Uloga hrvatskih sindikata u procesu pristupanja EU Western Balkans Trade Unions and EU integration

www.sssh.hr1

Uloga hrvatskih sindikata u procesu pristupanja EU

Western Balkans Trade Unions and EU integrationZagreb, 11.-20. travnja 2013, hotel Dubrovnik

Darko Šeperićstručni suradnik SSSH za europske integracije

darko.seperic@sssh.hr

www.sssh.hr2

Nekoliko usporedbi: Hrvatska – EU

• BDP: 10.400 EUR, 61% prosjeka EU27 (prema kupovnoj moći, 2011.)

– 2001: 51% prosjeka EU

• stopa nezaposlenosti (anketna): 18,7%, EU27 = 10,9% (veljača 2013.)

• stopa zaposlenosti: 55,3%, EU27 = 68,5% (2012.) – najniža u EU

• prosječna plaća u RH viša nego u dijelu novih članica, ali je i razina cijena viša

• ekonomija već visoko integrirana u tržište EU

– više od 60% uvoza i izvoza otpada na EU

www.sssh.hr3

Pristupni proces - pregled

• proces pristupanja EU započinje nakon izbora u siječnju 2000.

– visoka inicijalna potpora javnosti članstvu u EU – oko 75% (2000.-2003.)

– konsenzus svih parlamentarnih stranaka

• 2001. – potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)

• 2003. – predan formalni zahtjev za članstvo, SSP stupio na snagu

• 2004. – status zemlje kandidatkinje

• listopad 2005. – otvoreni pristupni pregovori (nakon odgode - ICTY)

• lipanj 2011. – zaključeni pristupni pregovori• prosinac 2011. – potpisan Ugovor o pristupanju

– do travnja 2013. ratificirale 24 države članice (osim Belgije, Njemačke i Danske)

• siječanj 2012. – referendum o članstvu u EU– 66% ZA (odaziv: 43,5%)

• 1. srpnja 2013. – predviđeni datum pristupanja Hrvatske EU

www.sssh.hr4

Konsenzus elita političkih elita

• SSP ratificiran jednoglasno u Hrvatskom saboru 2001.

• Rezolucija o pristupanju RH EU (2002.) određuje članstvo kao strateški nacionalni cilj – usvojena u Saboru sa samo jednim suzdržanim glasom

• povratak HDZ-a na vlast 2003. ne mijenja odnos prema EU – članstvo i dalje ostaje temeljni strateški cilj vanjske, a i unutarnje, politike RH

• uoči početka pregovora – neformalni dogovor SDP-a i HDZ-a (“Savez za Europu”)

– Nacionalni odbor za praćenje pregovora

• Rezolucija o strateškim odrednicama u procesu pregovora (2005.) – usvojena u Saboru s jednim glasom protiv i jednim suzdržanim

• među strankama i drugim organiziranim društvenim skupinama, protivljenje pristupanju izražavaju jedino marginalne grupe i pojedinci (s oba ekstrema političkog spektra)

www.sssh.hr5

Potpora javnosti

• potpora javnosti počinje opadati nakon povratka HDZ-a na vlast 2003.

– najniža u lipnju 2005. (42%), potom se stabilizira na oko 50%

• mogući razlozi:

– nedovoljni i nezadovoljavajući komunikacijski napori vlade (Komunikacijska strategija)

– javna percepcija odnosa EU prema Hrvatskoj kao nepravednog (suradnja s ICTY-em – slučaj Gotovina, ulazak Bugarske i Rumunjske – stroži kriteriji za RH)

– u završnoj fazi pristupanja – ekonomska i socijalna kriza u mnogim starim članicama

• posebno zabrinjavajuć pad potpore među mladima

– završni razred srednje škole – 2004. 12% protiv članstva, 2010. 49%

– samo 20% smatra se dobro informiranima

• nedostatak kvalitetne javne rasprave o članstvu u EU, temeljene na racionalnim argumentima i analizama troškova i koristi

– argumenti protiv članstva ostaju na razini “gubitka nacionalnog suvereniteta”, zabrane proizvodnje tradicionalnih proizvoda i sl.

www.sssh.hr6

Hrvatski sindikati i EU

• SSSH ima status promatrača u EKS-u od 1998., a od 2004. punopravni je član; NHS član od 2010.

