View
34
Download
3
Category
Preview:
Citation preview
Uloga organizacione strukture u implementaciji strategije preduzeća
UVOD
ORGANIZACIJSKE STRUKTURE sudjelovanju radnika u odlučivanju ne poklanja dužna pažnja. Suvremena teorija organizacijesvoja prilagođena rješenja tretira kao privremena, odnosno smatra da će novi tehnički uvjetizahtijevati nova rješenja za efikasnije rukovođenje. U posljednjih dvadesetak godina velikerasprave su se javile o sistemskom ili kibernetskom pristupu organizaciji poduzeća (poduzećese promatra kao kompleksan, dinamičan i otvoren sustav, koji je s jedne strane sastavljen ododređenog broja podsustava, a s druge strane, predstavlja podsustav nekog drugog sustavavišeg reda).Fokus na uspostavljanju pravilnih odnosa između pojedinih dijelova poduzeća te dijelova i poduzeća u cjelini. Značenje suvremene organizacijske teorije sve snažnija dolazi do izražajaubrzanim razvojem tehnike i tehnologije te njihove automatizacije i robotizacije => nastajun o v e i r a z v i j a j u s e i k v a l i t e t n o u n a p r e đ u j u m n o g e k o m p o n e n t e s i s t e m s k o g p r i s t u p a organizaciji(veća otvorenost okruženju, međuzavisnost te međusobni odnosi dijelova tedijelova i cjeline, teorija odlučivanja, informacijski podsustavi, participacija u odlučivanju, projektno-matrični i timski način organiziranja itd.) Izvor:http://www.hopelearning.com/images/OrganizationalModel.jpg Najkompleksniji prikaz koncepcije moderne teorije organizacije dali su HicksiGullett :Øsistemski pristup;Ødinamički karakter procesa interakcije u organizaciji;Østruktura organizacije sa više nivoa;Øvišestruka motivisanost;Østohastički karakter;Ødeskriptivni pristup;Øveliki broj promenljivih (multidisciplinarnost);
Øadaptivnost;2 . 5 . 3 . 1 . K v a n t i t a t i v n a t e o r i j aKvantitativna teorija menadžmenta označila je uvođenje matematike i informatike u rješavanju problema upravljanja. Kvantitativni pristup u upravljanju nastao je za potrebe rješavanjaorganizac ion ih p i tan ja ra tovanja i vo jne v ješ t ine . Operac iona i s t raž ivan ja , zasnovana nam a t e m a t i č k i m m o d e l i m a o p t i m i z a c i j e r j e š e n ja i s i m u l a c i j e p o j a v a , k o j a s u p o d r ž a n a 12
ORGANIZACIJSKE STRUKTURE kompjuterskom tehnologijom, pokazala su se korisnim i za organizacije. Tokom 50-tih godinaXX vijeka kvantitativni pristup je primjenjen u upravljanju preduzećem. Pokazalo se da zadonošenje od luka u us lov ima d inamičkog okruženja i ne izv jesnos t i n i je
dovol jna samointuicija. Tokom vremena tehnike operacionog istraživanja su doprinijele da se kvantitativnateorija razvije u prepoznatljiv sistem upravljanja preduzećem, koji uključuje niz procedura, u procesu rješavanja problema, planiranja i predviđanja aktivnosti preduzeća. Kvantitativna teor i ja j e ponudi la menadžer ima s reds tva za ana l izu i oc jenu rada u proš los t i i t ehn ike za predviđanje budućnosti. Ona se usresređuje na numeričke podatke i bavi seonim aspektimaorganizacije koji se mogu kvantitativno iskazati.Ljudi i ljudski odnosi u organizaciji su van domašaja ove teorije. Zato je njeno korišćenje ograničeno na one oblasti organizacije u kojima problemi i rješenja pretpostavljaju korišćenjeve l ikog bro ja in formaci ja , ko je čes to n i su dos tupne i l i j e n j ihovo pr ibav l jan je skupo zaorganizaciju. U takvim slučajevima, tehnike oprracionog istraživanja, kao što su matematičkimodeli, modeli eksploatacije trendova i simulacije događaja su od velike koristi.2 . 5 . 3 . 2 . P r o j e k t n a i m a t r i č n a o r g a n i z a c i j a Nasuprot klasičnom pristupu koji je prožet orijentacijom na funkciju, proizvod na trajnojosnovi, savremene dinamičke prilike u industrijskom svijetu karakterišu brojni poduhvatim u l t i d i s c i p l i n a r n i p o p r i r o d i s a d r ž a j a . S i s t e m s k i p r i s t u p , o d n o s n o s a v r e m e n a t e o r i j a organizacije, iznjedrila je model Projektne organizacije7tj.Projektnog menadžmentakaoodgovor na takav izazov.Poduhvat i kao š to su : razvoj novog pro izvoda , uvođenje nove tehnologi je , nov pogon , reorganizacija preduzeća, dio su svakodnevice preduzeća. Složeni zadaci zahtijevaju izvršiocerazličitih profesija, jer svaki takav projekat8predstavlja zaokružen, cjelovit poduhvat, za kojisu definisani:ØciljØvremenski rok Ø potrebni resursi.U suštini projektni menadžment je prevladavanje organizacione zatvorenosti i poteškoća ukomunikacijama u okviru klasične funkcionalne strukture. Priroda