Uvodna obuka dri oagn feb 2011

Preview:

DESCRIPTION

 

Citation preview

Uvodna obuka DRIS

VRI Srbije, Beograd, 1. februar 2011.

Prezentacija Kancelarije generalnog državnog revizora Norveške (OAGN)

• Zamenici generalnog direktora G-din Knut Lien i g-dinTor Digranes • Pomoćnik generalnog direktora G-đica Elizabet Slatbroten • Viši savetnik G-đa Merete Nordling

2

3

4

Odbor generalnih državnih revizora

Generalni sekretar Pravni sekretarijat

Sektor I

(Finansijska revizija)

Ministarstva:finansija,

državne uprave i reforme,

kulture i vera

Sektor II

(Finansijska revizija)

Ministarstva:odbrane,

ribolova i priobalja,

poljoprivrede i ishrane,

životne sredine,

rudarstva i energetike,

saobraćaja i komunikacija

Sektor III

(Finansijska revizija)

Ministarstva:pravde i unutrašnjih poslova,

obrazovanja i istraživanja,

lokalne uprave i regionalnog razvoja,

trgovine i industrije,

spoljnih poslova

Sektor IV

(Finansijska revizija)

Metodologija

Ministarstva:rada i socijalne inkluzije,

omladine i jednakosti,

zdravlja i zdravstvene zaštite,

(norveška Uprava za rad i socijalnu zaštitu)

Revizija svrsishodnosti - Sektor I

Izrada metodologije i savetodavna funkcija,

Politike na nivou države,

Korporativna kontrola

Ministarstva:

rada i socijalne inkluzije,

državne uprave i reforme,

zdravlja i zdravstvene zaštite,

lokalne uprave i regionalnog razvoja,

trgovine i industrije

Revizija svrsishodnosti - Sektor II

Ministarstva:

finansija,

ribolova i priobalja,

odbrane,

kulture i vera,

obrazovanja i istraživanja,

poljoprivrede i ishrane,

životne sredine,

rudarstva i energetike,

saobraćaja i komunikacija,

spoljnih poslova

Administracija

Odgovornosti:

informaciono-komunikacione tehnologije,

interna administracija i finansije,

informacije i dokumentacija,

međunarodna saradnja,

ljudski resursi

Generalni državni revizor

5

Ciljevi uvodne obuke

1. Podrška DRIS da uvede novozaposlene u posao

2. Podrška DRIS u uspostavljanju praktičnog okvira za finansijsku reviziju

3. Podrška DRIS u izvođenju revizije završnog računa budžeta za 2010. godinu:• blagovremeno• najkvalitetnije

6

Nacrt obuke

• Šta je revizija? • Nezavisnost vrhovnih revizorskih institucija (VRI) i Etički

kodeks • Okvir• Postupak revizije• Finansijska revizija• Analiza rizika i materijalnosti• Dokumentacija• Programi revizije• Nalazi revizije• Razmatranja i zaključci• Komunikacija i izveštavanje• Kontrola kvaliteta

7

Raspored

Utorak, 1. februar 2011. DAN 1

09:00-16:00 Uvodna rečŠta je revizija?OkvirNezavisnost VRI i Etički kodeksPostupak revizije

8

Raspored

Sreda, 2. februar 2011. DAN 2

09:00-16:00 Finansijska revizijaOsnovni revizijski termini

Revizija bazirana na rizikuAnaliza rizika i materijalnosti

9

Raspored

Četvrtak, 3. februar 2011. DAN 3

09:00-16:00 DokumentacijaProgrami revizijeNalazi revizijeRazmatranja i zaključciKomunikacija i izveštavanjeKontrola kvaliteta

Šta je revizija?

11

Termin ”revizija”

• Nezavisno ispitivanje i procena finansijske i druge evidencije

• Od strane imenovanog revizora koji obavlja svoj zadatak

• Da bi se obezbedili kompetentni, relevantni i razumni revizijski dokazi i usklađenost sa primenljivim zakonima i propisima

• Da bi se omogućilo donošenje zaključaka o reviziji i izrazila odgovarajuća mišljenja o finansijskim izveštajima.

12

Revizije se mogu podeliti u tri glavnekategorije:

• Finansijske revizije• Revizije usklađenosti (pravilnosti

poslovanja)• Korporativna kontrola• Revizije svrsishodnosti

(učinkovitosti, učinka)

13

Revizija svrsishodnosti

• Revizija svrsishodnosti je studija entiteta (ili grupe entiteta) u cilju merenja njegovog učinka, uz fokusiranje na:• Efektivnost• Efikasnost

• Kriterijumi za efektivnost i efikasnost nisu jasno ustanovljeni

• Revizija svrsishodnosti ima tendenciju da zahteva subjektivnija mišljenja nego revizije finansijskih izveštaja ili revizije usklađenosti.

