View
9
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Uprava poljoprivrednog Uprava poljoprivrednog gospodarstvagospodarstva
((FarmFarm managementmanagement))
ManagementManagement
��PsihologijaPsihologija��SociologijaSociologija��EkonomijaEkonomija
ManagementManagement
��PlaniranjePlaniranje��OrganiziranjeOrganiziranje�� ImplementacijaImplementacija��KontrolaKontrola��KadroviranjeKadroviranje
ManageriManageri
��TreneriTreneri��KladioničariKladioničari��RoditeljiRoditelji��PolitičariPolitičari
Značajke Značajke manageramanagera
�� Preuzimati inicijativePreuzimati inicijative
��Motivirati zaposlenikeMotivirati zaposlenike�� Kvalitetno komuniciratiKvalitetno komunicirati�� Biti kreativanBiti kreativan�� Biti uvjerljivBiti uvjerljiv�� Biti marljivBiti marljiv�� Biti stručanBiti stručan
FarmFarm managementmanagement
�� Proučavanje načina i sredstava Proučavanje načina i sredstava organiziranja zemlje, radne snage i organiziranja zemlje, radne snage i kapitala uz primjenu tehničko kapitala uz primjenu tehničko tehnoloških znanja i vještina u svrhu tehnoloških znanja i vještina u svrhu ostvarenja maksimalne dobitiostvarenja maksimalne dobiti
FarmFarm managementmanagement
��Značaj Značaj managementamanagementa na ostvarene na ostvarene rezultaterezultate
FarmFarm managementmanagement
��Danas Danas –– aktivniji pristup aktivniji pristup managementumanagementu
��Tržište, razvoj tehnologije, Tržište, razvoj tehnologije, konkurencija, promjena zakona, konkurencija, promjena zakona, “zdrava hrana”“zdrava hrana”
FarmFarm managementmanagement
��Poljoprivredni Poljoprivredni managementmanagement = = industrijski industrijski managementmanagement
��Standardi, tehnike, analiza Standardi, tehnike, analiza poslovanja, financijska izvješća, poslovanja, financijska izvješća, računalaračunala
Specifičnosti Specifičnosti farmfarmmanagementamanagementa
�� Poslovanje uz biološke procese (konverzija Poslovanje uz biološke procese (konverzija hrane, klimatska ograničenja)hrane, klimatska ograničenja)
�� Povećani riziciPovećani rizici�� Fiksni resursiFiksni resursi�� Male proizvodne jedinice Male proizvodne jedinice –– sve u jednomsve u jednom�� Savršena konkurentnost (veliki broj malih Savršena konkurentnost (veliki broj malih proizvoproizvođđača)ača)
FarmFarm managementmanagement
��Važnost financijskih izvješća za Važnost financijskih izvješća za kreditiranje kreditiranje –– slika poslovanjaslika poslovanja
��Konkuriranje za kreditimaKonkuriranje za kreditima��Pregovaranje oko uvjetaPregovaranje oko uvjeta
FarmFarm managementmanagement
��Strateški Strateški managementmanagement
��Taktički Taktički managementmanagement
Sadržaj vježbiSadržaj vježbi
•• Troškovi i kalkulacijeTroškovi i kalkulacije•• Financijska izvješćaFinancijska izvješća•• Mjerila uspješnosti poslovanjaMjerila uspješnosti poslovanja•• Funkcija proizvodnjeFunkcija proizvodnje•• Specijalizacija proizvodnjeSpecijalizacija proizvodnje•• Intenzivnost proizvodnjeIntenzivnost proizvodnje•• Rizici u poljoprivrediRizici u poljoprivredi•• Investicije u poljoprivrediInvesticije u poljoprivredi•• Financiranje Financiranje •• Poslovni planovi i elaboratiPoslovni planovi i elaborati
PRIHODIPRIHODI
•• Vrijednosno izražena količina naplaćenog Vrijednosno izražena količina naplaćenog kapitalakapitala
•• Poslovni i izvanredniPoslovni i izvanredni
•• UP = prinos x tržišna cijenaUP = prinos x tržišna cijena
TROŠKOVITROŠKOVI
•• RashodiRashodi•• UtrošakUtrošak•• Trošak Trošak
TROŠKOVITROŠKOVI
•• U novcu izražena količina živog ili U novcu izražena količina živog ili opredmećenog rada, uračunatih opredmećenog rada, uračunatih ugovornih i zakonskih obveza ugovornih i zakonskih obveza potrebna za proizvodnju odrepotrebna za proizvodnju određđenih enih učinakaučinaka
FarmFarm managementmanagement
•• Osnovna podjela:Osnovna podjela:
Fiksni i varijabilniFiksni i varijabilniUkupni i prosječniUkupni i prosječni
TROŠKOVITROŠKOVI
•• AmortizacijaAmortizacija
Financijski rezultatFinancijski rezultat
•• FR = UP FR = UP -- UTUT
Troškovi Troškovi -- zadacizadaci
•• Odredi prihode, troškove, poslovni Odredi prihode, troškove, poslovni rezultat proizvodnje 30 ha pšenice. rezultat proizvodnje 30 ha pšenice. Ostvareni prinos je 5,5 t/ha. Otkupna Ostvareni prinos je 5,5 t/ha. Otkupna cijena iznosi 0,90 kn/kg. Troškovi cijena iznosi 0,90 kn/kg. Troškovi proizvodnje iznose 3500 kn/ha.proizvodnje iznose 3500 kn/ha.
Troškovi Troškovi -- zadacizadaci
•• Odredite Odredite vtvt ako je zadano:ako je zadano:
655040
505030
405020
305010
0501
utFT Q
Troškovi Troškovi -- zadacizadaci
•• Odredite minimalnu otkupnu cijenu Odredite minimalnu otkupnu cijenu pšenice da proizvodnja pšenice bude pšenice da proizvodnja pšenice bude isplativija od proizvodnje soje. Ukupni isplativija od proizvodnje soje. Ukupni troškovi u proizvodnji soje iznose 2500 troškovi u proizvodnji soje iznose 2500 kn/ha, a u proizvodnji pšenice 3200 kn/ha. kn/ha, a u proizvodnji pšenice 3200 kn/ha. Prinos soje iznosi 3,5 t/ha, a prinos Prinos soje iznosi 3,5 t/ha, a prinos pšenice 4,5 t/ha. Otkupna cijena soje 0,9 pšenice 4,5 t/ha. Otkupna cijena soje 0,9 kn/kg.kn/kg.