sadržaja projekta iziskujeu č e š ć e s t r u č n j a k a i z , p o s t r u č n o j o p r e d j e l j e n o s t i , r a z l i č i t i h o r g a n i z a c i o n i h j e d i n i c a . Dekomponovanjem projekta na kompleksnije i manje kompleksne zadatke dobijaju se nivoizada taka ( I , I I , I I I n ivo i td . ) . Za svak i n ivo određuju se odgovara juć i rukovodioc i ko j i p r e u z i m a j u o d g o v o r n o s t z a i z v r š e n j e d i j e l a z a d a t a k a u o k v i r u p o s t a v l j e n i h r o k o v a i raspoloživih sredstava.Osnovna prednost projektnog menadžmenta je u lociranju potpune odgovornosti na menadžera projekta za poduhvat u svim elementima (rok, resursi, kvalitet, finansijska sredstva) i u cjelini.T i m s k i r a d i o t v o r e n o s t z a a n g a ž o v a n j e p o t r e b n i h i z v r š i l a c a t a k o đ e s p a d a u p r e d n o s t i projektnog menadžmenta. Struktura stručnosti mora biti
zadovoljena, što doprinosi kvalitetu,a l i v r i j eme angažovanja ne može b i t i op t imiz i rano , š to ima za pos l jed icu nerac iona lnokorišćenje izvršilaca.7Pod projektnom organizacijom misli se, zapravo, na „project management“, što bi u prevodu značilo„upravljanje projektom“ tj. projektni menadžment.8Pod projektom podrazumijeva se svaki složeni zadatak gdje krajnji cilj možemo definisati. 13
ORGANIZACIJSKE STRUKTURE P r i m j e n a p r o j e k t n e o r g a n i z a c i j e ( p r o j e k t n o g m e n a d ž m e n t a ) d a l a j e , u g l a v n o m , zadovoljavajuće rezultate. Međutim, pokazale su se i određene slabosti. Tim se raspada kadase pro jeka t završ i , pa se j av l ja p rob lem novog zapoš l jen ja č lanova t ima . Preovladavanjeuočenih s labos t i p ro jek tnog menadžmenta omogućeno je uvođenjem jedne f leks ib i ln i jevarijante poznate kao "matrična organizacija" ko ja u seb i s jed in ju je k las ičnu podje lu na organizacione jedinice i upravljanje i rukovođenje projektom. Prema ukazanoj potrebi formirase pro jeka t , a od s t rane "d i rek tora" i zabere se menadžer p ro jek ta . Def in i sane kadrovske p o t r e b e , p o s l u ž i ć e z a r a d n o a n g a ž o v a n j e i z v r š i l a c a o d g o v a r a j u ć i h F u n k c i o n a l n i h organizacionih jedinica na određeno vrijeme. Po isteku angažmana na projektu izvršilac sevraća u svoju matičnu organizacionu jedinicu, čime je problem nemotivisanosti prevaziđen.Pokazalo se da matrična organizacija daje dobre rezultate na projektima koji kraće traju i da seresursi bolje iskorištavaju.2 . 5 . 3 . 3 . T e o r i j a k u l t u r n o g s k l a d aTeorija kulturnog sklada je nova teorija organizacije, čiji je tvorac britanski autor CharlesHandy . Kraj XX vijeka obilježili su mnogi veliki događaji koji su imali značajne implikacijeza organizaciju i menadžment. Najznačajniji uticaji potiču od procesa globalizacije poslovnihaktivnosti i procesa tranzicije socijalističkih privreda u tržišne. U skladu sa promjenama koje j e p ro izve la g loba l izac i ja i t ranz ic ion im proces ima u b ivš im soc i ja l i s t i čk im pr ivredama, po jed in i au tor i su nas to ja l i da teor i je o rgan izac ije vežu za an t ropološke i ku l tu ro loškekarakteristike sredine. Sugeriše se menadžerima da je u ovim uslovima kultura kritičan faktor menadžerskog stila vođenja organizacije. Suštinu teorije kulturnog sklada čini zalaganje da se poš tu je raz l ič i tos t . Char les Handy upozorava da se u osnovi j edne teor i je i l i op t imalnog rješenja nalaze pretpostavke koje imaju osnova u jednoj kulturi za koju su rješenja kreirana,dok u drugoj kulturi mogu biti neosnovane i potpuno besmislene, pa će zbog toga i njihova primjena biti ograničena ili čak nemoguća. Teorija kulturnog sklada je nadgradnja situacioneteorije, s tom razlikom što Handy načelo raznovrsnosti proširuje sa organizacionog nivoa nadruštveni nivo, objašnjavajući menadžerima da moraju
razumjeti da se način na koji se radi u jednoj zemlji, mora razlikovati od načina na koji se radi u drugoj zemlji zbog razlika u sredinii nacionalnoj kulturi.Bazični stav teorije kulturnog sklada mogao bi da glasi: uspješno vođstvo organizacije je onočije su osnovne aktivnosti, kreiranje vizije i motivisanje zaposlenih, u skladu sa nacionalnomkulturom. On ima poruku za vođstvo globalnog preduzeća koje obavlja svoje aktivnosti širomsvi je ta , da se mora ju uvažava t i raz l ič i tos t i loka lnog ambi jen ta , i za vođs tvo preduzeća u tranziciji, kojem se sugeriše oprez i uvažavanje specifičnosti nacionalne kulture.
Recommended