VISOKA ŠKOLA „CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK

HADŽIĆ SEMIR

SPORTSKA REKREACIJA

SEMINARSKI RAD

KISELJAK,2014.

VISOKA ŠKOLA

CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE

KISELJAK

SPORTSKA REKREACIJA

SEMINARSKI RAD

Predmet:Tjelesna i zdravstvena kultura

Mentor: doc.dr.Admir Hadžikadunić

Student: Semir Hadžić

Broj indexa: 16-P-CP/13

Smjer : Cestovni promet

Kiseljak,januar 2014.

SADRŽAJ

1.UVOD 1

2.SPORTSKA REKREACIJA 2

3.SPORTSKO – REKREATIVNE AKTIVNOSTI 53.1. PJEŠAČENJE 5

3.2. TRČANJE 5

3.3. PLIVANJE 6

3.5. AKTIVNOSTI U PRIRODI 7

3.6. AEROBIK NISKOG INTENZITETA 7

3.7. AEROBIK VARIJABILNOG INTENZITETA 7

3.8. AEROBIK VISOKOG INTENZITETA 7

3.9. AEROBIK SA UTEZIMA 7

3.10.AEROBIK U VODI 8

4. ZABAVNO-REKREATIVNI PROGRAMI 9

5. ZAKLJUČAK 10

LITERATURA 11

1. UVOD

Doba u kojem živimo,puno turbulencija i svakodnevnih promjena ostavlja nam malo

vremena u kojem bi se posvetili sebi i svome zdravlju. Kada govorimo o zdravlju

bilo bi nezamislivo da ne spomenemo da ključna stvar zdravog načina življenja

predstavlja svakodnevna sportska aktivnost svakog pojedinca.

U današnje vrijeme nam je dostupno niz sportsko-rekreativnih aktivnosti , a za koje

će se svako od nas opredjeliti zavisi od tipa osobe i od njenih senzibiliteta i

interesovanja.

Da li ćemo se opredjeliti za lagano pješačenje i aerobik slabijeg intenziteta ili za

trčanje i aerobik jačeg intenziteta zavisi prvenstveno u kojoj smo životnoj dobi ili

koji smo tip osobe, te kolike su naše trenutne fizičke sposobnosti.

U daljem izlaganju ćemo prvenstveno dati definiciju sportske rekreacije i njene

osnovne karakteristike ,te pojedinačno obrazložiti svaku od sportsko-rekreativnih

aktivnosti i njihove karakteristike.

1

2. SPORTSKA REKREACIJA

Sportska rekreacija, kao dio fizičke i opšte kulture, predstavlja složen, dinamičan

sistem brojnih i raznovrsnih aktivnosti , oblika organizovanja i djelovanja usmjerenih

na zadovoljavanje po karakteru raznovrsnih potreba i interesa različitih po

kategorijama učesnika.Promjene u načinu rada i života prouzrokovane naučno-

tehnološkim razvojem bitno utječu na stvaranje novih potreba u sportskoj rekreaciji i

značajno proširuju njene funkcije.Zbog toga sportska rekreacija treba da bude znatno

efikasnija i racionalnija nego do sada u funkciji očuvanja i unaprjeđivanja zdravlja,

svestranog obrazovanja i vaspitanja, racionalnijeg održavanja i podizanja radnih

sposobnosti, obogaćivanja turističke ponude, podizanja spremnosti za efikasno

učešće u sistemu odbrane i zaštite.

Sportska rekreacija je usmjerena na zadovoljavanje osnovnih potreba i interesa u

fizičkoj kulturi primjenjenom raznovrsnih sportsko-rekreativnih aktivnosti koje su

usaglašene sa nivoom sposobnosti, zdravstvenim stanjem, polnim i uzrasnim

karakteristikama svakog čovjeka. Suština i cilj sportske rekreacije jeste da pruži

optimalne uslove i mogućnost čovjeku da kroz raznovrsne sportsko-rekreativne

aktivnosti zadovoljava svoju bio-psiho-sociološku potrebu za kretanjem i igrom,

kreativnije provodi slobodno vrijeme, čuva i unaprjeđuje zdravlje, održava vitalnost,

životni i radni optimizam, unaprjeđuje radne sposobnosti, odklanja prijevremeno

starenje i produžava aktivni radni vijek.

