STRESMr.sc. Tomislav Peša

Predavanje: 09.12.2010.Organizacija rekreacijskih

aktivnosti

Povijest naziva Riječ stres potječe is srednjovjekovnog

engleskog jezika “stress”, “to stress” i označavala je napor, nevolju, ograničenje ili udarac

Povijest istraživanja stresa veže se uz Hansa Selyja koji je u svojim istraživanjima uočio stanje organizma koje se pojavljivalo kod bolesnika u ranim fazama oboljenja tzv.“nespecifični simptomi”

Mučnina, vrtoglavica, groznica, slabost, pomanjkanje teka, bolovi u mišičima i sl.

- 1936. objavljuje prva razmatranja na temu te ih naziva “Biološki Stres”

Stres kao opći pojam

Uobičajeno shvaćanje stresa:

Nešto što nas živcira ili zabrinjava kao što jebolest, svađa, nasilje, problemi na poslu,promjene u životnim okolnostima bile

pozitivne ilinegativne i sve ostale situacije koje

zahtjevajuprilagodbu na novonastale okolnosti

Stres kao stanje organizma

Stanje u kojem je poremećena psihofizička ravnoteža organizma te je potrebno ulaganje dodatnih napora i energije kako bi se povratila ravnoteža

Reakcija duha i tijela na nastale promjene

Reakcija organizma u stanju stresa

“ALARMNA REAKCIJA” – izraz opće mobilizacije obrambenih snaga organizma

“STADIJ OTPORA” – tijelo jača te se odupire štetnom djelovanju do granice izdržljivosti

“STADIJ ISCRPLJENOSTI” – slabljenje organizma prelaženjem granice izdržljivosti gdje dolazi do trošenja rezervi snage i energije organizma

Opći sindrom adaptacije

sposobnost organizma na neutraliziranjenegativnog djelovanjam stresa tevlastitim snagama održati psihofizičkuravnotežu i normalno funkcioniranje organizma

Uzroci pojave stresaSvi uzročnici koji izazivaju reakciju organizma

nazivaju se STRESORIMA:

- ŠTETNI AGENSIštetne tvari koje biokemijski izazivaju stres

- FIZIOLOŠKI DOŽIVLJAJIhladnoća, rad mišića, prijelomi, povrede,

bolest, i sl.

- PSIHIČKI DOŽIVLJAJIemocije, ushićenje, strah, trema, nesigurnost,neodlučnost i sl.

Priroda životinjskog nagona Borba ili bijeg – instiktivna reakcija životinje

na opasnost u okruženju- Krv otječe iz kože i unutrašnjih organa u

mišiće (porkrvljenost mišića)- Nadbubrežna žlijezda izlučuje veće količine

hormona adrenalina i noradrenalina koji izazivaju reakciju

- Mobilizira se veća količina ugljikohidrata, odnosno pospješuje se opskrba šećerom, izvorom energije

- Mobilizira se rezervna masnoća - povećana aktivnost mišića

Nagon kao stresorČovjek reagira kao i životinja – tijelesne

funkcijereagiraju kao kod životinje

Misaone forme sprečavaju životinjsko djelovanje

“borba ili bijeg”

Misaona forma u sukobu sa tjelesnim reakcijama

- nakupljena, nerealizirana energija

PSIHOFIZIČKI DEBALANS – čovjek je sam sebi

stresor, misaone forme, odgoj, navike, moralni i

etički stavovi i sl.

Najčešće bolesti uzrokovane stresom

Stres djeluje u i pri svakoj bolesti !!! Čir na želucu ( poremećaj opskrbe želućanih

stijenki krvlju uz pojačano lučenje želučane kiseline, želučana sluznica probavlja samu sebe)

Dijareja (probavne smetnje; uzrok loša hrana, strah)

Visok krvni tlak – niski krvni tlak (nesvjestica, trnci)