Pokriće varijabilnog troška Pokriće varijabilnog troška ((GrossGross marginmargin analiza)analiza)
��Uzima u obzir ukupne prihode i Uzima u obzir ukupne prihode i ukupne varijabilne troškoveukupne varijabilne troškove
�� PVT=UP PVT=UP -- VTVT
Pokriće varijabilnog troška Pokriće varijabilnog troška ((GrossGross marginmargin analiza)analiza)
��Upotreba:Upotreba:
�� isplativost pojedine proizvodnje isplativost pojedine proizvodnje ��Usporedba dviju tehnologija iste Usporedba dviju tehnologija iste proizvodnjeproizvodnje
Pokriće varijabilnog troška Pokriće varijabilnog troška ((GrossGross marginmargin analiza)analiza)
�� Zadatak:Zadatak:
�� Odredite pokriće varijabilnog troška ako je Odredite pokriće varijabilnog troška ako je zadano:zadano:
�� Prinos mlijeka po kravi 6.500 litara, Prinos mlijeka po kravi 6.500 litara, prodajna cijena mlijeka 2,54 kn/l.Prihod prodajna cijena mlijeka 2,54 kn/l.Prihod od prodaje teladi 2.100 kn.Poticaj 800 od prodaje teladi 2.100 kn.Poticaj 800 kn/kravi. Troškovi stočne hrane 9.500 kn, kn/kravi. Troškovi stočne hrane 9.500 kn, veterinarski troškovi 1.600 kn, trošak veterinarski troškovi 1.600 kn, trošak kamata 5000 kn, amortizacija 2.300 kn, kamata 5000 kn, amortizacija 2.300 kn, ostali varijabilni troškovi 900 kn.ostali varijabilni troškovi 900 kn.
CIJENA KOŠTANJACIJENA KOŠTANJA
�� Zbroj troškova u proizvodnom Zbroj troškova u proizvodnom procesu potrebnih za proizvodnju procesu potrebnih za proizvodnju jedinice jedinice outputaoutputa
CIJENA KOŠTANJACIJENA KOŠTANJA
��U praksi:U praksi:��Cijena koštanja = prosječni ukupni Cijena koštanja = prosječni ukupni trošaktrošak
�� c.k. = ukupni trošak / proizvodnjac.k. = ukupni trošak / proizvodnja
CIJENA KOŠTANJACIJENA KOŠTANJA
�� Problem:Problem:��Odrediti c.k. u vezanoj proizvodnjiOdrediti c.k. u vezanoj proizvodnji
��Rješenje : Rješenje : udio troškova pojedine proizvodnje udio troškova pojedine proizvodnje jednak tržišnom udjelu jednak tržišnom udjelu tjtj. udjelu u . udjelu u ukupnim prihodima ukupnim prihodima
c.k.=UT/UP x prodajna cijenac.k.=UT/UP x prodajna cijena
CIJENA KOŠTANJACIJENA KOŠTANJA
�� U proizvodnji mlijeka ostvareni su U proizvodnji mlijeka ostvareni su sljedeći rezultati po kravi: 5500 litara sljedeći rezultati po kravi: 5500 litara mlijeka, tele od 150 kg, 10 tona stajskog mlijeka, tele od 150 kg, 10 tona stajskog gnoja, prirast od 30 kilograma. Ukupni gnoja, prirast od 30 kilograma. Ukupni troškovi u proizvodnji po kravi iznosili su troškovi u proizvodnji po kravi iznosili su 15.000 kuna. Prodajne cijene su 15.000 kuna. Prodajne cijene su sljedeće: mlijeko= 2,5 kn/l; tele=20 sljedeće: mlijeko= 2,5 kn/l; tele=20 kn/kg, stajski gnoj=0,25 kn/kg i kn/kg, stajski gnoj=0,25 kn/kg i kilogram prirasta=8 kn. Izračunajte kilogram prirasta=8 kn. Izračunajte ukupni prihod u proizvodnji i cijenu ukupni prihod u proizvodnji i cijenu koštanja mlijeka.koštanja mlijeka.
TOČKA POKRIĆATOČKA POKRIĆA
�� Iznos prodaje kod koje su prihodi jednaki Iznos prodaje kod koje su prihodi jednaki troškovitroškovi
�� Poslovanje iznad točke pokrića Poslovanje iznad točke pokrića –– dobitdobit�� Poslovanje ispod točke pokrića Poslovanje ispod točke pokrića -- gubitakgubitak
TOČKA POKRIĆATOČKA POKRIĆA
�� Pokazuje: Prag rentabilnosti Pokazuje: Prag rentabilnosti poslovanjaposlovanja
a) Koliko proizvoda treba prodati da bi a) Koliko proizvoda treba prodati da bi poslovanje bilo na nuliposlovanje bilo na nuli
b) Po kojoj minimalnoj cijeni treba b) Po kojoj minimalnoj cijeni treba prodati proizvod da bi poslovanje bilo prodati proizvod da bi poslovanje bilo na nulina nuli
Zona dobitka
Zona gubitka
GrafiGrafiččki prikaz praga ki prikaz praga
rentabilnosti (rentabilnosti (TVP,BEATVP,BEA,,……))
10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100 % Stupanj iskorištenja kapaciteta (%IK)
Prihodi/Troškovi u 000 000
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Prihodiprodaje
Varijabilnitroškovi
Fiksnitroškovi
Točka
pokri ća
Ukupni troškovi
TOČKA POKRIĆATOČKA POKRIĆA
OdreOdređđivanje:ivanje:
UP UP –– UT = 0UT = 0UP = UTUP = UT
Prodajna cijena x proizvodnja = UKUPNI Prodajna cijena x proizvodnja = UKUPNI TROŠKOVITROŠKOVI
TOČKA POKRIĆATOČKA POKRIĆA
�� Zadatak:Zadatak:
��Odredite točku pokrića u proizvodnji Odredite točku pokrića u proizvodnji jabuka na 1 ha ako je zadano:jabuka na 1 ha ako je zadano:
�� Prodajna cijena 2,80 kn/kg, poticaj Prodajna cijena 2,80 kn/kg, poticaj 1.250 kn/ha, varijabilni troškovi 1.250 kn/ha, varijabilni troškovi 40.500 kn, fiksni troškovi 9.500 kn.40.500 kn, fiksni troškovi 9.500 kn.
