View
780
Download
119
Category
Preview:
Citation preview
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
1/75
Ono Sto
je
osobenost Muamar
Al
Gadafija
este
da on ne nudi
svoju misao
kao zabavu i
uiivanje; on
je
takode
ne
nudi ni ljubiteljima
kafana
gde
je
misao
predmet zabave onih koii su prazni i koji
stoje na trotoaru
iivota.
Misao Muamar
Al
Gadafija
tumadi
iivot i
polazi
iz njegovog
srca iz srca mu6enika
nemo6nih uinih i
oeskucnika z
srca
promenljive
i
uvek sukobljene
stvarnosti
traieci
bolje
i lep5e.
Ovo
je
to
Sto
nam
obja5njava
pretvaranje prvog
poglavlja
Zelene kniige
u doba diamahirije i
pretvaranje
drugog
poglavlja
u
svetsku
ekonomsku revoluciju koja se pred tobom
ru5i nad
glavama
eksploatatora
stare
ekonomske strukture.
Trece
poglavlje
Zelene knjige
bi6e bez
diskusije
podetak
socijalne revolucije.
U
njemu
se
moie
na6i
pravo
obja6njenje
istorije
reienje
problema
sukobljavanja
doveka u
Zivotu re5enje
problema
mu5karca i Zene
koji do sada nije nai5ao.
na reienje. Takode
ovo
poglavlie
se bavi
re5enjem problema manjina i crnaca kako
bi time
uzdiglo stabilna
pravila
socijalnog
iivota.
Misao koia Zivi vedito
je
ona misao koja
je
vezana za iivot i
polazi
iz
njegovog
srGo... o
ie
ta misao Muamar Al
Gadafiia.
IZDAVAE
Cena: 1 500 L.D.
ZELENA
KNJIGA
MIG}IJE
PRoBLEMA
DCiIOXRATIJE
NARODNA
LAST
NCSEilJE
EKONOMSKOG
PROBLEMA
SOCIJALIZAM
DRUSTVENI
EMELJI
-
TRECA
SVETSKA
EORIJA
t
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
2/75
4
H
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
3/75
MEDUNARODNI
ENTAR
ZELENE
NJIGE
Broi
dokumonurcije
kudl mlonatne
knjige:
1986/198
lsBN.
0-88628-012-5
lz
pera
Muamar
Al
Gadatija
ZELENA
NJIGA
Pruo
poglavlje
NESENJE
ROBLEMA
DEMI|KRATIJE
-
NARODNA
VLAST
&".
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
4/75
temelj rece
teorije
IIEMt|KRATIJA
-
Narodna
vlast
*
Politicki
svetske
,NSTRUMENT LASI'
,,lnstrument
lelsti
e.
prvipolitidki
roblem
kojim se
suodavqiu
judskezajednice."
"Sukob$avanje
nutar
porodice
6esto
e
uzrokovano
vim
Problemom."
,Oy4 problem ostaoevrloopasan akon
8to
su
se
uoblidh savremena
lu5tva."
Narodise
i
sada
suodaraiu
a
ovim
konti-
nuiranirn
roblemom,
mnogobrojne
ajed-
nice
pate
od
opasnih
dalekoseZnih
felota
koje on
nanosi.One
o5
uvek
nisuuspele
a
ga
reie do
kraja demokratski.
elena
rfiga
pruia
konadno
eSenje
roblema
nstrumen-
ta
vlasti.
Danas u
svi
politiCki
istemi
u svetu
shod
borbe
nstrumenatalastiza vlast,bilqda e
to
mirnaborba
li naoruzana,
ao Sto
su
kla-
Ene,
sekta5ke,
lemenske,
artijske
li indivi-
dualne
borbe.
Njihov
shod
e
wek
pobeda
lednog
od
instrumenata
ladavine:
ojedinca,
grupe,
partije
li
klase...
poraz
naroda.
Pora-
tona
je,
dakle,
prava
demokratiia.
-"
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
5/75
Politidka
borba koja
se okondava
pobedom
jednog
kandidata tako
Sto
ovaj, na
primer,
dobije 51 odsto
od
ukupnog broja
glasova,
ima6e za rezultatdiktatorski
nstrument
vlasti
maskiran
u
demokratsko uho,
er
ie 49
od-
sto birada biti
pod
vladavinom nstrumenta
vlasti koji nisu zabrali,nego m
e
nametnut
i to je
diktatura.
Ovapolitidkaborba moZe
biti
okondana
pobedom
instrUmentaVlasti
koji
predstavlja
samo manjinu,kada
se
glasovi
bF
rada
podele
na vi5e kaodidata
pa
jedan
od
njih
dobija
vi5e
glasova
u odnosu
na
ostale
ponaosob;
ali, kada
se saberu
glasovi
ostalih
kandidata
koji
su
dobili
manje od njegra, ni
postaju preteina
v06ina;
uprkos
tome
uspe-
va
vlasnik manjeg broja
glasov4
a njegw se
uspeh smatra legitimnim demokratskim.U
stvari, zdiZese diktaturau
lainom
demokrat-
skom
ruhu.
To
je
stvamost
politidkih
sistema
koji danas dominiraju u svetu
i
koji su odi-
gledno
falsifikati
prave
demokratije. To su
diktatorski sistemi.
PREIISTAVNICKI
tlMtlVI
I
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
6/75
Predstsvnicki
dornovi
predstavnidk;
omovi
u
ki6ma
radicional-
ne
demokratiie
oja
dominira
savremenom
svetu,
a
poslanidfi
domovi
su laini
oblici
predstavfhni^ arod4predstavnidkiistemi
su
demago6l6
e5enja
roblema
emokratF
je.
Poslanieki
om
se
u
osnovi
ormira
adi
preGtavljanjE
ar.oda,.a
ama
ova
osnova
e
nedemokratska,
er
demokratija
na6i vlast
naroda,
ne
vpst
njegfiih
predstavnika
..
Fostojanje
prqdstavnidkog
oma
samo
po
sebi
zna6i
odsUstvo
aroda,
a
prava
demo-
kratija
se
zasniva
na
pfisustvu
naroda,
a
ne
naprisustvunjfovah
predstavnika.
oslanid-
ki
domwisu
pOstali
egitimna
repreka
zme-
du naroda
viasti
ime sto
e
masa
zolovana
od
ba/jenja
Ooilitikom,
poslanidki
omovi
monopolisu
jast
u njeno
me...
Narodima
e
preostaje.nista
zuzev
nog ainog
oblika
de-
mokratije
koflta
dugi
redovi.birada
ekaju
ch ubrce
listide
u
glasadke
kutije.
Da
bismo
7y1othrtfi
redstavnidki
om
radi
prfkazivanjaja$Ne
su5tine,
moramo
potra-
lll odakte
on
potiee...On je ili
izabran
po-
sredstvom
zbomih
krugova
partffa
koalicija
parttj4
li
naimanovanjem.
vi ovi
putevinisu
demokratski.
er
podela
stanovni5tva
a
lzbome
kruoWe
znadi
da
jedan
dlan
posla-
nlGkog
omi
predstavlja
iljade,
totine
hilja-
da li
milione
D/ipadnika
vognaroda,
avisno
d UtoF
stanov0ika.
o
znadi,
akode,
a nF
t l
lviko
ne
pred
stavl ia
narod,
a
pred
stavllan e
je
IaZ
Predstavniiki
dom
le
vlast
u
oasustvu
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
7/75
Po.slaniiki
domov,
su
/alsitikat
demokratije
|edna
masovno-organizaciona
e:za
e
povo-
zuie
pr*tavnika
s
rgegwim
binadima
r
se
smatra,
kao
iodafi
peGtavnici,
predstavni-
kom
celog
naroda
To
F
ono
Sto nalale
do-
rninirajda
trad[dondfte
d6mokratija..
otuda
se
masa
odvaja
potpuno
od
predstavnika
a
predstavnik
e odvija potpunood m6e...
6im d6bije
g[asole
mase
on
postaje
monopo-
lista
njonog
swereniteta
upravlja
njenim'
o-
slovima..
Tako
vidimo
danas
U
s\retu
dominF
raju6a
tradicionalna
demokratija
zavestava
neprikosnovenost
imunitet
dlanu
predstav-
nidkog
doma,
dok sto
o
ne
priznaje
ripad-
nicrma
naroda
To
zna6i
da
su
predstavnidki
domovi
postali
nstrument fladkanja
aroda
vlasti
manipulacije
ad
njom.
Otuda
narodi
danas lnajupravoda se boreputemnarod-
ne rdvolucije
a
ru5enje
nstrumenata'mono-
polisanja
emokratijom ptjadka5a
otje
ma-
sa nazvanih
redstavnidkim
omovima
da
glasno
roklamuju
voje
zahteve
redstavlia-
ne
novim
nadelom
niko
ne
piedstavlja
a-
rod.
Kada
e
predstavnidki
om
saei$bn
ot'
dlanova
edne
parlije,
po5to
e
ona
ppOeOita
na
zborimA
n
e
U om
sludaju
artijsko
e-
6e,a ne narodnoveie, on predstavlja artUu
a ne
narod,
iarr5no
ello
koje
rnenuje,pred-
stavnidki
om
eto
e
pobednidke
artije
a ne
narodno
elo.
lstisludaj
e
isa
poslanidkim
omom ko-
me
svaka
partria
obifa
dredenibroj
edi5ta.
Vlasnici
vihsedi5ta
u
predstavnici
opstve-
ne
partije
a ne
naroda. lada
oju ormira
ova
koalicija
e
vlada ih
koalicionih
artija
a ne
vlada
naroda.Narod
e
u ovakvim
istemima
Zrtva
partijskih.borbi.
n
e
obmanut
iskori-
SCen
d'ovih ukobljenih
olitidkih
nstrume-
nata
za
vlast, da
bi
dobili
njegove
glasove
dok
stoiiu
organizovanimutljivim
edovima
kreCese poput kuglicana btojanicida bi
ubacio
istide
glasadke
utijena
iiti nadin
kao
kad se drugi
papiri
bacajuu
korpu
za
otpatke...