14

Korporativna kontrola

• Prati upravljanje državnim vlasničkim učešćima u preduzećima

• Ocenjuje da li nadležni ministar vrši dužnosti vodeći računa o državnim interesima

15

Sadržaj korporativne kontrole

• Usklađenost sa odlukama i namerama Parlamenta

• Obezbeđivanje društvene odgovornosti i ostvarenje ciljeva sektorskih politika

• Efektivno i ekonomično stabilno upravljanje

• Tačne informacije za Parlament i VRI

16

Revizija usklađenosti

Funkcionisanje revizija usklađenosti zavisi od proverljivih i priznatih standarda, kao što su:

• zakoni i propisi • politike i procedure

17

• Pouzdanost računa• Potpunost, realnost poslovanja, itd.

• Usklađenost (legalnost i regularnost)•Parlamentarne odluke, zakoni i propisi, norme i standardi za finansijsko upravljanje

• Ostala pitanja

Finansijska revizija

18

Zahtevi za revizore

Tokom rada na reviziji, revizori treba da se pridržavaju i uzimaju u obzir sledeće zahteve:

• Profesionalni skepticizam ili priznavanje da mogu postojati okolnosti koje uzrokuju materijalno pogrešna iskazivanja. Profesionalni skepticizam povećava i proširuju koncept dužne pažnje i od fundamentalnog je značaja za planiranje i izvođenje revizije. (ISSAI* 1200.15) (ISSAI 1200 P18)

• Profesionalno rasuđivanje revizora vodi ka informisanim odlukama i odgovarajućoj primeni relevantnih znanja i iskustava na činjenice i okolnosti. (ISSAI1200.16)

• Dovoljni i odgovarajući revizijski dokazi treba da se pribave da bi se revizijski rizik smanjio na prihvatljivo nizak nivo i omogućilo revizoru da izvede zaključke i bazira revizorsko mišljenje. (ISSAI 1200.17)

*ISSAI – Međunarodni standard vrhovnih revizorskih institucija

19

Opšti ciljevi revizora

• Pribaviti razumno uveravanje o tome da li su finansijski izveštaji u celini oslobođeni materijalno pogrešnih iskazivanja, bilo usled kriminalne radnje ili greške, kako bi se omogućilo da revizor izrazi mišljenje o tome da li su finansijski izveštaji sastavljeni, u svakom materijalnom pogledu, u skladu sa primenljivim okvirom finansijskog izveštavanja; i

• Podneti izveštaj o finansijskim izveštajima i saopštiti ga u skladu sa ISSAI i u skladu sa nalazima revizora.

• Komunicirati sa korisnicima, rukovodstvom, onima koji su zaduženi za upravljanje, ili stranama van entiteta, o pitanjma proisteklim iz revizije, u skladu sa zahtevima standara ili zakona. (ISSAI 1200.9 & 11)

Izveštaji DRIS za 2008. i 2009.

Prezentuje DRIS

• Vrhovni državni revizori Života Antić i Ljubica Janković-Andrijević

• Ukupno maksimalno 20 minuta

20

Okvir

21

22

Uloga DRIS u društvu

• Važan preduslov demokratije• Kamen temeljac dobrog upravljanja u javnom sektoru• Da pruži nepristrasne, objektivne ocene toga da li se

javnim resursima odgovorno i efektivno upravlja u cilju postizanja nameravanih rezultata

• Da pomogne javnim entitetima u postizanju odgovornosti, integriteta i u unapređenju poslovanja

• Da ulije poverenje građanima Republike Srbije i njenim zaintersovanim stranama (stejkholderima)

23

Uloga DRIS u društvu

1. Nadzor se odnosi na to da li entiteti javnog sektora rade ono što treba da rade i služi za detektovanje i sprečavanje javne korupcije.

2. Uvid pomaže donosiocima odluka time što obezbeđuje nezavisnu ocenu programa, politika, poslovanja i rezultata javnog sektora.

3. Predviđanjem se identifikuju trendovi i novi izazovi.

24

Ključni aspekti revizije

Razmatranja privatnog sektora

Razmatranja javnog sektora

Ocena dobiti Kompanije u privatnom sektoru imaju za cilj ostvarenje dobiti od njihovog poslovanja.

Entiteti javnog sektora, kao što su ministarstva, ne treba da ostvaruju dobit, već da koriste primljena sredstva za pružanje kvalitetnih dobara i usluga javnosti i relevantnim zainteresovanim stranama.

Zakoni i propisi Privatni sektor je manje regulisan, a pažnja se posvećuje da se ne prekrše zahtevi zakona.

Zakoni i propisi su zahtevniji u javnom sektoru i regulišu većinu aktivnosti.

Izveštavanje Eksterni revizori podnose izveštaj akcionarima kompanije.

Eksterni revizori podnose izveštaj Parlamentu, a ne rukovodstvu subjekta revizije.

Godišnji finansijski izveštaji

Privatni sektor sastavlja godišnje finansijske izveštaje kao instrument odgovornosti akcionarima.

Javni sektor sastavlja godišnje finansijske izveštaje kao instrument odgovornosti Parlamentu i opštoj javnosti. To obuhvata i dodatne zahteve u pogledu obelodanjivanja.