Zadaci troškovi:Zadaci troškovi:
�� Odredi financijski rezultat, Odredi financijski rezultat, grossgross marginmargin i i točku pokrića proizvodnje u proizvodnji točku pokrića proizvodnje u proizvodnji krušaka ukoliko je zadano: krušaka ukoliko je zadano:
�� proizvodna površina 2 ha, ostvaren prinos proizvodna površina 2 ha, ostvaren prinos 20 t/ha, 75% I.klasa, 25% II.klasa. 20 t/ha, 75% I.klasa, 25% II.klasa. Prodajna cijena I.klasa 5 kn/kg, II. klasa 2 Prodajna cijena I.klasa 5 kn/kg, II. klasa 2 kn/kg. Troškovi mineralne gnojidbe 1100 kn/kg. Troškovi mineralne gnojidbe 1100 kn/ha, troškovi zaštite 5500 kn/ha. Učinak kn/ha, troškovi zaštite 5500 kn/ha. Učinak u berbi je 50 kg/h. Cijena berbe 25 kn/h. u berbi je 50 kg/h. Cijena berbe 25 kn/h. Kruške su pakirane u sanduke kapaciteta Kruške su pakirane u sanduke kapaciteta 8 kg. Cijena sanduka je 3 kn/kom. Ostali 8 kg. Cijena sanduka je 3 kn/kom. Ostali fiksni troškovi 6.500 kn.fiksni troškovi 6.500 kn.
USPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTIUSPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTI
Uspješnost Uspješnost
–– odnos rezultata reprodukcije i ulaganja odnos rezultata reprodukcije i ulaganja u njihovo ostvarenjeu njihovo ostvarenje
USPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTIUSPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTI
3 pitanja:3 pitanja:–– UsklaUsklađđenost proizvoda / usluga sa enost proizvoda / usluga sa preferencijama potrošačapreferencijama potrošača
–– Zadovoljavajući odnos učinaka i Zadovoljavajući odnos učinaka i uloženih resursauloženih resursa
–– Korištenje resursa Korištenje resursa –– maxmax. profit . profit
USPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTIUSPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTI
ProizvodnostProizvodnost–– Učinkovitost radaUčinkovitost rada––Odnos ostvarenih učinaka i uloženog Odnos ostvarenih učinaka i uloženog radarada––proizvproizv.= ostvarena .= ostvarena proizvproizv./ količina ./ količina radarada–– Satna, dnevna, godišnjaSatna, dnevna, godišnja–– Indeks proizvodnosti Indeks proizvodnosti ––ostvarena/planiranaostvarena/planirana
USPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTIUSPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTI
EkonomičnostEkonomičnost–– Stupanj štedljivosti u ostvarivanju Stupanj štedljivosti u ostvarivanju učinakaučinaka–– e = UP/UTe = UP/UT–– e>1 e>1 –– ekonomičnoekonomično–– e<1 e<1 –– neekonomičnoneekonomično–– e=1 e=1 –– na granici ekonomičnostina granici ekonomičnosti
–– povećanje ekonomičnostipovećanje ekonomičnosti
USPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTIUSPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTI
Rentabilnost (profitabilnost)Rentabilnost (profitabilnost)
unosnost uloženog kapitalaunosnost uloženog kapitala––r = dobit/uloženi kapitalr = dobit/uloženi kapitaluloženi kapital uloženi kapital –– vlastiti kapital vlastiti kapital poduzeća + sredstva poduzeća poduzeća + sredstva poduzeća (osnovna i obrtna)(osnovna i obrtna)Usporedba rentabilnostiUsporedba rentabilnosti
USPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTIUSPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTI
Izračunajte produktivnost, ekonomičnost, Izračunajte produktivnost, ekonomičnost, rentabilnost, na osnovu podataka iz tablice. rentabilnost, na osnovu podataka iz tablice. Obratite pozornost na jedinice mjereObratite pozornost na jedinice mjere
ELEMENTI JEDINICA MJERE
KOLIČINA
Ostvaren prinos kg/ha 4,5 Površina zemljišta ha 2 Prodajna cijena kn/kg 2,5 Državni poticaj kn/ha 2500 Fiksni troškovi kn 10000 Varijabilni troškovi kn/ha 6000 Količina ljudskog rada sati 150 Uloženi kapital kn 53000
USPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTIUSPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTI
U berbi jabuka na obiteljskom U berbi jabuka na obiteljskom gospodarstvu ostvarena je gospodarstvu ostvarena je produktivnost (proizvodnost) od 50 produktivnost (proizvodnost) od 50 kg /h uz utrošenih 400 sati rada. kg /h uz utrošenih 400 sati rada. Prodajna cijena jabuka je 3,0 kn/kg. Prodajna cijena jabuka je 3,0 kn/kg. Temeljem državnih poticaja, Temeljem državnih poticaja, gospodarstvu je dodatno isplaćeno gospodarstvu je dodatno isplaćeno 2.500 kn. Koliko iznosi koeficijent 2.500 kn. Koliko iznosi koeficijent ekonomičnosti u toj poslovnoj godini ekonomičnosti u toj poslovnoj godini ako ukupni troškovi iznose 40.000 kn ako ukupni troškovi iznose 40.000 kn
USPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTIUSPJEŠNOST I MJERILA USPJEŠNOSTI
Gospodarstvo se bavi proizvodnjom Gospodarstvo se bavi proizvodnjom jabuka na površini 3 ha. Ostvareni jabuka na površini 3 ha. Ostvareni prinos je 14 t/ha. Cijena koštanja prinos je 14 t/ha. Cijena koštanja proizvodnje jabuka je 3,5 kn/kg. proizvodnje jabuka je 3,5 kn/kg. Prodajna cijena je 4,5 kn/kg. Prodajna cijena je 4,5 kn/kg.
