mr.sci.Qenan Maxhuni AZŽSK Službenik za floru i faunu
Zamenik Tahir Ahmeti MPŠRR – Departman šumarstva
Članovi Prof. Dr. Fadil Millaku FPN – Departman biologije
Bajram Batusha MPŠRR – Departman šumarstva
Mr.sci. Halil Bajrami MTI – Departman turizma
Hasan Ukaj MPŠRR – Departman šumarstva
Regjep Shkodra Lovački savez Kosova
RG Voda, transporta, rudnika i energije
Predsedavajući M.sc Hazir Çadraku Rukovodioc divizije politika u DV
Zamenik Naser Zhjeqi MTPT- Rukovodioc sektora za životnu
sredinu
Članovi Milaim Aliu MEF
Lulzim Korenica MEM
RG Prostornog planiranja i procene uticaja na životnu sredinu
Predsedavajući Nexhmije Kamberi IPP - planer
Zamenik Shukri Shabani Rukovodioc sektora PUS-a
54
Članovi Mr. Sci. Gani Berisha Rukovodioc sektora za zažtitu zemljišta
Prof. Dr. Elez Krasniqi FPN – Departman biologije
M. sc Hazer Dana Direktor NP ”Šar planina”
M. sc.Xhavit Mala Rukovodioc sektora za biodiverzitet NP ”Šar
planine”
RG Pravni i institucionalni okvir
Predsedavajući Nazmi Shkodra Viši službenik u Pravnoj kancelariji
Zamenik M.sc Naser Bresa NVO “ECO 99” i ”Sharri Net”