Poremećaj metabolizma Ateroskleroza, najčešće oboljenje uzrokovano

stresom Pad imunološkog sustava Depresija

Pozitivni stres- Stres je svakodnevna pojava – potiče nas naakciju, djelovanje, razmišljanje, kreativnost,produktivnost, sam rad, sve funkcije i

djelovanja utoku dana su potaknuta stresom

- Negativni aspekti stresa rezultiraju u slučaju

nekontroliranog raspolaganja svojom energijom

odnosno elementima održavanja ravnotežepsihofizičkog stanja organizma

Održavanje ravnotežeKako bi se spriječilo štetno djelovanje stresa naorganizam potrebno je održavati ravnotežu

funkcija,odnosno organizam mora biti u mogućnosti

refleksnosuzbiti negativnu reakciju, a to se najbolje postižedjelovanjem (preventivnim) na zdravlje i toodržavanjem:

Tijelesne aktivnosti Razumne prehrane Psihičke higijene

Tjelesna aktivnost

Stres mobilizira snage organizma “Borba-bijeg” efekt, odnosno ALARMNU REAKCIJU, budući čovjek ne reagira nagonski kao životinja, potrebno je akumuliranu energiju potrošiti kako bi se tjelesne funkcije normalizirale

Usporedba“koncentracija skakača u dalj, mobilizacijasveukupne snage na skok i u trenutku

najvećekoncentracije oduzima mu se pravo skoka”

Čovjek osuđen na kretanje Mišić – najveći organ- “Homo movens”, da bi mišić normalno

funkcionirao potrebno je kretanje, odnosno mišićna aktivnost

- “Homo sedens”, moderno vrijeme tjera čovjeka da većinu svog vremena provodi u statičnom položaju, sjedenje ili ležanje, što dovodi do atrofije, zakržljalosti mišićnog organa, samim tim dolazi do slabije potencijalne obrane organizma od napada stresora, te izaziva grčenje i ukrućivanje mišića

- Tjelesna, fizička aktivnost omogućava mišiću da ostane elastičan i fleksibilan i samim tim otporan na djelovanje stresora

Pomanjkanje kretanja- teško se održava tjelesna i psihička ravnoteža- podložnost i najmanjem stresu je velika- pojavljuju se vegetativne smetnje; nesanica,

mlitavost, umor, bol u kostima, nervoze i sl.- ateroskleroza i povećane masnoće u krvi- povećana mogućnost srčanog infarkta- dolazi do pomanjkanja kisika u svim stanicama

organizma- loša koncentracija i pamćenje

Kretanjem i fizičkom aktivnošću prevenira se negativan

utjecaj djelovanja stresora te se jača cijela konstitucija

tijela a samim tim i psihičke sposobnosti čovjeka

Razumna prehrana- Prehrana preventivno djeluje na utjecaje stresa- pravilnim unosom namirnica pospješuje se funkcionalnost cijelog organizma kao i otpornost

na stresne podražaje

Opći naćin prehrane kao preventiva stresu

1. Jesti dovoljno da se zadovolji osjećaj gladi2. Konzumirati manje obroke više puta dnevno (manji stres na metabolizam i probavne

funkcije organizma)3. Nikad ne jesti u žurbi

Psihička higijena Stres započinje već s mislima ili emocijama.

Sama pomisao na neugodu dovodi do kaskadnog slijeda biokemijskih reakcija koje započinju u dijelovima mozga označenim kao hipotalamus i hipofiza, a čiji je krajnji rezultat stimulacija nadbubrežne žlijezde i pojačano lučenje adrenalina. Samo nekoliko sekundi kasnije srčani, kao i ritam disanja se snažno ubrzavaju, naprežu se mišići, šire zjenice, te se oslobađa glukoza deponirana u jetri i mišićima. Istodobno dolazi do aktivacije gušterače, kao i produkcije inzulina i glukagona, kako bi se stanice tijela dovoljno opskrbile glukozom.

PSIHOSOMATSKI POREMEĆAJI

Pod pojmom “Psihosomatski poremećaji“,podrazumijevaju se poremećaji funkcije nekog odtjelesnih organa ili sistema, izazvani psihičkomnapetosti ili doživljenim psihičkim stresom.Razlike između PSP i poremećaja funkcije

izazvanebolešću nekog organa očituju se u slijedećem:

- Kod “PSP” javlja se prvo poremećaj funkcije nekog organa, a kasnije može doći i do pojave oštećenja i bolesti tog organa, u kom slučaju govorimo o “psihosomatskoj bolesti”.