Odredite poslovni rezultat i Odredite poslovni rezultat i koeficijent ekonomičnosti. koeficijent ekonomičnosti.
TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆATEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA
BilancaBilancaRačun dobiti i gubitkaRačun dobiti i gubitkaIzvješće o novčanom tokuIzvješće o novčanom tokuBilješke uz financijska izvješćaBilješke uz financijska izvješćaIzvješće o promjeni glavniceIzvješće o promjeni glavnice
TEMELJNA FINANCIJSKA TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆAIZVJEŠĆA
Bilanca:Bilanca:sustavni pregled imovine sustavni pregled imovine (sredstava), kapitala i obveza (izvora (sredstava), kapitala i obveza (izvora sredstava) poduzetnika sredstava) poduzetnika na odrena određđeni eni datumdatum
TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆATEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA
Bilanca:Bilanca:Imovina (sredstva) Imovina (sredstva) –– aktivaaktivaIzvori sredstava (kapital i obveze) Izvori sredstava (kapital i obveze) ––pasivapasiva
Aktiva = PasivaAktiva = Pasiva
BILANCABILANCA
Aktiva Aktiva dugotrajna imovinadugotrajna imovina
NekretnineNekretnineDugotrajna nematerijalna imovinaDugotrajna nematerijalna imovina
kratkotrajna imovinakratkotrajna imovinaNovacNovacNovčani ekvivalentiNovčani ekvivalentiKratkotrajna nematerijalna imovinaKratkotrajna nematerijalna imovina
BILANCABILANCA
PasivaPasivaKapitalKapital–– Temeljni kapitalTemeljni kapital–– Zadržana dobitZadržana dobit–– RezerveRezerve
ObvezeObveze–– Dugoročne obvezeDugoročne obveze–– Kratkoročne obvezeKratkoročne obveze
RAČUN DOBITI I GUBITKARAČUN DOBITI I GUBITKA
Račun dobiti i gubitka je pregled Račun dobiti i gubitka je pregled prihoda, rashoda te ostvarenog prihoda, rashoda te ostvarenog financijskog rezultata poduzetnika u financijskog rezultata poduzetnika u odreodređđenom vremenskom razdoblju enom vremenskom razdoblju Godišnje, polugodišnje, kvartalnoGodišnje, polugodišnje, kvartalno
RAČUN DOBITI I GUBITKARAČUN DOBITI I GUBITKA
Ukupni prihodi Ukupni prihodi –– poslovni + poslovni + izvanredniizvanredniUkupni rashodi Ukupni rashodi –– poslovni + poslovni + izvanredniizvanredni
Bruto dobitBruto dobitPorez na dobitPorez na dobitNeto dobitNeto dobit
NAMJENA FINANCIJSKIH IZVJEŠĆANAMJENA FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA
LikvidnostLikvidnostZaduženostZaduženostProfitabilnostProfitabilnostAktivnostAktivnost
LikvidnostLikvidnostLikvidnostLikvidnost ukazuje na moguukazuje na moguććnosti transformacije imovine u nosti transformacije imovine u lako lako unovunovččiveive oblike (gotovina) oblike (gotovina) tjtj. sposobnost nesmetane . sposobnost nesmetane cirkulacije u procesu promjene oblika imovinecirkulacije u procesu promjene oblika imovineMoguMoguććnost tvrtke u podmirivanju kratkoronost tvrtke u podmirivanju kratkoroččnih obvezanih obveza
Veći od 1 Veći od 1 -- OKOK
Pokazatelji likvidnosti
Koeficijent ubrzane likvidnosti (novac + potraživanja) / kratkoročne obveze
Koeficijent tekuće likvidnosti kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze
ZaduženostZaduženost
Odnos vlastitih i pozajmljenih sredstvaOdnos vlastitih i pozajmljenih sredstva
Koeficijent zaduženosti manji od 0,50 Koeficijent zaduženosti manji od 0,50 -- OKOK
Pokazatelji zaduženosti
Koeficijent zaduženosti ukupne obveze / ukupna imovina
Koeficijent vlastitog financiranja kapital / ukupna imovina
AktivnostAktivnost
Pokazatelji aktivnosti
Koeficijent obrta ukupne imovine ukupni prihod / ukupna imovina
Koeficijent obrta kapitala prihod od prodaje / kapital
ProfitabilnostProfitabilnost
Pokazatelji profitabilnosti
Profitabilnost kapitala neto dobit / kapital
Neto rentabilnost imovine (neto dobit + kamate) / ukupna imovina
ROE ROE -- Viši u odnosu na štednju u bankamaViši u odnosu na štednju u bankama
Teorija proizvodnjeTeorija proizvodnje
�� Proizvodnja je proces kombiniranja proizvodnih Proizvodnja je proces kombiniranja proizvodnih čimbenika s ciljem stvaranja proizvoda čimbenika s ciljem stvaranja proizvoda namijenjenih zadovoljenju ljudskih potrebanamijenjenih zadovoljenju ljudskih potreba
�� Funkcija proizvodnje Funkcija proizvodnje –– količinu proizvodnje koja količinu proizvodnje koja se može proizvesti različitim kombinacijama se može proizvesti različitim kombinacijama utrošakautrošaka
�� Odnos Odnos inputinput--outputoutput
Teorija proizvodnjeTeorija proizvodnje
rad1 2 3 4 5
q2 =40
q3 =601
2
3
4
5kapital
Teorija proizvodnjeTeorija proizvodnje
�� Ekonomija obujma Ekonomija obujma �� sniženje prosječnih troškova uslijed povećanja sniženje prosječnih troškova uslijed povećanja proizvodnjeproizvodnje
�� Zakon Zakon opadajućihopadajućih prinosaprinosa�� smanjenje rasta dodatnog prinosasmanjenje rasta dodatnog prinosa
�� Optimum Optimum ----------marginalna analiza marginalna analiza
Teorija proizvodnjeTeorija proizvodnje
�� Zakon minimumaZakon minimuma�� Zakon maksimuma Zakon maksimuma �� Zakon supstitucijeZakon supstitucije
Teorija proizvodnjeTeorija proizvodnje
�� Optimum Optimum inputinput--outputoutput::�� 1. granični trošak 1. granični trošak ≤ ≤ granični prihodgranični prihod (prodajna cijena)(prodajna cijena)