Osnovne karakteristike sportske rekreacije su:

- Otvorenost prema svim uzrastima i profesionalnim kategorijama stanovništva

u svim sredinama ;

- Raznovrsnost sadržaja, oblika i metoda sportsko - rekreativnih aktivnosti ;

- Dostupnost i prilagodljivost njenih programa osnovnim potrebama

pojedinaca, društvenim potrebama, konkretnim uvjetima i mogućnostima

pojedinih sredina ;

- Umjerenost na zadovoljavanje relevantnih ljudskih potreba kroz aktivnosti

koje predstavljaju aktivno angažovane svakog pojedinca kao subjekta;

2

- Efikasnost usmjerena na ostvarivanje trajnijih sociološko – psiholoških,

zdravstveno – higijenskih, obrazovni – vaspitnih i vrijednosti u sistemu

opštenarodne i društvene samozaštite;

- Savremenost u osnovnoj koncepciji razvoja, programiranju i vođenju

raznovrsnih sportsko – rekreativnih aktivnosti;

Svaka sportska disciplina , odnosno svaka fizička vježba, može biti sadržaj sportske

rekreacije. U sportskoj rekreaciji ne treba insistirati na perfekciji u vladanju

sportskom tehnikom, dovoljno je najčešće usvojiti samo osnove sportske tehnike

(otprilike 20% od tehnike kojom vladaju vrhunski sportisti). Posebnu pažnju treba

posvetiti optimalnom obimu i intenzitetu opterećenja uz praćenje efekata vježbanja.

Primjenu maksimalnih opterećenja treba izbjegavati, posebno kada se radi o osobama

srednjih i starijih godina. Veoma jednostavan i svima dostupan način kontrole

opterećenja je praćenje frekvencije rada srca (pulsa) u toku aktivnosti. Optimalno

opterećenje gleda se prema tzv. „formuli pulsa“ koja glasi: 170 minus godine starosti

jednaka je donja granica pulsa u toku sportsko – rekreativne aktivnosti. Gornja

granica pulsa je veća za 20 otkucaja. Prema toj formuli pedesetogodišnjak treba da

vježba takvim intenzitetom da se puls u toku aktivnosti u, za njega optimalnim,

granicama 120 do 140 otkucaja u minuti. Pošto sportska rekreacija u stvari

predstavlja fizički aktivan i zdrav način života potrebna je stalna lična

zainteresovanost i angažovanost svakog čovjeka u odgovarajućim slobodno

izabranim aktivnostima. Sportska rekreacija se može razvijati u tri međusobno

povezana pravca:

Samoincijativno (pojedinačno, porodično, grupno) upražnjavanje raznovrsnih

sportsko – rekreativnih aktivnosti. Najčešće se tako upražnjavaju: jutarnje vježbanje,

pješačenje, lagano trčanje, plivanje, vožnja bicikla,planinarenje i mnoge druge

aktivnosti.

Usmjeravani - poluorganizovani oblici sportske rekreacije se razvijaju zahvaljujući

dobro planiranim, programiranim i stručno vođenim akcijama i kampanjama

usmjerenim na podsticanje i trajniju motivaciju građana za uključivanje u

odgovarajuće sportsko – rekreativne aktivnosti. Cilj ovakvih akcija jeste upoznavanje

što većeg broja građana sa vrijednostima sportske rekreacije i podsticanje na stalnije

učestvovanje u sportsko – rekreativnim aktivnostima.

3

Organizovani oblici sportsko – rekreativnih aktivnosti omogućuju pozitivne

zdravstvene i druge efekte , jer se izvode pod stalnim nadzorom stručnjaka, uz

povremenu kontrolu efekata vježbanja. Za sprovođenje ovih oblika aktivnosti

neophodni su odgovarajući uslovi – objekti, kadrovi, programi, organizacije.

Svaki od navedenih pravaca ima svoje vrijednosti i zajednički predstavljaju osnovu i

uslov razvoja sportske rekreacije. Samoincijativno vježbanje može se odvijati svuda i

u svako doba, ali postoji opasnost neadekvatne primjene opterećenja. Usmjeravane

aktivnosti najčešće se odvijaju povremeno i dosta je teško kontrolisati primjenjivana

opterećenja i efekte vježbanja. Organizovano vježbanje traži dosta vremena,

odgovarajuće objekte, programe, stručnjake i veća materijalna sredstva, pa nije

dostupno većem broju građana.