Ovo
e
u wetu
dominirajO6a
radF
cionalna
dbmokratija,
ilo u
jednopartijskim,
dvopartijskim
li vi5epartijskim
istemima
li
bespartUskim
istemima
Tako
postaje
odi-
gledno
da
je
predstavljanje
bmana.
Posla-
ni6ki'domovi
oji
se
ormiraju
menovanjem
li
nasledstvom
e
spadaju
pod
bilo
koji oblik
demokratije. o, sistem zboraposlanika a
poslanidke
omove
asniva e
na
propagan-
di
radi
dobijanja
lasova
On
e,
dakle,
ema'
go5ki
istem
punom
mislu
edi.
Glasovise
mogu
kupiti moie. e.poigravatis
jima..
siroma5ni
e mogu
u6i
u
izborne
orbeu
ko-
jima
uvek
pobeduju
amo
bogati.
Filozofi,
mislioci
pisclpropovedali
u eori-
ju
predstavniStva
o5
dok
su
narodi
btli
vodeni
poput stoke od .stranekraljeva, ultana
osvajaEa.
arodi
u
tim
vremenima
eZili
su
najdalje
dotle
da
imaju
svog
predstavnika
medu
vladarima
oji su
o odbijali.
bogtoga
su
se
narodi
orko
dugo
boriliza
ealizaciju
te
teZnje.
Dakle,
neshvatljivo
e
da
sada
u
vreme
epublike
podetka
pohe
dZamahira
(mase
prim.prev.),
emokratija
ude
zbor
12
13
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
8/75
manje
grupe
postanika
oji
bi
predstavljali
ogromnu
masu.
Ovo
e
ved
zastarela
eorija
istro5eno
skustvo.
elokupna last
mora
biti
u rukama
naroda.
Najsurovije
iktature
o;e
e
poznavao
vet
uzdigle
u se
u senci
poslanidkih
omova"
PAffiT.|JE
t4
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
9/75
Fartija
Partija
e
savremena ktatura..
savremeni
instrument iktatorske lasti...
er,
partija
e
vladavina elanadsvima..
na
e
za sada
po-
slednjinstrument iktature. o5to
artija
nijepojedinac,
na
ispoljava
povr$insku
emo-
kratiju
putem
svojih
ela
komisijapropagan-
de
posredstvom
opstvenih lanova. artija
kao akva
apsolutno
ije
demokratski
nstru-
ment,
ef
se
formira li
od onih kOji
maju
za-
jednidki
nteres,
stovetne
oglede,
stu
kultu-
ru, sti
zavidajli zajednidkueru.
Oni
obrazu-
ju
partiju
da bi realizovali voje nterdse, a-
metali
svojg
poglede
li
proSirivali
voju
veru
na dru5tvo celini.Njihov iljje vlastu ime
iarr5enja
opstvenih
rograma
Demokratski,
nikood njihnema
pravo
da vlada elimnaro-
dom kojije
sastavljemd
pluralizrna
nteresa"
mnjenja, aspoloZenja
redine
verovanja.
Partija
e,
prema
ome,diktatorskinstrument
vlastikoji omoguduje nimakojiim4u zajed-
ni6kd
poglede
li zajednidkenterese a
vla-
daju ditavimnarodom svakimnarodom.
A
partija
e
manjinau odnosuna narod:Cilj
osnivanja
partija je
stvaranje
nstnhenta
vlastinad narodom,o
jest
vlastinad onima
koji
su
van
partijeposredstvomartrje.
artija
se
u osnovi lzdiZe
a eorijivlasti
vladavine,
to
jest
savladavanja
ripadnika
aroda od
strane
partuaca
Partija
pretpostavlja
a
je
dolaskom a vlast
sredstvo
ealizacije vojih
t7
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
10/75
interesa
proklamuje
oje
ciljeve ao
narod-
ne.
Ova
teorija opravdava iktaturu
partije.
To
je
ista
teorija
na kojoj
se zasniva vaka
diktaturaMa koliko
partija
nabrojali,eorija
e
ista.No, njihovbroj rastezavisno d Zestine
borbeza
vlast.Partijske orbeza vlastvode
ka ru5enju
snova vakog
narodnog
ostig-
ouda'ikvarewaki plankojislu2idru5tvu.er,
ru5enje ostignuda
kvarenje
lanova
no
e
$to opravdava
oku5aj reuzimanja
lasti
od
vladajude
artije
da
bina
njenomestodo5ao
konkurent.
Partijau medusobnoj orbi,
ako
ne
koriste
orulje,
a to
je
retko,
koriste
skma-
vljenje i
uproSdavanje
ostignudadrugih.
Ovakve orbe
neminovno e oclvijaju
anvF
sokocenjenih
relevantnih
nteresa
druStva
l+.leminovnbe neki od tih interesa, ko ne i
svi,biti Zrtva
ukobljavanjavih
nstrUmenata
vlaSti ko
vlasti.
er,
nerealizovanjeih intere-
sa
e
argument
prilog
eagovanjapozicio-
n
partije
kao
instrumenta lasti koji
e
na
vlasti.
A
da biga oborila
morada ru5i
njegova
dostignu6a
da kritikuje
njegwe
planove,
makarbili
u korist dru3tva.
ime
opoziciona
partrja
opravdava
nekompetentnost ladaju-
6e
partije.
ako
planovi
interesi
ruStva
o-
staju irtva borbeza vlast medupartUama.'
Bez obzira
na td
Sto
borba
partijskog lurali-
zma
nspiri5e
olitidku
ktivnost, na
politid-
ki, socijalno
ekonomski
uSi ivot
druStva
jedne
strane,
a njen rezultat
e
pobeda
dru-
gog
instrumenta
lasti kao
ranije,
s
druge
strane, o
jest
pad
edne
parttje pobeda
ru-
ge,
ali
i
poraz
naroda,
o
jest
poraz
demokra-
tlje.
Pored
toga
partUe
se
mogu
potkupiti
i
podmititi,
kako
spolja
tako
i iznutra.
Partija
se
osniva
kao
predstavnik
naroda,
potom
vodstvo
partije
postaje
predstavnik
Clanova
partije,
potom
Sef
partije
postaje
predstavnikvodstva
partije.
ime
je
jasno
da
se partijska gr4 ironidna prevarantsl
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
11/75
danas
praktikorana
radicionalrul
Omokrati-
ja.
Partija
redstavlja
eo naroda
suvereni-
tei naroda
e
nedeljiv.
Partija lada
ao
predstavnik
aroda,
stina
1e,
medutim,
a
se narod
ne
predstavlja.
Partija
e
pleme
sawmenogloba
Ona
e
sekta. DruStvo kome vlada ednapartija
sasvim
e
isto kao dru3tvou
komevhda
ed-
no
pleme
lijedna
sekta
Jer
partUa
ao
Sto
smo
ve6 videli,
predstavlia
ednu
grupu
judi
ili
zajednidki
nterds,
veru li zavi6aj.Tako
su
dlanovi
partiie
maniina
ako
ih
uporedimo a
brojno$du arodaOni mafu ajednidftente-
rese
ili zajedniEku elcta5ku
eligiju.
Oko
tih
interesa li religijenastaiezaiedniCki
ogled.
lzmedu artrjeplemenanoma azlikezuzev
krvne
veze kod
onog
tlrugog,
koia
mole &
bude
prisutna
u
poreklupartije.
Nema
azlF
ke
izmedu
borbe za
vlast
medu
partijama
borbe
zrnedu amih
demena
sGkti.Aako
e
sistem
plemena
Sekti
politidki
euden
ne-
prihvatljiv,
nda mora,
akode,
da se osudi
odbaci
sistem
partlia
Oba
sistema
se
isto
pona$afu
dovqde
do
istih
rezultata Kao Sto
je
negativan ru5iladkiuticaj borbe izmedu
plemena
sekti
na dru5tvo,lsto
ako
e
nego-
tivan ruSila6ki ticaj
borbe zmedu
artUa
a
druStvo.
KLASA
&
20
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
12/75
K/asa
Klasni
politidki
sistem
je
isti kao
partijski
politidki
sistem,
kao
plemenski
politidki
si.
stem, odnosno
kao
sekta5ki
politieki
sistem.
U
njemu
nad
thu5tvom
dominira
edna
klasa
kao Sto u drugima dominira partija ple-
me
ili
sekta. Klasa
je
grupa
dlanova
dru-
Stva
koji
imaju
ste
interese, akvisu
i
partija,
sekta
i
pleme.
Zajednidki
nteresi
potidu
od
postojanja
grupa
ljudi
povezanih
krvnom
ve-
zom, verom,
kulturom,
poreklom
linivoom F
vola. Klasa,
partija,
sekta
pleme
akode
nas-
taju
iz istih razlogakojivr:de do
istih
posledi-
ca, to
jest
zbog krvi,
vere, nivoaZivota,kultu-
re ili
porekla
nastaje
zajednidki
pogled
na
realizaciju ih interdsa time se pojavljujeso-
cijalni oblik
tih
grupa
u
liku klasa
partija
ple-
mena li'sekti. shod
e,
zbog socijalnih
azli-
ga,
uoblidavanje
nstrumenta koji se
kreCe
politidkim
metodom ka realizaciji
nteresa
i
pogleda
te
grupe.
U
svakom sludaju,
narod
nije ni
Kasa, ni
partija,
ni
pleme,
niti sekta.
Jet oni
su samo deo naroda
i
predstavljaju
njegovumanjinu.Kada klasa,
partija,
pleme
li
sekta dominiranaddru5tvomsistem ada po-
staje
diktatorski.
lpak, klasna
koalicija li
plemenska
koalicija
bolje su nego
partijska
koalicija.
er,
narod
e,
u osnovi,
sastavljenod vi5e
plemena
letko
se
nadu
oni kojinemaju
svoje
pleme.