gtgt ≤ pc≤ pc
�� 2. dodatni trošak jednak dodatnom prihodu 2. dodatni trošak jednak dodatnom prihodu
∆∆∆∆∆∆∆∆x * x * pxpx ≤ ≤ ∆∆∆∆∆∆∆∆Y * Y * pypy
�� 3. 3. derivacija funkcije proizvodnjederivacija funkcije proizvodnjederivacija f(x)*derivacija f(x)*pypy -- pxpx = 0= 0
Teorija proizvodnjeTeorija proizvodnje
�� Optimum Optimum inputinput--inputinput
px1px2
∆x2∆x1 ≥−
Teorija proizvodnjeTeorija proizvodnje
Q FT VT 5 30 100 15 30 200 23 30 300 30 30 400 36 30 500 39 30 600
�� Cijena Cijena outputaoutputa iznosi 15 kn/iznosi 15 kn/jdjd. Odredite optimalnu razinu . Odredite optimalnu razinu proizvodnje postupkom marginalne analize ako je zadanoproizvodnje postupkom marginalne analize ako je zadano
Teorija proizvodnjeTeorija proizvodnje
5650700
5600650
5500600
5300550
5000500
4400450
∆∆∆∆Y * py∆∆∆∆x * pxOstvareni prinos pšenice (kg/ha)
količina NPK
(kg/ha)
Cijena pšenice na nekom tržištu iznosi 0,90 kn/kg. Cijena NPK 15Cijena pšenice na nekom tržištu iznosi 0,90 kn/kg. Cijena NPK 15::1515:15 iznosi 1,9 :15 iznosi 1,9 kn/kg. Odredi optimalnu razinu gnojidbe ukoliko su ostvarenikn/kg. Odredi optimalnu razinu gnojidbe ukoliko su ostvareni sljedeći rezultatisljedeći rezultati
Teorija proizvodnjeTeorija proizvodnje
�� Funkcija odnosa mliječnosti i utroška krmnih jedinica je Funkcija odnosa mliječnosti i utroška krmnih jedinica je slijedeća:slijedeća:
�� Y= 5000 + 1,2554xY= 5000 + 1,2554x-- 0,00086 x20,00086 x2
Odredi optimalnu razinu ulaganja (hranidbe) obzirom na Odredi optimalnu razinu ulaganja (hranidbe) obzirom na cijenu mlijeka od 2,2 kn/l i cijenu krmne jedinice od 1,3 cijenu mlijeka od 2,2 kn/l i cijenu krmne jedinice od 1,3 kn/kg.kn/kg.
Teorija proizvodnjeTeorija proizvodnje
Slijedeće kombinacije krmiva u obroku, izražene u odgovarajućim Slijedeće kombinacije krmiva u obroku, izražene u odgovarajućim jedinicama mjere, osiguravaju proizvodnju od 20 l mlijeka po krajedinicama mjere, osiguravaju proizvodnju od 20 l mlijeka po kravi vi dnevno:dnevno:
�� Odredite ekonomski najprihvatljiviju kombinaciju, ako je cijena Odredite ekonomski najprihvatljiviju kombinaciju, ako je cijena krmiva krmiva A=16 kn, a krmiva B=8 kn po jediniciA=16 kn, a krmiva B=8 kn po jedinici
krmivo A j.m.
krmivo B j.m.
x1 x2 7 5 6 6 5,5 7 6,5 8
Teorija proizvodnjeTeorija proizvodnje
�� Uz koje prinose pšenice se isplati zamijeniti Uz koje prinose pšenice se isplati zamijeniti proizvodnju soje s proizvodnjom pšenice. Ukupni proizvodnju soje s proizvodnjom pšenice. Ukupni troškovi u proizvodnji soje iznose troškovi u proizvodnji soje iznose 2500 kn/ha2500 kn/ha, , a u proizvodnji pšenice a u proizvodnji pšenice 3200 kn/ha3200 kn/ha.. Prinos Prinos soje iznosi soje iznosi 3,5 t/ha3,5 t/ha. Otkupna cijena pšenice je . Otkupna cijena pšenice je 1,1 kn/kg1,1 kn/kg, soje , soje 0,9 kn/kg0,9 kn/kg..
Specijalizacija proizvodnje
� Orijentacija gospodarstva na proizvodnju manjeg broje različitih proizvoda
Specijalizacija proizvodnje
� Prednosti specijalizacije:� Niži troškovi� Intenzivnija proizvodnja� Niža cijena koštanja� Veća kvaliteta proizvoda� Potrebno manje mehanizacije� Pojednostavljeno upravljanje
Specijalizacija proizvodnje
� Nedostaci specijalizacije:� Veći rizici� Sezonski karakter rada� Otežano održavanje tla� Sporiji obrt sredstava
Specijalizacija proizvodnje
� Određivanje specijaliziranosti gospodarstva:
a) proizvodna strukturab) tržna struktura – prodaja
Specijalizacija proizvodnje
� Mjerenje specijaliziranosti gospodarstva� (tržna struktura)
I = 10.000 / ∑ u2
I – indeks raznovrsnostiU – tržni udio pojedinog proizvoda
Specijalizacija proizvodnje
proizvodnja Prodajna cijena prinos Gospodarstvo A
Gospodarstvo B
pšenica 1,0 kn/kg 4,5 t/ha 5 ha 8 ha
kukuruz 0,60 kn/kg 8 t/ha 10 ha 15 ha
šećerna repa 0,3 kn/kg 50 t/ha 10 ha 12 ha
tov svinja 10 kn/kg 120 kg/kom 50 kom
tov junadi 14 kn/kg 500 kg/kom 20 kom
Koje je od ova dva gospodarstva specijaliziranije
Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje
� Razina ulaganja proizvodnih resursa po jedinici kapaciteta
� “kapacitet” – zemljište, štala, trs, biljka…
Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje
� Proizvodnja prema intenzitetu:� Intenzivna� Ekstenzivna
� Prema strukturi resursa� Radno intenzivna� Kapital intenzivna
Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje
� Pokazatelji intenzivnosti
� Naturalni (količinski) � Uvjetno grlo stoke� Koeficijenti intenzivnosti - broj uvjetnih grla se može izračunati uporabom koeficijenata koji se pridružuju svakoj vrsti stoke
� Žitne jedinice
� Vrijednosni (novčani)� Ukupni troškovi po jedinici � Ukupni dohodak po jedinici� Vrijednost proizvodnje po jedinici
Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje� Uvjetno grlo stoke: osnova (standard)
� životinja ili skupina istovrsnih životinja težine 500 kg
Broj UG= Broj stoke x živa vaga stoke x broj dana stoke na gospodarstvu/365500
Intenzivnost izračunavamo dijeljenjem broja uvjetnihgrla s kapacitetom (površina zemljišta, površina staje, veličina gospodarstva)
I izvanredno visoka intenzivnost >1,2 UG/haVII vrlo slaba intenzivnost < 0,25 UG/ha
Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje
� Izračunaj broj uvjetnih grla stoke na gospodarstvu ako ono posjeduje 5 krava (prosječne težine 600 kg, na gospodarstvu su tijekom cijele godine), 2 teleta (120 kg, 60 dana na gospodarstvu), 10 krmača (150kg, 365 dana) i 100 prasadi (25 kg, 60 dana na gospodarstvu). Promatrano gospodarstvo raspolaže s 10 ha zemljišta
Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje
� Žitne jedinice:� 1 kg žitarica= 1 žitna jedinica (žj)� 1 kg soje= 1,5 žj� 1 kg krumpira= 0,3 žj� 1 kg šećerne repe= 0,25 žj� 1 kg uljane repice= 2,0 žj� 1 kg povrće= 0,2 žj� 1 l mlijeka = 0,7 žj� 1 kg goveđeg mesa= 6,0 žj� 1 kg svinjskog mesa = 5 žj� 1 l rakije =2,0 žj
Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje
� Izračunajte, korištenjem žitnih jedinca, koje od ova dva poljoprivredna gospodarstva ima intenzivniju proizvodnju.
� Prosječni prinosi po hektaru su podjednaki na oba gospodarstva iiznose 5 t/ha pšenice, 10 t/ha kukuruz, 50 t/ha šećerna repa.
PROIZVODNJA GOSPODARSTVO A GOSPODARSTVO B pšenica 10 ha 8 ha kukuruz 20 ha 20 ha šećerna repa 8 ha 2 ha Tov svinja 10000 kg (žive vage)
Rizici u poljoprivredi
� Rizici – mogućnost nastupanja događaja koji odstupaju od očekivanih i planiranih
� Upravljanje rizikom je postupak identificiranja, ocjenjivanja i razumijevanja mogućih rizika u svrhu reduciranja ili ublažavanja posljedica neželjenih pojava tijekom proizvodnog procesa.
Rizici u poljoprivredi
� Rizik u poljoprivredi je mogućnost postizanja rezultata u poslovanju koji odstupaju od očekivanih i poželjnih.
Rizici u poljoprivredi
� Upravljanje rizikom (Risk management) je postupak identificiranja, ocjenjivanja i razumijevanja mogućih rizika u svrhu reduciranja ili ublažavanja posljedica neželjenih pojava tijekom proizvodnog procesa.
Rizici u poljoprivredi
� Potrebno je prepoznati moguće izvore rizika
� Mnogi rizici mogu biti ublaženi� Upravljanje rizikom treba uključiti u poslovni plan
Rizici su svuda oko nas
Vremenske prilike su nepredvidljive
Rizici su svuda oko nas
Cijene su promjenljive
12 13 14 15 16 17 18 19
sij.95
tra.95
srp.95
lis.95
sij.96
tra.96
srp.96
lis.96
sij.97
tra.97
srp.97
lis.97
sij.98
tra.98
srp.98
lis.98
sij.99
tra.99
srp.99
lis.99
Poljoprivrednici se suočavaju s brojnim rizicima
Klima
Cijene Ljudski rad
Promjene donose nove rizike
Jeste li sigurni u sigurnost onoga što jedete
VAŽNO!!!
Uključiti rizik u svoje poslovne planove
1.Prepoznati rizik2. Izbjeći neke rizike3.Isplanirati alternativne rješenja
Vrste rizika
Proizvodni rizici
Vrste rizika
Proizvodni rizik
Upravljanje:� Tehnologija proizvodnje
� Osiguravanje usjeva
� Diverzifikacija
Vrste rizika
Proizvodni rizik
Tehnologija proizvodnje� Stručna znanja, edukacije, savjetovanja
Vrste rizika
Proizvodni rizik
Osiguravanje usjeva� Zaštita od nepovoljnih događanja� Osiguravanje voćarsko vinogradarske, povrtlarske, ratarske proizvodnje
� Subvencionirano od strane države, lokalne uprave i samouprave
� Upisnik
Vrste rizika
Proizvodni rizik
Diverzifikacija- Ne stavljati sva jaja u istu košaru
Vrste rizika
Cjenovni rizik
Cijene rastu i padaju
Utjecaj brojnih čimbenika
Varijabilnosti cijena inputa i outputa
Vrste rizika
Cjenovni rizik
Upravljanje:� Planiranje oscilacija� Analiza osjetljivosti� Ugovaranje otkupa� Direktna prodaja� Diverzifikacija
Vrste rizika
Cjenovni rizikDirektna prodaja - Jednostavnija kontrola cijena
- Povoljnosti lojalnosti kupaca
- Zahtjeva zadovoljavanje administrativnih zahtjeva
Vrste rizika
Cjenovni rizikDiverzifikacija
� Proizvođačke cijene ne mijenjaju se jednako
� Odrediti period najpovoljnije prodaje –peak cjena
� Pojedine sorte iste vrste smanjuju rizik� Osigurava kontinuirani tijek novca
Vrste rizika
Ljudski/zdravstveni rizici
Ozljede mogu poremetiti ukupnu proizvodnju gospodarstva
Zbog obiteljskog karaktera proizvodnje – nedostatak radne snage
Vrste rizika
Ljudski/zdravstveni rizici
Upravljanje:
� Osiguranje od nezgode� Zdravstveno osiguranje� Životno osiguranje� Rezervna varijanta
� Raspitati se oko troškova – jako promjenjivo
Vrste rizika
Ljudski/zdravstveni rizici
� Znati pravilno izvoditi radne operacije
� Poštivati mjere zaštite na radu
Vrste rizika
Financijski rizici
Nemogućnost plaćanja kreditnih obveza
Vrste rizika
Financijski rizici
-Planiranje prihoda-Ugovaranje fiksnih stopa-Vlastito financiranje-Ugovaranje otkupa-Planiranje financijskog toka-Udruživanje u zadruge-Postizanje trajne solventnosti
Vrste rizika
Tržišni rizici
Nemogućnost reagiranja na tržišne promjene
- Ptičja gripa, kravlje ludilo
Vrste rizika
Tržišni rizici
Proizvodnja u poljoprivredi određenabiološkim karakterom biljke/životinje- Spora prilagodba promjenama
Vrste rizika
Tržišni rizici
- Ugovaranje otkupa- Odložna prodaja – skladišta, hladnjače
- Prilagoditi proizvodnju tržištu
Vrste rizika
Pravni rizici
Obuhvaća negativni utjecaj pravnih propisa kao što su promjene sustava poticaja, viši zahtjevi zaštite okoliša, standardi dobivanja građevinskih dozvola za stajske objekte, promjene standarda proizvoda (broj somatskih stanica u mlijeku), količina pesticida u proizvodima...
