View
51
Download
4
Category
Preview:
Citation preview
PROGRAM PREDMETA
Teorijski deo: Informacioni sistemi, Rainer, Turban
(2009), Uvod u informacione sisteme – podrška i
transformacija poslovanja, Data Status
Veţbe: Word, Excel, Access, Power Point
2
POGLAVLJE 1
MODERNA ORGANIZACIJA U GLOBALNOM
OKRUŢENJU ZASNOVANA NA VEBU
(Rainer, Turban, str. 3-27)
3
Pregled sadržaja poglavlja
1.1 Informacioni sistemi: Osnovni koncepti i definicije
1.2 Globalna platforma zasnovana na web-u
1.3 Pritisci koji se javljaju u poslovanju, organizaciona
rešenja i podrška IT
1.4 Zašto su vaţni informacioni sistemi
4
Ciljevi učenja
Napraviti razliku između podatka, informacije i znanja.
Napraviti razliku između infrastrukture informacione
tehnologije i arhitekture informacione tehnologije.
Objasnite komponente računarski podrţanih informacionih
sistema.
Opisati globalno poslovno okruţenje i novu infrastrukturu
informacione tehnologije.
Razmotriti odnose između pritisaka koji se javljaju u
poslovanju, organizacionih rešenja i informacionih sistema.
5
1.1 Informacioni sistemi:
koncepti i definicije
Podaci (Data Items). Elementarni opisi stvari, događaja, aktivnosti i transakcija, koji su zabeleţeni, klasifikovani i sačuvani, ali nisu organizovani i ne nose konkretno značenje. Informacije (Information).Podaci organizovani na takav način da imaju značenje i vrednost za primaoca. Znanje (Knowledge). Podaci i/ili informacije koji su organizovani i obrađeni tako da omoguće primenu ranijeg razumevanja problema, iskustva, akumuliranog učenja i stručnog znanja na konkretan poslovni problem.
6
1.1 Informacioni sistemi:
koncepti i definicije
Arhitektura informacione tehnologije. Konceptualni, opšti
plan svih informacionih resursa neke organizacije. To je
ujedno vodič za tekuće operacije i nacrt za dalji razvoj.
Infrastruktura informacione tehnologije. Sastoji se od
fizičkih objekata, komponenata IT, usluga i zaposlenih.
Komponente su: hardver, softver i komunikacione tehnologije,
ali i osoblje koje koristi tehnologiju da bi pruţilo usluge.
7
Informacioni sistemi
Informacioni sistem (IS). Prikupljaju, obrađuju, čuvaju,
analiziraju i prosleđuju informacije za određene potrebe.
Računarski podržani informacioni sistemi. Informacioni
sistemi koji koriste računarsku tehnologiju da bi obavili deo ili
sve postavljene zadatke.
8
1.2 Globalna platforma zasnovana na vebu
Tomas Fridman – stadijumi globalizacije:
Globalizacija 1.0 – 1492. do 1800. Brojno stanje ljudstva,
količina konjskih snaga, količina snage vetra ili snaga
drţave.
Globalizacija 2.0 – 1800. do 2000. Multinacionalne
kompanije.
Globalizacija 3.0 – 2000. – pokreće je konvergencija 10
faktora - izravnjivači
9
1.2 Globalna platforma zasnovana na vebu
Fridmanovih deset izravnjivača
1. Pad Berlinskog zida
2. Netscape
3. Razvoj radnog softvera
4. Upload (predaja datoteka)
5. Spoljna saradnja (outsourcing)
6. Ofšore poslovanje
7. Lanac snabdevanja
8. Insourcing
9. Informisanje
10. Steroidi
10
1.3 Pritisci koji se javljaju u poslovanju, organizaciona
rešenja i podrška IT
Tržišni pritisci
Globalna ekonomija i jaka konkurencija.
Promenjiva priroda radne snage.
Moćni kupci.
Tehnološki pritisci
Tehnološke inovacije i zastarelost.
Pretrpanost informacijama.
Društveni/politički/zakonski pritisci
Društvena odgovornost.
Usklađenost sa drţavnim regulativama i smanjenjem regulativa.
Zaštita od terorističkih napada.
Etička pitanja
11
1.3 Pritisci koji se javljaju u poslovanju, organizaciona
rešenja i podrška IT
Organizaciona rešenja
Strategijski sistemi.