- Kod organski uvjetovane bolesti, prvo se javlja obolenje nekog dijela tijela , a tek potom i poremećaj funkcije .

Doživljen psihički stres ili duže doživljavanje psihičke napetosti dovodi do pojave nesanice, glavobolje, turobnog raspoloženja, osjećanja težine i pritiska u grudima, muke u želucu, preznojavanja, trnjenja u pojedinim dijelovima tijela, lupanja srca, oscilacija tlaka, brzog zamaranja i nesvjestica.

- Navedeni simptomi se često izmjenjuju ili se više njih javlja u isto vrijeme, a uvijek je prisutan i strah.

Prevencija razvoja psihosomatskih poremećaja

- Za prevenciju PSP najvažnije je da se što manje psihičke energije

izgubi u toku odrastanja i da se u svakodnevnom životu postigne

ravnoteža između potrošnje psihičke energije i obnavljanja.

Psihička energija se ne obnavlja spavanjem već budnimsmirivanjem, “autogenom” sugestijom na misaone forme.

- Za postizanje ravnoteže između obnavljanja i potrošnje psihičke

energije potrebno je utjecati na stil življenja svakog pojedinca, a

što se može postići populariziranjem sportskih aktivnosti i svih

drugih oblika rekreacije, te populariziranjem zdravog stilaživljenja, bez korištenja adiktivnih psihoaktivnih

suspstanci, kaošto su:pušenje, alkohol, tablete i droga.

Psihohigijena, savjeti Umjesto uzimanja stimulansa i sredstava za

smirenje, suvremeni čovjek bi trebao naučiti metode za izbjegavanje stresa i smanjivanje njegovih štetnih učinaka.

Neke od njih možemo provoditi sami, kao što je smanjenje obima dnevnih obaveza (radnih, obiteljskih, školskih, društvenih), uvođenje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, izbjegavanje stimulansa i sedativa, uredan ritam spavanja i budnosti, redovna tjelovježba uz tehnike opuštanja i meditacije.

Obnova psihičke energije Psihička energija se obnavlja u stanjima

opuštenosti, u stanjima kad organizmu treba malo energije u “misaonom” sistemu, te se višak energije nakuplja kao buduća rezerva.

treba upozoriti na činjenicu da se u toku sna “rezerva“

psihičke energije ne obnavlja. U toku sna iz preostale

hrane u želucu oslobađa se i psihička energija , koja u snu nije potrebna “misaonom” sistemu, te se odmah veže na “autonomni” nervni sistem.

Radi toga se često u jutro lošije osjećamo: nikad ne leći punog želuca

Održivost higijene psihe Smijeh, plač, vika Razgovor, povjeravanje Obitelj Odmaranje Hobi Duboka i smirena disanja Ledeno / toplo tuširanje Meditativne tehnike

Zaključna razmatranja Borba protiv stresa neminovno uključuje tri osnovna segmentazdravlja:1. Tjelesna/fizička aktivnost2. Razumna/zdrava prehrana 3. Psihička higijenaJedino brižljivim i svijesnim odnosom spram svihnavedenih segmenata moguća je održivostpsihofizičke ravnoteže organizma a samim tim iotpornost na stresore kao potencijalih uzročnikastresa i njegovih negativnih učinaka po

organizam

Literatura Selye,H. Antistres program, kako prevladati stres, Prosvjeta

Zagreb, 1996. E.Aronson, T.D. Wilson, R.M. Akert, Socijalna psihologija, Mate

d.o.o. Zagreb 2005. Charles Spielberger, Stres i tjeskoba, izdavačka djelatnost

Globus, Zagreb 1986. Peter Tyrer, Kako živjeti sa stresom, Mladinska knjiga, Ljubljana – Zagreb 1991Internet:- www.plivazdravlje.hr- www.poliklinika-harni.hr- www.bzaim.ba (neuropsihjijatrijska ordinacija, stručni rad –

psihosomatski poremećaji)- www.hrana.com- www.zzjzpgz.hr (narodni zdravstveni list)- www.zdravljeizivot.com - www.vasezdravlje.com - www.pregled.com