Članovi Ermira Bojku Savetnica kabineta Ministra
Dr. Zeqir Veselaj FPN – Departman biologije
Valmira Gashi Viša službenica DZŽS
DODATAK II
Nekoliko endemičnih vaskularnih vrsta na teritoriji Kosova
1. Acer heldreichii Orph. in Boiss. 1856.
2. Bupleurum karglii Vis. 1852.
3. Carum rupestre Boiss. et Heldr. 1844. var. albanicum Kumm. et Jav.
4. Ligusticum albanicum Jav. 1921.
5. Aristolochia merxmuelleri Greutër et Mayer 1985.
6. Achillea Abrotanoides Vis. 1874.
7. Achillea alexandri – Regis Bornm. et Rud. 1934.
8. Achilea baldaccii Deg. 1895.
9. Achillea canescens Form. 1893.
10. Achillea chrysocoma Friv. 1836.
11. Achillea clavenae L. var. argentëa Vis.
12. Achillea fraasii Schultz Bip. 1879.
13. Achillea holosëricea S. S. 1813.
14. Amphoricarpus autariatus Bleč. et Mayer 1967. subsp. bertisceus 1967.
15. Aster albanicus Deg. 1901.
16. Centaurea kosaninii Hayek 1914.
17. Crepis albanica Jav. 1922.
18. Crepis bertiscea Jav. 1922.
19. Erigeron epiroticus Hal. 1908.
20. Helychrysum plicatum DC. 1838
21. Hieracium gymnocephalum Grisëb. 1873.
22. Hieracium waldsttëinii Tausch. 1828.
23. Omalotheca pihcleri (Murb.) Holub. 1891.
24. Sënëcio othonnae M. B. 1808.
25. Sënëcio wagnëri Deg. 1894.
26. Alcana scardica Grisëb. 1843.
27. Cynoglosum krasniqii Wraber. 1986.
28. Halacsya sëndtnëri (Boiss.) Dorfl. 1899.
29. Moltkia doerfleri Wettst. 1918.
30. Arabis constricta Griseb. 1843.
31. Barbarea balcana Pančič 1887.
32. Barbarea longirostris Vel. 1898.
33. Bornmuellera dieckii Deg. 1900.
34. Draba compacta Schott. 1854.
35. Draba korabensis Kumm. et Deg. 1920.
36. Draba parnassica Boiss. et Helder. 1853.
37. Draba scardica (Griseb.) Deg. et Doerfl.1897.
38. Erysimum pectinatum Bory. et Chaub. 1832.
55
39. Thlaspi bellidifolium Grisëb. 1845.
40. Thlaspi microphyllum Boiss. et Orph. 1859.
41. Campanula albanica Witasëk. 1909.
42. Campanula foliosa Tën. 1811.
43. Campanula moesiaca Vel. 1892.
44. Phytëuma psëudorbiculare Pant. 1871.
45. Cerastium decalvans Schloss. et Vuk. 1869.
46. Cerastium dinaricum Beck. et Szysz. 1888.
47. Dianthus gracilis Sibth. et Sm. 1809.
48. Dianthus integer Vis. 1829.
49. Dianthus scardicus Wettst. 1892.
50. Minuratia baldaccii (Halacsy) Mattf. in Asch. et Graebnër 1919.
51. Spërgularia vellesia Lin. 1759. subsp. graminëa (Vis. et Reich.) Aschers. et Graebn.
52. Fumana bonapartei Maiere et Petit. 1908.
53. Convolvulus cochlearis Grisëb. 1844.
54. Sedum flexuosum Wettst. 1892.
55. Sedum serpentinii Janchen 1920.
56. Sempërvivum kosaninii Praeger 1930.
57. Sempërvivum macedonicum Praeger 1930.
58. Dioscorea balcanica Koš. 1914.
59. Cephalaria pastricensis Dorfl. et Hayek. 1921.
60. Knautia dinarica (Murb.) Borb. 1894.
61. Scabiosa crenata Cyr. 1788.
62. Scabiosa fumaroides Vis. et Panč. 1865.
63. Euphorbia montenegrtina (Bald.) K. Maly 1912. var. bertiscea Rech. fil 1935.
64. Anthyllis aurea Welden 1830.
65. Anthyllis vitelina Vel. 1910.
66. Astragalus fialae Degen 1900.
67. Genista hassertana Bald. 1912.
68. Onobrychis pindicola Haussk. 1893.
69. Onobrychis scardica (Grisëb.) Hal. 1894.
70. Trifolium velonovskyi Vandas. 1899.
71. Trifolium wettsteinii Doerf. et Hayek 1921.
72. Gentianella bulgarica (Vel.) J. Holub. 1967 var. albanica (Jav.) Dunjič
73. Gentianella crispate (Vi.) Holub 1967.
74. Geranium subcaulescens (L, her) Hayek 1925.
75. Crocus scardicus Koš. 1926.
76. Lamium pictum Boiss. et Heldr. 1859.
77. Micromeria albanica (Grisëb. ex. K. Maly) Šilič 1979.
78. Scutelaria orientalis L. 1753.
79. Sideritis scardica Grisëb. 1844.
80. Stachys reinertii Helder. 1877
81. Thymus albanus H. Braun 1892.
82. Thymus doerfleri Ronn. 1924.
83. Thymus rochlenae Vel. 1903.
84. Pinguicula balcanica Caspër 1926.
85. Lilium albanicum Grisëb. 1845.
86. Narthecium scardicum Koš. 1908.
87. Linum elegans Sprun. et Boiss. 1853
88. Forsythia europaea Deg. et Bald. 1897.
89. Pinus peuce Griseb. 1844.
90. Plantago reniformis Beck. 1887.
91. Armeria rumelica Boiss. 1868.
92. Festuca koritnicensis Hayek et Vettër 1924.
93. Sësleria latifolia (Adam) Deg. 1905.
94. Stipa mayer Mart. 1971.
95. Polygala doerfleri Hayek 1918.
96. Rumex balcanicus Rech. fil. 1934.
97. Aconitum pentheri Hayek 1916.
98. Aquilegia blecicii Podobnik 1986.
56
99. Heloborus multifidus Vis. 1829.
100. Ranunculus concinnatus Schott. 1924.
101. Ranunculus incomparabilis Janka 1872.
102. Ranunculus montenegrinus (Halacsy) Lindtnër 1937.
103. Ranunculus scutatus W. et K. 1805.
104. Rhamnus orbiculatus Bornm. 1887.
105. Geum bulgaricum Panč. 1883.
106. Geum reptans Linnë 1753.
107. Potëntilla calabra Ten. 1811.
108. Potëntilla doerfleri Wettst. 1892.
109. Potëntilla montenegrina Pant. 1873.
110. Potentilla rupestris L. 1753. var. mollis (Panč.) Asch. et Graebn. 1904.
111. Potentilla speciosa Wild. 1800.
112. Potentilla visianii Pančič 1865.
113. Rubus ipecensis Rech. 1935.
114. Sanguisorba albanica Andras. et Jav. 1920.
115. Aspërula doerfleri Wettst. 1892.
116. Galium mirum Rech. fil. 1939.
117. Galium rhodopeum Vel. 1839.
118. Saxifraga grisëbachii Deg. et Dorfl. 1897.
119. Saxifraga scardica Grisëb. 1843.
120. Saxifraga sempervivum Koch. 1846.
121. Saxifraga taygetea Boiss. et Heldr. in Boiss. 1849.
122. Linaria peloponesiaca Boiss. et Heldr. 1856.
123. Melanpyrum doerfleri Ronn. 1918.
124. Melanpyrum scardicum Wettst. 1892.
125. Pedicularis grisebachii Wettst. 1892.
126. Rhinanthus asperulus (Murb.) Soo. 1929.
127. Scrophularia aestivalis Grisëb. 1844.
128. Verbascum scardicolum Bornm. 1922.
129. Veronica andrasovszkyi Jav. 1920.
130. Veronica saturejoides Vis. 1847.
131. Wulfenia blecicii Lak. 1971.
132. Valeriana bertiscea Panč. 1875.
133. Valeriana pancicii (Hal. et Bald.) Oskendon. 1976.
134. Viola elegantula Schott. 1875.
135. Viola gracilis Sib. et Smith. 1806.
136. Viola grisebachiana Vis. 1862.
137. Viola speciosa Pant. 1873.
138. Viola zoysii Wulfen. 1791.
Izvor: Tehnički izveštaj “ Prethodna identifikacija područja Natura 2000 na Kosovu”
DODATAK III
Reliktne termofilne vrste biljaka nađenih na Šar planini, Prokletijama, Koritniku,
Paštriku, Blinaju, Grmiji i Kopaoniku 1. Acer heldreichii,
2. Adonis vernalis
3. Asarum europaeum,
4. Asyneuma trichocalicinum,
5. Amphoricarpus autariatus,
6. Campanula lingulata,
7. Cardamine glauca,
8. Castanea sativa,
9. Cotinus coggigria,
10. Edraianthus graminifolius,
11. Draba dorfleri,
12. Gymnodenia friwaldskyantt,
13. Hedera helix,
57
14. Iberis sempervirens,
15. Jasione orbiculata,
16. Juglans regia,
17. Kitaibelia vitiflora,
18. Ostrya carpinifolia,
19. Lilium albanicum,
20. Leucorchis albida,
21. Narthecium scardicum,
22. Onobrychis alba,,
23. Paeonia teniufolia,
24. Pedicularis petiolaris,
25. Pinus peuce,
26. P. heldreichii,
27. Ptilotrichum rupestre, var. scardicum,
28. Ramonda serbica,
29. Ranunculus incomparabilis,
30. Rumex balcanicus,
31. Silene asterias,
32. Taxus baccata,
33. Tozzia alpina,
34. Valeriana pancicii,
35. Wulfenia blecicii etj.
Izvor AZŽSK – Izveštaj stanja prirode 2006 - 2007
DODATAK IV
Tabela sa nekoliko biljnih vrsta endemičnog karaktera
Br Familija/
Vrsta
Cvetanje/
plodovi
Biotop Rasprostranje
nost na
Kosovu
Opšta
rasprostranjen
ost
Endemična
vrsta
Stanje
TOLOCHIACEAE
1
Aristolochia
merxmuelleri Greuter et
Mayer 1985.