Takode,
svi
ljudi
pripadaju
odredenim
klasnimnivoi-
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
13/75
ma
Partija
lipartije,medutim, e obuhvataju
u svoTl lanstvu ceo narod.Otuda
su
partije
partrjska
oalicija
manjina
u odnosu
na
ogro-
mnu
masu
koja
e
van
danstvau
partiji.
Pre-
ma
pravoj
demokratijinema
opravdanja h
o
da
jedna
ldasa
zbog
svog interesa
uni$ti
ostale klase,
niti
partrja
ma
opravdanjeda
zbog wog interesa uniStiostalepartije,niti
pleme
ma
opravdanje a zbog wog interelsa
uni$ti
ctala
danpn4
nlti
sekta
ma
opravda-
nie
da
zbog
wog
interdse
uni5tiostalesekte.
Doardjavanje
walve litvidacije zna6i odba-
civanje ogike
demokratije opredeljivanje a
lOgiku
ile.
Ovakav
postupakie
diktatorski
er
nrF U nterdsu
c6log druBtvau kojem
ne
po-
stoji samo
odna
klasa
jedno
pleme,
edna
sekta niti su wi njegoviGlanovi jednojpar-
t$i. Otuda
nema
opravdanja a takav
postu-
pak.
Diktatorskoopravdanje a
to
jeste
da u
dru$tvu
postoji
vi5e
strana
-
Jedna
strana
nastoii & likvidira
drugo strane da bi
ctala
sama
Dakle,
ovakva
endencilaniie
u intere-
su celog dru3tva,ngo
u.
korist
edne
klase,
jednog
plemena dne
sekte
li
jedne
partiie,
dakle
u
Interesu
onih koii
preuzimaju
ulogru
druStva
Jer, u osnovi, aj likvidirajudi
ostu-
pak uperen e protiv pripadnikadruStva oji
nisu danovi
partije,
odnosno,nisu
pripadnici
klase,'demenali'sekte
kojavhda
poslepro-
cesa
likvldacije.
Druitvo koje razdiru
partijske
borbe sto
e
kao i druStyo oie razd[ru
borbe zmedu
ple-
mena
lzmedu
sekti.
Par{ija.koja astaje
u
irneklaseautomatski
se
transfonni5e
zaJnenka'khse.
a auto-
rildska
tnansmisija
raie dok
partiia
ne'Bosta-
ne
nasbdnik
klase'koji
e
protiv
slrcie
lase.
'Kha1oja
ndtiduje,druStvo
nasledtfe,
a-
'
l@dq,niegove"ssobine
lsmisluda
ks
e,
na
pirner,'radniEkaklasauniStila vedrugekla-
ee;
rlrda
fadniika'klasa
postaje
naslednik
dru5tva
o
jest
postaje
materiialna
Sociialna
oonwazaiedrice
Pdto
fiadechik
nosi
oso-
bine,nasledqno$.
ez sbzira
$tose
te osobi-
ne,ne,
poiatd-$rju
djednorn,
llo.se
kroz'evo'
lr,miiu
.,radanje,poiavliuje
,@lini,
Vrenrenom
iarim,,mob{n
l&se
koje
su,:bile
.lkvllirane
unstff
:$ame
a#li6ke.ldase.
.,losioci.
ih oso-
t*ra
idu,protivre&rirn,tokovima,
zarrbno
d
'wobina.Tako ;rachidka dasa"{qsije posta'
je*sarna,po
ebi,, nt5fuo
u,korne
efuju,
roti-
vrednosti
tarog
druStva'Pwo
rotivreee,nra-
terilalni
moralni
nivo
pojedinca,
otom
se
Bojave
rupe,
potgm.se
utomatski
retvara-
je
u klase
u
istim
ilss*Srslim
dasama
Dakle,
obnavlja
e borba
za$,st
naddruStvom.
r-
vonstveno
svaka
grupa
pojedinaca
potom
svaka
ve6a
grupa,
potom
svaka
nova
klasa,
poku5avajua postanu nstrument hsti.
Materijalna
am
dru5tva
ije Stabilna
er
ie
i ona
sociialna.
druge
strane,
moie
se desi-
ti
da se
stabilizuje
edna
materijalna
aza
n-
strumenta
lasti
za odredeno
reme,
ali
ie
ona
podloina
nestanku
6im
se
izrode
novi
materijalni
socijalni
nivoi
z
iste
materijalne
baze.
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
14/75
Svako dru5tvo u
kome
se sukobljav4ukla-
se bilo
e
u
pro5lnsti
ednoklasno
druStvo.
Ali
od te
klase radale
su
se druge klase
u skldu
sa
neizbeZnom'evolncijomtvari.
Klasakoja
prisvaja
movinu
drugih klasada
bi stabilizovala
nstrumentvldsti
u sopstvenu
korist uvideie da su imovinskiefekti urutar
.same
klase
potpuno
stikao i
imovinski
efekti
unutar dru5tvau celini.
Sumar
prethodnih
e6i
e
u
tome
da su svi
pokuSaji
ujedinjavanjamaterijalne osnove
druStva
radi
re5avanja
problema
vlasti ili
okondavanja orbe u
korist
edne
partije,
la-
se,
plemena
li
sekte
poku5aji
dovoljavanja
masama,zborom
jihovih
redstavnika
li
or -
ganizoVanjem
eferenduma,
pretrpeli
neu-
speh. Ponavljanje ih poku5aja e postalo
gubljenje
ovekovog
remena iSmevanje a-
roda,s druge
strane.
REFERENDUM
26
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
15/75
Referendum
Referendum
e
taZna
emokratija.
ni koji
kaiu da"
i koji
katu
,ne"
u stvari
ne izra-
iavaju svoju
volju.
Oni
su
u6utkani
rayi[om
shvatanja
avremene
ernokratije.
jimh
edoaroljeno a kaiu samo ednured:
"da'
ili
,ne"
Toje
najsuroviii
krajnje
dutkujudi
ik-
tatorski
sistem.'
Onaj ko
kaie
;ne"'mora
da
imes razlog
a to'-
za5to.nije
ekao
da".
Onaj
ko
kale
"da"
mora
obiaSnjavati
voje
odobravanje
za5to nije
rekao
"ne".
Sta
je
pri
tom
svako hteo,
Sta su uzroci
odob
rava4ja
li
odbiianja
Dakle,kqjim
putem
mordu da idu $udske
zqjednice a
bi se oslobodile
lranlie
dik-
tature?
Po5to
e
instrumentvlasti
zamr5en
prob'
lem
u
pitaniu
emokratije ojisu
zrazili
art-
ijska,
klasna
pojedinadna
ukobliavania
a
izni$ljaniel
zbora
referenduma
ije
niSta
drugo
do
pokrivanje
euspehaih
nepotp.
unih
skustava a re5avanje vog
problema
reSenje e nalaziu pronalaienfunstrumEnta
vlasti
koji ne
predstavlia
iko
od
pomenutih,
koii
6e zarneniti a
ta
sukoHiavanjs,
oiest u
etvaraniu
nstrumenta
lasti koji
nije
partiia,
ni
klasa,
i
pleme,
isekta,
negonarod
u cdin{
kao
nstrument
lasti,
a ne niegov
predstavlF
ik
ili
posbnik
niko
ne
predstavlja
arod
i
-
predstavljanje
e
laZ.
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
16/75
Ako
bi bio
stvoren
akav
nstrrffnent,
.lda
bi
problem
bio re3en
bila
bi
stvorena
aro-
dna
demokatrh.
Tinre
de
liudske
zaiednice
okon6ati
eru tiranije
dilctatorskih
dima,
a
na
njihovom
mestu
nalazi6e
a narodra
bsr_-.
Zelena
knjiga
pruia
konadno
re5enje
instrumenta
vlasti i
pred
narodima
ucrtava
pirt
koiim ce
preci
iz ere diktature
u eru
1,r
yg
6' t . . :
r, -k: : l t i l
Oya nova
eodF
zasniva
so
na
koncql4r
narodne
vlasti
boz
pre&vlpnF
i
podanE-
tva.
Ona
obezbedup
neposrednu
emokrat-
iiu
organizovanim
dkasniln
putern.
Druga6-
iia
je
od
svih ostalih
pokuSaia
neposredne
demokratije
oji
susiromdni
mogudnostirm
primene
a
lu
stvamosti
koji
u
sebine nose
ozbiljnost,er im nedostaje arodraorganiz-
ovanost
u
bazi.
NAR(IDNE
IINFERENCIJE
I $IARIIDNI
OMITETI
g
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
17/75
Narodne
konferencije
narodni
komiteti
Narodne
konferencije
u
jedino
sredstvo
za uspostavljanje
arodne
demokratije.
Bilo
koji
ctrugi sistem vlasti koji
nije u
sk-
ladu s tom praksom, s praksom narodnih
konferencila, edemokratidan
e
sistem
vlast-
l. Svi dominirajudi sistemi vlasti u
svetu
danas, nedemokratidni su ukoliko ne
idu
ovim
putem.
Narodne konferencije
su
posle-
dnja
stanica
u
kretanju
naroda
ka
demokratiji.
Narodne
konferencije
narodni
komiteti
krajnja
su
tekovina
borbe
naroda
za demok-
ratiiu.
Narodne konferencije i narodni komiteti
nisu
tvorevine
ma5te vei tvorevine
liudske
misli
koja
obuhvata
sva
ljudska
iskustva u
borbi
za demokratiiu.
Neposredna
demokratija
e
optimalan
na6-
in
koji,
u
sludaju
da se
realizt{e,
postde
nesporno
pitanje
i
prihvata
se bez
dvoum-
ljenja.
Ma koliko
narod bio brolan,
nemogu6e
je
da
se okupi
odiednom
da bi
prostudirao,
diskutovao i odludio o svojoi politici. Zbog
toga
su
nacije
napustile
neposrednu
demok-
ratiju,
koja
e
ostala 6isto
utopijska
deja, da-
leka od
stvarnosti.