25

INTOSAI (Međunarodna organizacija vrhovnih revizorskih institucija)• Međunarodna organizacija vrhovnih revizorskih

institutcija (INTOSAI)• Organizacija koja pod svojim okriljem okuplja

eksternu revizijsku zajednicu• Autonomna, nezavisna i nepolitička• Nevladina • Konsultantski status kod Ekonomskog i društvenog

saveta (ECOSOC) Ujedinjenih nacija • Osnovana 1953. godine • 188 članica, 2 pridružene članice• DRIS je članica INTOSAI

26

IFAC (Međunarodna federacija računovođa)• Globalna organizacija za računovodstvenu profesiju• Ima za cilj da zaštiti javni interes podsticanjem

visokokvalitetne prakse svetskih računovođa• 157 punopravnih i pridruženih članica u 123 zemlje i

jurisdikcije, prvenstveno nacionalnih profesionalnih računovodstvenih tela

• Predstavlja 2,5 miliona računovođa zaposlenih u javnoj praksi, industriji i privredi, vladi i akademskom svetu

27

Okvir za reviziju

Zakoni i instrukcije

Standardi revizije

Finansijska revizija

Revizija svrsishodnosti

Korporativnakontrola

Posebne smernice za različite vrste revizije

28

INTOSAI standardi revizije

Nivo Opis Dokumenti

1 Osnovni principi •Limska deklaracija

2 Preduslovi za funkcionisanje državnih revizorskih institucija

•Etički kodeks•Nezavisnost

3 Fundamentalni principi revizije

•Standardi revizije

4 Smernice za reviziju •Finansijska revizija•Revizija usklađenosti•Revizija svrsishodnosti

ISSAI okvir

• Nivo 1: Osnovni principi - ISSAI 1

• Nivo 2: Preduslovi za funkcionisanje vrhovnih revizorskih institucija - ISSAI 10 – 99

• Nivo 3: – Fundamentalni principi revizije - ISSAI 100 – 999

• Nivo 4: Smernice za reviziju – ISSAI 1000 – 5999• Finansijska revizija 1000 – 1999• Revizija svrsishodnosti 3000 – 3200• Revizija usklađenosti 4000 – 4200• Korporativna kontrola

30

Pravni i institucionalni okvir

• Pravni okvir propisuje ovlašćenja, dužnosti i prava Državne revizorske institucije (DRI)

• Standardi revizije Državne revizorske institucije sadrže opšte postulate i principe za obavljanje celokupnog rada na reviziji i primenljivi su na sve vrste revizija koje se vrše.

31

Okvir za reviziju DRIS Prezentuje DRIS

• Zakon o budžetskom sistemu• Zakon o Državnoj revizorskoj instituciji• Poslovnik Državne revizorske institucije• Etički kodeks

Nezavisnost VRIi

Etički kodeks

33

Zašto je važna nezavisnost VRI?

• Vrhovne revizorske institucije mogu da ostvaruju svoje zadatke na objektivan, nepristrasan i efektivan način samo ako su potpuno nezavisne od subjekta revizije i ako su zaštićene od spoljnih uticaja.

• Kredibilitet od javnosti, klijenata, donatora itd zavisi od stvarne i predviđene nezavisnosti vrhovnih revizorskih institucija

34

Principi nezavisnosti VRI

• Meksička deklaracija o nezavisnosti (2007)

- Postojanje odgovarajućeg i efektivnog ustavnog / statutarnog / pravnog okvira i de facto primena odredaba ovog okvira

- Nezavisnost čelnika i članova VRI, uključujući i sigurnost mandata i zakonskog imuniteta pri uobičajenom obavljanju njihovih dužnosti

- Dovoljno široka ovlašćenja i puno diskreciono pravo u obavljanju funkcija VRI

- Neograničen pristup informacijama

35

Principi nezavisnosti VRI

- Pravo i obaveza da podnose izveštaj o svom radu

- Sloboda da odlučuju o sadržaju i vremenu objavljivanja izveštaja o reviziji, kao i o njihovom objavljivanju i daljem širenju

- Postojanje efektivnih mehanizama za praćenje realizacije preporuka VRI (follow-up)

- Finansijska i upravljačko/administrativna autonomija i raspoloživost odgovarajućih ljudskih, materijalnih i monetarnih resursa.

36

Etički kodeks

• Etičkim kodeksom se ustanovljavaju etički zahtevi i obezbeđuje konceptualni okvir za osiguranje usklađenosti sa pet suštinskih fundamentalnih principa profesionalne etike.

• Od svih revizora se zahteva da uoče svaku pretnju za te fundamentalne principe i, ukoliko pretnje postoje, da primene zaštitne mere radi osiguranja da se ti principi ne kompromituju.

Principi za DRIS?

37

• Nezavisnost• Objektivnost • Nepristrasnost

• = Politička neutralnost

38

Sukob interesa

• Revizori treba da štite svoju nezavisnost i da izbegavaju svaki mogući sukob interesa odbijanjem poklona ili nagrada koji bi mogli da utiču ili bi moglo da izgleda kao da utiču na njihovu nezavisnost i integritet.

• Revizori treba da izbegavaju sve odnose sa rukovodstvom i zaposlenima subjekta revizije i drugih strana koji mogu uticati, kompromitovati ili ugroziti sposobnost revizora da postupaju ili da se smatra da postupaju nezavisno. Stoga se očekuje da revizori objave takve interese i da se isključe iz revizijskih poslova koji se tiču tog subjekta.