(Petriku i Grojterit)
IV/ V-VI
Na peskovito-
kamenitim terenima blizu žbunja,
serpentinska podloga
brdsko- planinskog područja
Region Miruše
Kosovo Kosova
Dobro razvijene
populacije ali ograničenog areala
ASTERACEAE
2 Achillea alexandri –
Regis
Bornm. et Rud.
1934.
(Hajdučka
trava kralja
Aleksandra)
VII/ VIII Travnim i mestima i šumama
(Achilleo –
Pinetum mugi) Alpskog područja
krečnjačkih stena
Šar planine Ošljak).
Kosovo Kosova
Dobro razvijene populacije ali
ograničenog areala
3 Centaurea albertii
Rexhepi
1980. (Albertov
različak)
VI–VII / VIII-IX
Na stenovitim i travnim mestima
brdskog područja do
1000 metra visine, samo na
serpentinima
Devë Goleš
Kosovo Kosova
Ugrožene populacije
ORAGINACEAE
4 Cynoglossum
Krasniqi
1986. (Pasji jezik
Krasniqi-a)
IV-VI/
VI
Na stenovito
krečnjačkim mestima
Paštrik
Gorožupe
Kosovo Kosova
BRASSICACEAE
5 Bornmuellera
dieckii Deg.
VI–VII/
VIII
Na stenovito-
serpentinskim
Ostrovicë
1500 –
Kosovo Kosova
Retka
58
1900.
(Bornmulera Degena)
mestima planinskog i
subalpskog područja
1900 m.
lmb.
CARYOPHYLLACEAE
6 Dianthus scardicus
Ëettst.
1892. (Karafili i
Sharrit)
VI–VII/ VIII
Na stenovitim mestima i sa travom
subalpskog i alpskog
područja
Šar planina, Ljuboten,
Prevalac
Kosovo Kosova
Ugrožena populacija
CONVOLVULACEAE
7 Convolvulus
cochlearis Griseb. 1844.
(Kosovski
slak)
VI–VII/
VIII
Na travnim i
kamenitim mestima brdskog područja
serpentinske prirode
Goranc
(teritorija iHan Eljezija).
Kosovo Kosova
Retka(stenoendemična
biljka Kosova, i dalje mora biti zaštićena
zakonom)
RASSULACEAE
8 Sedum flexuosum
Ëettst. 1892.
(Rrushqyqja e
epshme)
VI–VII/ VIII
Na stenovitim mestima, posebno
krečnjačkim,
subalpskog područja
Šar planine, Ljuboten,
Ošljak).
Kosovo Kosova
Retka
9 Sempervivum kosaninii
Praeger 1930.
(Čuvar kuća Koshanin-a)
VII–VIII / IX
Na krečnjačkim stenama ili
serpentinskim
subalpskog i alpskog područja Albanskih
alpa
Kosovo Kosova
Mora se zaštiti zakonom
DIPSACACEAE
10 Cephalaria
pastricensis Dorfl. et
Hayek.
1921. (Glavatka,
Cefalaria
Paštrika)
VI–VII/
VIII
Na travnim mestima,
žbunja, šumama planinskog i
subalpskog područja
Paštrik,
Albanski alpi, Bjeshkët e
bardhit,
Žljeb).
Kosovo Kosova
Ugrožene populacie
(mora se zaštiti zakonom)
FABACEAE
11 Astragalus
fialae Degen 1900.
(Kozinac
fialita)
VII/ VIII
Na stenama alpskog
područja
Alpet
shqiptare Bjeshkët e
bardhit).
Kosovo Kosova Ugrožene populacie
(mora se zaštiti zakonom)
12 Trifolium
ëettsteinii
Dorf. et Hayek
1921.
(Vetštajnova detelina)
VII–VIII/
VIII-IX
Na subalpskim i
alpskim pašnjacima
Paštrik Kosovo Balkana Ugrožene populacie
(mora se zaštiti
zakonom)
LAMIACEAE
13 Micromeria albanica
(Griseb.
ex K. Maly)
Silic.
1979.
(Albanska bresina)
VII–VIII/ III–IX
Na stenovito-krečnjačkim mestima
brdovitog područja
Bistrička klisura Prizrena
Kosovo Kosova
Ugrožene populacie (mora se zaštiti zakonom
14 Thymus
albanus H. Braun
1892. (Albanska
majčina
dušica)
V–VI/
III–IX
Na suvim mestima,
žbunjevitim, pašnjacima, šume
subalpskog i alpskog područja, posebno na
krečnjacima
Oshlak,
Koritnik, Albanski alpi.
Kosovo Balkana Mora se zaštiti zakonom
15 Thymus
doerfleri
Ronn. 1924. (Dorfletska
majčina
dušica)
VI–VII/
III–IX
Na suvim mestima,
retke šume
planinskog i subalpskog područja
Koritnik. Kosovo Kosova
Malo populacija (mora
se zaštiti zakonom)
59
16 Thymus
rochlenae Vel. 1903.
(Rohlenska
majčinska dušica)
VI/ VII Na pašnjacima,
livadama planinskog i alpskog područja.
Oshlak,
okolina Dečana
Kosovo Kosova
Ugrožene populacije
(mora se zaštiti zakonom)
LILIACEAE
17 Lilium albanicum
Griseb. 1845.
(Albanski ljiljan)
VI–VII/ VII
Na svežim stenovitim mestima planinsko
subalpskog područja
Šar planina, Albanski alpi
Kosovo Kosova
Mora se zaštiti zakonom
POACEAE 18 Stipa mayer
Mart. 1971.
