View
5.142
Download
1
Category
Preview:
Citation preview
STRESMr.sc. Tomislav Peša
Predavanje: 09.12.2010.Organizacija rekreacijskih
aktivnosti
Povijest naziva Riječ stres potječe is srednjovjekovnog
engleskog jezika “stress”, “to stress” i označavala je napor, nevolju, ograničenje ili udarac
Povijest istraživanja stresa veže se uz Hansa Selyja koji je u svojim istraživanjima uočio stanje organizma koje se pojavljivalo kod bolesnika u ranim fazama oboljenja tzv.“nespecifični simptomi”
Mučnina, vrtoglavica, groznica, slabost, pomanjkanje teka, bolovi u mišičima i sl.
- 1936. objavljuje prva razmatranja na temu te ih naziva “Biološki Stres”
Stres kao opći pojam
Uobičajeno shvaćanje stresa:
Nešto što nas živcira ili zabrinjava kao što jebolest, svađa, nasilje, problemi na poslu,promjene u životnim okolnostima bile
pozitivne ilinegativne i sve ostale situacije koje
zahtjevajuprilagodbu na novonastale okolnosti
Stres kao stanje organizma
Stanje u kojem je poremećena psihofizička ravnoteža organizma te je potrebno ulaganje dodatnih napora i energije kako bi se povratila ravnoteža
Reakcija duha i tijela na nastale promjene
Reakcija organizma u stanju stresa
“ALARMNA REAKCIJA” – izraz opće mobilizacije obrambenih snaga organizma
“STADIJ OTPORA” – tijelo jača te se odupire štetnom djelovanju do granice izdržljivosti
“STADIJ ISCRPLJENOSTI” – slabljenje organizma prelaženjem granice izdržljivosti gdje dolazi do trošenja rezervi snage i energije organizma
Opći sindrom adaptacije
sposobnost organizma na neutraliziranjenegativnog djelovanjam stresa tevlastitim snagama održati psihofizičkuravnotežu i normalno funkcioniranje organizma
Uzroci pojave stresaSvi uzročnici koji izazivaju reakciju organizma
nazivaju se STRESORIMA:
- ŠTETNI AGENSIštetne tvari koje biokemijski izazivaju stres
- FIZIOLOŠKI DOŽIVLJAJIhladnoća, rad mišića, prijelomi, povrede,
bolest, i sl.
- PSIHIČKI DOŽIVLJAJIemocije, ushićenje, strah, trema, nesigurnost,neodlučnost i sl.
Priroda životinjskog nagona Borba ili bijeg – instiktivna reakcija životinje
na opasnost u okruženju- Krv otječe iz kože i unutrašnjih organa u
mišiće (porkrvljenost mišića)- Nadbubrežna žlijezda izlučuje veće količine
hormona adrenalina i noradrenalina koji izazivaju reakciju
- Mobilizira se veća količina ugljikohidrata, odnosno pospješuje se opskrba šećerom, izvorom energije
- Mobilizira se rezervna masnoća - povećana aktivnost mišića
Nagon kao stresorČovjek reagira kao i životinja – tijelesne
funkcijereagiraju kao kod životinje
Misaone forme sprečavaju životinjsko djelovanje
“borba ili bijeg”
Misaona forma u sukobu sa tjelesnim reakcijama
- nakupljena, nerealizirana energija
PSIHOFIZIČKI DEBALANS – čovjek je sam sebi
stresor, misaone forme, odgoj, navike, moralni i
etički stavovi i sl.