Usredsređenost na kupce.
Proizvodnja po porudţbini i masovno prilagođavanje
kupcima.
Elektronsko poslovanje i elektronska trgovina.
12
1.4 Zašto su važni informacioni sistemi?
Informacioni sistemi su sastavni deo ţivota!
Nude mogućnost za zaposlenje
Informacionu tehnologiju koriste sva odeljenja u organizaciji:
Analiza proizvoda
Analiza lokacije
Analiza pozicije
Analiza cene
13
Utvrđivanje gradiva
Razlika između podatka, informacije i znanja.
Razlika između arhitekture IT i IT infrastrukture.
Globalizacija poslovanja.
Pritisci koji se javljaju u poslovanju i organizaciona rešenja.
14
Pregled sadržaja poglavlja
2.1 Tipovi informacionih sistema
2.2 Konkurentska prednost i strategijski informacioni
sistemi
16
Ciljevi učenja
•Definisati sastavne delove kompjuterizovanih informacionih
sistema.
•Definisati razne tipove informacionih sistema na osnovu
podrške.
•Utvrditi koji su glavni informacioni sistemi koji podrţavaju
svaki od nivoa organizacije.
•Definisati strategijske informacione sisteme (SIS) i opisati
njihove prednosti.
17
2.1 Tipovi informacionih sistema
Različiti tipovi informacionih sistema u okviru organizacija
Različiti tipovi informacionih sistema između organizacija
18
Osnovne komponente informacionih sistema
1. Hardver (Hardware)
2. Softver (Software)
3. Baza podataka (Database)
4. Mreţa (Network)
5. Procedure (Procedures)
6. Ljudstvo (People)
20
Aplikativni programi
Aplikativni program (Application Program) je računarski
program koji rešava konkretan zadatak ili podrţava poslovni
proces.
21
Dubina podrške koju IS može da obezbedi organizaciji
IS koji podrţavaju određene funkcionalne celine i operacije :
Informacioni sistemi funkcionalnih celina (Functional Area
Information System)
Sistem za planiranje resursa preduzeća (Enterprise Resource
Planning - ERP System)
Sistemi za obradu transakcija
(Transaction Processing System - TPS)
Interorganizacioni informacioni sistemi (Interorganizational
Information System – IOS)
Sistemi elektronske trgovine
(Electronic Commerce Systems)
22
Tipovi informacionih sistema
Informacioni sistemi funkcionalnih celina
Funkcija: Podrţava aktivnosti u okviru određene
funkcionalne oblasti.
Primer: Računovodstveni sistem..
23
Tipovi informacionih sistema
Sistemi za obradu transakcija (TPS)
Funkcija: Obrada podataka o transakcijama koje nastaju u
okviru poslovanja.
Primer: POS terminali u Maxiju.
Sistem za planiranje resursa preduzeća (ERP)
Funkcija: Integriše funkcionalne celine preduzeća.
Primer: Oracle, SAP
24
Tipovi informacionih sistema
Interorganizacioni informacioni sistemi (IOS) su IS koji povezuju dve ili više organizacija i podrţavaju interorganizacione aktivnosti kao što je npr. lanac snabdevanja.
Funkcija: Upravlja tokovima proizvoda, usluga i informacija između organizacija.
Primer: Walmart Retail Link System povezuje dobavljače Walmarta.
Lanac snabdevanja pokazuje fizičko kretanje, protok informacija i finansijske tokove od sirovina, preko fabrika i skladišta do krajnjeg kupca.
25
Tipovi informacionih sistema
Sistemi elektronske trgovine
Funkcija: Omogućavaju organizacijama da obavljaju
transakcije između samih organizacija i organizacija i
potrošača..
Business-to-Business (B2B)
Business-to-Consumer (B2C)
Example: www.dell.com
26
Podrška zaposlenima u organizaciji
Sistem za automatizaciju kancelarijskog poslovanja
(Office Automation System -OAS)
Funkcija: Podrška dnevnim aktivnostima pojedinaca i
grupa.
Primer: Microsoft Office
Podrška: administrativno osoblje, niţi i srednji
menadţment i eksperti.
