View
598
Download
10
Category
Preview:
Citation preview
TEMELJENJE
TEMELJ je dio konstrukcije koji omogućuje da se opterećenje sa "ležajeva" konstrukcije raspodjeli na toliku površinu tla, kolika je potrebna kako bi se postigla potrebna sigurnost od sloma tla, a da pri tom deformacije (slijeganje tla) omogućuju funkcionalnost građevine.
TEMELJI se dijele na : PLITKI temelji DUBOKI temelji
PLITKI TEMELJI prenose opterećenje od objekta na tlo samo preko donje dodirne površine temelja i tla. Plitki temelji se dijele na:
TEMELJI SAMCI (pojedinačni stup, - masivni (puni, šuplji): mostovi, dimnjaci)
TEMELJNE TRAKE (temelji zidova) TEMELJNI NOSAČI (dva ili više stupova ili zidova) TEMELJNI ROŠTILJI (slabo tlo, nejednoliko slijeganje) TEMELJNE PLOČE (tlo male nosivosti)
PRO[IRENJE KOJE NIJE OBAVEZNO
ARMATURA STUPA
STUP
ARMATURA TEMELJA U
TEMELJNI ZID
JEDNOM SMJERU
PRESJEK
TLOCRT
SAMAC TRAKA
A AA A
A-ATEMELJARMIRANU OBA SMJERA
GLAVNA
Temelji samci i temeljne trake
TEMELJNI NOSA^
KONSTANTNE
PROMJENJIVE
TEMELJNA PLO^A
DEBLJINE
TLOCRT
PRESJEK
TLOCRT
PRESJEK
A A
A-A
Temeljni nosač i temeljna ploča
TEMELJNI RO[TILJI
PRESJEK
TLOCRT
A-A
AAAA
Temeljni roštilj
GRANICA VLASNI[TVA
PRESJEK
TLOCRT
Konzolni rubni temelji (varijanta temeljnog nosača)
DUBOKI TEMELJI se primjenjuju kada na tlo treba prenijeti velike horizontalne sile, ili ako se nosivi slojevi male deformabilnosti nalaze na velikoj dubini. Prenose opterećenje i sa svojim bočnim stranicama.
Q
qf qtqt D
Q
qf
qt qt DW W
Masivni duboki temelj Pilot ili bunar
qf* (A ) >>qt* O*Dbqf*
qt* O*D≤(A )b
Podjela dubokih temelja: MASIVNI: - betonske dijafragme kao temelji
- temelji na bunarima - temelji na kesonima RAŠČLANJENI: - piloti Posebna vrsta: ZAMJENJUJUĆI i PLIVAJUĆI temelji
DOZIDAVANJE
RADNA KOMORA
KESON
OKNO
SPLAVNICA
STUP
KESONGRABILICABUNAR
NPV
POTKOPAVANJE
Bunar i keson
ZACJEVLJENI BEZ OBLOGE
NABIJENI SVRDLANI
cijev cijevpromjenjivog
presjeka
Frankisa cijevi bez cijevi
Raymond cijev izva|ena
Nekoliko primjera pilota izvedenih u tlu (raščlanjeni duboki temelji)
FAZA PUTOVANJAPLIVAJU]ISANDUK DOVR[ENA KONSTRUKCIJA
ISPUNA
PRIPREMLJENAPODLOGA
NASIP
POLO@ENA NA DNO
Primjer dubokih masivnih temelja (plivajući sanduk)
DODIRNI PRITISCI za plitke temelje
Osnovni problem kod dimenzioniranja temelja je definiranje raspodjele pritisaka na dodiru između temelja i tla. Razlikujemo raspodjelu ovisno o tome da li temelj promatramo kao KRUTI ili SAVITLJIVI (elastičan).
Raspodjela dodirnih pritisaka za idealno SAVITLJIVI temelj:
p = jednoliko raspodjeljeno optere}enje
SSmin
max
linija deformacije dodirne plohe temelj - tlo
jednoliko raspodjeljena reakcija podloge (tla) q=p
S-uspravni pomak(slijeganje)
na savitljiv temelj, I 0k≈
q
Raspodjela dodirnih pritisaka za idealno KRUTI temelj:
nejednoliko raspodjeljena reakcija podloge (tla)
qp
za koherentne materijale
qp
za nekoherentne materijale
linija deformacije dodirne plohe temelj - tlo
p= jednoliko raspodjeljeno optere}enje
S
na potpuno kruti temelj,a)
b)
Ik≈∝
a) Kruti temelj i njegova deformacija, b) Oblik reakcije podloge ovisan o vrsti tla
KRUTI PLITKI TEMELJ
Za potrebe dimenzioniranja plitkog krutog temelja uvodi se pretpostavka da se
raspodjela dodirnih pritisaka može dovoljno točno aproksimirati sa izrazom koji daje linearnu raspodjelu dodirnog pritiska:
WyM
WM
LBP y
xx
2,1 ±±⋅
=σ
Dodirna površina ne može preuzeti vlačna naprezanja te treba izvršiti redukciju:
Rb/6
b/3
b
eD
f
b1
+σ1
+σ1
-σ2
σ =02
P
P
EA
EA
R
M- moment na središnju točku temelja P – vertikalna sila
WM
FP
2,1 ±=σ
PMe =
F=l*b -površina temeljne plohe
6blW
2⋅=
e < b/6 ⇒ σ1 i σ2 tlak
Za e > b/6 ⇒ σ1 tlak, σ2 vlak: redukcija na b1 = 3 [(b/2) – e]
pri tom je σ'2 = 0
TEMELJNI NOSAČ (proračun za linearnu raspodjelu naprezanja)
1
Načini preoblikovanja temelja sa spritisaka: b) trapezni temelj; c) nesimetr
21 QQR += 1S QM =
WM
FR S
2,1 ±=σ
r
vrhom dični temel
21 Qr ⋅−⋅
r2
obivanja jednolike raspodjele dodirnih j
2r
DIMENZIONIRANJE PLITKOG TEMELJA
Dimenzionirati temelj znači odrediti njegove dimenzije (dužinu, širinu, visinu i dubinu temeljenja), a da su pri tom zadovoljeni uvjeti:
- graničnog stanja nosivosti (naprezanja na dodiru temelja i tla, trebaju biti manja od granične nosivosti tla ispod temelja)
- graničnog stanja uporabivosti (slijeganje tla ispod temelja ne smije ugroziti stabilnost i uporabivost objekta)
Za provjeru oba uvjeta treba odrediti: graničnu nosivost tla ispod temelja (a koja ovisi osim o svojstvima tla i o dužini, širini temelja, te o dubini temeljenja), te izračunati veličinu slijeganja i diferencijalnog slijeganja temelja.