Najčešće bolesti uzrokovane stresom
Stres djeluje u i pri svakoj bolesti !!! Čir na želucu ( poremećaj opskrbe želućanih
stijenki krvlju uz pojačano lučenje želučane kiseline, želučana sluznica probavlja samu sebe)
Dijareja (probavne smetnje; uzrok loša hrana, strah)
Visok krvni tlak – niski krvni tlak (nesvjestica, trnci)
Poremećaj metabolizma Ateroskleroza, najčešće oboljenje uzrokovano
stresom Pad imunološkog sustava Depresija
Pozitivni stres- Stres je svakodnevna pojava – potiče nas naakciju, djelovanje, razmišljanje, kreativnost,produktivnost, sam rad, sve funkcije i
djelovanja utoku dana su potaknuta stresom
- Negativni aspekti stresa rezultiraju u slučaju
nekontroliranog raspolaganja svojom energijom
odnosno elementima održavanja ravnotežepsihofizičkog stanja organizma
Održavanje ravnotežeKako bi se spriječilo štetno djelovanje stresa naorganizam potrebno je održavati ravnotežu
funkcija,odnosno organizam mora biti u mogućnosti
refleksnosuzbiti negativnu reakciju, a to se najbolje postižedjelovanjem (preventivnim) na zdravlje i toodržavanjem:
Tijelesne aktivnosti Razumne prehrane Psihičke higijene
Tjelesna aktivnost
Stres mobilizira snage organizma “Borba-bijeg” efekt, odnosno ALARMNU REAKCIJU, budući čovjek ne reagira nagonski kao životinja, potrebno je akumuliranu energiju potrošiti kako bi se tjelesne funkcije normalizirale
Usporedba“koncentracija skakača u dalj, mobilizacijasveukupne snage na skok i u trenutku
najvećekoncentracije oduzima mu se pravo skoka”
Čovjek osuđen na kretanje Mišić – najveći organ- “Homo movens”, da bi mišić normalno
funkcionirao potrebno je kretanje, odnosno mišićna aktivnost
- “Homo sedens”, moderno vrijeme tjera čovjeka da većinu svog vremena provodi u statičnom položaju, sjedenje ili ležanje, što dovodi do atrofije, zakržljalosti mišićnog organa, samim tim dolazi do slabije potencijalne obrane organizma od napada stresora, te izaziva grčenje i ukrućivanje mišića
- Tjelesna, fizička aktivnost omogućava mišiću da ostane elastičan i fleksibilan i samim tim otporan na djelovanje stresora
Pomanjkanje kretanja- teško se održava tjelesna i psihička ravnoteža- podložnost i najmanjem stresu je velika- pojavljuju se vegetativne smetnje; nesanica,
mlitavost, umor, bol u kostima, nervoze i sl.- ateroskleroza i povećane masnoće u krvi- povećana mogućnost srčanog infarkta- dolazi do pomanjkanja kisika u svim stanicama
organizma- loša koncentracija i pamćenje
Kretanjem i fizičkom aktivnošću prevenira se negativan
utjecaj djelovanja stresora te se jača cijela konstitucija
tijela a samim tim i psihičke sposobnosti čovjeka
Razumna prehrana- Prehrana preventivno djeluje na utjecaje stresa- pravilnim unosom namirnica pospješuje se funkcionalnost cijelog organizma kao i otpornost
na stresne podražaje
Opći naćin prehrane kao preventiva stresu
1. Jesti dovoljno da se zadovolji osjećaj gladi2. Konzumirati manje obroke više puta dnevno (manji stres na metabolizam i probavne
funkcije organizma)3. Nikad ne jesti u žurbi
Psihička higijena Stres započinje već s mislima ili emocijama.
Sama pomisao na neugodu dovodi do kaskadnog slijeda biokemijskih reakcija koje započinju u dijelovima mozga označenim kao hipotalamus i hipofiza, a čiji je krajnji rezultat stimulacija nadbubrežne žlijezde i pojačano lučenje adrenalina. Samo nekoliko sekundi kasnije srčani, kao i ritam disanja se snažno ubrzavaju, naprežu se mišići, šire zjenice, te se oslobađa glukoza deponirana u jetri i mišićima. Istodobno dolazi do aktivacije gušterače, kao i produkcije inzulina i glukagona, kako bi se stanice tijela dovoljno opskrbile glukozom.
PSIHOSOMATSKI POREMEĆAJI
Pod pojmom “Psihosomatski poremećaji“,podrazumijevaju se poremećaji funkcije nekog odtjelesnih organa ili sistema, izazvani psihičkomnapetosti ili doživljenim psihičkim stresom.Razlike između PSP i poremećaja funkcije
izazvanebolešću nekog organa očituju se u slijedećem:
- Kod “PSP” javlja se prvo poremećaj funkcije nekog organa, a kasnije može doći i do pojave oštećenja i bolesti tog organa, u kom slučaju govorimo o “psihosomatskoj bolesti”.
