Enterprise publications

Enterprise publications

ZELENA KNJIGA

Poduzetnitvo u Europi

Europska komisija

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA

Bruxelles, xxx

COM (2003) yyy final

Zelena knjiga

Poduzetnitvo u Europi

(Komisija)

SADRAJ

I. Uvod Europski poduzetniki izazov

II. Dinamika poduzetnitva

A. to je poduzetnitvo?

i. Kreativnost ili inovativnost

ii. Poduzetnici

iii. Manifestacije poduzetnitva

B. Zbog ega je poduzetnitvo znaajno?

i. Poduzetnitvo potpomae otvaranju novih radnih mjesta i rastu

ii. Poduzetnitvo je od presudnog znaaja za konkurentnost

iii. Poduzetnitvo razvija osobne potencijale

iv. Poduzetnitvo i drutveni interesi

C. Poduzetnike razlike i potencijali Europske unije

i. Mjerenje poduzetnitva

ii. Izazov za Europu

III. Poduzetnike politike opcije

A. Na koji se nain potie rast broja poduzetnika?

i. Ulazne barijere

ii. Rizik i nagrada

iii. Poticanje kapaciteta i vjetina

iv. Pribliavanje poduzetnitva svim lanovima drutva

B. Kako poduzea pripremiti za rast?

i. Regulatorno okruenje

ii. Porezi

iii. Mogunost zapoljavanja kvalificirane radne snage

iv. Mogunost iznalaenja financijskih sredstava

v. Pomo tvrtkama u koritenju znanja i meunarodnih mogunosti

vi. Intrapoduzetnitvo i poduzetniki poduhvati poduzea (corporate venturing)

C. Ususret poduzetnikom drutvu

i. Pozitivniji stavovi prema poduzetnitvu

ii. Uloga poduzetnitva u ostvarivanju drutvenih ciljeva

IV. Put u budunost

A. Koordinirani pristup politici poduzetnitva

i. Koordinacija politike poduzetnitva izmeu svih nositelja politike

ii. Uenje od najboljih

B. Tri stupa za djelovanje u pravcu poduzetnikog drutva

i. Uklanjanje prepreka za rast i razvoj poduzea

ii. Ujednaavanje rizika i prednosti poduzetnitva

iii. Drutvo koje cijeni poduzetnitvo

I. UVOD EUROPSKI PODUZETNIKI IZAZOV

Europa mora uinkovitije poticati poduzetnike duh. Potreban joj je vei broj novih uspjenih poduzea koja su voljna ubirati plodove otvorenog trita i u veoj se mjeri upustiti u ispitivanje komercijalnih mogunosti kreativnih ili inovativnih poduhvata.

Sredinom prolog stoljea ekonomisti su predvidjeli dominaciju velikih poduzea. Veliina je bila potrebna kako bi se mogle razviti ekonomije razmjera, kako bi se mogla osvajati strana trita te kako bi se mogle pratiti regulative i usvajati nove tehnoloke mogunosti. I zaista, velika su poduzea dominirala gospodarskom scenom u 60-im i 70-im godinama prologa stoljea. No, nakon toga su trendovi poeli zaokretati. Velika su poduzea racionalizirana putem restrukturiranja, outsourcing-a (povjeravanje dijela poslova vanjskim izvriteljima) ili downsizing-a (smanjivanje broja zaposlenih u poduzeu), a tijekom razdoblja od 1972. godine do 1988. godine broj vlasnika poduzea u zemljama OECD-a poveao s 29 milijuna na 45 milijuna.

Strukturalne su promjene u gospodarstvu usmjerile europske komparativne prednosti u pravcu aktivnosti koje se temelje na znanju. Globalizacija je dovela do poveanja komparativnog pritiska na proizvodna poduzea na skupim lokacijama, zbog ega su se proizvodni pogoni poeli seliti u zemlje u kojima su trokovi nii, uz istovremeno poveanje produktivnosti upotrebom novih tehnolokih rjeenja. U meuvremenu je informatiko - komunikacijska tehnologija ("Information and Communication Technologies" ICT) potaknula nastajanje novih trita kao npr. trita osobnih kompjutera, programskih paketa i usluga utemeljenih na informatiko-komunikacijskoj tehnologiji, to je dovelo do revolucije u proizvodnim procesima mnogih gospodarskih grana te rasta uslunog sektora.

Unutranje trite, koje je stvorila Europska unija, razvija se na nain da uklanja prepreke te se temelji na naelu uzajamnog priznavanja i usklaivanja. Ono olakava trgovinu na tritu koje obuhvaa od 380 milijuna ljudi, a koje e se skorim proirenjem Europske unije poveati na 450 milijuna ljudi.

Kao rezultat navedenih promjena nastale su nove poduzetnike inicijative, poglavito u uslunim djelatnostima. Poveana sloenost proizvodnih procesa zahtijeva niz specijaliziranih ulaznih veliina. Takoer, zbog smanjenih trokova prijenosa znanja smanjuje se cijena ulaznih veliina koje dolaze iz vanjskih izvora. Sve znaajnije otvaranje trita omoguuje poduzeima u trinim niama poslovanje po europskim ili svjetskim mjerilima.