Ona
je
bila
nadoknadena
brojnim
eorijama
vlasti,
kao Sto su
poslanidki
domovi,
partijske
koalicije
referendumi,
koji
su
doveli
do
izolacUe
naroda
od
politike
upravljdnja
svojim
pitanjima
Sledilo
e,
tako-
Nema
demolr;atiie
be z
narodnih
konterenciia
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
18/75
;-
: i ' i l ; ' : l r
i i i i
s ttl ;i
de,
prisvqianie
uverenitetaarodamonopol-
imiiom
politike
od strane antagonistidkih
instrumenata
lasti,
podev
od
pojedinac4
a
ldasa,
plemena,
sekti,
parlamenata,
parfija
itd.
Zelena
knjiga, medutim,
nave5iuje
narodima
ut
neposredne
emokratfie
sk-
hdu sa
stvaraladkim
praktidnim
sistemom.
Dva pametnadovekane mogu polemisati
okovalianosti
deje
o
neposrednoj
emokrat-
iji.
No,
njena
primena
e
bila
nemoguda.
reca'
svetska eorija,
medutim,
ruia
nam realnu
os:novu eposredne
emokratije.
ime
e
i
problem
demokratije
u svetu
potpuno
eien.
Sve
Sto
ostaje
pred
masama
este
da se bore
za ukidanie
wih oblikadiktatorske
lasti
koji
danas
preovladuju
svetu koji
su netadno
nazrrani mokratskim, ib da su to'poslan-
i6ki
domovi,
eektaski,
lemenski,
lasni,
e-
dnopartijski,
vopartiiskili vi5epartijski
b[ci.
Demokratilama
samo
edan
oblik samo
jednu
teorlju.
hotiwednosti
i
razlike
zmedu
sbtema
koji
sebi
pripisuju
emokratiju isu
nl3ta
drugo nego
argumenti a ovi sistemi
nbu
demoktatski.
arodna last ma
samo
e-
dno
ice.
Onase mole realizovatisamo
a
e-
dan nadin,
o
jeist
putem
narodnih
onferenc-
lia i narodnih omiteta
nema
demokratiie
ber
narodnih
onferencija,narodni
omiteti
l:*[:.*
burc&.rvuda.
l,larod
s
nqjpre
deli
na
osnovne
narodne
konferbncije.Svaka
konferencija
bira
woj
sdcretarltst. kup
zabranih
ekretariiata
a6-
ini:rva
noesnoy.no narodne konferencije.
Potom
masa bira
preko
osnovnih
arodnih
konferencija
administrativne
arodne
komF
tete
koji
6e
zauzeti
mesto
vladineadminist-
racije.
Time Sto
rukovode ru5tvenim
luZ-
bama,
narodni
omitetibi6eodgovorni
red
osnovnim
arodriim
onferenciiama
oje m
odreduju
politiku
rada i nadgledaju
ar-
r5avanjee politike.Tako administraciia o-
staje
narodna
nadzorje
narodni okondava
se
zastarela efinicija
demokratije
o
kojoj
e
demokratiia
arodni
adzor
advla$du, a bi
njegovo mesto
zauzela
spravna definiciia
koi{l
glasi:
o;0,-
rlgiaii,j.,:,,
Jr:
liAi.;r:r_}F?
NANiJDP.NAD
SI\MIM
SCIBilI"4
Svi
gradani
koji su
Clanovi
narodnih konfe-
rencija,
prqna
profesiji
li
tunkcifr
pripadaju
razliditimategodpma.M togaonimoraiu
da osnuju
woje
profesionalne
sindikate
i
udrulenja
pored
toga Sto
su kao
gradani
Clanovi
osnovnih
narodnlh
konferenciitt li
narodnih omitata Sve
3to bude
razmotreno
u
narodnim onferencijamq
arodnimkomF
tetima,
u sindkatima udrdenjima,
zacrtava
e u
svom
kajnjem oblikuu
Opitoi
narodnoi
konferencili
na kofrrj udestvuiu
sekretarijati
narodnih konferenciia,narodnih komitsta,
slndlkata
profeeionalnih
druZenp
Ono
6to Op$ta
narodnakonferencip,
kqB
ae
sastaie
Jednom
godlsni,
ormdiSe,
do'
stavlF
ee
narodrim konierencipma,
nao-
ddm
koniltotknq
dndlkafrma u&tdenllrn
da bl
zapodolo
tsrniavede
od drmo
na-
rodnlh komlteta koll
cu odgoyonil
ped
oo
I
tl
:
i
34
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
19/75
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
20/75
1D
-
-
E
=
?
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
21/75
ZakonodaYstYo
.
druiNa
Zakonodavstvo
e
drugi
problem
koji
ide
paralelno problem
nstrumenta
hsti.
Ono
u savremenom
obu
o$
wek nije re5eno,
mada e bilo re5enou ranim storijskima-
zama
Nijeni ispravno
i
demokatskida
6e
spec-
ftliarje
komitet
li
savetza
postavljanje
ru5-
tvenog akonodavstva.akode, ije
spravno
nlt demokratski
a dru5tveno akonodav-
rtvo
podleie
amandmanima
li
ukidanju
po-
rredstvom
poiedinaca,
komiteta li
saveta.
Dakle,Sta
e
zakonodavstvoru$tva?Ko
ga donosi?Kakavznadaj ma u odnosuna
dcrnokratiju?
ftirodno
zakonodavstvo akog dru5tva
e
norma
li
religijn.Svaki drqgi
poku5aj
stva-
nnla
zakonodavstvaa bilo koje
drGtvo
van
oa
dva
zvora"
ije
punovaian
logidan
pok-
tdaJ.
Ustavinisu zakoni
drGtva. Ustav
e,.u
ttrtari,
osnovni
pozitivni
zakon. Ovom osn-
ovnom
pozitivnom
akonu
e
neophodan, a
nfegase oslania
kako
bi imao
svoje
oprav-
danie.Problem lobodeu savremenom obu
lc
u tomeSto
su ustavi
ostalizakonodavstvo
druitva,
a
ovi ustaviseoslanjaju amo
na
po-
gbd
dikEtorskih instrumenata
vlasti koji
dcniniraiu
u
svtu,
po6ev
od
poiedinca a
do
pqrffie.
Pokazateljza to
je
razlika medu
ustavima
hko
je
sloboda doveka
jedna
4l
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
22/75
Uzroci razlike
su,
u stvari,
razlike
medu
po-
gledima
instlumenata vlasti.
Odatle i zati-
ranje
slobode
u savremenim svetskim sF
stemima. Nadin
dominacije nad narodima
koju instrumenti
vlasti
priZeljkuju,
reliva
se
u
ustav i liude
silom
primorava
na
poslu5nost,
pravnim
normama
koje
su obuhva6ene
ustavom koji proistide iz pogleda i raspolo-
Zenja instrumenata
vlasti.
Odludivanje diktatorskih
instrumenata
vhsti zamenilo
e
odludivanje
prirode.
Pozit-
ivni
zakon
zauzeo
1e
mesto
prirodnom
zakon-
u. Time su se
izgubila sva merila.
Covek
je
dovek
ma
gde
bio, on
je
isti
po
fizidkom izgledu
po
oseCanjima.
bog toga
se
prirodni
zakon ispoljava
kao logidni izraz
te identidnosti. Potom su se pojavili ustavi
kao
pozitivno pravo
koje
na ljude
gleda
kao
na razliEite.
Ustavi
u tom
pogledu
nemaju
opravdanjeosim volje
instrumenatavlasti -
pojedinca
saveta, klase,
partije
-
da
vladaju
narodom. Tako
vidimo da
se,
po
obi6aju,
ustavi menjaju
sa
promenom
instrumenta
vlasti. To
je
argument da ustavi
nisu
prirodni
zakoni
ved
su
propisani prema
raspoloienju
instrumenata vlasti
a
radi njihovih interesa.
To
je
opasnost
po slobodukoja se nalaziu
odsustvu
pravog
zakonodavstva
.liudskih
zajednica,
koje
je
zamenjeno
pozitivnimzak-
onodavstvom
u skladu
sa
Zeljom
nstrumenta
vlasti
da
vlada
masom.
Or[inalnUe
je
da
je
nadin
vladanja
aj
koji
treba da
se
prilagodi
zakonodavstvu
dru5tva,
a ne
suprotno'
Prema
ome,
zakonodavstvo
ru5tvane
trpi
ormiranje
stvaranje.
nae4
zakonodav-
stva
se nalazi
u tome
Sto
e
ono standard
poznavanja
ta
e
pravo
a
$ta
nije,
Sta
e
isp-
lavno a
Sta
je
pogre5no,
za
poznavanjg
prava ojedinaca
njihovih
duinosti.
Sloboda
le,
dakle,
u opasnosti koliko
dru5tvonema
ryeto zakonodavstvo
a stabilnim
pravilima
kojer
ne
trpe
promenu
li zamenu
posred-
ltvom
bilo kog
od instrumenata
vlasti.
Nrprotiv,
nstrumenti lasti
moraiu
da slede
lakonodavstvo ru5tva.
Medutim,narodi
u
wlm
krajevima
yetadanas
su
pokoreni
o-
lcdstvgm
pozitivnog
akonodavstva
oje
e
Ittvoreno
a
promene
ukidanja, avisno
d
borbe
nstrumenata
lasti
za
vlast.
Stavlianje,
Ponoki ut,ustavana narodne eferendume
nlp
dovoljrn.
Jer
i
sam referendum
e
obmanademokratije;on n dozvoljava
i$e
oal
cdne
redi
da"
ili
"ne".
S druge strane,
nllodl
su
primorani
a referendum
ahvali
tludlpoziWnom
ravu.
Referendum
ustavu
il
ne6l
da
e
taj
ustav zakonodavstvo
nr5-
il1
ncgo
znadida
e
ustav
eamo stav, dakle
qakt
rsferenduma
ni5ta
drugo.
ttkonodavstvo dru5tva e veClto[udsko
hgmrtvo
koje ne
pripada
ssmo
livima lz
ftf
Olnlcnbe
prcizilazi
da
pirnrie
ustava
itilldum
o
niemu nlsu dlta drugp
nege
lhr
dFra
roniia
fnomopeCia
podtrrnogpra,s,
kqo
potiOe
I
podtynlh
ustara,
nn
su m.tctiialrdh
Ilf0||r
t/Fren*t
pnotlv
6tffiu,
t{qme
pre'
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
23/75
-
=
E
=
F
=
n
h
q
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
24/75
Ko
nadgl*da kretanje
iruStva?