39

Sukob interesa

• Revizori ne treba da koriste svoju zvaničnu poziciju u bilo kakve privatne svrhe i treba da izbegavaju odnose koji uključuju rizik od korupcije ili koji mogu uzrokovati sumnju u njihovu objektivnost ili nezavisnost.

• Revizorima je zabranjeno da koriste informacije koje su dobili tokom obavljanja svojih dužnosti za obezbeđivanje lične koristi sebi i drugima.

• Revizorima je takođe zabranjeno da obelodanjuju informacije koje bi mogle da obezbede nepravednu ili neopravdanu prednost drugim pojedincima ili organizacijama, kao i da koriste takve informacije da bi naudili drugima.

40

Poverljivost informacija

• Revizori moraju uvek da se pridržavaju najvišeg stepena poverljivosti informacija.

• Ni pod kakvim okolnostima ne treba da obelodanjuju trećim stranama informacije pribavljene tokom procesa revizije, bilo u usmenom ili pisanom obliku, osim u svrhe ispunjavanja zakonskih obaveza VRI.

• Poverljivost je obavezujuća pre, tokom i nakon izvršenja revizijskih zadataka.

Postupak revizije

41

42

Audit process

Activity Purpose

43

Zaključivanje i izveštavanje

Zaključivanje i izveštavanje

Procena revizijskih dokaza.

Komunikacija sa subjektom revizije i Parlamentom.

Formulisanje mišljenja o reviziji.

Procena revizijskih dokaza.

Komunikacija sa subjektom revizije i Parlamentom.

Formulisanje mišljenja o reviziji.

Kontrola kvaliteta

Dokazivanje

Kontrola kvaliteta

Dokazivanje

Kontrola kvaliteta i dokazivanje tokom

revizije

Kontrola kvaliteta i dokazivanje tokom

revizije

Audit process

Activity Purpose

44

Potrebna je struktura

• Pristup• Procenjeni resursi • Vremenski raspored• Organizacija • Dokumentacija• Kontrola kvaliteta• Komunikacija

Planiranje za 2011.

Prezentuje DRIS

• 4 vrhovna državna revizora?• Kratak pregled svake oblasti• Bez detalja o oceni rizika (ovo će biti

prezentovano drugog dana) • Maksimum 20 minuta x 4 (ukupno oko 1,5

sat)

45

46

Zaključivanje i izveštavanje

Zaključivanje i izveštavanje

Procena revizijskih dokaza.

Komunikacija sa subjektom revizije i Parlamentom.

Formulisanje mišljenja o reviziji.

Procena revizijskih dokaza.

Komunikacija sa subjektom revizije i Parlamentom.

Formulisanje mišljenja o reviziji.

Kontrola kvaliteta

Dokazivanje

Kontrola kvaliteta

Dokazivanje

Kontrola kvaliteta i dokazivanje tokom

revizije

Kontrola kvaliteta i dokazivanje tokom

revizije

Audit process

Activity Purpose

Uvodna obuka

Dan 2

VRI Srbije, Beograd, 2. februar 2011.

Rekapitulacija 1. dana

• Šta je revizija?• Okvir• Nezavisnost VRI i Etički kodeks• Postupak revizije

48

49

Predmeti

• Finansijska revizija • Osnovni revizijski termini

• Revizija bazirana na riziku• Analiza rizika i materijalnosti

Finansijska revizija

51

Cilj finansijske revizije

• Cilj finansijske revizije je da omogući revizorima da formiraju mišljenje sa razumnim uveravanjem o tome da li su finansijski izveštaji i druge finansijske informacije

• kompletne, • tačne i • pouzdane.

52

Revizijske implikacije

• Institucije čiju reviziju vršima daju sledeće tvrdnje o transakcijama kada ih prezentuju u svojim računima: Validnost – Evidentirane transakcije se odnose na taj entitet

i na period tokom kog su evidentirane Tačno merenje – Evidentirane transakcije su navedene u

tačnim iznosima Potpunost – Postojeće transakcije su evidentirane Tačna klasifikacija i prezentacija – Transakcije unete u

račune su ispravno klasifikovane

• Revizor mora da testira tačnost ovih tvrdnji

53

Osnovni revizijski termini

• Tvrdnje • Smer revizije• Materijalnost • Revizijski rizik • Revizijski postupci • Revizijski dokazi

54

Tvrdnje

Revizija računa

Rezultat Validnost Tačno odmeravanje

Potpunost Tačna klasifikacija i prezentacija

Saldo Postojanje Vlasništvo Procena

Revizija usklađenosti (pravilnost poslovanja)

Parliamentarne odluke Zakoni i propisi Norme i standardi za finansijsko upravljanje u centralnoj vladi

55

Osnovni revizijski termini - tvrdnje

Tvrdnje za reviziju računa (Stavke bilansa stanja)• Postojanje

Stavka bilansa stanja (aktiva ili pasiva) predstavlja stvarnu cifru na datum zaključivanja.• Vlasništvo

Stavka bilansa stanja predstavlja pravo ili obavezu za entitet na datum zaključivanja. • Tačna procena

Sredstva i obaveze se ocenjuju u skladu sa prihvaćenim pravilima procene.