Vrste rizika
Pravni rizici
Organizacija poslovanja, subvencije, regresi, regulacija uvoza/izvoza, poštivanje EU normi, zaštita životinja…….
Odlučivanje u uvjetima rizika
� 1. Identificirati mogući izvor rizika� 2. Izraditi "scenarij" utjecaja rizika na proizvodnju
� 3. Kvantificirati posljedice rizika na poslovni rezultat
� 4. Odlučiti o mogućnosti toleriranja posljedica rizika
Mjerenje rizika
� Kvantificiranje vjerojatnosti pojave nekog događaja
� Očekivana vrijednost, standardna devijacija, koeficijent varijacije
Mjerenje rizika
� Očekivana vrijednost ili prosjek distribucije vjerojatnosti je ponderirani prosjek vrijednosti planiranih događaja pri čemu vjerojatnosti služe kao ponderi
� Očekivana vrijednost se izračunava zbrajanjem umnožaka svakog mogućeg događaja i njemu pridružene vjerojatnosti:
� E(V) = ∑i Pi x Vi
E(V) - očekivana vrijednostPi - vjerojatnost za događaj iVi - ostvarena vrijednost događaja i
Mjerenje rizika
� Standardna devijacija (δ) je statistička mjera količine disperzije ili varijacija predviđenih događaja od očekivane vrijednosti.
� δT = [∑i ( Pi ) (Ev - Vi )2]1/2
Mjerenje rizika
� Standardna devijacija (δ) je statistička mjera količine disperzije ili varijacija predviđenih događaja od očekivane vrijednosti.
� δT = [∑i ( Pi ) (Ev - Vi )2]1/2
Mjerenje rizika
� Koeficijent varijacije je relativna mjera stupnja varijabilnosti investicije. Služi kao pokazatelj količine rizika u odnosu na očekivani povrat. To je omjer koji se dobije dijeljenjem standardne devijacije i očekivane vrijednosti.
� CV = σ / E(V)
� Odredi očekivanu vrijednost, standardnu devijaciju i koeficijent varijacije za sljedeće događaje
Uzgoj goveda Uzgoj svinja Prognoza
Profitna stopa Vjerojatnost Profitna stopa Vjerojatnost
Optimistična 0,15 0,30 0,21 0,10
Realna 0,12 0,40 0,15 0,60
Pesimistična 0,09 0,30 0,08 0,30
Investicije u poljoprivredi
� Investicije (lat. in-vestire- “odijevati”) = poduzetnička aktivnost u kojoj poduzetnik ulaže slobodan novac u određenu djelatnost kako bi ostvario svoje poduzetničke zamisli i ostvario prihode odnosno dobit
� prijenos financijskih fondova u materijalne fondove
� ulaganje kapitala u određeni posao
Najčešći razlozi investiranja
1. Nova proizvodnja
2. Povećanje postojeće proizvodnje
3. Odražavanje i adaptacija
4. Veće ekonomičnost i profitabilnost poslovanja
5. Poboljšanje kakvoće proizvoda
6. Poboljšanje uvjeta rada
Faze koje prethode investiciji
1. pojava ideje o potrebi investiranja2. prepoznavanje mogućih i prihvatljivih rješenja3. definiranje kriterija i izbor metoda za ocjenu
investicija4. ocjena investicijskih projekata (B/C)5. donošenje investicijske odluke
Faze koje prethode investiciji
� Oportunitetni trošak - trošak propuštenih mogućnosti
Osnovni pojmovi
� Visina ulaganja � Vijek trajanja investicijskog projekta � Neto primici� Diskontna stopa � Diskontiranje� Ukamaćivanje� Vremenske preferencije novca
� Ostatak vrijednosti investicijskog projekta
Metode ocjena investicija
1. Statičke� rentabilnost ukupnih poslovnih sredstava = neto dobit /
(osnovna+obrtna sredstva)� rentabilnost s gledišta vlasnika = neto dobit / vlastiti kapital� rentabilnost prometa = neto dobit / ukupni prihod� obrtaj poslovnih sredstava = ukupni prihod / (osnovna +
obrtna sredstva)� neto dobit po zaposlenom = neto dobit / broj zaposlenih
Metode ocjena investicija
2. Dinamičke� 1. Metoda neto sadašnje vrijednosti� 2. Metoda interne stope rentabilnosti
� 3. Metoda vremena povrata ulaganja
Metoda neto sadašnje vrijednosti
� Metoda svodi vrijednost neto primitaka u cijelom vijeku korištenja na vrijednost u početnoj godini, odnosno nultoj godini.