(Majersko kovilje)
V–VI/
VII
Na pašnjacima
serpentinske prirode
Koznik,
Region Miruše,
Godanc, Gllanasellë
itd.
Kosovo Kosova Mora se zaštiti zakonom
RANUNCULACEAE
19 Aconitum
pentheri
Hauek
1916.
(Jedić, Rusoliska
akonita)
VII / VIII Na mestima sa
žbunjem i travom
planinskog i
subalpskog područja
Albanski alpi,
(Zhleb,
Rusoli).
Kosovo Kosova Njene populacije su male
(mora se zaštiti
zakonom)
ROSACEAE
20 Potentilla
calabra ten.
1811. (Kalabriski
petoprst)
(čini deo grupe
Potentilla
argentea P. Ë. Ball.. Nova je
vrsta za floru
Balkana
(alpsko-
balkanska
endemična vrsta) uočena
samo na
lokaciji Crni kamen
(Restelicë –
Kosovo).
VII–VIII /
VIII
Na acidnim stenama
vulkanskog porekla
nadmorske visine oko 2000 m.
Šar planine
(Guri i Zi
Restelicë – Kosovo).
Kosovo Kosova Ugrožene populacije
(pošto je vrsta sa samo
jednom lokacijom Balkanskog poluostrva,
zaslužuje pažnju i
posebnu zaštitu, pošto su njene populacije
ugrožene i preti im
opasnost od istrebljenja)
21 Potentilla
doerfleri Ëettst.
1892.
(Petoprst)
VII–VIII/
IX
Na travnim i
stenovitim mestima alpskog područja
Šar planine
(Bistra, Crni vrh).
Kosovo Kosova retka (raste u grupe malo
više velikih, ali je retka i njene populacije su
ugrožene, zato se moraju
zaštititi zakonom)
22 Rubus
ipecensis
rech. 1935.
(Pećka
kupina)
Na žbunovitim
serpentinima
Gubavci
(Peć)..
Kosovo Kosova Ugrožene populacije
(moraju se zaštititi
zakonom)
SAXIFRAGACEAE
23 Saxifrage
scardica Griseb.
1843. (Šarska
kamenika)
VI–VIII/
III– X
Na stenama alpskog
područja
Koritnik,
Alpet shqiptare
Leqinat, Koprivnik
etj).
Kosovo Kosova
Ugrožene populacije
(moraju se zaštititi zakonom)
60
24 Verbascum
scardicolum Bornm. 1922.
(Šarska
divizma)
VII–VIII/
VIII
Na pašnjacima,
žbunjima subalpskog područja
Šar planine,
Oshlak).
Kosovo
(samo na Kosovu)
Kosova Na pašnjacima, žbunjima
subalpskog područja Šar planina, Oshlak).
Kosovo
(samo na Kosovu, ugrožene populacije
moraju se zaštiti
zakonom)
25 Wulfenia
blecicii
Lak. 1971. (Blečićeva
vulfenia)
( Na Kosovu su
rasprostranjen
e dve podvrste ove vrste:
W. blecicii
subsp. blecicii i
Ë. blecicii
subsp. rohlenae, koje
se prostiru na
Albanskim alpima)
VI–VIII/
VIII
Na travnatim
mestima, šume,
žbunja subalpskog područja
Na travnatim
mestima, šume,
žbunja subalpskog
područja
Albanski alpi Kosova
Kosovo Kosova !
VIOLACEAE
26 Viola gracilis
Sib. Et Smith.
1806.
(Travnata ljubićica)
VI – VII /
VII
Na pašnjacima
alpskog područja Šar planina.
Na pašnjacima
alpskog područja Šar
planina.
Kosovo Kosova Pojavljuju se u grupama
Izvor AZŽSK – Izveštaj o stanju prirode 2006 - 2007
61
DODATAK V
Karta lokacija značajnih endemičnih vrsta
Izvor AZŽSK – Izveštaj o stanju prirode 2006 - 2007
DODATAK VI
Retke i ugrožene vrste zaštićenih sisara na Kosovu
1. Mrki medved (Ursus arctos Linn.)
2. Ris (Lynx lynx Lin.)
3. Divokoza (Rupicapra rupicapra Linn.)
4. Srna (Capreolus capreolus Linn.)
5. Divlja mačka (Felis sylvestris Schreber)
6. Jelen (Cervus elaphus Linn.)
7. Veverica ( Sciurus vulgaris Linn.)
8. Kuna zlatica ( Martes martes Linn.)
9. Kuna belica (Martes foina Linn.)
10. Puhač lešnika ( Muscardinus avellanarius Linn.)
Izvor MSPP, Odlluka ministra za zaštitu nekoliko retkih i ugroženih vrsta sisara od: 23.05.2003
Tabela biljnih vrsta koje se smatraju retkim i ugroženim od strane ljudske aktivnosti na Kosovu.
DODATAK VII
Biljne vrste koje se smatraju retkim i ugrozenim od ljudskih aktivnosti u Kosovu
1 Tisa / Taxus baccata L.
2 Makedonski hrast / Quercus trojana Webb.
3 Brest / Ulmus campestris L.
4 Planinski javor / Acer heldreichii Orph.
5 Forzicija / Forsythia europea Deg. Et Bald.
6 Vulfenija / Wulfenia carinthiaca Jack.
7 Šarplaninska lala / Tulipa scardica Bornm.
8 Jablan / Trollius europeus L.
9 Albanski ljiljan / Lilium albanicum Gris.
10 Šarplaninski karanfilić / Dianthus scardicus Wetst.