27
Podrška zaposlenima u organizaciji
Informacioni sistemi funkcionalnih celina (Functional
Area Information System - FAIS)
Funkcija: Objedinjuju podatke i pripremaju izveštaje.
Primer: report generator
Podrška: prvenstveno za menadţere srednjeg nivoa, a
ponekad i niţeg.
28
Podrška zaposlenima u organizaciji
Sistemi poslovne inteligencije (Business Inteligence - BI)
Funkcija: Podrška za kompleksne i nerutinske odluke.
Primer: Laboratorijska ispitivanja
Podrška: prvenstveno za menadţere srednjeg nivoa i
eksperte.
29
Podrška zaposlenima u organizaciji
Ekspertni sistemi (Expert System - ES)
Funkcija: Pokušavaju da simuliraju rad čoveka eksperta.
Primer: specijalizovane aplikacije
Podrška: ekspertima.
30
Podrška zaposlenima u organizaciji
Digitalne kontrolne table (Dashboards)
Funkcija: Omogućuju pristup aktuelnim informacijama i
direktan pristup strukturisanim informacijama u formi
izveštaja.
Primer: Berzanske platforme.
Supports: Pruţaju podršku svim menadţerima.
31
2.2 Konkurentska prednost i strategijski IS
Konkurentska strategija – stav koji definiše poslovne
strategije jednog preduzeća da konkuriše na trţištu, njegove
ciljeve i planove i poslovnu politiku koja će mu omogućiti da
ostvari planove.
Sticanje konkurentske prednosti – kontrola tržišta i
ostvarivanje natprosečnog profita
34
Strategijski informacioni sistemi
Strategijski informacioni sistemi (SIS) su sistemi koji
organizaciji omogućuju da stekne konkurentsku prednost tako
što podrţavaju strategijske ciljeve organizacije ili poboljšavaju
performanse i produktivnost organizacije.
35
Porterov model sila konkurencije
Model sila konkurencije (Competitive
Forces Model)
Michael Eugen Porter
Kompanije koriste model da razviju
strategije kojima mogu da povećaju
svoju konkurentnost
36
Porterov model sila konkurencije
Opasnost od pojavljivanja novih konkurenata
Barijera za ulazak na trţište (Entry Barrier)
Pregovaračka moć dobavljača
Pregovaračka moć kupca
Opasnost od pojave supstituta
Konkurencija u grani
38
Model lanca vrednosti
Value Chain Model
Primarne aktivnosti 1. Ulazna logistika 2. Proizvodnja i kontrola 3. Izlazna logistika 4. Marketing i prodaja 5. Usluge.
Sekundarne aktivnosti – pomoćne 1. Infrastruktura firme
(računovodstvo, finansije…) 2. Menadžment ljudskih resursa 3. Razvoj proizvoda i tehnologije 4. Nabavka
39
Strategije za sticanje konkurentske prednosti
1. Strategija najniţih troškova
2. Strategija diferencijacije
3. Strategija inovacije
4. Strategija efektivnosti poslovanja
5. Strategija orijentisanosti prema kupci
41
Upravljanje informacionim resursima
Informacioni resursi obuhvataju celokupan hardver, softver,
podatke i mreţe
U velikim organizacijama potrebno je više osoba koje
upravljanje ovim resursima
Odeljenje za informacione sisteme
42
Upravljanje informacionim resursima
Ne postoji standardno uputstvo o podeli odgovornosti za
razvoj i odrţavanje IS
Direktor informatičkog sektora (Chief Information Officer –
CIO)
43
Utvrđivanje gradiva
Definisati sastavne delove kompjuterizovanih informacionih
sistema.
Definisati razne tipove informacionih sistema na osnovu
obuhvata.
Identifikovati glavne informacione sisteme koji podrţavaju
svaki od nivoa organizacije.
44
Utvrđivanje gradiva
Definisati SIS i opisati njihovu prednost.
Definistti Porterove modele sila konkurencije i lanca vrednosti
i objasniti na koji način IT pomaţe kompanijama da poboljšaju
svoju konkurentnost.
Definisati pet strategija koje kompanije koriste da steknu
konkurentsku prednost.
45
Pregled sadržaja poglavlja
3.1 Etička pitanja
3.2 Pretnje zaštiti informacija
3.3 Zaštita informacionih resursa
47
Ciljevi učenja
Definisati glavna etička pitanja vezana za informacionu
tehnologiju i utvrditi u kojim se situacijama javlja.