– koristi: stručna pomoć, pristup informacijama i lobiranje prema institucijama EU

• Deklaracija Vijeća SSSH o procesu prilagođavanja i pridruživanja RH EU (2000.), Rezolucija 4. kongresa SSSH o uključivanju sindikata u procese prilagodbe RH EU (2002.)

• SSSH od početka zauzima pozitivan stav prema pristupanju Hrvatske EU, ali uz sljedeća načela, koja naglašava tijekom cijelog pristupnog procesa:

– transparentnost i uključenost socijalnih partnera i javnosti u proces pregovora

– pristupanje ne smije biti iskorišteno za snižavanje postojeće razine radnih i socijalnih prava

– inzistiranje na izradi analiza učinaka po pojedinim sektorima i određivanje strateških ciljeva koje RH želi postići članstvom u EU (općenito i na razini sektora)

• strateški cilj SSSH: aktivno sudjelovati u procesu pristupanja i usklađivanja s EU, u skladu s navedenim načelima

www.sssh.hr7

Hrvatski sindikati i EU (2)

• Nacionalna koordinacija sindikata za europske integracije

• Koordinacija SSSH za europske integracije

• međuregionalna sindikalna vijeća

– Hrvatska-Italija

– Hrvatska-Slovenija-Mađarska

• od 1998. u SSSH postoji osoba zadužena za europske integracije i koordinaciju aktivnosti SSSH i udruženih sindikata na ovom području

• niže sindikalne razine – manji interes za proces pristupanja, prisutniji euro-skepticizam

• unatoč nezadovoljstvu načinom vođenja pristupnog procesa od strane Vlade RH, prevladava argument da je članstvo pozitivno za Hrvatsku kao glavni motivator institucionalnih reformi

www.sssh.hr8

Pregovori o pristupanju

• 35 pregovaračkih poglavlja (2004./2007. – 31)

• 127 mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja (benchmarks) – novost u procesu pregovora

– 23 mjerila za otvaranje u 11 poglavlja, 104 mjerila za zatvaranje u 31 poglavlju

– usvajanje zakona, strategija, akcijskih planova, ili ispunjavanje određenih obaveza iz SSP-a

– nije dovoljno uskladiti zakone, nego treba dokazati da se takvi i provode u praksi

• pregovori ukupno trajali 5 g. i 6 mjeseci – dulje nego s ijednom novom članicom iz 2004. i 2007.

• RH - visoko centralizirana pregovaračka struktura, s dominantnom ulogom Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (do 2005. zasebna ministarstva)

www.sssh.hr9

Pregovori o pristupanju – transparentnost i uključenost civilnog društva

• sve vlade od 2000. postavile brzinu dovršenja pregovora kao strateški cilj

– proisteklo iz pristupa koalicijske vlade (2000.-2003.) koja je željela nadoknaditi izgubljeno vrijeme u europskoj integraciji i sustići Bugarsku i Rumunjsku

– govor političkih elita i izvještavanje medija fokusirani na datum pristupanja EU

• brzina pregovora važnija od široke predstavljenosti svih dionika i uključenosti javnosti, odnosno kvalitetne pripreme novih zakona i pregovaračkih stajališta

– nedostatak sektorskih analiza, analiza troškova i koristi...

– većina EU zakona usvojena po hitnom postupku koji znatno skraćuje mogućnost parlamentarne i javne rasprave

• unatoč određenim formalnim mehanizmima uključenosti, stvarni utjecaj civilnog društva i socijalnih partnera na proces pregovora bio je ograničen

– iste slabosti od kojih i inače pati socijalni i civilni dijalog u RH

www.sssh.hr10

Radne grupe za pojedina poglavlja

• šira uključenost civilnog društva i ostalih interesnih i stručnih grupa trebala se postići radnim grupama formiranim za svako od 35 pregovaračkih poglavlja

• 30-50 članova, većina predstavnici različitih ministarstava i drugih državnih institucija

• trebale sudjelovati u procesu screeninga (usporedbe HR i EU zakonodavstva) i izrade pregovaračkih stajališta