11 Curoret / Fritillaria graeca Boiss. Et Sprun.
62
12 Narcis / Narcissus poeticus L.
13 Lepjeta / Rumex balcanicus Roth.
14 Holi, zelenika / Ilex aquilifolium L.
15 Remenik / Dphne blagayana Freyer
16 Srpska ramondija / Ramonda serbica Panc
17 Kosovski božur / Paeonia decora Anders.
18 Planinski božur / Paeonia corallina Retz
19 Valdestenia / Waldesteinia geoides Willd.
20 Poligala / Polugala dorfleri Hayek
21 Moltkea / Moltkea dorfleri wettst
22 Balkanska dioskorea / Dioscorea balcanica Koshan.
23 Alpska ruža / Rhododendron ferrugineum L.
24 Lincura / Gentiana lutea L.
DODATAK VIII Lista područja predloženih za zaštitu Br. Imena područja
Opština
1 Gurbadhë – Stablo hrasta Mališevo
2 Izvor – Stablo jasena Mališevo 3 Turjak - Stablo hrasta 2 Mališevo 4 Panorc – Pećina Flada Mališevo 5 Drenovac – Stabla u seoskoj grobnici Mališevo 6 Drenovc – Božurska pećina Mališevo 7 Bubavec – Vakaf planina Mališevo 8 Vermica – Naselje Limanaj-a Mališevo 9 Balinc - Vakaf planina Mališevo 10 Maral – Maralis kamen Mališevo 11 Maral –Hrastovo stablo Mališevo 12 Pagarush - Hrastovo stablo Mališevo 13 Gurisht – Vodeni izvor Mališevo 14 Pidić – Termomineralni izvor Gnjilane
15 Nasalë – Mineralni izvor Gnjilane 16 Gumnište - Mineralni izvor Gnjilane 17 Llashticë –Hrastovo stablo Gnjilane 18 Lipovica – Dva stabla kruške Gnjilane 19 Buricë – Dva hrastova stabla Gnjilane 20 Uglare – Termalni izvor Gnjilane 21 Lovci -Trungu i Bungut Gnjilane 22 Dolina reke Lapušnik Gnjilane 23 Kmetovac - Termomineralni izvor Gnjilane 24 Bresallc - Pećina Gnjilane 25 Perplenicë - Liqeni i Perplnicës Gnjilane 26 Regionalni park “ Pashtriku “ Đakovica
27 Park šuma “ Maja e Gllavës” Đakovica 28 Kompleks crnog bora u Shkukëz Đakovica 29 Herreq – Hrastovo deblo Đakovica 30 Stubullë – Stablo lipe Đakovica 31 Berijah – Stabla lipe Đakovica 32 Dobroš - Hrastovo stablo Đakovica 33 Rracaj – Stablo lipe i hrasta Đakovica 34 Vogovo - Hrastovo stablo Đakovica 35 Mulliq – Vodeni izvor Đakovica 36 Izvor reke Dešica “ Demjanski kamen” Đakovica 37 Kusar – Vodeni izvor Đakovica 38 Potok - Vodeni izvor Đakovica 39 Pećina Qiri-a Đakovica 40 Pećina Kusar-a Đakovica 41 Përbërja e Bashkësisë së Brukës Đakovica
63
42 Lokalitet Bujgera i Dioskore Đakovica 43 Lokalitet božura u Paštriku Đakovica 44 Tisovo stablo Đakovica 45 Zajednica forzicije i kestena Đakovica 46 Shqiponjë – Gojanski gaj Đakovica 47 Greqinë - Hrastovo stablo Đakovica 48 Molliq – Hrastova stabla Đakovica 49 Madanaj - Hrastovo stablo Đakovica 50 Bec –Hrastovo stablo Đakovica 51 Zhabel - Hrastova stabla Đakovica 52 Gergoc - Hrastova stabla Đakovica 53 Potok (2) – Izvor vode 2 Đakovica 54 Dresnik – Banja u Dresnik Klina
55 Sibovac – Hrastova stabla Obilić
56 Sibovc – Stablo lipe Obilić 57 Mazgit – Stablo duda Obilić 58 Grabovac – Izvor mineralne vode Obilić 59 Grabovac – Kompleks hrastovih i grabovih stabla Obilić 60 Breznica – Kompleks izvora Obilić
61 Gjelbishtë – Mineralna voda Vučitrn
62 Bajë – Stablo hrasta Vučitrn 63 Bajë - Izvor termalne vode 1 Vučitrn 64 Bajë – Izvor termalne 2 Vučitrn 65 Karaqë – Izvor pijaće vode Vučitrn 66 Skromë – Izvor pijaće vode Vučitrn 67 Koderflamur – Kompleks bukovih stabla Vučitrn 68 Shtruerë –Hrastovo stablo Vučitrn 69 Ashlan -Hrastovo stablo Vučitrn 70 Cecel – Hrastovo stablo Vučitrn 71 Lumkuq – Veveričji park Vučitrn 72 Krasniqe e mesme – Hrastovo stablo Vučitrn 73 Galic – Kompleks hrastovih stabla Vučitrn 74 Brusnik - Hrastova stabla Vučitrn 75 Rreznik - Hrastova stabla Vučitrn 76 Druar - Hrastova stabla Vučitrn 77 Trimor – Hrastova stabla Vučitrn 78 Dolina i klisura Podujevo
79 Popovo - “Ušton Reka”- Podujevo 80 Orlane – Jezero Batlave Podujevo 81 Dobratin – Vodeni izvor i hrastova stabla Podujevo 82 Murgullë – Stablo topole Podujevo 83 Gornja Lapaštica - Stablo hrasta (grobnica) Podujevo 84 Dyzë – Hrastovo stablo Podujevo 85 Orlane - Stablo topole Podujevo 86 Gërdoc –Stablo topole Podujevo 87 Braboniq - Mineralni izvor Mitrovica