56

Osnovni revizijski termini – tvrdnje, nastavakTvrdnje za reviziju računa (stavke dobitka i gubitka)

• Validnost Transakcije evidentirane u računima se odnose na entitet i na period tokom kog su evidentirane. • Tačno merenje

Svi tokovi prihoda i rashoda tokom perioda su tačno evidentirani.

57

Osnovni revizijski termini – tvrdnje, nastavak• Tvrdnje za reviziju računa

(Celokupnih računa)• Potpunost

Sve relevantne informacije su uključene u račune.

• Ispravna prezentacija i klasifikacija Sve stavke u računima su ispravno klasifikovane i opisane.

58

Osnovni revizijski termini – smer revizije• Odabrati smer revizije znači usmeriti

testiranje tako da revizijske tvrdnje mogu biti verifikovane ili neverifikovane.

• Najvažniji je za tvrdnje o kompletnosti i validnosti• Prihodi se verifikuju od osnove do računa• Rashodi se verifikuju od računa do osnove

59

Osnovni revizijski termini - materijalnostDefinicija materijalnosti

• Revizori smatraju greške i omaške materijalnim u slučajevima u kojima bi korisnici verovatno vršili druge ocene i donosili druge odluke da su bili svesni ovih grešaka.

60

Osnovni revizijski termini – materijalnost• Granica kvantitativne materijalnosti

Kvantitativno određivanje materijalnosti se postiže postavljanjem numeričke vrednosti za to koliko velika mora biti računovodstvena greška da bi bila prihvaćena, a da revizori ne smatraju da računi sadrže materijalne greške.

• Kvalitativna materijalnost Revizori vrše ocenu svih kršenja budžetskih odluka, propisa i/ili normi i standarda koji mogu da utiču na korisnike finansijskih izveštaja.

61

Osnovni revizijski termini – revizijski rizikInherentni rizik• Verovatnoća da u finansijskim

informacijama ili u entitetu uopšte postoje greške i propusti koji su materijalni – ili pojedinačno ili zbirno – kada se sve moguće mere interne kontrole mogu zanemariti.

62

Osnovni revizijski termini – revizijski rizik, nastavak Kontrolni rizik• Verovatnoća da materijalna greška ili propust

neće biti sprečeni ili uočeni i ispravljeni u računovodstvenim sistemima i sistemima interne kontrole tokom razumnog vremena.

Detekcioni rizik • Verovatnoća da suštinski testovi revizora

neće uočiti greške koje ne otkriju računovodstveni sistemi ili sistemi interne kontrole.

63

Osnovni revizijski termini – revizijski rizik, nastavak Revizijski rizik • Celokupna verovatnoća da će nakon

završetka revizije postojati materijalne greške ili propusti koje neće biti uočeni.

• Revizijski rizik je proizvod prethodno opisanih faktora rizika.

AR = IR x CR x DRgde je• AR= Dopušteni revizijski rizik da bi materijalno pogrešno

iskazivanje moglo ostati neuočeno u bilansima i sa njima povezanim tvrdnjama.

• IR= Inherentni rizik, rizik od materijalno pogrešnog iskazivanja u tvrdnji, pod pretpostavkom da nema sa njim povezanih kontrola.

• CR= Kontrolni rizik, rizik da interna kontrola neće pravovremeno sprečiti ili uočiti materijalno pogrešno iskazivanje koje se može javiti u tvrdnji.

• DR= Detekcioni rizik, rizik da postupci revizora neće uspeti da uoče postojanje materijalno pogrešnih iskazivanja.

9-64

Osnovni revizijski termini – revizijski rizik, nastavak

65

Osnovni revizijski termini – Revizijski postupci

• Postupci za ocenu rizika

• Testovi kontrole

• Suštinski testovi

66

Osnovni revizijski termini – Revizijski postupci

• Postupci za ocenu rizika: • upitnici za rukovodstvo i druge • analitički postupci

• analiza trendova • analiza koeficijenata • analiza poslovnih očekivanja

• Zapažanja i inspekcija

67

Osnovni revizijski termini – Revizijski postupci

Testovi kontrole koji se koriste u • analizi procesa

testiranje da li su mere koje je iniciralo rukovodstvo nastavljene na zadovoljavajući način.