- Kod organski uvjetovane bolesti, prvo se javlja obolenje nekog dijela tijela , a tek potom i poremećaj funkcije .
Doživljen psihički stres ili duže doživljavanje psihičke napetosti dovodi do pojave nesanice, glavobolje, turobnog raspoloženja, osjećanja težine i pritiska u grudima, muke u želucu, preznojavanja, trnjenja u pojedinim dijelovima tijela, lupanja srca, oscilacija tlaka, brzog zamaranja i nesvjestica.
- Navedeni simptomi se često izmjenjuju ili se više njih javlja u isto vrijeme, a uvijek je prisutan i strah.
Prevencija razvoja psihosomatskih poremećaja
- Za prevenciju PSP najvažnije je da se što manje psihičke energije
izgubi u toku odrastanja i da se u svakodnevnom životu postigne
ravnoteža između potrošnje psihičke energije i obnavljanja.
Psihička energija se ne obnavlja spavanjem već budnimsmirivanjem, “autogenom” sugestijom na misaone forme.
- Za postizanje ravnoteže između obnavljanja i potrošnje psihičke
energije potrebno je utjecati na stil življenja svakog pojedinca, a
što se može postići populariziranjem sportskih aktivnosti i svih
drugih oblika rekreacije, te populariziranjem zdravog stilaživljenja, bez korištenja adiktivnih psihoaktivnih
suspstanci, kaošto su:pušenje, alkohol, tablete i droga.
Psihohigijena, savjeti Umjesto uzimanja stimulansa i sredstava za
smirenje, suvremeni čovjek bi trebao naučiti metode za izbjegavanje stresa i smanjivanje njegovih štetnih učinaka.
Neke od njih možemo provoditi sami, kao što je smanjenje obima dnevnih obaveza (radnih, obiteljskih, školskih, društvenih), uvođenje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, izbjegavanje stimulansa i sedativa, uredan ritam spavanja i budnosti, redovna tjelovježba uz tehnike opuštanja i meditacije.
Obnova psihičke energije Psihička energija se obnavlja u stanjima
opuštenosti, u stanjima kad organizmu treba malo energije u “misaonom” sistemu, te se višak energije nakuplja kao buduća rezerva.
treba upozoriti na činjenicu da se u toku sna “rezerva“
psihičke energije ne obnavlja. U toku sna iz preostale
hrane u želucu oslobađa se i psihička energija , koja u snu nije potrebna “misaonom” sistemu, te se odmah veže na “autonomni” nervni sistem.
Radi toga se često u jutro lošije osjećamo: nikad ne leći punog želuca
Održivost higijene psihe Smijeh, plač, vika Razgovor, povjeravanje Obitelj Odmaranje Hobi Duboka i smirena disanja Ledeno / toplo tuširanje Meditativne tehnike
Zaključna razmatranja Borba protiv stresa neminovno uključuje tri osnovna segmentazdravlja:1. Tjelesna/fizička aktivnost2. Razumna/zdrava prehrana 3. Psihička higijenaJedino brižljivim i svijesnim odnosom spram svihnavedenih segmenata moguća je održivostpsihofizičke ravnoteže organizma a samim tim iotpornost na stresore kao potencijalih uzročnikastresa i njegovih negativnih učinaka po
organizam
Literatura Selye,H. Antistres program, kako prevladati stres, Prosvjeta
Zagreb, 1996. E.Aronson, T.D. Wilson, R.M. Akert, Socijalna psihologija, Mate
d.o.o. Zagreb 2005. Charles Spielberger, Stres i tjeskoba, izdavačka djelatnost
Globus, Zagreb 1986. Peter Tyrer, Kako živjeti sa stresom, Mladinska knjiga, Ljubljana – Zagreb 1991Internet:- www.plivazdravlje.hr- www.poliklinika-harni.hr- www.bzaim.ba (neuropsihjijatrijska ordinacija, stručni rad –
psihosomatski poremećaji)- www.hrana.com- www.zzjzpgz.hr (narodni zdravstveni list)- www.zdravljeizivot.com - www.vasezdravlje.com - www.pregled.com
Recommended