88 Mazhiq – Mineralni izvor Mitrovica 89 Braboniq - Hrastovo stablo Mitrovica 90 Zaselo – Stablo kestena Mitrovica 91 Zabergjë - Hrastovo stablo Mitrovica 92 Vllahi – Hrastovo stablo Mitrovica 93 Bare – Stablo bukve Mitrovica 94 Rahovë – Ledeni izvor Mitrovica 95 Vidimiriq – Vojsovo stablo Mitrovica 96 Rahovë –Stabla kestena Mitrovica 97 Lugu i Bares – Vodeni izvor Mitrovica 98 Melinica – Trepćalinski vodopadi Mitrovica 99 Gornje Vinarce – Stablo javora Mitrovica 100 Ovčar – Stablo bukve i vodeni izvor Mitrovica 101 Bistric e Shalës – Stablo topole Albanik
64
102 Boletin – Stablo kestena Zvečan
103 Kelmend – Dugi kamen i oštar kamen Zvečan
104 Vitine – Stablo hrasta Vitina 105 Klokot – Izvor mineralne vode Vitina 106 Zhiti – Stablo hrasta Vitina
107 Ballanc – Kompleks stabla Vitina 108 Zhiti – Izvor mineralne vode Vitina 109 Binq – Kompleks hrastovih stabla Vitina 110 Samakov - Izvor Vitina 111 Samakov – Hidrološki spomenik Vitina 112 Debeldeh – Prirodni pejzaž Vitina 113 Grmovo - Stablo hrasta Vitina 114 Gornja Slatina - Pejzaž Vitina 115 Donja Slatina – kompleks stabla Vitina 116 Vërnekolle – Vernezova reka Vitina 117 Ballanc – Izvor mineralne vode Vitina 118 Gjylekar – Blinački kamen Vitina 119 Nagavc - Hrastovo stablo Orahovac
120 Drenovc - Hrastova stabla Orahovac 121 Vranjak – Stabla bresta Orahovac 122 Koznik - Hrastovo stablo Orahovac 123 Dabidol - Hrastova stabla Orahovac 124 Donje Potočane - Hrastova stabla Orahovac 125 Brestuvc – Hrastovo stablo (Bajraktarov hrast) Orahovac 126 Petrovë – Crno vrelo Štimlje
127 Devetak – Pećina Devetaka Štimlje 128 Mollopolc – Hrastovo stablo(stare grobnice) Štimlje 129 Gornji Godanci – Hrastovo stablo(grobnica) Štimlje 130 Donji Godanci – Hrastovo stablo (Taravillaz) Štimlje 131 Rashinc – Hrastovo stablo Štimlje 132 Karaqic – Kompleks stabla Štimlje 133 Karaqic – Kamen džamije Štimlje 134 Pjetreshticë - Pećina Štimlje 135 Štimlje – Kompleks borova Štimlje 136 Sllovi - Hrastovo stablo Lipljan
137 Sllovi – Kompleks stabla Lipljan 138 Smallush – Tri hrastova stabla kod škole Lipljan 139 Smallush – Hrastova stabla Lipljan 140 Bregu i Zi – Hrastova šuma kod starog groblja Lipljan 141 Poturovc – Hrastovo stablo Lipljan 142 Dobëraj e Madhe - Hrastovo stablo Lipljan 143 Baicë – Izvori vode (iznad ribnjaka) Lipljan 144 Baicë – Hrastovo stablo kod šklole Lipljan 145 Baicë - Hrastovo stablo na groblju Lipljan 146 Baicë – Termalni izvor Lipljan 147 Krojmir – Kamen kod izvora Lipljan 148 Shalë- Proboden kamen Lipljan 149 Shalë - Hrastovo stablo (kod bunara Aziza) Lipljan 150 Vrelo – Vodeni izvor Lipljan 151 Vershec – Hrastova stabla Lipljan 152 Kompleks Blinaj Lipljan 153 Qylagë - Hrastovo stablo (kod škole) Lipljan 154 Torinë – Hrastova šuma Lipljan 155 Crni breg - Hrastovo stablo (blizu puta) Lipljan 156 Bujanë - Hrastova šuma na groblju Lipljan 157 Gadime – Mermerska pećina (kod džamije) Lipljan 158 Gadime – Šuma na bregu iznad džamije Lipljan 159 Gornje Gadimlje – Hrastova stabla na groblju Lipljan 160 Goleš – Stanište endemične vrste Fotsythia europea
(forzicija) Kosovo Polje
65
Izvor AZŽSK – Izveštaj o stanju prirode 2008 - 2009
DODATAK IX
Karta Balkanskog parka mira
Izvor Balkan Peace Park
66
DODATAK X Tabela zaštićenih područja
Naziv područja/ objekta Nalazište
područja/
objekta
Površina u
ha
Godina
stavljanja
pod zaštitom
Kateg.
IUCN
Kratak opis vrednosti
REZERVATI PRIRODE
1. Ropski vrh Dečani 20 1955 I Biljni rezervat molike, lipe, bora i
bukve
2. Gubavci
Peć 38 1959 I Biljni rezervat endemično-reliktne
vrste forsicije (Forsythia europeae)
3. Vrh Arnena
Prizren 30 1960 I Biljni rezervat čistog sastva
munike- (Pinus heldreichii).
4. Gazimestan
Priština 12 1953 I Biljni rezervat božura (Paenonia
decora Anders )
5. Kožnjer
Dečani 150 1955 I Životinjski rezervat
divokoza(Rupicapra rupicapra L.)
6. Ošljak
Prizren 20 1960 I Prirodni rezervat munike (Pinus
heldreichii)
7. Prilepske planine
Dečani 0.92 1963 I Biljni rezervat čistog sastava
planinskog javora (Acer
heildreichii)
8. Rusenica
Suva Reka 300 1955 I Životinjski rezervat risa (Lynx lynx
L.)
9. Bifurkacija reke
Nerodimke
Uroševac 13 1979 I Specijalni prirodni rezervat od
velikog obrazovnog, naučnog i
turističkog značaja.