VISINA TEMELJA POJEDINAČNI NEARMIRANI TEMELJI Izvode se za mala opterećenja i građevine "klasične" izgradnje. Može se izvoditi
od kamena, opeke, betonskih blokova, nearmiranog betona. Prema potrebnoj širini temelja (nosivost tla) određuje se visina temelja ovisno o
rasprostiranju naprezanja kroz materijal temelja. Kut rasprostiranja naprezanja α ovisi o otpornosti materijala od kojeg je izrađen temelj i o veličini pritiska koje temelj prenosi na tlo.
α = 45° - masivni beton
α = 30° - opeka
jednostavnija izvedba, izvođenje bez oplate izvođenje sa štednjom materijala, ali je
potrebna oplata
POJEDINAČNI TEMELJ OD ARMIRANOG BETONA
α
α
a a+2b
bc
t r
S
tlocrt
presjek
linearnaraspodjelaneprezanja
armatura
L
B
M
P
v
σ1
σ2
Potrebno je proračunati:
a/ armatura za vlačna naprezanja (savijanje) ⇔ M = r * S
b/ poprečna armatura za preuzimanje poprečnih sila ⇔ S c/ kontrola na probijanje vertikalne sile
P' = P - σTLA * (0.5b + a + 0.5b) * (0.5b + h + 0.5b)
ODABIR DUBINE TEMELJENJA OVISI O: 1. Dubini smrzavanja tla 2. Razini podzemne vode 3. Svojstvima tla (slijeganje, nosivost temelja) 4. Utjecaju susjednih građevina 5. Konstrukciji građevine 6. Utjecaju vegetacije (korijenje) i erozije
Utjecaj novih i postojećih susjednih temelja
DETALJI IZVEDBE TEMELJA
PRIPREMA PODLOGE
sloj čistoće od jalovine, tucanika ili betona niske marke (ovisno o vrsti tla) -filtersko pravilo -geotekstili zamjena materijala zaštitni sloj (od betona na mekim stijenama)
GLINA
ZASIP
TEMELJ
NPVGLINA
ZASIP
STUP
NPV
TEREN
TAMPON PROPISANE ZBIJENOSTII GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA
TAMPON PROPISANE ZBIJENOSTIGRA\EVNA JAMA OBLO@ENA GEOTEKSTILOM
LINIJA RASPROSTIRANJADODATNOG OPTERE]ENJA
ODNOS TEMELJA I PODOVA
dobro nosivo tlo
slabo nosivo tlo
povr{ina terenapodna konstrukcija
N A S I P
oslanjanje podova na nasip (problem slijeganja kod većih opterećenja)
dobro nosivo tlo
slabo nosivo tlo
povr{ina terenapodna konstrukcija
N A S I P
oslanjanje podne ploče na temelj
HIDROIZOLACIJE
Hidroizolacije u temeljima mogu štititi građevinu od:
⎯ vlage, koja je u tlu uvijek prisutna kao procjedna ili kapilarna voda;
⎯ podzemne vode, koja oscilira tijekom godine te temelji mogu povremeno ili stalno biti ispod njenog nivoa;
⎯ od tekućine u konstrukciji, ako konstrukcija služi kao spremnik za tekućine, bazen i sl.
⎯
Povr{ina terena Povr{ina terena
NPV
Podzemna ili procjedna voda
Teku}inaPovr{ina terena
hidroizolacija
za{titahidroizolacije
filtar
dren. cijev
Zaštita hidorizolacije: - opeka "na nož", - stiropor, - pjenobeton - ili neki drugi materijal koji ima ulogu zaštite od mehaničkog oštećenja. Kod temeljnih traka na kosini treba za hidroizolaciju načiniti podlogu od mršavog betona sa kosinama, tako da se izbjegnu oštri kutovi lomljenja izolacionih slojeva.
Povr{ina terena
vodoravna izolacija zidauspravna izolacija zida
izolacija poda
DILATACIJE I SUSJEDNI TEMELJI
Dilatacija duge zgrade najčešće se rješava na način da se izvedu dva neovisna zida na zajedničkom temelju.
dt
d2t
Povr{ina terena
Uvjeti izvedbe temeljne trake na kosoj površini tla
Recommended