• u praksi grupe održale svega par sastanaka i uglavnom prestale djelovati nakon procesa screeninga

– pregovaračka stajališta bila su im predstavljena, s mogućnošću komentara

– sindikalni prijedlozi nisu bili prihvaćeni

– odbijen zahtjev za dobivanjem informacija o tijeku Pristupnih konferencija

www.sssh.hr11

Nacionalni odbor za praćenje pregovora

• osnovan u siječnju 2005. kao rezultat dogovora vladajućeg HDZ-a i glavne opozicijske stranke SDP-a

• posebno radno tijelo Sabora kojim predsjedava čelnik opozicije

• osim zastupnika, uključeni predstavnici akademske zajednice, socijalnih partnera i Ureda Predsjednika (bez prava glasa)

• nadgleda i ocijenjuje tijek pregovora, daje mišljenja na pregovaračka stajališta i smjernice za daljnji tijek pregovora

• često se navodi kao primjer dobre prakse uključenosti parlamenta u pregovore, no stvarni rezultati upitni

• Odbor nije dobivao povratnu informaciju od pregovaračke strukture jesu li njegovi prijedlozi prihvaćani

• utjecaj sindikata ostao na simboličkoj razini

– kratki rokovi

– problem predstavljanja svih središnjica i povjerljivosti dokumenata

www.sssh.hr12

Zajednički savjetodavni odbor RH-EU

• osnovan 2006., suradnjom EESC-a i Savjeta za razvoj civilnog društva RH, uz potporu Vlade RH i Europske komisije

• 12 članova (sindikati, poslodavci, civilno društvo; 6 RH + 6 EESC), zajedničko predsjedanje RH-EU

• nadzor pristupnih pregovora, izvještaji i mišljenja o pojedinim pitanjima, širenje informacija i poticanje rasprave u javnosti

• do sada održano 12 sastanaka (2 godišnje)

• priprema za sudjelovanje predstavnika RH u EESC

– većina članova izabrani kao predstavnici RH u EESC 2013. g.

www.sssh.hr13

Delegacija EU u RH

• redovno održavanje kontakata bitno zbog:

– uloge Delegacije u pripremi Izvještaja o napretku

– informiranja o stavovima i aktivnostima EK u pitanjima važnima za sindikate

– olakšavanja pristupa drugim institucijama EU (kontakt točka za organiziranje sudjelovanja predstavnika EK na konferencijama isl.)

• povremeni sastanci na političkoj razini (šef delegacije, predsjednik SSSH) i redoviti kontakti na stručnoj razini (osoba zadužena za socijalnu politiku i zapošljavanje)

www.sssh.hr14

Pregovori o pristupanju - izazovi

• najteža poglavlja (otvorena tek u lipnju 2010. i zatvorena u lipnju 2011):

– Pravosuđe i temeljna prava (23)

• reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala

• izvještaj 15 nevladinih organizacija (veljača 2011.) – suprotno izvještaju Vlade poslanom EK, tvrdi da RH nije spremna zatvoriti poglavlje

• idući izvještaj iste grupe (svibanj 2011.) preporučio zatvaranje poglavlja, ali i nastavak monitoringa

– Tržišno natjecanje (8)

• državne potpore brodogradnji i metalnoj industriji

• predviđen monitoring u razdoblju od potpisivanje pristupnog ugovora do dana stupanja u članstvo

• procesuiranje ratnih zločina (suradnja s ITCY-em) i povratak izbjeglih osoba (povrat imovine)

• blokada pregovora od strane Slovenija (2008.-2009.) – nije vjerojatno da je utjecala na vremensko produljenje pregovora

www.sssh.hr15

Usklađivanje radnog zakonodavstva

• Zakon o radu (usvojen 1995.) temelji se na njemačkom modelu, pa je od početka bio u značajnoj mjeri usklađen s pravnom stečevinom EU

– u nekim područjima i iznad EU standarda (radničko suodlučivanje)

• značajnije izmjene 2003. – početak usklađivanja

– fleksibilizacija radnih odnosa, ali bez adekvatne kompenzacije na području sigurnosti

• u trenutku otvaranja poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje (lipanj 2009.) preostalo potpuno usklađivanje s 15 direktiva