4

3. SPORTSKO-REKREATIVNE AKTIVNOSTI

Najčešći i svima dostupni sadržaji sportske rekreacije su : prirodni oblici kretanja

(hodanje, pješačenje, lagano trčanje, boravci u prirodi), sportske igre (odbojka,

fudbal, rukomet, košarka, tenis, stoni tenis), vježbe oblikovanja , vježbe na spravama

,elementarne i zabavne igre ,plivanje,vožnja bicikla, veslanje,skijanje i skijaška

trčanja i mnoge druge aktivnosti. Svaki sport može biti pogodan sadržaj sportske

rekreacije kao sredstva za zadovoljavanje potreba i interesa učesnika. Prikazaćemo

neke od najrasprostranjenijih sportsko-rekreativnih aktivnosti.

3.1. PJEŠAČENJE

Pješačenje je jednostavna i svima dostupna aktivnost, koja se može izvoditi u toku

cijele godine. Hodanje je prirodan oblik kretanja u kojem učestvuje veliki broj

skeletnih mišića i zglobova. U izvođenju jednog koraka angažuje se više od 50

različitih mišića. Pri tome, ravnomjerno se opterećuju velike mišićne grupe, organi

za krvotok i disanje. Hodanje pozitivno utiče na poboljšanje rada srca i krvnih

sudova, organa za disanje i varenje . Međutim, to ne znači da bilo kakvo hodanje pa i

lagana šetnja mogu značajnije utjecati na čovjekove sposobnosti. Prilikom pješačenja

treba se oznojiti i osjetiti prijatan fizički zamor,ali se ne treba premarati. Pouzdan

pokazatelj za kontrolu opterećenja je frekvencija srčanog rada u toku aktivnosti.

Svakodnevni program pješačenja u trajanju od 30 do 45 minuta ostavlja pozitivne

efekte na čovjekov organizam. Najbolje je pješačiti ujutro ili uveče , ali nikako

neposredno prije ili poslije jela. Veličina opterećenja reguliše se veličinom i tempom

koraka. Obična šetnja se izvodi sa malim koracima u tempu od 60 koraka u minuti,

ubrzano hodanje tempom od 100 koraka u minuti, a brzo hodanje tempom 120-130

koraka u minuti. Pješačenje je posebno pogodna aktivnost za srednovječne i starije

osobe.

3.2. TRČANJE

Trčanje radi zdravlja,podizanja fizičkih i funkcionalnih sposobnosti sve je

popularnije u svijetu i kod nas. Ono ravnomjerno opterećuje najvažnije organe i

sisteme organizma i efikasno podiže funkcionalne sposobnosti . Lagano trčanje

ravnomjernim tempom , kada se sistematski upražnjava , jača srčani mišić, smanjuje

5

količinu holesterola i šećera u krvi,poboljšava elastičnost krvnih sudova ,reguliše

krvni pritisak poboljšava opću razmjenu materija, pomaže snižavanju prekomjerne

tjelesne težine i otklanja povećanu nervno-psihičku napetost.Za početnike

najprihvatljivije je lagano trčanje tempom 135-140 koraka u minuti. U početku je

najbolje smjenjivati lagano trčanje i hodanje. Na taj način se za šest nedjelja postiže

sposobnost da se lagano i neprekidno trči u trajanju od 10-12 minuta. Daljim

sistematskim vježbanjem može se postepeno produžavati vrijeme i povećavati brzina

trčanja. Opterećenje pri trčanju treba da bude u granicama od 150 do 170 otkucaja u

minuti , što je optimalno opterećenje za dvadesetogodišnjaka.