Pitanje
e
ko
nadgleda retanje
dru5tva
da
bi
ukazao
na odstupanje
d zakonitosti
u
sludaju
a se to
desi. Demokratski,ema
niiedne
tranekoja
sebi
pripisuje ravo po-
shnidkog
nadzoranad
dru5tvom tom
po-
gledu. Dakle, dru5tvo je nadzornik nad
8obom,
naime,
svako samopripisivanje
d
'
Btrane
bilo kog
pojedinca
li
grupe
odgovo-
mosti
za zakonodavstvo
je
diktatura.
er,
demokratija
nadi
odgovomost elog dru5-
tva
Dakle, nadzornik
e
druStvo
celini.
To
le
demokratrja.Kako
e
sprovesti?
Naravno
putom
demokratskognstrumenta lasti koji
potide
z
druStvenog amoorganiizovanja
r,
osnovnim narcdnim konferencijama, n?ro
dnom
vla$cu
posredstvom
narodnih
konf r-
rencija narodnihkomiteta,
potorn
na
Opito;
narodnoj konferencij i
nacionalna
onferenc'
i ja), na
kojoj se srecu kcrnitet
na:'cdnih
konferenci ia,
administrat ivninarodni kcmr
tet i ,
s indikat i , druZenja osta le
profesicr ia
Ine
organizacije Prema ovo. eorij i
naroci
e
instrurnent vlasti,
u
tom
slucaju
narcd
je
r
nadzornik nad
sobom)"
Time
se
realizuje
kontrola druStvanad njegovimzakonodav-
cfirom.
47
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
25/75
Kako da dru{No
isPravi
svole
kretanie
ako odstupi
od zakonitosti?
Ako
e
instrumentvlasti
diktatorski,
kao
5to
je
sludaj
u
politidkim
sistemimakoji domini-
raju u svetu danas, onda budnost dru5tva
nad
ostupanjem od zakonitosti nema sred-
stvo
izraiavanja ispravljanja
sim nasilja,
o
jest
revolucije
protiv
instrumenta vlasti.
Cak
kada
je
naslje
ili
revolucija zraz druitvenog
oseCanja
rema
ovom
skretanju,u
njemu
ne
udestvuje celo drGtvo, nego
ga
iarode oni
koji imaju
sposobnostiza inicijativu
smelosti
da izraiavaju volju
druitva Medutim,
ovaj
pristup
je
diktatorski,
er
ova
revolrrcionama
inicijativ4 nuZno56u revolucije,omogu6ava
instrument
vlasti koji
je
predstavnik
naroda
To znadi
da
je
instrument
vlasti
o5
uvek dik-
tatorski. Pored toga,
samo nasilje
i nasilne
promene
su
nedemokratsko
delo. Ali, ono
se
de5ava,kao
rezultat
prethodnog
postojanja
nedemokratskog
stanja. Dru5tvo
koje se
jo5
uvek
vrti
oko ovih
odnosa
zaostalo
e
druStv-
o.
Sta
je,
dakle, re5enje?
Re5enje
je
da narod bude instrument
vlasti,
podev
od
Osnovne narodne konfe-
rencije
pa
do Op5te narodne
konferencije
da se okonda
sa vladinomadministracijom
da bi
njeno
mesto
zauzelinarodni komiteti i
da OpStanarodna
konferencija
postane
naci-
onalna
konferencija
na kojoj se
sreiu osn-
o*"
n"roOne konierenclio,
admlnlstrathmil
narodni
omiteti,
drulenja,
indikati
ogtala
profesionalna
drulenia.
Ukollkou ovom
sF
stemu
dode
do odstupanja
d druStvenog
zakonodavstva,
o'se
mora
spraviti
emok
ratskimms,pravlpnjem,
ne silom.Proces
u
nije
proces
voljnog
zbora
na6ina
eradje ili
plomene, nego
je
determinisani ezultat
demokratske
rirode
ovog
sistema,
er
u ova-
kvimslu6aiwimanemaoclvoienih
tranada
bijedna uperilanasilnu elatnost
rotiv
dru-
ge
i
optuZih
e
za
odstupanje.
49
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
26/75
e
e
s
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
27/75
tVovinarsfiro
Nezavisan6ovek
je
slobodan da se
izra-
iava,
pa
makar
se
ponaiao
kao lud da
bi
itazio
svoju
udost. Dru5tveni
6ovek
e
tako-
de slobodan da izrazi svoju dru5tvenost-Pri
tom,
prvi
izraiava
samog sebe,a drugi
pred-
stavljasamo one
nezavisne idnosti koje
sad-
injavajunjegovu
dru5tvenu
i6nost.Dru5tvo
e
sastavfeno od nezavisnih zdruZenih judi.
Prema ome,
kada
se
jedan
nezavisan6ovek
ispoljava na
primer,
kao lud, to ne znadi
da
su
i
ostali dlanovi zajednice takode
ludi.
Drugim edima, zralavanienezavisnog ove-
ka znadilo bi samo samoizraZavanje.
izra-
Iavanje drGtvene
lidnosti znadilo
bi
samo
izraiavanje nteresa li mnjenjaonih koji izra-
Iavaju njegovu zdruienu li6nost. Tako korn-
panria proiarodeci
i
prodajudi
cigarete,
primera
radi, nteresno zralava samo
ntere-
se
onih koji
su osnovali u kompaniju,
o
jest
onih
dilr
je
dobrobit u
proiarodnji
i
prodaji
duvana"
ako
on Steti zdravlju
drugih.
Stampa
je
sredstvo
dru5tvenog
izra-
Zavanja,
ne sredstvo
zraZavanja
ezavi-
snog
li zdruZenog
oveka.
akle,
ogidtto
e
i
demokratski a ne budeu svojinibilokog od
njih.
Kad
pojedinac
ma woj
list, aj list izraiava
eamo
njegwo
gledi3te.
A
pozivanie
a to &
J
tai list
iavno
mnlrnie netaeno
6
i bez
mkog
osnova,
er
on, u
st\rari,zralavastatr
)trlcNtaula
,'e
tar0dla
i ; r ;1 ,1 , le
fla
xlnJ
itrt:a atattP
t
t
t
fl
I
ll
53
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
28/75
oviSte nezavisnog
doveka
A demokratski
ne-
zavisan
6ovek ne
srne da ima
u vlastitoj
svcf
ini
bilo kole
javno
sredstvo
informisania
li
publikaciju.
Ali
on ima
prirodno
prarro
da izra-
iava
samog sebe
na bilo
koji
nadin,makar i
ludo56u,
da
bi
dokazao
svoju udost.
List koji
izdaje udruZenje
rgovaca litrgova6ka
komo-
ra, na primer, sredstvo je izraiavanja ove
dru5tvene
grupacip.
On ispoljava
samo
njih-
ova stanovi5ta,
a ne
stanovi5ta
javnog
mnjenja.
stije
sludaj
sa ostatim
nezavisnim
zdruZenim idnostima
u dru5tvu.
Demokrat-
ska Stampa
e
ona koju zdaje
narodnikomi-
tet,
sastavljen
d razliditih
rustvenih
rupa.
Samo u
tom
sludaju ist
ili bilo
koje drugo
sredstvo nformisanja
moie
da izraiava
dru5-
tvo
u celini i nosilac
e
miSgenja azliditih
gru-
pa. Samim tim list postaje demokratidan i
informisanje
postde
demokratsko.
Ako udru2enje
lekara izdaje
list, taj list
nema
prava
da bude
samo medicinski.
Tako
je
i u odnosu na
ostale sektore.
Nezavisan
6ovek
ma
pravo
da
izralava
samog
sebe,
on
demokratskinema
pravo
da izralava viSe
od
toga. Time
se radikalno
demokratski
okon-
6ava takozvani problem slobode Stampe.
Problem
slobode
Stampe oko koga
se u
svetu
jo5
uvek vode borbe,
proizi5ao
e
iz
problema
demokratije uop5te.
On
ne moZe
da se re5i
sve dok
nije
u celini re5ena kriza
demokratije u zaiednici. Jedini
put
do
re5avanja
ovog zarnr5enog
problema,
o
jest
problema
demokratije,
este
put
Tre6e svet-
ske teorije.
t
Frema
&"d'ili
,ilelrili,
.Jenl*ltratskr
r-.iem
.je
dvrsta
grad*vina
u
kni*j
sval'"i
ar*en
stoii
na
teme 1r.trrii
fl,::lrtlivllili
riliicidnih '*onfei*n'cija,
naroffi"l;h
ein-li '1,:t i,,r[C,'.*, ' i
r . . , " , ,
, -,
, .";r-'
pa
sve
do
vrha
pir*nrid*,
*
*st
t lc
zaserlan3a
Op5te
nar*dr',e
b
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
29/75
Drugo
poglavlje
-
soctJALrzAM
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
30/75
RESEruE
K[|I{(|MSK[IG
PRt|BTEMA
- Socijalizam
Ekonomsl
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
31/75
Aftaci ,
an e
naiamnic i
dotakli i
otupili
njegovu
oStricu u
odnosu na
protekla
stole6a.
Sve to
je
realizovalo
mnogobrojne
nterese
adnika,
ali
ekonomski
problem
o5
uvek nije
re5en.
Svi
poku5aji
u
vezi
sa
svojinom
nisu re5ili
problem
proiaro-,
dada. Oni
su
jo5
uvek
najamnici
uprkos
prenosu
oblika
svojine
sa krajnje
desnidar-
skog na
krajnje
levidarski.
Oni
su
imali
i
nekoliko oblika
u
sredini izmedu
desnog
i
levog.
Poku5aji oji
su se usredsredilina nadnice
nisu bili
s tog aspekta daleko od onih
koji
su
bili u
vezi
sa svojinom koji
su
promenili
njen
oUik.