Ustanoviti koje su glavne pretnje zaštiti informacijama.
Opisati različite mehanizme odbrane koje se koriste za
zaštitu informacionih sistema.
Objasniti reviziju informacione tehnologije i planiranje
oporavka od katastrofe.
48
3.1 Etička pitanja
Etika. Grana filozofije koja se bavi razmatranjem principa ispravnog i neispravnog. Etički kod skup principa koji članovima organizacije sluţe kao odrednice prilikom donošenja odluke.
49
Četiri kategorije etičkih pitanja
1. Pitanje privatnosti obuhvata sakupljanje, čuvanje i distribuciju podataka o pojedincima.
2. Pitanje tačnosti obuhvata autentičnost, vernost i tačnost informacija koje su skupljene i koje se obrađuju.
3. Pitanje svojine obuhvata vrednost i vlasništvo nad informacijama.
4. Pitanje dostupnosti odnosi se na to ko treba da ima pristup informacijama i da li treba da plati za pristup.
50
Zaštita privatnosti
Privatnost. Pravo svakog pojedinca da ne bude uznemiravan i da bude oslobođen od uplitanja u lične stvari. Dva pravila primenjuju se u mnogim zemljama:
Pravo privatnosti nije apsolutno. Privatnost mora biti usklađena sa potrebama društva.
Pravo javnosti je preče od prava pojedinca na privatnost. Elektronski nadzor. Praćenje aktivnosti ljudi pomoću računara. Lične informacije u bazama podataka. Informacije o pojedincima čuvaju se u mnogim bazama podataka: banke, kompanije, vladine agencije, kreditni biro. Informacije na internet grupama kao što su elektronske oglasne table, diskusione grupe i sajtovi socijalnog umrežavanja. Facebook – život na dlanu! Reputation Defender (zaštita reputacije) Kodeks privatnosti i politika. Su smernice jedne organizacije u zaštiti privatnosti kupaca, klijenata i zaposlenih.
Međunarodni aspekt privatnosti. Pitanja privatnosti sa kojima se međunarodne organizacije suočavaju kada se informacije prenose van granica zemlje.
51
3.2 Pretnje zaštiti informacija
Pretnja informacionom sistemu je bilo koja opasnost kojoj je
sistem izloţen.
Izloženost informacionog resursa je narušavanje, gubitak ili
oštećenje koje moţe da se dogodi ukoliko pretnja
kompromituje taj resurs.
Ranjivost je mogućnost da sistem bude narušen pretnjom.
Rizik je verovatnoća da će se pretnja pojaviti.
Kontrola IS su sve procedure, uređaji ili softver koji su
nabavljeni sa ciljem da preventivno deluju i zaštite sistem.
52
Pretnje - Nehotični postupci
Ljudska greška moţe nastati i u konstrukciji i radu hardvera
kompanija.
Takođe moţe nastati prilikom programiranja, testiranja,
prikupljanja podataka, unosa, autorizacije i procedura.
Predstavljaju više od 50% problema vezanih za kontrolu u
organizaciji.
53
Pretnje - Nehotični postupci
Elementarne nepogode obuhvataju poplave, zemljotrese,
uragane, tornada, udar groma, poţar…
Tehnički kvarovi obuhvataju probleme sa hardverom i
softverom (najčešći problem je hard disk).
54
Pretnje - Nehotični postupci
Greške menadžemnta nerazumevanje značaja teme ili
nedostatak sredstava.
Direktor ne ţeli da se uključi u problem zaštite podataka i
sistema.
Treba uloţiti novac, a rezultat je – ne desi se ništa!
55
Namerni postupci
U osnovi, to su kriminalne radnje.
Cyber kriminal su aktivnosti kojima se ugroţavaju mreţe, a
posebno Internet mreţa, upotrebom računara. Prosečna vrednost jedne cyber kriminalne aktivnosti, prema podacima FBI, je oko $600,000. Haker. Osoba koja je “upala” u računar, obično bez kriminalnih pobuda. Cracker. Maliciozni haker. Socijalni inženjering. Kompjuterski kriminalci ili korporativni špijuni koji prevare vrše tako što grade poverenje i relacije sa zaposlenima. Insajderi.