• Vlada planirala istovremeno promijeniti i druge odredbe koje su izazivale nezdovoljstvo socijalnih partnera

• zatvaranje poglavlja 19 planirano do kraja 2008., ali su pregovori socijalnih partnera produžili proces

– sva pitanja izvan usklađivanja ostavljena za kasnije

– novi ZOR usvojen u prosincu 2009., uz protivljenje sindikata

www.sssh.hr16

Zakon o radu – najvažnije izmjene

• radno vrijeme, godišnji odmor, kolektivni višak radnika, ugovor na određeno, mjere zaštite od diskriminacije, zaštita majčinstva i roditeljski dopust, informiranje i savjetovanje radnika u multinacionalnim kompanijama (ERV)

• u većini slučajeva pobošljana prava radnika, bilo kroz veću razinu prava, bilo kroz bolje provedbene mehanizme

• europski standardi na području radnog vremena, odmora i GO preneseni bez dovoljno kvalitetne i jasne razrade

• kroz niz izuzetaka i pretjerano kompliciranih administrativnih procedura otvorena nova “siva područja”

– omogućuju poslodavcima manipulaciju sa stvarnom razinom prava

– nekim radnicima prava bi u praksi mogla biti smanjena, što je suprotno intenciji pravne stečevine (usklađivanje se ne smije koristiti za smanjivanje postojeće razine prava – članak 23. Direktive o radnom vremenu)

www.sssh.hr17

Zakon o radu – primjedbe sindikata

• radno vrijeme

– maksimalno trajanje radnog vremena skraćeno s 50 na 48 sati tjedno, ali fleksibilnije uređenje rasporeda radnih sati omogućuje poslodavcima da smanje troškove (posebno kod rada u smjenama)

• ugovor na određeno

– od uvođenja 1995. u stalnom porastu; od 2000. više od 80% novosklopljenih ugovora o radu je na određeno, što u praksi potkopava zakonsku definiciju rada na određeno kao iznimnog oblika zapošljavanja

– udio ugovora na određeno još uvijek blago ispod prosjeka EU, ali neproporcionalno pogađa mlade i žene, uz porast iznimno kratkih ugovora (1-6 mjeseci)

– unatoč uvođenju nekih mjera ograničavanja zloupotrebe (zabrana diskriminacije u odnosu na stalno zaposlene, limit od 3 godine), sindikati smatrali da novo rješenje još uvijek ne predstavlja učinkovitu zaštitu od zloupotrebe sukcesivnih ugovora na određeno od strane poslodavca, te da nije u skladu s ciljevima direktive i sudskom praksom EU

• osim pregovora s Vladom, SSSH upozorio na ove probleme Europsku komisiju (Opća uprava za proširenje, osoba zadužena za pregovore s RH)

• na inicijativu SSSH, EKS upitio pismo predsjedniku Vlade RH

www.sssh.hr18

Europska radnička vijeća

• ugrađena u ZOR 2009., ali odredbe stupaju na snagu s danom članstva u EU

– odredbe uglavnom doslovno prepisane iz direktive – nije dobro rješenje– prvenstveno se odnose na MNC sa sjedištem u RH (osim postupka

izbora, prava i obaveza članova iz RH...)– obaveza uključivanja predstavnika iz RH za MNC sa sjedištem u drugim

članicama proizlazi iz transpozicije direktive u njihovo nacionalno zakonodavstvo

– izbor i prava članova ERV u RH uređeni jednako kao i za radnička vijeća

• dosad različite prakse – promatrači, punopravni članovi, odbijeno sudjelovanje

– zabilježeni slučajevi gdje je član ERV izabran bez znanja sindikata!