Rezimirajudi
azre5avanje
roblema
za-
rade,
nailazimo
na
osobenosti
koje su radnici
postigli:
zakonodavstvo h
je
sankcionisalo
a
sindikati
za5titili,6ime se
pobolj5ala
ituacija
u kojoj su se na5liproizvodadiposle indust-
rijske evolucije.
Tokomvremena, adnici,str-
udnjaci sluZbeniciu administraciji
dobili
su
prava
koja
su im nekada tlila nedostiina, ali
priwedni
problem
uistinu
o5
postoji.
Poku5aj
ojije usmerenna nadniceapsdr.r-'
tno nije
nikdkvo e3enje.Taj
poku5aije
impr-
ovizacija reformistiEkije,
blEi milostinjinego
pdznanju
adnim
judinnaZa5to se radnicima
dajunadnice?ZW toga Sto su proianeliu in-
teresu
drugog, o
lest
onog
ko ih
je
iznaimio
da bi mu
proiareli
robu
-
dakle,oni nisu
potr-
o5ili svoj
proiarod
nego su bili
prinorani
da
ga
ustupe u zamenu za nadnicu. lspramo
pravilo
ie,
medutim, ko
proianodi
taj i tro5i.
Nadnidari
u, ma
koliko
se
jih-
ove
nadnice, eka
vrsta robova.
Nadnidar
e
svojevrsna roba
za vlasnika
koji
ga
iznajmljuje.
On
je,
u stvari,
6ak
priv-
remeni rob,
njegovo opstvo
raje
onoliko kol-
iko traje njegov
rad u zamenu
za nadnicu
koju
mu
daje
poslodavac,
bez
obzira na
status
poslodavca
bilo
da
je
re6
o
pojedincu
ili driavi. Jer, radnicisu sa aspekta njihovih
odnoea
sa
vlasnikom
li
proizvodnim
rgan-
izacijama, li sa
aspekta njihovih
sopstvenih
interesa,
najamnici
u svim
sludajevima koji
danas
postoje
u
svetu ako
svojina
ma
razli6i-
te oblike - od desnidarske
do levidarske.
ak
ni
avne
priwedne
organizacije e
daju svojim
radnicima
ni5ta
drugo sem nadnice
i neke
druge socijalne
pomodi,
koja viSe lidi
na
milostinjukoju bogati
vlasnici
privatnihprivre-
dnih organizaciia
dodeUuju adnicima
koji
za
njih
rade.
Pretpostavka
da se
prihod
u
uslovima
e
svojine vra6a
dru5tvu,
ukljudujuCi
ra-
dnike,
za razliku
od
prihoda
privatne
organ-
izacije
da
se sav
vra6a vlasniku,
adna
e
ako
gledamo
na
op5tedru5tveni
nteres
a ne
na
interese
samih
radnika
ako
pretpostavljamo
tla
je
politidka
vlast
koja
monopoli5e
svojinu
vlast svih ljudi, to jest vlast ditavog naroda,
koja
se vr5i
preko
narodnih
konferencija,
narodnih
komiteta,
profesionalnih
indikata,
a
ne vlast
jedne
klase,
edne
ili
grupe
partija,
sekti,
plemena,
porodica
li
pojedinaca,
odno-
eno bilo koje vrste
poslanidke
vlasti.
pa
ipak,
60
61
ono.Sto
se
radnicima eposredno rada z
deformacijau
Zivotu judske
zajedhice.To
e
i
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
32/75
aspektaniilrovih nteresa
u
obliku nadnice,
odredenog
roseka
Frofita.ili
sociialne
slu-
ge
isto;e
qp
$tose
radnicima rada ada
bi
radiliu
pnvatnoj
rganizaciji.
aime,
radnici
u
javnoj
organizaciji
radnici u
privatnim
organizacijama ajmljenisu uprkos razlici
medu
vlasnlcima.
Tako azvoikojije pogodiooblikesvojine,
to
jest
preno5enJe
ojine
z
rukeu ruku,nije
re6io
proHern prava
radnika na
proiarode
kqie
e
sam
neposredno
roiareo.
Ovai
prob-
lem
e
re$en
putem
dru5tva
li
nadnice,Sto
nije
bpravno.
Ddz za to
je
da
su
proiao-
dadiloS
wek
naiamnbl dco
su se
menjale
pozicile
vlasnEtva
Konadno
re$enjc u
tome
je
ukidanje
nqpmnlne,oslobdhnle 6weka od niegovog
robqrania
wadanle
prirodnimpravillma
oja
su
regulisala
odnose
pr
nogo 3to
su se
pdavlle
klase
pozitivni
oUlcl
vlrcti
i
zakono-
dawtva
Prhodno
pravllo
e
Fdino
merllo
laor liud-
sldh
odnosa
Prlrodna
pravila
su
dala
prirodni
sodlal-
lzam koil
poGtua
na
lednakosti
rnedu su-
bloktima
ekonomske
prcliarodnie.
Ona
su
obezbe
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
33/75
procesu proiarodnje.
ZVotinla
se
smatra
prvobitnim
ipom
edinice
snage.
Ovo
sred-
stvo
kasnije
e
zamenjeno
a5inom.
atim
su
se
razvile rste
kolidine
irovina,
odcv
od
najjednostavnijih
eftinih
materijala
pa
do
veoma
sloZenih
skupih.eovek
se, takode,
razvijao
d obidnog
adnika
inlenjera
str-
udnjaka od ogromnogbroja radnikado
malog
broja strudnjaka. li, iako
su
se
su-
b,jekti
roiarodnje
valitativno
kvantitativno
iznenili,
proces
proiarodnje
su5tini
stao
e
nepromenjen
z
aspekta loge vakog
d njih
u
procesu
proiarodnje
njihove
neopho-
dnosti u njemu.Tako
e,
na
primer,
gvoide
sirovina oja
e
i ranije
predstavljala,
i
sada,
elemenat
proiarodnje
koja
je
u
starim
vremenima
bradivana a
primitivan
na6in.
Kovad e od njega manuelnoproiarodio
noleve,sekire, oplja.. td.
Danas
d te vrste
sirovine,
omodu
bokih
peCi,
nienjeri
str-
udnjaci
roiarode
ve
vrstema$ina,
motora
vozila.Zivotinle,kao
Sto su
konji,
mazge,
kamile njima
slidne, oje bejahu
edan
od
subjekata
roianodnje,
anassu zamenjene
velikim abrikarna
modnimma$inama,
pr-
oiaodna
sredstva
oja
su
nekad
bila
primit-
ime napravedanas su sloZena ehnidka
oprema lpaK osnovni
prirodni
aktori
pr-
oiarodnje,
pored
njihovogvelikog razvoja,
ostalisu,
u su5tini,
ostojani.
tanjesu5tin-
skog
postojanja
subjekata
proizvodnje
polvrduje
da
je
prirodnopravilo
edino
sp
re5avanju
ekonomskog
problema
do kraia,
narodito
osle
neuspeha
oji su
doliveli
svi
prethodni
storijski
roku5qii
oji
su lgnorisati
pdrodna
pravila.
Prethodne
storijske
eoriie
retlrale
su ek-
onomski
problem
z ugla
gospodarenja
ad
radnicima
edino
kaonad
erdnim
d subjeka-
ta proiarodnje, samo iz ugla nadniCeu
zamenu
a
proiarod.
Pravi
problern,
o
jest
sam
pro@s
proianodnje,
stao
je
nere5en
(tako,
najvainija
osobina,
preovhduiu6a
u
wetu dana5njih
ekonomskih
sistema,
este
sistem
nadnice
koii li$ava
adnika
svih
prava
na
proiarod
ojije
on
proian6o,
ez
obzira
da
lije
proiareden
a radun
dru5tva
li
za
radun
prir/atne
rganizacije).
Industripku
proiaodnu
organizacifr.r
aF
injavajuproiaodni rnateriial,abriEkema$ine
i radnici.
Proianod
e
rada
upotrebom abrid-
ke
opreme
od strane ra*rika
s
dljem
da
industrijalizuje
irovine.
Tako
gotwa
indust-
rijalizovana
oba
koja
6eka
potrosniu,
pro6b
je
kroz
proiarodniproces
oii
se ne
bi.o&ipo
da
nije
bilo
sirovina,abrika
radnika
Dakb,
kadne
bibilo
sirovina,abrika
ne
bi
imala
3ta
da
industrijedizuje.
atim,kad ne
bi biln
pr-
oiaoda fabrikane bi moglada radi.Tako
su ovi elementi,
ojihu
ovom
procosu
ma
ri,
ldednadeni
neophodnosti
a
procs
pr-
olarodnjebez
njih
se
ne
bi mogao
obiti
pr-
oiaod. Takode, ijedan
od njih ne
mole
sam
da obavlja
ovaj
proianodni
roces.
Zatim,
ni
dvaod
ova ri elementa
mogu
da
proiao.
64
de u odsustvu
re6eg. Prirodno
pravilo
u tom
ljenostumestosnage
mi5i6a. o
je
kvalitat-
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
34/75
sludaju
determini5e rjednadavanje
udela ova
trielementa
u
proianodu.
Dakle,
proianod
ove
fabrike
se deli na tri
dela, a svaki
element
pr-
oiaodnje
dobijer
edan
deo,
jer,
nije bitna
samo
fabrika
nego
e
bitnije ko tro5i
proiarod
fabrike.
To vaii
i za
poljoprivredni
proiarodni pro-
ces koji je efekat rada doveka i zemlje bez
kori56enja
redeg sredstva.
On
potpuno
lidi
na manuelni
industrijski
proiarodni proces.
Proizvod
se
u tom
sludajudeli na
dva dela,
er
toliko broje elementi
proiarodnje.
U sludaju
da se upotrebljavaju
mehanidka
sredstva
ili
tome sli6no, u
poljoprivrednom
prooesu,
on-
da
se
proianod
deli na tri
dela: za
zemlju, za
poljoprivrednika
za
sredstvo upotrebljeno
u
tom
procesu.