• analize rezidualnog (preostalog) rizikanabaviti dokaze koji pokazuju da ustanovljene mere interne kontrole i kontrolne aktivnosti funkcionišu kada sami suštinski testovi ne pružaju adekvatne i odgovarajuće revizijske dokaze

68

Osnovni revizijski termini – Revizijski postupci

• Suštinski testovi • Detaljni revizijski postupci

• inspekcija • zapažanja• kontrolna izračunavanja • upitnici/potvrde

• Postupci analitičkog pregleda • analitički suštinski testovi

69

Osnovni revizijski termini – Revizijski dokazi

Da bi dokumentovali dovoljnost i prikladnost revizijskih dokaza, revizori moraju da navedu: • revizijske dokaze na kojima se zasnivaju ocene i

zaključci (delokrug) • od čega i koga su dobijene informacije (izvor)• kako se obezbeđuju revizijski dokazi (revizijski

postupci)• period na koji se primenjuju dokazi, kao i datum

kada su pribavljeni

70

Osnovni revizijski termini – Revizijski dokazi • Ovo što sledi treba da se koristi kao osnova za

ocene: • Eksterni revizijski dokazi (treće strane) su pouzdaniji od

revizijskih dokaza koji su prikupljani interno. • Revizijski dokazi koji se interno stvaraju su pouzdaniji ako

entitet ima efektivne procedure računovodstvene i interne kontrole.

• Eksterni dokazi su pouzdaniji ako ih pribave direktno revizori nego da ih prikupi sam entitet.

• Revizijski dokazi u obliku dokumenata i pisanih izjava su pouzdaniji od usmenih izjava.

• Revizijski dokazi u obliku originalnih dokumenata su pouzdaniji od kopija ili faksova

Revizija bazirana na riziku

72

Revizija bazirana na riziku• Razmatra ciljeve, rizike i adekvatne kontrole

kao međusobno zavisne koncepte koji moraju zajednički da funkcionišu da bi bili uspešni

• Obuhvata dve povezane aktivnosti: 1. Pruža nezavisno uveravanje o upravljanju

rizicima2. Formira mišljenje u stepenu u kom su

stabilne kontrole sprovedene i održavane radi ublažavanja značajnih rizika

COSO ERM

73

Interno okruženje

Postavljanje ciljeva

Identifikacija događaja

Procena rizika

Umanjenje uticaja rizika

Aktivnosti kontrole

Informisanje i komunikacija

Nadzor

Strate

gija

Operat

ivnost

Izveš

tava

nje

Uskla

đenost

Org

an

izac

ion

a

jed

inic

a

Po

slo

vn

a je

din

ica

Div

izija

Niv

o e

ntite

ta

Komponente rizika

Nivoi organizacije

Ciljevi upravljanja rizikom

74

Ocena rizika

Utvrditi kontrolne aktivnosti (koje sprovode subjekti revizije za minimiziranje utvrđenog rizika):

• pregledi rezulatata rada i napora • kontrole integrisane u tok procesa • fizička zaštita • raspodela dužnosti i funkcija

75

Ocena rizika

Utvrditi rezidualni rizik da bi:• Izvršili efikasnu i efektivnu reviziju baziranu

na riziku• Planirali i izvršili dalje postupke revizije da bi

testirali tvrdnje rukovodstva • Pribavili odgovarajuće, neophodne i dovoljne

revizijske dokaze koji će omogućiti donošenje zaključaka o tvrdnjama rukovodstva i ciljevima revizije

Postupci ocene rizika

Svrha• da pomognu revizoru da razume entitet i njegovo okruženje

Zahtevi• treba da budu dovoljni za utvrđivanje i ocenjivanje rizika od

materijalno pogrešnih iskazivanja i o finansijskom izveštaju i o svakoj relevantnoj tvrdnji

76

77

Opšta ocena rizika OAGN

• Sastavlja se opšta ocena rizika za svako ministarstvo• Ova ocena rizika je zajednička za sve vrste revizije,

vrši se istovremeno i čini osnovu za saradnju i razmenu iskustava.

• Revizori takođe koriste veći deo informacija na koje se oslanja ova ocena rizika i u strateškoj analizi ministarstava i entiteta.

Kako?

• Upitnici i diskusije sa rukovodstvom i ostalima unutar ili izvan entiteta: • zaposlenima na različitim nivoima entiteta• upoznatim licima van entiteta• drugim revizorima uključenim u druge revizije koje se vrše u entitetu

• Analitički postupci - primeri:• izdaci i aproprijacije• isplate zarada, poput dečjih dodataka i penzija prema demografskim raspodelama• Kamata kao procenat dugovanja u poređenju sa ustanovljenom stopom zajmoprimanja

• Razmatranje dokumenata poput:• zakonodavnih izveštaja ili zapisnika• dodatnih dokumenata koje pripremi rukovodstvo za zakonodavne vlasti, kao što su

izveštaji o radu ili zahtevi za finansiranje • svedočenja zvaničnika• ministarskih i drugih direktiva• zvaničnih poslovnika.

• Ponovno izvođenje aktivnosti interne kontrole

78

79

Šta razmatrati?

Eksterni faktori

vxcvxcv vxcvxcv vxcvxcv

vxcvxcv ENTITET vxcvxcv

vxcvxcv

vxcvxcv

vxcvxcv

80

Interni faktori

vxcvxcv

vxcvxcvvxcvxcv

vxcvxcv

vxcvxcv

vxcvxcvvxcvxcv

ENTITET

81

Ocena rizika

vxcvxcv vxcvxcv

vxcvxcvvxcvxcv

Visoko

Posledice

Nisko

VerovatnoćaNisko Visoko

82

Oblast visokog rizika

Elementi rizika Tvrdnje

Finansijska revizija Revizija usklađenosti

Validnost

Tačno merenje

Potpunost Ispravna prezentacija i klasifikacija

Postojanje

Vlasništvo Tačno vrednovanje

Zakoni i propisi

Politike i procedure

Primer OAGN

Ocena rizika DRI za 2011.