• članovi ERV iz RH sudjelovanje ocijenili pozitivno

– male mogućnosti utjecaja na odluke uprave, ali mogućnost informiranja “na izvoru” i povezivanja sa sindikalnim kolegama iz drugih zemalja

www.sssh.hr19

Politike zapošljavanja i tržište rada

• glavni problemi: niska stopa zaposlenosti, nezaposlenost mladih, dugotrajna nezaposlenost

• aktivne politike zapošljavanja – oko 0,5 % BDP-a (prosjek EU27 oko 1.5%)

• mjere nedovoljno konzistentne i nepovezane s ostalim javnim politikama, nedostaje evaluacija, ukupan učinak na tržište rada malen

• 2007. – Zajednički memorandum o uključivanju (JIM)

• 2008. – Zajednički memorandum o prioritetima politike zapošljavanja (JAP)

– oba dokumenta priprema za sudjelovanje u EU politikama putem otvorene metode koordinacije (OMC)

– sudjelovanje socijalnih partnera

– trebali bi rezultirati boljom koordinacijom i implementacijom politika

• očekuje se pozitivan učinak članstva, ali ne kratkoročno i ne značajan

www.sssh.hr20

Sloboda kretanja rada

• svaka članica EU odlučuje o uvođenju prijelaznih razdoblja

– model “2+3+2”

– RH može uvesti recipročne mjere

• mali učinak na tržište rada EU

– prijelazne mjere najavile zemlje u koje tradicionalno odlaze radnici iz Hrvatske – Italija, Austrija, Njemačka

– najavili da neće uvoditi ograničenja: Finska, Švedska, Portugal...

– nove članice – vjerojatno neće uvoditi ograničenja, vjerojatnija imigracija u RH nego obrnuto

• EKS – Deklaracija o slobodi kretanja radnika iz RH (prosinac 2012.)

– poziva države članice da se suzdrže od uvođenja prijelaznih razdoblja

• migracije – očekuje se porast emigracije i imigracije (uključujući ilegalnu)

– važnost migracijske politike, predviđanja migracijskih tokova i povezivanja s analizom tržišta rada

www.sssh.hr21

EU projekti

• europski fondovi - sudjelovanje u programiranju i nadzoru provedbe

– IPA – sektorski nadzorni odbor (posebno IV. komponenta – ljudski potencijali)

– nadzorni/upravni odbor većih projekata na području zapošljavanja koje provode državne institucije (Mladi na tržištu rada, Lokalna partnerstva za zapošljavanje, Žene na tržištu rada...)

– programiranje za proračunsko razdoblje 2014.-2020.

– sredstva za socijalni dijalog (IPA, ESF)

• proračunske linije za socijalni dijalog

– do pristupanja samo kao partneri

• prednosti i opasnosti projekata financiranih iz EU fondova

• neki konkretni projekti SSSH

– INFORMIA 1 & 2 (proračunska linija za informiranje i savjetovanje)– CENEP – Sudjelovanje građana u planiranju mjera energetske

učinkovitosti (IPA)– Zajedno protiv socijalne isključenosti (Progress)

www.sssh.hr22

Komuniciranje Europe u Hrvatskoj

• Komunikacijska strategija Vlade RH (2001., 2006.)

– temeljena na sličnim dokumentima novih članica, ali bez dostatne operativne razrade

– nedostatak dvosmjerne komunikacije– izuzetno slaba provedba– bez strateškog odgovora na rastući euroskepticizam– uloga sindikata?

• komunikacija ograničena na osnovne informacije o tijeku pregovora i institucionalne aspekte EU

• SSSH višekratno pozivao na potrebu pojačanih komunikacijskih napora, informiranja građana o konkretnim posljedicama članstva u EU i o zajedničkim europskim politikama

– stav dijelili Nacionalni odbor i Delegacija EU u RH

• mediji nisu pridonijeli povećanju razine informiranosti ni otvaranju javne rasprave

– opće političke ocjene, površnost, senzacionalizam...

– birokratski jezi, fokus na formalne događaje, bez istraživačkog novinarstva

www.sssh.hr23

Referendum – kampanja i euroskepticizam• 2011. – europskeptične grupe se organiziraju i dobivaju više prostora

u medijima

• unatoč iskustvima novih članica o porastu euroskepticizma uoči pristupanja, Vlada RH u komunikacijskim naporima ignorira

• kampanja Vlade:

– EU predstavlja kao jedini logičan cilj nacionalne politike, od građana očekuje podršku i bez jasnih i sveobuhvatnih argumenata

– intenzivirane aktivnosti 6 mjeseci prije referenduma – TV i radio spotovi

• pokazuju se rezultati nedostatne javne rasprave:

– rastući euroskepticizam baziran na nepovjerenju u nacionalne političke elite (koji se projicira na EU), emocionalnim argumentima i predrasudama (gubitak nacionalnog identiteta)

• pozitivna vs. negativna kampanja – obje bez pravih argumenata

www.sssh.hr24

Referendum – aktivnosti SSSH• SSSH se nastoji uključiti u kampanju s ciljem informiranja svojih

članova i radnika o tome što će pristupanje značiti za njihov radni i privatni život

• uoči referenduma Vlada se naglo zainteresirala za sindikate kako bi podržali kampanju – sastanak sindikata s ministrom vanjskih poslova i europskih integracija– SSSH spreman na zajedničke informativne aktivnosti, ali ne i sudjelovanje u

propagandi– prijedlog: tribine po RH u zajedničkoj organizaciji SSSH i MVPEI (razradili

detaljno sadržaj, inzistirali na tribinama, a ne predavanjima), distribucija informativnih materijala, izrada sindikalnog priručnika o EU

– nije postignut dogovor

• konferencija “Hrvatska u EU – što radnici dobivaju, a što gube” (SSSH/FES, rujan 2011.)

• sektorska konferencija - graditeljstvo, promet, metalna industrija (SSSH/FES, studeni 2012.)

• uoči referenduma: preporuka članovima – pozvali na izlazak na referendum i važnost odluke građana, te iznijeli stav Predsjedništva SSSH da je članstvo u interesu RH

www.sssh.hr25

Članstvo u EU – očekivani učinci

• ekonomija već visoko integrirana u tržište EU

– preko 60% izvoza i uvoza

– velik udio kredita i depozita denominiran u eurima

– kuna u praksi vezana uz euro

• jedina opsežna studija ekonomskih učinaka pristupanja iz 2007. (EIZG)

– blago pozitivan utjecaj na makroekonomske pokazatelje

– 90% učinak reforme institucija, 10% učinak pristupanja jedinstvenom tržištu

• razina cijena već bliža EU prosjeku nego kod novih članica

• ukidanje nulte stope PDV-a

• izlazak iz CEFTA-e

• druga polovica 2013. – mogućih 687 mil. eura iz EU proračuna, uplata oko 267 mil. eura

www.sssh.hr26

• Hrvatska nikad nije imala pravu javnu raspravu o članstvu u EU (i alternativama)

– u javnosti prevladava emocionalno, a ne racionalno, zasnovani euro-optimizam ili euro-skeptizam

– značajan napredak nije postignut ni tijekom referendumske kampanje

• nedostatak strateških ciljeva koji se žele postići pristupanjem EU (ali i društveno-ekonomske razvojne vizije zemlje uopće)

• pristupanje EU kao glavni motivator reformi

– što nakon pristupanja?

• korištenje EU kao “izgovora” za provođenje nepopularnih mjera (Zakon o radu, restrukturiranje brodogradnje...)

• problem apsorpcije EU sredstava i povezanosti s nacionalnim strateškim dokumentima

Članstvo u EU - izazovi

www.sssh.hr27

Sindikati i članstvo u EU – trenutni izazovi

• kapaciteti za sudjelovanje u tijelima EU s predstavljenošću socijalnih partnera, ali i tijelima EKS-a

– Europski ekonomsko-socijalni odbor (EESC), Eurofound, EU-OSHA, CEDEFOP, Savjetodavni odbor za slobodu kretanja radnika, ESF...

• uključivanje u sektorski socijalni dijalog na razini EU

• korištenje Europskog socijalnog fonda i proračunskih linija za socijalni dijalog

• uključivanje hrvatskih predstavnika u europska radnička vijeća

• posljedice pristupanja EU na tržište rada

• izravna primjena pravne stečevine EU u pravnom sustavu RH

• uključivanje u proces zauzimanja stajališta RH o europskim pitanjima i pripremu operativnih programa za korištenje sredstava EU

www.sssh.hr28

Savez samostalnih sindikata HrvatskeUnion of Autonomous Trade Unions of Croatia

Trg kralja Petra Krešimira IV, br. 210 000 Zagreb, Croatia

Tel: + 385 1 4655 026Fax: + 385 1 4655 011

sssh@sssh.hr

ww

w.sssh

.hr

S S

S

H