3.3. PLIVANJE

Plivanje je veoma pogodna aktivnost za sve uzraste , pozitivno utječe na

kardiovaskularni i raspiratorni sistem.Horizontalni položaj tijela pri plivanju

pogoduje potpunijem opuštanju mišića. Plivanje je posebno pogodno za starije i

sredovječne osobe ,koje zbog tegoba vezanih za degerativna oboljenja kičmenog

stuba ne mogu se baviti drugim aktivnostima. Sistem srca i krvotoka u vodi radi u

veoma povoljnim uslovima. Horizontalni položaj tijela olakšava cirkulaciju krvotoka

posebno u nogama,najsitiniji krvni sudovi-kapilari šire se u aktivnim mišićima, a

trenje čestica vode predstavlja efikasnu masažu koja poboljšava cirkulaciju krvotoka

i limfotoka. Plivanje znatno povećava elastičnost grudnog koša, kapacitet pluća, jača

disajnu muskulaturu i usavršava mehanizam disanja. Pozitivni efekti na funkcije

srca, krvotoka ,disanja ne mogu se postići kupanjem i brčkanjem u vodi, nego samo

plivanjem, i to tempom koji odgovara svakom pojedinačno .

3.4. VOŽNJA BICIKLA

Vožnja bicikla takođe predstavlja vrlo efikasnu sportsko-rekreativnu aktivnost za

jačanje kardio-vaskularnog i respiratornog sistema. Opterećenje pri vožnji bicikla se

dosta lahko reguliše i prilagođava individualnim mogućnostima svakog pojedinca.

Ova aktivnost ostvaruje pozitivan uticaj i na koštano-mišićni aparat, povećava

pokretljivost zglobova, elastičnost i mehkoću mišića. Pri srednjem opterećenju u

vožnji bicikla brzinom od 20 do 25 km na sat postiže se frekvencija pulsa od 150 do

160 otkucaja u minuti, koja je u sportskoj rekreaciji najoptimalnija. Vožnja kroz

različite prirodne predjele,osjećaj brzine,brže savladavanje većih rastojanja izazivaju

prijatne emocije i pozitivno utječu na odstranjivanje nervno-psihičkog zamora.

6

3.5. AKTIVNOSTI U PRIRODI

Aktivnosti u prirodi imaju višestruku vrijednost, posebno za gradskog čovjeka, koji

je izložen negativnim utjecajima zagađenog zraka,velike buke, žurbe i velike nervne

napetosti.Priroda pruža izuzetne pogodnosti za prijatan boravak i najraznovrsnije

sportsko-rekreativne aktivnosti,kao što su pješačenje, trčanje, igra, u kojima čovjek

može biti fizički aktivan na najkorisniji i najprijatniji način.

3.6. AEROBIK NISKOG INTENZITETA

Aerobik niskog intenziteta pogodan je za početnike i provodi se u laganom tempu i

niskom i srednjem intenzitetu. Izostavljeni su poskoci, pa nema kontraindikacija.

Povoljno utječe na kardiovaskularni i raspiratorni sistem, te na tonifikaciju

muskulature.

3.7. AEROBIK VARIJABILNOG INTENZITETA

Aerobik varijabilnog intenziteta, visokog i niskog,popularan je aerobik jer

omogućava istovremeni rad vježbača različitog stupnja sposobnosti .Kombinacija je

koraka visokog i niskog intenziteta . Intenzivinije utječe na kardiovaskularni i

raspiratorni sistem,te na mišićne skupine.

3.8. AEROBIK VISOKOG INTENZITETA

Aerobik visokog intenziteta preporučuje se mlađim osobama i osobama sa visokim

psihofizičkim sposobnostima. Sadrži niz poskoka i skokova u relativno brzom tempu

i visokom intenzitetu.

3.9. AEROBIK SA UTEZIMA

Aerobik sa utezima vježba se sa utezima 1-2 kg , koji se druže u rukama ili obvijaju

oko zglobova ruku ili nogu. Vježbe se izvode u sporijem tempu,koracima bez

poskoka i skokova . Primarno utječe na jačanje muskulature.

7

3.10. AEROBIK U VODI

Aerobik u vodi koristi otpor vode umjesto drugih pomagala, i izvodi se na dubini 150

cm. Intenzitet rada se prilagođava sudionicima, a cirkulacija vode djeluje kao

masaža. Pogodan je za sve uzrasne katergorije.

8

4. ZABAVNO-REKREATIVNI PROGRAMI

Zabano-rekreativni programi kao osnovni sadržaj nude različite zabavno-rekreativne

igre. Osnovna karakteristika ovih programa je njihova usmjerenost na nervno-

emocionalno opuštanje, postizanje pozitivne emocionalnosti i dobrog raspoloženja.