Prezentuje DRI

• Vrhovni državni revizori, Ljubica Janković-Andrijević i Život Antić?

• Samo glavni elementi• Maksimalno 30min x 2, ukupno 1 sat

83

Uvodna obuka

Dan 3

VRI Srbije, Beograd, 3. februar 2011.

Rekapitulacija 2. dana

• Finansijska revizija• Osnovni revizijski termini • Revizija bazirana na riziku

85

Predmeti

• Dokumentacija• Programi revizije• Nalazi revizije• Razmatranja i zaključci• Komunikacija i izveštavanje• Kontrola kvaliteta

86

87

Zaključivanje i izveštavanje

Zaključivanje i izveštavanje

Procena revizijskih dokaza.

Komunikacija sa subjektom revizije i Parlamentom.

Formulisanje mišljenja o reviziji.

Procena revizijskih dokaza.

Komunikacija sa subjektom revizije i Parlamentom.

Formulisanje mišljenja o reviziji.

Kontrola kvaliteta

Dokazivanje

Kontrola kvaliteta

Dokazivanje

Kontrola kvaliteta i dokazivanje tokom

revizije

Kontrola kvaliteta i dokazivanje tokom

revizije

Audit process

Activity Purpose

Dokumentacija

89

Documentation

• INTOSAI’s standard relating to audit evidence states that the documentation must: • confirm and support the auditor’s opinions and reports• increase the efficiency and effectiveness of the audit • serve as a source of information for preparing reports or

answering any enquiries from the audited entity or from any other party

• serve as evidence of the auditor’s compliance with Auditing Standards

• facilitate planning and supervision • help the auditor’s professional development • help to ensure that delegated work has been satisfactorily

performed • provide evidence of work done for future reference

90

Documentation

• Glossary of terms • Working papers• Source material

• Scope and content

• Organisation and filing

91

Working paper requirements

• Should give information about the assessments of risk and materiality, the planning of the auditing work, a description of the audit procedures, and the scope of these procedures

• Must document performed audit procedures with a description of the scope of the control, selection criteria, date of their performance and the findings that have been made

92

Working paper requirements

• Should summarise in an appropriate manner the findings and results that have emerged during the audit process and must draw the necessary conclusions

• Should contain all the material aspects that require auditors to use their professional judgement, as well as auditors’ conclusions concerning these aspects

• Should be signed and dated by the auditor and stored systematically

Audit programs

94

Audit programs

• Describe how the audit approach is to be implemented

• Step-by-step • Detail the nature, timing and extent of the

planned audit procedures

95

How?

• Tests• A database?

• Working paper templates

96

An OAGN example

• Procurements

Microsoft Word-dokument

SAI Serbia examples

Presented by SAIS

• Supreme State Auditors Zivota and Ljubica?• Maximum 10 minutes in total

97

Audit sampling

What is it?• Selecting individual items from a population,

to enable you to draw a conclusion on the population as a whole

Why do auditors do this?• Because it is not practical to examine every

single item in a population

98

Basic steps

1. Define the population you wish to test 2. Decide on the sampling frame

• Professional judgement3. Pick the audit sample

99

On picking the audit sample

• There are many factors to consider:• what sampling method to use (statistical

vs. non statistical sampling)• how big the sample should be• what the required comfort level is• etc.

• Fairly complex maths is involved• Sample size calculators and tables are

available100

Nalazi revizije

102

Implementacija revizijskih postupaka

• Evidentiranje revizijskih nalaza

• Ocenjivanje revizijskih nalaza

• Saopštavanje revizijskih nalaza tokom revizije

103

Evidentiranje revizijskih nalaza

• Revizori evidentiraju ishod svakog revizijskog postupka – nalaze – bez obzira na to da li su greške uočene ili ne.

• Mora biti naznačeno da li ili ne greške mogu biti značajne za naredne zaključke.

• Revizori evidentziraju nalaze u radnim papirima koji moraju da budu:• Adekvatni, ali ne toliko detaljni da prikriju važne informacije. • Dobro organizovani da omoguće naknadno uveravanje u kvalitet i

odobrenje.

• Revizori moraju da sastavljaju radne papire koji zajedno sa prikupljenim dokazima dokumentuju ishod revizijskih postupaka koji su sprovedeni.

• Radni papiri treba takođe da ukažu i ko je izvršio reviziju, kao i kada je ona izvršena.

104

Razmatranje revizijskih nalaza

• Revizori evidentiraju nalaze za svaki postupak. • “Kompletirano bez greške” se koristi kada revizori ne

pronađu nikakvu neusklađenost sa svrhom postupka. • “Kompletirano sa greškama” se koristi kada revizori pronađu

neusklađenost sa svrhom postupka.

• “Pripisan nizak prioritet” / “Nije prikladno”

• U slučaju naznaka neregularnosti, revizori moraju da razmotre da li takva neregularnost može da bude značajna za ocenu drugih aktivnosti interne kontrole.