56
Informaciono iznuđivanje
Kada napadač ili bivši zaposleni krade informacije iz
kompjuterskog sistema, a zatim zahteva kompenzaciju da bi
ih vratio ili da ih ne bi obelodanio.
57
Sabotaža ili vandalizam
Popularan vid online vandalizma su aktivnosti tzv. hacktivist
ili cyberactivist.
Hacktivist ili cyberactivist koriste hi-tech tehnologiju da bi
vršili izmenu sadrţaja sajtova neke organizacije ili vladine
institucije.
58
Krađa identiteta
Kriminalna rada kojom neka osoba koristi lične podatke druge
osobe, obično sa namerom da kreira laţni identitet i počini
prevaru.
Najbrţe rastući kriminal belih kragni.
Najveći problem je obnavljanje rejtinga ţrtve.
59
Ugrožavanje intelektualne svojine
To je pitanje od suštinskog značaja za ljude koji za ţivot
zarađuju svojim znanjem u određenoj stručnoj oblasti.
Poslovna tajna.
Autorska prava.
60
Softverski napadi
Zlonamerni softver kreiran je da ošteti, uništi ili onemogući
rad ciljanih sistema.
Najčešći tipovi ovih softvera su virusi, crvi, trojanski konji,
logičke bombe, back doors, denial-of-service, alien software,
phishing i pharming.
61
Softverski napadi
Virusi. Segment računarskog koda koji izvršava zlonamerne akcije vezujući se za drugi računarski program. Crvi. Destruktivni programi koji izvršavaju zlonamerne akcije i sam se umnoţava i širi (nije mu potreban drugi program - host). Trojanski konji. Softverski program koji se skriva u drugom programu i ispoljava svoje ponašanje samo kad je aktiviran.
62
Softverski napadi
Logičke bombe. Aktivira se u određenom trenutku i izvrši destruktivnu radnju. Back doors ili trap doors. To je obično lozinka koju zna napadač, a ona mu omogućava pristup sistemu, bez prethodnih bezbednosnih procedura. Denial-of-service. Napadač šalje toliko mnogo zahteva za informacijama ciljnom računaru da sistem ne moţe da ih obradi i često zbog toga sistem “padne”.
63
Alien Softveri
Pestware. Tajni softver koji je u stanju da očitava sa računara
lične podatke i Web surfing history.
Adware. Reklamni programi – pop-ups.
Spyware. Prikuplja lične podatke korisnika, bez njegovog
znanja i pristanka.
Kradljivci ekrana.
Keystroke loggers.
64
Alien Softveri
Spamware. Koristi nečiji računar kao lansirnu rampu za
spam.
Spam. Neţeljeni e-mail, najčešće reklame.
Cookies. Male datoteke koje veb-sajtovi čuvaju na
računarima, privremeno ili stalno.
65
Alien Softveri
Web bugs. Mali, obično nevidljivi, grafički objekti koji se dodaju na Web stranu ili e-mail da bi pratili aktivnosti. Phishing. Izvlačenje podataka od korisnika na obmanu. Pharming. Program koji vrši redirekciju Web stranica.
66
3.3 Zaštita informacionih resursa
Rizik. Verovatnoća da će se pretnja zaista ugroziti
informacioni resurs.
Upravljanje rizikom. Otkrivanje, kontrola i što je moguće u
većoj meri umanjivanje opasnosti.
Analiza rizika. Proces kojim organizacija određuje vrednost
svih zaštićenih sredstava, procenjuje verovatnoću da će neko
sredstvo biti ugroţeno i upoređuje moguće troškove zaštite.
67
3.3 Zaštita informacionih resursa
Ublažavanje rizika podrazumeva da organizacija preduzme
konkretne mere protiv rizika. Ima dve funkcije:
(1) primena sistema kontrole koji sprečava da se pojave
poznate pretnje, i
(2) razvoj sredstava za povraćaj informacija ukoliko se
pretnja obistini.
68
Strategije ublažavanja rizika
Prihvatanje rizika. Prihvatanje potencijalnog rizika, nastavak
poslovanja bez kontrolisanja i prihvatanje štete koja se pojavi .