Tako nastaje socij:rlistidkisistem u kome
su svi
ti
proizvodni procesi podredeni
ovom
merilu
prirodnogpravila.
Proiarodadi
u
radnici.
Onisu
tako nazvani
jer
redi radnici, trudbenici,
proleteri
ne isp-
oljavaju su$tinu.
Razlog
e
u
tome
Sto
se
ra-
dnici
prema
klasi6noj
definiciji
menjaju kvali-
tativno
i kvantitativno.
Radnidka klasa
je
u
kontinuiranoj
protivrednosti,
srazmerno
nap-
retku mehanizacije nauke.
Napor kojije
ranije
ziskivanod brojnih
ra-
dnika
sada se
izazivasnagom
maSinaa stav-
ljanje
ma5ina
u
pogon
zahteva
minimalan
broj
radnika.
To
je
kvantitativna
promena
ra-
dne
snage.
Ma5ina
ahtevastrudnu
osposob-
ivna
promena
adne
snage.
Sama
proiarodna
snaga
postala
e iedart
od
subiekatau
proiarodnii.
Radnbisu se, za-
hvaljujudi rawoju,
pretvarali
iz
ogromnog
broja nepismenlh
roletera
u odredeni
brq
strudnjaka,
nienjera
i
naudnika Zbog toga
6e
radnidki
sindikati
nestati,a na njihovom
rnestu i6esindikatinZenjerastru&Fka Fr
naudni
azvoj
e
dostignude ove6anstva
d
kojegse ne
mole
odustati, to
znadi
da
6e
nepismenost
iti izbrisanadeterminantom
ovog azrroja.
akl, enomenobidnih
adnika
je
privremen
ima endencilu
ostepenog
-
stajanja
pred
naudnim
azvojem.Covek
u
novom
bliku,
medutim, stade vekosnovni
subiekt
u
procesu
proizYdnje.
Ljudska
potreba:
eorckova
slobocla
e
nepotpunaako neko drqgi raspohio nieg-
ovom
potrebom.
Potrebamole da
dovede
do
pokoravanja
doveka
6oveku.
Pa 6ak
eksploatacija
aqtaje
kao
posledicapotrebe.
Potreba
e
pravi
problem,
a sukobljavanfe
nastaje
kao rezultat aspolagania
otrebama
dryeka od
strane
neke
nstitucije.
Stanovanje:
e
je
neoph6dna
potreba
doleku
porodici.
toga
ne bitrebalo
da stan
u kome ive bude
u vlasniitvu
rugog.
Covek
nemaslobodusve dok Ziviu tu(bm stanu,
Mz obzira
a
o
da
li
plada
li ne
plada
iriju.
Poku5aji
koje driave 6ine
radi
re5avanja
stambenog
roblema
psolutno
isu
e5enja
za
taj
problem.
Razlog
e
u
tome Sto
i
pok-
u5aji
nemaiu za
cili
korenito
i kona6no
u
potebi
se
nalazi
sloboda
Stan
ie
onoga
ko
u niemu
stanuje
reSenje, o
jest
neophodnost
da
6ovek
Zemlja:Zemfla
ije nidiie
vlasniStvq
li svako
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
35/75
poseduje
tan,
nego
su
bili usredsredeni
a
stanarinu kroz njeno smanjivanje,
povedavanja
li
kanalisanja" ez
obzira
na
to
da li
je
za
avni
li
privatni
adun.
U
socijalist-
idkom'dru$tvu
e
sme
nijedna
trana,
a.ni
samo drtt5Wo, da
gospodari
potrebama
Coveka; akode,niko nema
pravo
da
izgradi
vi5estanovanegoSto e potrebnonjemu
njegovi.maslednicima.Dakle,
e
smeda zg-
..
radistan
u svrhu znajmljivania.
er stan
pred-
stavl}tr snovnu
Eovekovu
otrpbu,
a njegova
gradnia
sa namerom znajmljivanja
o6etak
ie
gospodarenja
otrebom
drugog6oveka,a
u
potrebama
s
nalazi sloboda
Plata:
6ipophodnija
je
Covekova
otreba.
Plata oveka
dru5tvu, bog
ogq
ne
sme
bi-
ti u oblikunadnlce li milostinje a bilo koje
strane.
er,
nema
adni6ara
socijalistidkom
dru5tvu,
ec
su
o
partneriZato
e
tvoja
plata
tvoja i6na
svojinakojom idno
aspolale$
gnnicama
zadovoljavanja
vojih
potreba
lli
je
to udeo u
proiarodu
kome
si bio
edan
od
njegovih
snovnih ubjekata, ne nadnica
u
zamenuza
proiaod
za radun
bilo kog
drugog.
Prevozno redstvo: akode
e
neophtdna
potrebadoveka porodice. vojeprevozno
sredstvo e
bi trebalo
da bude
u vlasni$tvu
drugog. Tako
u
sociialistidkom
dru5tvu
6ryeK kao
i bilo
koja druga
strana,nema
prava
da
u svom
vlasni5tvuma
sredstva
a
prevoz
ljudi radi
iznajmljivanja,
er,
to
je
gospodarenje
otrebama
rugih.
ima
pravo
da
ie
eksploati5e
adom,
atar'
stvom,
todarstvom,
dnosno
a svoje
dobro,
ito
za ceowoi
ilvot
i 2ivotwojih
naslednika
ali u
granicama
voiih
iCnih
apora, ez
uslu-
lne
snage
drugog,
ito.
pladene
li'ne
i u
granicama
gadovotiavanja
vc{ih
potreba
Ako
bise doaolila
srroiina
adzemliom,
n-
dasamoprisutnimogudobitiwoj deo.Zem-
lia
je
vepitaa njeni
korisnici e
vremenom
menjaju,
aglasnowojim
profesiiama,
poso-
bnostima
prisustvom.
Cilj
novogsociFrlistidkog
ru$tva
e
osn-
ivanje
sreCnog ru5tva,
er
treba
da bude
slobodno.
A
to
se
ne
moZeostvariti
bez ud-
ovoljavanja
materiplnim,i
moralnim
potre-
bama
doveka.To
je
iarodljivooslobadanjem
tih
potreba
da dominaciie
goepodarenia
drugihnad njima
Udovoliavanie
ofrebanla
rebalo bi
da se
iarede
bez eksploataciil
ili
pokoravanja
drugima
inade, bilo
bi u
protivre6nosti
s
ciljevima
noyog oocililstl6kog
druStva
Coveku
novomdru$tvu
li radiza sebe
da
bi obezbedio
wole
materije[ne
potrebe,
ili
radi
u
udrrEenoi
rgsnizacil
u kofoiil
ortak u
nienoi
prc*aodnii,
li obwlp
roku
pvru
drtt6-
tvenu uetugu,a zauanat mu dn$tvo obez-,
bettuie
&dovolrtvanle
niogovth
materiialnlh
potroba
Ekonorrdca
debtnost
u
novom sqqHist'
l0kom
dnritvu
F
pnilzvotlna
delatnoet
adi
zidovol|ars{a
matot|Fhrh
potrSa,
a ne
nproiilodna
demnosil, odrosno
dehtnct
kqF
$A
pldt'lqko
bl" dcumdno vihlr
oyremeno
e
i rad
bez
motiva
zarad
jer
e
u
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
36/75
kof
erfftdtjc
potahrado
ilr
potreb*
To
jo
nsnogudo u
senci
novih
prayi|a
soclinhzna
Opravdai cllj
priwodno
delatnosfi
poio+
ir@ie
samo
zadmlpvanp
sopstv*rih
pot-
reba
Jer, svotskasu bogatstva,
bar u wdcoj
etapi,
ogranGena. ako
e
i
sa bogatetvilna
drtdts\ta
ponamob.
Zbog
toga niko
nerna
prarc da obeylF privrednudelatnost radi
pcedovanid
ve6e
koliCine
ogatstva
od one
kS
pokriva
njegove
potrebe.
Jer,v6e
kolid-
ine
od
onog
Sto
mu
je
potrebnopripadaju
drugim
pojedincirna
Ali,
on
ima
pravo
da
Stedi
na
radun
wojih
potreba
i to iz woie
sopstven
proiaodnie,
a
ne
od
rada drugih
niti na ra6un
potreba
drugih. er,
kadabi se
doarolile
priwedne
dehtnosti
koje teie
vi$emod onogaStozadovoljava
otrebe,
on-
da
bi neki judidobilivi5e rgo Sto
m
e pot-
rebno,
dok bi drugima
uskratili
adovoljenie
njifovih
potreba
Stednia
eda od onog Sto
e
potrebno
e
potreba
drqog
Goveka
a
dru5tvenim
ogat-
stvom.
Su5tina
eksploatacije
e
dozvoljavanje
pdvatne roiarodnje
adi
Stednje
iSka
reo-
stalog
nakon zadovoflavanja
otreba
dozv-
oljavanje skori5cavanja rugog za zadov-
oljavanje
vojih
potreba
li radivededobiti
od
onog
Sto i
je
potrebno
to
jest,
potCinjavati
doreka da
bi udovoljio
potrebama.
rugih
ostvarioakumulaciju a
druge.
Rad u zamenu
za nadnicu,
pored
oga Sto
je,
kao Sto
smoved
ekli,.ropstvo oveka,
st-
njemu
proizvodad
adnidar
ne
ortak.
Onaj
ko radi
za
sebe nesumnjivo
e
odan
wom
proiaodnom
radu.
Motiv
odanosti
pr-
oiaodnjije
njegovo
oslanjanje
a
sopstvdni
rad
za
obezbedivanje
opstvenih
materiialnih
potreba
Onajko
radi
u udrutenoj
rganizac-
iji u kojojie
sam
ortaku
proiarodnji,
akode
e
nesumnjivo dan svom proiarodnom
adu,
jer e
motiv
njegove
odanosti
proiarodnji
ad-
ovoljavanje
jegovih
otreba
od tog
proiaro-
da" Medutirn
onaj ko radi
u zamenu a
na-
dnicu
nema
motiva
za rad.
l,lajamni
ad
suo6ava
se
sa efikasno5du
re5avaniu
roblema
ovedavaniaunaored-
ivanja
proiarodnie.