105

Saopštavanje revizijskih nalaza tokom revizije

• Doprinosi sprečavanju budućih grešaka i propusta

• Razjašnjava sva pogrešna shvatanja i pogrešna tumačenja

• Otvoren i konstruktivan dijalog sa subjektima revizije

Razmatranja i zaključci

107

Razmatranja i zaključci

Svrha: • Odlučiti da li su zadovoljene tvrdnje o

računima i dispozicijama• Odlučiti da li postoje materijalne greške ili

propusti u računima i pratećim dispozicijama

• Obezbediti osnovu za podnošenje izveštaja o radu revizije namenjenih entitetima, ministarstvima i Parlamentu

108

Zaključci

• Osnova za zaključivanje • Zaključci za ciljeve revizije • Zaključci za tvrdnje • Zaključak za entitet

Komunikacija i izveštavanje

110

Ciljevi učenja

• Pokazati uvid u profesionalno ponašanje u odnosu sa subjektima revizije

• Razumeti važnost otvorenog dijaloga

111

Poverenje, Pouzdanost, Kredibilitet, Poštenje, Nezavisnost, Objektivnost, Nepristrasnost, Politička neutralnost, Izbegavanje sukoba interesa, Poverljivost, Kompetentnost, Profesionalni razvoj, Istinoljubivost, Nekorumpiranost i Integritet

Principi kojima treba da se rukovode zaposleni DRIS

112

Komunikacija

• Verbalna - pisana• Interna - eksterna (npr. mediji)• Viši nivo (npr. Parlament) – niži nivo

113

Grupno vežbanje

Pripremite se za sastanak na nivou ministarstava. Sastanak ima jednu svrhu:

Upoznati ministarstvo sa DRIS i predstaviti predstojeću reviziju računa za 2008. godinu

114

Izveštavanje

• Podnošenje izveštaja subjektima revizije i nadzornom ministarstvu

• Podnošenje izveštaja Parlamentu• Budžet i računi• Rukovođenje, postizanje ciljeva i rezultati

115

Nezavisnost, objektivnost i nepristrasnost

• Moraju da se primenjuju na sva rad koji DRIS obavlja, a naročito na izveštaje

• Zaključci u mišljenjima i izveštajima revizije treba da se baziraju isključivo na dokazima koji su pribavljeni i sastavljeni u skladu sa međunarodnim standardima revizije

• DRIS treba da traži i uzima u obzir gledište drugih (npr. subjekata revizije), ali je ključno da zaključci DRIS ne budu nepotrebno narušeni takvim gledištima

Kontrola kvaliteta

OAGN: three levels

1. ”Everyday” controls at operational level• Peer review throughout the audit• Double-checking, second opinion

2. Milestone management level controls• Final approval of the work carried out and the

results3. Annual quality control and user survey

117

118

Annual quality control

• An annual systematic review of the division’s auditing work

• Includes a review of all tasks that auditors are required to perform pursuant to the Act and Instructions

• Conducted by a working group appointed internally at the OAGN

• Reports to the Secretary General

119

Objectives of the quality control

• Ensure quality and efficiency in financial audits

• Contribute to a harmonized practice of methodology and professional judgment

• Provide recommendations as to the practice of methodology

• Enhance employee audit skills• Review and monitor internal quality

assurance

120

Procedures for the quality control

• Commences once annual audits are complete• Not part of internal quality assurance

procedures• As a minimum, one division per department is

subject to control• Audit assignments selected for review reflect

a variety of risk levels and size• Quality Control guidelines are updated on a

yearly basis

121

Quality control includes evaluation of

• the quality assurance system, • how divisions are organized and managed, • quality assurance procedures in the division

and • how selected audit assignments (including

reporting) are carried out

122

Follow-up procedures

• The Board of Auditors General are informed about conclusions

• Follow-up procedures• Seminars/workshops• Recommendations

• Responsibility for the procedures• The financial audit methodology division• Each department and division

123

Annual user survey - financial audit

• OAGN regularly seeks feedback from auditees• Annual user survey is being sent to all entities subject

of financial audit, together with concluding audit letter• Seven questions relating to:

• Professional relations • Communication • Audit value • Guidance

124

Relation to OAGN Strategic Plan 2010 - 2014

SP consists of 5 main goals, 21 secondary goals, 38 result indicators. User survey for financial audit seeks to measure:

1.1 OAGN keeps a good dialouge with Parliament and government administration about audit processes and results

1.2 The government administration finds that the OAGN’s guidance role is carried out in a relevant and constructive way

2.3 OAGN’s managers and employees have a common understanding and practice of OAGN’s audit methodology and guidance role

2.4 OAGN presents it’s audit results in a good, balanced and credible way

125

4 result indicators developed for this purpose:

• Min. 80 % of government administration perceives their dialogue with OAGN as good

• Min. 80 % of government administration finds that OAGN’s guidance is given in a relevant and constructive way

• Min. 80 % of government administration finds that the OAGN presents it’s findings in a good, balanced and credible way

• Min. 75 % of government administration finds that OAGN has adequate competence to perform it’s tasks.