U njima se uglavnom primjenjuju aktivnosti malog i umjerenog intenziteta. Zbog

toga se ovim programima ne mogu ostvarivati značajniji efekti na funkcionalne i

motoričke sposobnosti. Njihovi najčešći sadržaji su različite zabavno – rekreativne

igre, koje su jednostavne i lahke za organizovanje. Dostupne su korisnicima svih

uzrasta, nivoa sposobnosti i različitog zdravstvenog stanja. Pravila igre su vrlo

jednostavna, lahko se usvajaju, a mogu se prilagođavati potrebama, mogućnostima i

željama učesnika. One se mogu primjenjivati u procesu rada kao sadržaji aktivnog

odmora u redovnoj ili posebnim pauzama, u svakodnevnom slobodnom vremenu

kao efektni sadržaji dnevnog odmora, nervno – psihičkog opuštanja, relaksacije,

druženja i sadržajnog provođenja slobodnog vremena, u toku nedjeljnih odmora – u

naseljima, na izletištima u blizini gradova ili u turističkim centrima u kojima se

provode nedjeljni odmori, u toku godišnjih odmora kao i dodatnih programiranih

zdravstveno – preventivnih aktivnih odmora, u hotelsko – turističkim i banjsko –

klimatskim centrima, ove igre su omiljene i rado ih upražnjavaju gosti svih uzrasta.

Izbor zabavno – rekreativnih igara je izuzetno veliki, jer se svakodnevno javljaju

nove. U programima sportske rekreacije najviše se koriste: badminton, tenis oko

štapa, nogometni tenis, kroket, mali golf, boćanje, viseća kuglana, badminton – tenis,

mini odbojka, košarka u vodi, odbojka u vodi, frizbi i mnoge druge. Navedene i

druge zabavno – rekreativne igre mnogi građani samoincijativno koriste

individualno, sa članovima porodice, prijateljima i poznanicima.

9

5. ZAKLJUČAK

U savremenim uslovima življenja sport je veoma značajan dio kulture i

ukupnih materijalnih i duhovnih vrijednosti ljudske zajednice. U sportskoj

djelatnosti sadržana su sva prava ljudi da se bave sportskim aktivnostima, da

se slobodno udružuju u klubove , društva i druge slobodne asocijacije u

kojima se nezavisno utvrđuju pravila sportske igre i takmičenja.

Jedna od najrasprostranjenijih i najefikasnijih područja opće tjelesne kulture

predstavlja sportsko – rekreativna aktivnost. Rekreacija predstavlja

cjelokupnu dobrovoljnu aktivnost čovjeka izvan profesionalnog rada s ciljem

odmora, osvježenja, jačanja zdravlja, zabave i razonode, a upražnjava se:

putem tjelesnog vježbanja, društveno – zabavne aktivnosti, muzičke

aktivnosti, zanatske i tehničke aktivnosti, likovnog ispoljavanja, sakupljačke

djelatnosti, aktivnosti u prirodi i drugo.

Sistematsko tjelesno vježbanje, naročito ako je slobodno i svjesno

prihvaćeno, može izvršiti prilično koristan utjecaj na poboljšanje

intelektualnih sposobnosti, kao i karakternih osobina ličnosti što i nije tako

beznačajno. Tako je tjelesnom vježbanju, odnosno sportskoj aktivnosti

pripala tako značajna uloga u očuvanju integralnog biološkog statusa čovjeka,

koji je danas, u savremenim uslovima života i rada, veoma ugrožen.

10

LITERATURA

Knjige:

1. Polič, B. – Radovanović, S. – Dr. Berković, L. – Dr. Blagajac, M. –Dr.

Petrović, D. – Dr. Đurđević, V. – Dr. Petrović, K. – Dr. Savić, S. – Lukač, S.

– Mr Ban, D.: „ Društvo i fizička kultura“, Radnički univerzitet „ Veljko

Vlahović “,Subotica 1980

2. Smajić, M.:“ Sport egzistencijalna i esencijalna potreba čovjeka kao bio –

psiho – sociološkog bića “, Općina Ilidža, Ilidža 2000

11