Trikav
ad. tiez
obziia na
to
da ije
uslulnl li
proianodni,
uoCavae
sa
stalnom ecesijom,er je postavljen a nadn-
iEarska
pleda
Primeri najamnog
ada za raCundru5tva,
najamnog ada
za ra6un
priVatnika
rada
bez
nadnice
Prvi
primer:
a) Radnik
proizve
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
37/75
Radnik
proiaodi
deset
abuka
za
radundru'
9og
dweka
i
za o dobft
nadnicu
oiaie ma-
nja od
vrednosti
edne
iabuke.
Treci
primer:
Radnik
za sebe
proiarodi
deset
jabuka
lshod
Prvi
primer (a):Radnik
nede
povedati
svoju
proianodnju
er,
ma
koliko
je
povedao,
nede
od
proiaroda
dobiti
viSe
od
jedne
jibuke
i
ona
pokriva
njegovu
potrebu.
Na
tai nadin,
celokupna
radna snaga
koia
radi
za
radun
druStva"
siholo5ki
e
neprestano
avnodu5na
- spontano.
Prvi
primer
(b):
Radnik
nema
podstrel'aza
istu
proiarodnju
1er
proiarodi za
dru5tvo,
a
ne
dobfia
ni
toliko da
podmiri
svoje
potrebe. Ali,
on
nastavlja
da
radi
bez
podsticaja
er
je
pri-
moran
da se
pokori
op6tim
uslovima
rada
u
ditavom
druStvu,
er
je
to
stanje
svih
dlanova
druStva.
Druoiorimer:Radniku osnovi
ne
radi
da
bi
proiidOio, ali
radi
da
bi
primio
nadnicu.
.s
obzirom
na
to
da
je
njegova
nadnlca
manja
od
one
k$a
podmiruie niegove
potrebe, on
6e
ilitraZiti
drugog
gospodara, ome
ce
pro-
dati
svoj
rad zabolju
cenu
od
prvog,
li
6e
biti
primoran da
nastavi
sa
radom
da
bi
preiiveo'
bez
rarrnodrJ*tosti'tliprimoravania
Gko
u
eoci*tliltiGkorn
ru5tvunema.mogudnosti
a
pivahu
prciaodniu
koia
prwazilazi
indM-
dualne
potrebe,
niti
je
doaoljeno da
se
pot-
reQazadwoftua
na ra6un ili
posredstvom
drugog,kao
s
obzironr
na to da
socijalistid-
ka
predueda
rade za zadwoljavanjedru-
ttvenih
potrebq
onda
Je
tredi
fimer
-
pri-
mer
zdrave
osnove
privredne
ptoDzvodnje.
rvlm
tim
slu6ajevima,
edutim,6ak
u
loSim
prlmerimq
proizvodnja
e nastavlia adi
egzi-
rtencije. Odigledan
dokaz
za
to
je
Sto se
proiarodnja
apitalistidkog
rultva
nagornih-
va
I
povedava
rukama
malogbroja
kapitali-
da
kcii
ne
rade,
ali
eksploati5uad
rudbenF
ka koji
su
primorani
a rade
da bi
preiiveli.
Mcdutim, elena njigane rdgava amopro-
blcmatiku
materijalne
toia/odnje
ego
zacr-
ttva
i
nadinobuhvatnog
e5avanja
roblema
iludekog
ru5tva ciljemda dorede
do ko-
nr6nOg
materijalnog
duhovnog
slobodenja
doveka ostvarenjanjegovesrede.
Oatali
rimeri:
-
Ako
pretpostavimo
a
dru5tveno
ogat-
|tvo lznosi esetedinicaa i brojstanovnika
ff
deeet, nadi la
svakom tanovniku
ripada
l0/10,
o
jest
samo
po
edna
edinica
ogat-
nvr.
Ali
ako se
pronade
edan
broj dlanova
drultva
koji
poseduju
i5eod
edne edinice,
tnt6lda
drugipripadniciistog
ruStva e
po-
Idulu
ni$ta
od og bogatstva. azlog
e
u to-
me sto
je
njihovudeo
u
bogatstvu
dru5tva
wh
danova
drdtva
Foiedinci
rteka
gtdo
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
38/75
prisvojio
eko drugi.
Zbog
oga
u
eksploata-
torskim
druStvima
ostcie
bogati
siroma5ni.
Ako
pretpostavi'rno
a
pet
dlanova
akvog
dru5tva
poseduju
o
&e
jedinice,'maii
da
ostalih
pet
Clanova
e
poseduje
ijednu, o
jest
5Oodsto
dlanova
ru$va
i5enio
e
woiih
pravana
gvoje
bogatstvq
er
onadodatna-je-
dinica'koju
poseduie
waki
od pet prvihdla-
nova drustva,
pripada
pstorica
drugih.
-
Ako
e
6lanuovog
dru5tva'potrebna
ed-
na
edinica
bogatstva
azldanclipvanie
vlas-
titif
potreba
onOa
e
onaj.ko
poseduje
i5e
od
jedne
iedinice,'u
stvafi,
prigrabio
pravo
Orugin
danova
dru5tva
pe$to
e
taj deo
ve6i
oOonoga'Sto
mu
e
potrebno
a zadovdiava-
nje nlegorrih
otreb4
izraileno
ao
edna edF
nica Onr5tvenogbogatsilA onda dotidni tu
drugu
edinicu
piwaja
6di
nagomihvania
to
nagornitavanie
e
ne mole
octvariti
druga-
di
som
naraCun
potrooe
drueog'
o
ieqt
pn-
*4*i"t
tu
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
39/75
bogatstva
odgorarajudi
im uslugama
Deo
poiedinca
moie biti
razlidit,
zuzev ko
edan
pruia
viSe
avnih
usluga
egodrugi,
odnosno
ukoliko
proianede
iSe nego
drugi.
Takosu
storijska
skustvadala
edno
novo
iskustvo
kao krunisatlje
Govekove
orbe
za
usavrSavanje
jegove
slobode
i
ostvarenje
sredeputemzadovoliavanjajegdih potreba
uz spredavanje
a
ga
neko eksploati$e
okondavanjem
ugnjetavania
iznalalenjem
pravednog
nadina
aspodele
druStvenog
o-
gatstva
ako
da svakowojim
radom
zadovo'
ljava svoie
potrebe,
a ne
pokoravanjem
ru-
gih
da
radre atvoj
radunkaltobi
ti zadoroljio
svoje
potrebe
a njihott adun
ti
prisvoiio
no
Sto
e
potrebno
njima
To je teoriiaoslobadania otrebada H se
oslobodio
6ovek.
Prema
tome,
novo socijalistidko
druWo
samo
e
dijalektidki
shod nepravednih
dno-
sa
koii
u wetu
vladaju
iz koiih
e
prcliziSlo
prirodno
razre5enje,
o
jest
privatna
wojina
koja
pokriva
svoje
potrebe
bez
upotrebe
dru-
gih
i sociiarlistidka
oiina
u koicf
su
proiao'
da6i
ortaci
u
proiarodnjlikoia
ameniuF
ri-
vatno
vlasniStvo asnorano
na radu
nadnlCa-
ra li6enihpravadau6eetvuju raspodeli toi-
aoda
koii
prave.
Onai
ko
poeeduje
tan
u
koisn
2ivi$,
pre'
y(zno
sredstvo
oiimse
prevoziS
li
pdhod
o
7/25/2019 Zelena Knjiga Gadafi
40/75
illliti
od
toga
kotiko
je
to
osigurano
neprikosn-
ovenim
garancijama.
Naime,
voje
materijalne
potrebe
ne smeju
biti
tude
vlasniStvo,
iti
u
opasnosti
a
ih neko
drugi
u
dru5tvu
prisvoji'
U
takvom
sludaiu
iive6e5
u
nesigurnosti,
liSen
srece
i slobode.
Zive5e6
u atmosferi
5-
dekivanja meSanjasa strane u trloje osn-
ovne
materijalne
Potrebe.
Sto
se
ti6e
preobraiaja
savremenih
druS-
tava
z dru5tva
naiamnika
u
druitvo
ortaka,
o
fe
neminovnost
koja
diialektidki
proizilazi
z
protivrednih
ekonomskih
eza
koje
danas
vla-
daju
u
svetu.
Takav
preobraiaj
ie
i neminovan
diialektidki
shod
nepravednih
odnosa
uteme-
ljenih
na naimnidkom
sistemu,
koji
ni do
danas
nisu
re5eni.
mot66a snaga radnidkih sindikata u kapi-
talistiCkom
wetu
dokaz
e
da
Ce
se
kapitalist-
idko
druBtvo
iz nadnidarskog
preobra2avati
u
dndtvo
ortaka
-Mogucnost
dizania
evolucije
a ostvar*r'
socijalizma
astupa
onda
kada
proizvoc"'
osvoje
voi
deo
proizvoda
oji
proizvooe'
da
ce
se
ciljevi
adnickih
Stra;kova,
r
hteva
a
povecanjem adnica
retvorltt;
htev
za udeice
u
proizvodnji.
ve
cel
'*
sledeciZelenu niigu, re ili kasnije rs[\'i 'I
Poolednji
korak
bi6e
onaj
kada
novo
soc-
iialistidko
dru5tvo
stigne
do
faze
u
ko.ioj
6e
profit
i novac
nestati,
time
Sto
6e
nastupiti
prerastanjedru5tva
u
potpuno
proiarodadko
dru5tvo
I kaOa
proiarodnja
dostigne
nivo
koJi
U ovoj
poslednjoj
azi
profit
ie,
sam
po
sebi,
nestati,
a
nesta6e
i
potreba
za
novcem.
Pri2navanje
rofita
znadi
egalizaciju
ekspt-
oatacije,
er
i
samo
njegovo
priznavanje
nadi
odricanje
od
granice
gde
Recommended