10. Veliki bor Prizren 35 1960 I Biljni rezervat čistih šuma munike
(Pinus heldreichi)
11. Kamilja Leposavić 228 1988 I Krečni brežuljak poseban prirodni
rezervat sa paleontološkim
karakteristikama.
NACIONALNI PARK
1. Šar planina
Prizren, Suva
Reka, Kačanik.
Štrpce
39. 000 1986 II Karakteriše se mnoštvom reliktnih i
endemičnih vrsta flore i faune, od
velikog turističkog značaja.
PRIRODNI SPOMENICI
1. Gadimska pećina
Lipljan 56. 25,02 1969 III Geološki prirodni spomenik bogat
prirodnim ukrasima, jedan od
najlepših pećina Kosova, Balkana i
šire.
2. Pećina Baice Glogovac 00. 11, 55 1987 III Geološki prirodni spomenik velikih
speleoloških i hidroloških vrednosti
3. Pećina
Glanasela
Glogovac 00. 50, 17 1987 III Geološki spomenik
geomorfološkog, hidrološkog i
speleološkog karaktera
4. Ušće reke Bistrice Prizren 200 1976 III Prirodni spomenik hidrološkog i
pejzaškog karaktera.
5. Izvor reke Belog Drima
sa pećinom i vodopadom
Radavca
Peć 89, 94 1983 III Spomenik prirode od geološkog,
hidrološkog i turističkog značaja
6. Tok reke Miruše
Suva Reka,
Mališevo, Klina
10. 03, 35
1. 93, 94
1983 III Hidrološkog, geomorfološkog i
pejzaškog značaja
7. Izvor mineralne vode u
Dresniku
Klina
0.0,6.75 1985 III Prirodni spomenik hidrološkog
karaktera
67
8.Termomineralni izvor
Vuće
Leposavić
16. 60, 13 1988 III Prirodni spomenik hidrološkog
karaktera
9. Izvor mineralne vode u
Salabanje
Podujevo
00. 31. 47 1988 III Prirodni spomenik hidrološkog
karaktera
10. Izvor vode u Šajkovcu
Podujevo 1. 40,54 1988 III Prirodni spomenik hidrološkog
karaktera
11. Ušće reke Kline Klina 1.204,94 1985 III Prirodni spomenik geomorfološkog,
hidrološkog, i botaničkog karaktera
12. Rugovska klisura Peć 4. 301,05, 1985 III Geološkog, hidrološkog, pejzaškog,
speleološkog i botaničkog značaja.
13. Kanjon Belog Drima
kod Svetog mosta
Đakovica,
Orahovac
73.86,47
124.6,09
1986
III
Prirodni spomenik
hidromorfološkog značaja u
kanjonu Belog Drima
14. Platan u Marašu Prizren
1959
III
Spomenik prirode botaničkog,
obrazovnog, naučnog i kulturnog
karaktera
15. Dud (Morus sp.) Peć 3 1957 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
16. Topola u
Bajčinu(Populus tremula)
Podujevo
1959
III
Spomenik prirode botaničkog
karaktera
17. Lipa u Isniću (Tilia
argentea)
Dečani 00.02.11 1968 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
18. Lipova stabla u Isniću
(Tilia argentea ) Dečani 00.05.00 1968 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
19. Stablo hrasta u Lozici
(Quercus sp.)
Mališevo 00.05.00 1985 III
Značajan spomenik prirode za
naučna istraživanja botaničkog
karaktera.
20. Stablo cera u
Zlokućanu (Quercus cerris)
Klina 00.05,00 1985 III
Spomenik prirode botaničkog i
turističkog karaktera.
21. Stablo cera u Polatu
(Quercus cerris)
Podujevo 00.44,20 1988
III
Spomenik prirode botaničkog
karaktera
22. Stablo cera u Dobratinu
(Quercus cerris)
Podujevo 00.00,70 1988 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
23. Crni vrh Peć 112.50.00 1977 III Memorijalni spomenik prirode
24. Minerali – kristali Mitrovica
Stari Trg
1970 III
Minerali i kristali očuvanih u
Muzeju kristala u Starom Trgu
25. Stabla lužnjaka
(Quercus robër) u Nekocu
Glogovac 00.05.00 2006 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
26. Kompleks stabla
lužnjaka u Negocu
(Quercus rober)
Glogovac 00.05.00 2006 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
27. Stabla hrasta u Negrocu Glogovac 00.05.00 2006 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
28. Pećina u Kišnoj Reci Glogovac 2.00.00 2006 III Geološki spomenik prirode od
speleološke i hidrološke vrednosti
29. Stablo lužnjaka
(Quercus ceris) u Krajkovu
Glogovac 00.05.00 2006 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
30. Gradinski kamen u
Lapušniku
Glogovac 02.00.00 2006 III Spomenik prirode geomorfološkog
karaktera
31. Izvor mineralne vode u
Pokleku
Glogovac 00.05.00 2006 III Spomenik prirode hidrološkog
karaktera
32. Stabla hrasta, šest
hrasta (Quercus sp.) u
Likošanu
Glogovac 00.05.00 2006 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
33. Stabla hrasta (Quercus
sp.) u Tersteniku
Glogovac 00.05.00 2006 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 34. Stablo hrasta (Quercus
sp.) u Likošanu
Glogovac 00.05.00 2006 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 35. Staričin kamen u
Dobroševcu
Glogovac 00.05.00 2006 III Spomenik prirode geomorfološkog
karaktera
68
36. Stablo hrasta medunca
(Quercus pubercens
wild.) u Aćarevu
Srbica
00.05.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
37. Stabla hrasta u Polacu
Quercus sp.)