� Projekt je isplativ ukoliko je kumulativ diskontiranog ekonomskog tijeka pozitivan tj. ako je NSV>0
NSV= -C + ∑ BVi * ip )100/1(
1
+
Metoda interne stope rentabilnosti
� temelji se na određivanju diskontne stope kod koje je neto sadašnja vrijednost projekta jednaka nuli
� Određena stopa predstavlja najvišu kamatnu stopu koju projekt može tolerirati tj. najvišu stopu uz koju je projekt opravdan
� Ukoliko je Interna stopa veća od kamatne stope na kredit, projekt je opravdan
Metoda razdoblja povrata uloženih sredstava
� temelji se na određivanju potrebnog perioda da prihodi od projekta pokriju sve troškove ulaganja
� određuje se zbrajanjem neto primitaka ekonomskog tijeka. Kad zbroj primitaka poprimi pozitivnu vrijednost smatra se da je ostvaren povrat uloženih sredstava
Zadaci-investicije
� Gospodarstvo želi investirati u proširenje staje za mliječne krave. Troškovi ulaganja su 700.000 kn. Tijekom 10 godina korištenja gospodarstvo planira investicijom osigurati godišnje prihode od 340.000 kn i godišnje troškove 220.000 kn. Diskontna stopa iznosi
6%. Odredi isplativost investicije.
Metodom neto sadašnje vrijednosti utvrdi koja je varijanta boljaMetodom neto sadašnje vrijednosti utvrdi koja je varijanta bolja za za voćarsku proizvodnju. Diskontna stopa iznosi 7%. Promatrajući voćarsku proizvodnju. Diskontna stopa iznosi 7%. Promatrajući
navedena razdoblje, je li investicija isplativa? navedena razdoblje, je li investicija isplativa?
A B Trošak podizanja voćnjaka 159.000 149.000 Neto primici 1. godine -27.500 -28.500 Neto primici 2. godine -24.000 -25.000 Neto primici 3. godine 25.000 24.000 Neto primici 4. godine 30.000 28.000 Neto primici 5. godine 35.000 35.000 Ostatak vrijednosti voćnjaka (5. godina) 125.000 124.000
Zadaci-investicije
� Primjenom diskontne stope od 8%, neto sadašnja vrijednost projekta iznosi 0,00 kn. Tijekom 5 godina projekt će ostvarivati neto primitke u iznosu 5.000 kuna. Likvidacijska vrijednost u 5.-oj godini iznosi 53.000 kn.
� a) Koje si maksimalno ulaganje možemo "priuštiti� b) koliko iznosi interna stopa rentabilnosti
Zadaci-investicije
Obiteljsko gospodarstvo namjerava proširiti poslovanje što će značiti ulaganje dodatnih 350.000 kuna. Planirani neto primici uprvoj godini iznose 87.000 kuna, drugoj 88.500 kuna, trećoj 85.500 kuna, četvrtoj 80.0000, petoj 82.000. kuna. Ostatak vrijednosti investicije nakon pete godine iznosi 21.500 kuna. Izračunajte neto sadašnju vrijednost uz diskontnu stopu od 8 %. Kolika je vrijednost interne stope rentabilnosti?
Zadaci-investicije
Ulaganje u neki projekt će ostvarivati fiksne godišnje neto primitke u sljedećih 5 godina. Poduzetnik želi ostvariti barem investiciju na granici rentabilnosti. Početno ulaganje iznosi 800.00 kuna. Projekt će biti financiran kreditom komercijalne banke uz kamatu od 6%. Koliki trebaju biti godišnji neto primici?
Zadaci-investicije
Ako neka parcela poljoprivrednog zemljišta danas vrijedi 10.000 kuna i ako je prosječan rast vrijednosti zemljišta 3%, koliko ćezemljište vrijediti za 3,10 i 20 godina
Financiranje u poljoprivredi
Odluka o financiranju:� dostatnost financijskih sredstava � izvori financiranja� cijena uloženog novca (kamata)� vremenski intervalima dospijeća kreditnih obveza
� održiva likvidnosti
Financiranje u poljoprivredi
� Izvori financiranja� Interni – vlastito financiranje� Eksterni - kreditiranje
Financiranje u poljoprivredi
� Izvori kredita u poljoprivredi� Financijske tvrtke (komerc.banke, ŠKZ, osiguranja)
� Državne banke (HBOR)� Državne i lokalne institucije vlasti� Nevladine organizacije� Agrobusiness
Financiranje u poljoprivredi
� Značajke “poljoprivrednog” kreditiranja� Visoki rizici� Visoke kamatne stope (komercijalni uvjeti)� Odgoda povrata (grace period)� Dodatni instrumenti osiguranja
Financiranje u poljoprivredi
� Osnovni pojmovi� Glavnica� Kamata� Kamatnjak� Anuitet� Grace period� Interkalarna kamata
Financiranje u poljoprivredi
� Iznos godišnjeg anuiteta kod dekurzivnogobračuna kamata izračunava se prema formuli:
1r
1)(rrCa
n
n
−−= gdje je
100
p 1r +=
Financiranje u poljoprivredi
� Gospodarstvu je odobren zajam od 400.000 kuna na rok otplate 4 godine. Ugovorena kamatna stopa iznosi 10%. Zajam se otplaćuje u jednakim godišnjim anuitetima. Izračunaj visinu anuiteta.
Poslovni plan
� Poslovni (investicijski) plan sažet je prikaz temeljnih obilježja investicije i ekonomskih pokazatelja opravdanosti ulaganja
Poslovni plan
� namijenjen poduzetnicima, ali i bankarima i poslovnim partnerima kojima treba služiti kao potvrda o opravdanosti njihovog financiranja nekog projekta.
Poslovni plan
� Tehničko-tehnološki dio� Ekonomski dio
� Vjerodostojnost podataka - pouzdanija ocjenu isplativosti investicije
Poslovni plan
� Sadržaj1. naslovnica:sadrži ime i prezime investitora, naziv investicije2. sadržaj poslovnog plana3. opis investicije: prikaz proizvodnje nakon provođenja investicije, opis ulaganja, očekivani godišnji fiksni troškovi, podaci o strukturi i izvorima financiranja
4. pokazatelji opravdanosti investicije5. analiza osjetljivosti investicije6. pregled otplate kredita7. tijek novca prije oporezivanja8. objašnjenje i zaključci
Poslovni plan
� Analiza osjetljivosti investicije je metoda kojom se mjeri utjecaj pogoršanih uvjeta poslovanja na ostvarene poslovne rezultate
Poslovni plan
� Poslovni plan� Investicijski elaborat
Recommended