Preview:
Citation preview
- 1. Katarina amber, prof. SHIZOFRENIJA
- 2. to je shizofrenija? Shizofrenija je duevni poremeaj kojeg
karakterizira gubitak veze s realnou, halucinacije, ograniene
emocije, pad motivacije i radne i socijalne aktivnosti. Ako se
bolest dijagnosticira na vrijeme i zapone adekvatno lijeenje
postoji velika mogunost dranja bolesti pod kontrolom, a u nekim
sluajevima moe doi i do nestanka bolesti. Bolest najee zahvaa
mukarce izmeu 18 i 25, a ene od 25 do 45 godine ivota.
- 3. Simptomi Poetak bolesti moe biti nagao ili se bolest pone
javljati postupno, a najei simptomi koje mogu uoiti bolesniku
bliske osobe su ekscentrino i neuobiajeno ponaanje, povlaenje u
sebe i izbjegavanje kontakata sa drugim ljudima. Simptomi se
razlikuju prema jaini i tipu shizofrenije, a moemo ih podijeliti na
negativne i pozitivne. Pozitivni simptomi se oituju pojaanjem ili
poremeajem normalnih funkcija. Negativni simptomi oituju smanjenjem
ili gubitkom normalnih funkcija.
- 4. Najei simptomi shizofrenije su umiljanje pacijenata kako
netko kontrolira njihovo ponaanje i ita im misli, te da ih netko
progoni. este su i pojave slunih halucinacija, pa pacijenti esto
govore kako uju neke glasove koji im se obraaju, pa im onda oni
odgovaraju na pitanja. Kod pacijenta oboljelih od shizofrenije esto
se uoava ritualno ponavljajue ponaanje ili pokreti i smanjen fond
rijei prilikom razgovora.
- 5. Podjela Shizofrenija se moe podijeliti na: - Paranoidnu -
Dezorganiziranu - Katatonu. Paranoidna shizofrenija se oituje
stalnim umiljanjem pacijenta da ga netko progoni i promatra, a uz
to su prisutne i halucinacije. Dezorganizirana shizofrenija oituje
se disociranim miljenjem, estim grimasama lica, udnim i
nekontroliranim smijehom i drugim manifestacijama udnog ponaanja i
raspoloenja, a halucinacije se javljaju tek povremeno. - Katatonu
shizofreniju karakteriziraju ekstremni tjelesni poremeaji, kao to
je potpuna nepokretnost i nemogunosti komuniciranja s pacijentom
ili pretjerana motorika aktivnost, koja moe ugroziti i pacijenta i
njegovu okolicu.
- 6. Dijagnoza Bolest se dijagnosticira na temelju klinike slike
i simptoma bolesti. Vrlo su vane i informacije koje lijenik moe
dobiti od pacijentove obitelji ili prijatelja. Pregledom i
anamnezom pacijenta treba iskljuiti mogue psihoze nastale zbog
uzimanja narkotika, a laboratorijskim pretragama je neophodno
iskljuiti endokrinoloke ili neuroloke poremeaje koji se mogu
manifestirati slinim simptomima.
- 7. Prognoza Prognoza bolesti ovisi o redovitom lijeenju i
uzimanju terapije. Jedna treina pacijenata postie trajno ili
znaajno poboljanje. Dobra prognoza je i u sluajevima kasnije pojave
bolesti i dobrog funkcioniranja pacijenta prije bolesti.
- 8. Terapija Za uspjeno lijeenje je vrlo vano vrijeme koje je
prolo od pojave simptoma do poetka uzimanja terapije, jer to utjee
na brzinu poboljanja, kvalitetu reagiranja na terapiju i jainu
negativnih simptoma. Za lijeenje se rabe psihosocijalna i
profesionalna rehabilitacija, psihoterapija i antipsihotici.
- 9. Oboljeli od shizofrenije esto, u razdobljima izmeu
psihotinih epizoda, imaju izraene simptome depresije. Otprilike dva
od deset bolesnika pokua poiniti samoubojstvo, a priblino ih
polovica u tome i uspije. Samoubojstvo je glavni uzrok smrti
shizofrenih bolesnika, veinom mladih. Samoubojstvo je u veine
bolesnika rezultat depresije koja se pojavljuje kada su psihotini
simptomi vrlo slabo izraeni ili ih nema, a bolesnik ima sposobnost
potpuno jasnog rasuivanja i uvida u svoju bolest. Ponekad
samoubojstvo moe biti posljedica slunih halucinacija ili sumanutih
ideja.
- 10. Shizofrenija- podvojena linost