Ograničavanje rizika. Ograničavanje rizika sprovođenjem
kontrole koja smanjuje dejstvo pretnje.
Prenos rizika. Proces u kome organizacija koristi neka
sredstva da bi nadoknadila eventualni gubitak.
69
Kontrole
Procena kontrole. Identifikuje nedostatke bezbednosti i računa troškove sprovođenja adekvatne mere kontrole. Opšta kontrola.
Fizička kontrola. Sprečava neovlašćena lica da pristupe objektima kompanije.
Kontrola pristupa. Sprečava neovlašćene osobe da koriste informacione resurse; koristi biometrijske metode i lozinke.
70
Kontrole
Komunikacione (mrežne) kontrole. Omogućavaju da se
podaci bezbedno kreću kroz mreţe.
Firewalls. Sistemi koji sprečavaju da se specifični tipovi
informacija kreću između nepouzdanih mreţa (Internet) i
privatnih mreţa (Intranet jedne kompanije).
Kriptografska zaštita. Proces konverzije originalne
poruke u formu koju niko ne moţe pročitati osim
primaoca kome je namenjena.
71
Kontrole
Svi sistemi kriptografije koriste ključ.
Simetrična kriptografija. Pošiljaoc i primaoc imaju isti
ključ.
Asimetrična kriptografija. Koristi dva različita ključa –
javni i tajni ključ.
Sertifikaciono telo. Ima ulogu posrednika od poverenje
između kompanija. Ono izdaje digitalne sertifikate
(digitalne dokumente).
72
Kontrole
Virtuelne privatne mreže. Privatna mreţa koja koristi javnu mreţu (obično internet) za povezivanje korisnika. Ovakva mreţa ima domet interneta, a bezbednost privatne mreţe (tuneliranje paketa). Aplikativne kontrole. Podrazumevaju bezbednosne kontramere koje štite specifične aplikacije (kontrola ulaza, kontrola procesiranja i kontrola izlaza).
73
Kontrole
Nadzor informacionih sistema. Potrebno je vršiti nezavisan i nepristrasan nadzor informacionih sistema da bi se videlo da li oni funkcionišu dobro. Tip nadzora.
Interni. Obavljaju je interni kontrolori. Eksterna. Kontrolišu interne revizore koji m oraju da
obezbede dobre inpute, procesiranje i output-e.
74
Planiranje oporavka od havarije
Oporavak od havarije. Potreban je plan oporavka od
havarije.
Izbegavanje havarije. Orijentacija prema prevenciji
(uninterrupted power supply - UPS).
Vruće lokacije. Kopija originalne lokacije - backup lokacija.
75
Utvrđivanje gradiva
Definisati glavna etička pitanja vezana za informacione
tehnologije i utvrditi u kojim se situacijama javljaju.
Ustanoviti koje su glavne pretnje zaštiti informacija.
Opisati različite mehanizme odbrane koji se koriste za zaštitu
informacionih sistema.
Objasniti reviziju IT i planiranje oporavka od havarije.
76
Pregled sadržaja poglavlja
4.1 Upravljanje podacima
4.2 Pojam baza podataka
4.3 Sistemi za upravljanje bazama podataka
4.4 Skladištenje podataka
4.5 Upravljanje podacima u organizaciji
4.6 Menadţment znanja
78
Ciljevi učenja
Spoznati vaţnost podataka, pitanja u vezi sa korišćenjem
podataka i ţivotni ciklus podataka.
Opisati izvore podataka i objasniti na koji način se podaci
prikupljaju.
Objasniti prednosti pristupa bazi podataka.
Objasniti načine skladištenja podataka i ulogu skladišta
podataka u organizaciji i njihovu ulogu u stvaranju podataka
vrhunskog kvaliteta.
Definisati znanje i opisati različite tipove znanja.
79
4.1 Upravljanje podacima
Teškoće u upravljanju podacima Podaci se obrađuju u nekoliko etapa i često na nekoliko različitih lokacija. Količina podataka vremenom eksponencijalno raste. Podaci su razmešteni svuda po organizaciji i prikupljaju ih mnogi pojedinci koji koriste različite metode i uređaje. Podaci potiču iz ličnih, internih i eksternih izvora. Neprestano se razvijaju novi izvori podataka. Podaci vremnom zastarevaju. Bezbednost podataka, njihov kvalitet i integritet su od suštinskog značaja. Kao odgovor na te probleme organizacije koriste baze podataka i skladišta podataka radi efikasnosti upravljanja podacima.