Srbica 00.05.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 38. Stablo hrasta (Quercus
sp.) u Likocu
Srbica 00.05.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 39. Termalni izvor vode u
Baji
Srbica 00.10.00 2007 III Spomenik prirode hidrološkog
karaktera
40. Stablo hrasta
(Quercus sp.) u Prelocu
Srbica 00.05.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 41. Kompleks hrastovih
stabla (Quercus sp.) u
Rezalu
Srbica 02.00.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
42. Kompleks hrasta
medunca (Quercus
pubercens wild.) u
Klodernici
Srbica 00.10.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
43. Stablo hrasta (Quercus
cerris L.) u Kotoru
Srbica 00.05.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 44. Stablo hrasta (Quercus
cerris L.) u Padalištu
Srbica 00.05.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 45. Stablo hrasta medunca (Quercus pubercens willd.)
u Čitaku
Srbica 00.05.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
46. Stablo hrasta (Quercus
cerris L.) u Runiku
Srbica 00.05.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 47. Izvor slane vode u
Lećini
Srbica 00.05.00 2007 III Spomenik prirode hidrološkog
karaktera
48. Stablo hrasta (Quercus
sp.) u Lubovecu
Srbica 00.05.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 49. Stablo lužnjaka
(Quercus robur) u Dejiću
Klina 00.03.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 50. Kompleks stabla
lužnjaka (Quercus robur) u
Glarevu
Klina 00.28,00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
51. Stablo cera (Quercus
ceris) u Naglavku
Klina 00.12.05 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 52. Izvor mineralne vode u
Rudici
Klina 00.07.65 2007 III Spomenik prirode hidrološkog
karaktera
53. Stablo hrasta medunca
(Quercus pubescens) u
Dobre vode
Klina 00.19.62 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
54. Stabla hrasta (Quercus
sp) u Brešancu
Suva Reka 00.05.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 55. Kompleks hrastovih
stabla (Quercus sp.) u
Savrovu
Suva Reka 00.15.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
56. Stablo bora (Pinus sp.)
u Delocu
Suva Reka 00.05.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 57. Stabla hrasta (Quercus
sp.) u Grejkocu
Suva Reka 00.15.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 58. Stablo topole (Populus
sp.) u Rečanu
Suva Reka 00.05.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 59. Izvor mineralne vode u
Rečanu
Suva Reka 00.10.00 2007 III Spomenik prirode hidrološkog
karaktera
60. Kompleks hrastovih
stabla (Quercus sp.) u
Muhlanu
Suva Reka 00.15.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
61. Stablo oskoruše Suva Reka 00.05.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
69
(Sorbus domestica L.) u
Budakovu
karaktera
62. Kompleks hrastovih
stabla (Quercus sp.) u
Papazu
Suva Reka 00.15.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
63. Dva hrastova stabla
(Quercus sp) u Blacu
Suva Reka 00.10.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 64. Hrastovo stablo
(Quercus sp.) u Vraniću
Suva Reka 00.05.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 65. Lokalitet hrasta
(Quercus trojana) u Biraću
Suva Reka 00.05.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 66. Kompleks hrastovih
stabla (Quercus sp.) u
Lužnici
Suva Reka 00.15.00 2007 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
67. Kamen džamije u
Lužnici
Suva Reka 00.15.00 2007 III Spomenik geomorfološke prirode
68. Dva stabla crnih kupina
(Morus nigra L.) u Cercu
Istok 00.10.53 2008 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 69. Stablo srebrne lipe
(Tilia tomentosa Moench)
u Ljuboždu
Istok 00.10.17 2008 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
70. Stablo crvene lipe
(Tilia sp.) u Donjem Istoku
Istok 00.04.91 2008 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 71. Stabla hrasta medunca
(Quercus pubescens wild)
në Sinaj
Istok 00.16.71 2008 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
72. Stablo srebrne lipe
(Tilia tomentosa Moench)
u Gornjoj Šušici
Istok 00.04.91 2008 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
73. Izvro prirodne vode u
Istoku
Istok 03.88.19 2008 III Spomenik prirode hidrološkog
karaktera
74. Stablo oskoruše
(Solbus domestica L.) u
Uću
Istok 00.07.07 2008 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
75. Stablo srebrne lipe
(Tilia tomentosa Moench)
u Kalićanu
Istok 00.04.91 2008 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
76. Izvor temalne vode u
Banji
Istok 00.85.04 2008 III Spomenik prirode hidrološkog
karaktera
77. Stablo crvene lipe
(Tilia sp.) u Ljubovu
Istok 00.07.07 2008 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera 78. Stablo lužnjaka
(Quercus robur L.) u Žač-
Zablaću
Istok 00.11.33 2008 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
79. Stablo lužnjaka
(Quercus robur L.) u
Trubuhovcu
Istok 00.07.07 2008 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
80. Stablo lužnjaka
(Quercus robur L.) në
Saradran
Istok 00.04.15 2008 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
81. Stablo hrasta(Quercus
cerris) u Đurakovcu
Istok 00.01.26 2008 III Spomenik prirode botaničkog
karaktera
82. Izvor vode u Vrelu Istok 00.26.43 2008 III Spomenik prirode hidrološkog
karaktera
REGIONALNI PARKOVI
V
1. Regionalni Park Miruša
Klina,
Orahovac,
Mališevo
357.01,72
198.77,98
1982,
1983
V Kanjon sa uzastopnim vodopadima i
specifičnim pejzažima, predstavlja
redak prirodan fenomen od naučnog,
kulturnog i turističkog značaja
70
2. Regionalni Park Grmija Priština
1.126, 01,00
1987
V Od velikog naučnog, obrazovnog,
kulturnog, turističkog i rekreativnog
značaja.
PARK ŠUME
1. Borovi Dečana Dečan 15.00.00 1968 III Čisti sastav crnog bora kod
Manastira u Dečanima.
Izvor AZŽSK – Izveštaj o stanju prirode 2008 - 2009
Recommended