80
4.1 Upravljanje podacima
Životni ciklus podataka Analiza se obavlja pomoću alata za analizu koji traga za obrascima i pomoću inteligentnih sistema koji podrţavaju tumačenje podataka. Poslovanje se zasniva na podacima koji su transformisani u informacije i znanje. Te aktivnosti na kraju stvaraju znanjekoje se moţe upotrebiti u procesu donošenja odluka.
81
4.2 Pojam baza podataka
Korišćenje baza podataka otklanja mnoge probleme koji su se javljali kod prethodnih metoda čuvanja i pristupanja podacima. Baze podataka su organizovane tako da skup softverskih programa (sistem za upravljane bazom podataka) omogućava svim korisnicima da pristupe svim podacima. Taj sistem minimizira sledeće probleme: redundantnost podataka (kada se isti podaci čuvaju na više mesta), izolovanost podataka (kada aplikacije ne mogu pristupati podacima koji su povezani sa drugim aplikacijama), nekonzistencija podataka (kada se razne kopije istih podataka ne podudaraju). Uz to taj sistem maksimizira: bezbednost podataka, integritet podataka (podaci moraju ispuniti određene kriterijume, npr. da ne smeju da postoje slova u polju gde se nalazi JMBG, nezavisnost podataka (aplikativni softver i podaci ne zavise jedni od drugih tj.aplikacije i podaci nisu međusobno povezani što znači da razne aplikacije mogu pristupati istim podacima.
83
4.2 Pojam baza podataka
Kreiranje baze podataka Podaci moraju biti tako organizovani da korisnici mogu da im pristupe, da ih analiziraju i da ih razumeju. Ključ za efikasno stvaranje baze podataka jeste model podataka. Model podataka (Data Model) je dijagram koji predstavlja entitete u bazi podataka i njihove međusobne odnose. Entitet (Entity) je osoba, mesto,stvar ili događaj (npr. kupac, zaposleni ili proizvod) o kojima se čuvaju informacije. Entiteti se obično mogu identifikovati u radnom okruţenju korisnika. Zapis uglavnom opisuje neki entitet. Svaka karakteristika ili obeleţje određenog entiteta naziva se atribut (Attribute). Koristeći prethodni primer moţemo smatrati da su ime kupca, broj zaposlenog i boja proizvoda zapravo atributi.
85
4.2 Pojam baza podataka
Kreiranje baze podataka Svaki zapis u datoteci mora imati barem jedno polje koje jedinstveno identifikuje taj zapis, da bi mu se moglo pristupiti, da bi se mogao aţurirati i sortirati. Polje za identifikaciju naziva se primarni ključ (Primary Key). U nekim slučajevima da bi se locirao određeni zapis mora se koristiti i sekundarni ključ. Sekundarni ključ (Secondary Key) je drugo polje koje sadrţi neke identifikacione informacije, ali za njega je karakteristično da moţe, a ne mora da identifikuje zapis sa stoprocentnom tačnošću.
86
4.2 Pojam baza podataka
Kreiranje baze podataka Modeliranje veza i entiteta Projektanti baze podataka planiraju izradu baze podataka u procesu koji se naziva modeliranje entiteta i veza (ER modeliranje – Entity Relationship Modeling) koristeći dijagram entiteta i veza (ER dijagram – Entity Relationship Diagram). ER dijagrami se sastoje od entiteta, atributa i veza. Entiteti su predstavljeni pravougaonikom, a veze rombom. Atributi za svaki entitet navedeni su pored entiteta, a primarni ključ je podvučen.
87
Utvrđivanje gradiva
Spoznati vaţnost podataka, pitanja u vezi sa korišćenjem
podataka i ţivotni ciklus podataka.
Opisati izvore podataka i objasniti na koji način se podaci
prikupljaju.
Objasniti prednosti pristupa bazi podataka.
Objasniti načine skladištenja podataka i ulogu skladišta
podataka u organizaciji i njihovu ulogu u stvaranju podataka
vrhunskog kvaliteta.
Definisati znanje i opisati različite tipove znanja.
109
Recommended