Sposobnost prilagodbe na gospodarske promjene od presudnog je znaaja za konkurentnost. U Lisabonu 2000. godine Vijee Europe je utvrdilo ciljeve koje je potrebno ostvariti u odnosu na zaposlenost, gospodarske reforme i socijalnu koheziju. Do 2010. godine Unija namjerava "postati najkonkurentnije i najdinaminije gospodarstvo svijeta koje e se temeljiti na znanju i koje e biti sposobno ostvariti odriv gospodarski rast te osigurati nova i bolja radna mjesta kao i veu socijalnu koheziju". U 2001. godini Vijee Europe je postiglo dogovor oko strategije odrivog razvoja i uvelo ekoloku komponentu u strategiju iz Lisabona. Vijee je uvidjelo potrebu radikalne transformacije gospodarstva ukoliko se do 2010. godine eli postii cilj od 15 milijuna novih radnih mjesta.

Okruenje koje potie i razvija poduzetnitvo od presudnog je znaaja za postizanje navedenih ciljeva. Vijee je usvojilo Povelju o malim poduzeima (Charter for small enterprises), kojom se malim poduzeima preporua koritenje svih prednosti koje nudi gospodarstvo utemeljeno na znanju. Inicijative Europske komisije na tom podruju obuhvaaju godinja izvjea o postignuima drava lanica i Komisije na polju ostvarenja ciljeva zadanih Poveljom o malim poduzeima, izvjee o aktivnostima predstavnika malih i srednjih poduzea te predstojee komuniciranje o inovativnoj politici. Komisija je proteklog prosinca usvojila Komunikaciju o industrijskoj politici u proirenoj Europi pa se raspravi o Zelenoj knjizi o poduzetnitvu mora prii u tom kontekstu.

Na proljetnom sastanku Vijea u Barceloni (Barcelona Spring Council) 2002. godine, Vijee je obavijeteno o namjeri Komisije da predstavi Zelenu knjigu o poduzetnitvu. Znaaj poduzetnitva je ponovno potvren u proljetnom izvjeu Komisije 2003. godine na proljetnom europskom sastanku Vijea, u kojem se poseban znaaj pridaje rastu investicija, otvaranju novih radnih mjesta i ostvarenju rasta putem znanja, inovacija i poslovne dinamike.

II. DINAMIKA PODUZETNITVA

A.to je poduzetnitvo?

Poduzetnitvo se odlikuje viestrukom dimenzijalnou, a ova se Zelena knjiga usredotouje na poduzetnitvo u poslovnim okvirima, premda se poduzetnitvo moe razviti u razliitim kontekstima, gospodarskim ili ostalim, te u svim vrstama organizacija.

i. Kreativnost ili inovativnost

Poduzetnitvo je na prvom i osnovnom mjestu nain razmiljanja. Ono predstavlja motivaciju i sposobnost pojedinca da samostalno ili u okviru organizacije uoi priliku i ostvari je stvaranjem nove vrijednosti ili gospodarskog uspjeha. Kreativnost ili inovativnost su potrebni za izlazak i osvajanje postojeeg trita te za promjenu ili ak stvaranje novog trita. Sposobnost koordiniranja kreativnosti ili inovativnosti sa zdravim upravljakim sposobnostima te prilagodbe poslovanja s ciljem ostvarenja optimalnog napretka tijekom svih faza razvojnog ciklusa preduvjeti su za provoenje poslovne zamisli i postizanje uspjeha. Navedeno se ne odnosi samo na svakodnevno upravljanje: obuhvaa takoer poslovne ambicije i strategije.

ii.Poduzetnici

Poduzetnitvo predstavlja ljude, odluke koje donose i korake koje poduzimaju prilikom pokretanja, preuzimanja ili upravljanja poduzeem, ili sudjelovanja u donoenju stratekih odluka poduzea. Poduzetnici su heterogena skupina i regrutiraju se u svim okruenjima. Meutim, poduzetniko ponaanje odlikuje se odreenim zajednikim obiljejima, ukljuujui spremnost za ulazak u rizik i smisao za samostalnost i samoispunjenje. Britanski Household Survey otkriva da pojedinci koji ozbiljno razmiljaju o pokretanju poslovne aktivnosti sebe same smatraju za relativno inventivnije i kreativnije osobe od ostalih.

iii.Manifestacije poduzetnitva

Poduzetnitvo se moe razviti u bilo kojem sektoru gospodarstva kao i u bilo kojoj vrsti poslovne djelatnosti. Pojavljuje se kod samozaposlenih osoba kao i kod poduzea svih veliina u razliitim fazama razvojnog ciklusa poslovanja, od pripreme za pokretanje poslovne aktivnosti, rasta, prijenosa ili prestanka te ponovnog pokretanja poslovanja.

Poduzetnitvo se povezuje s poduzeima u svim sektorima gospodarstva, kako tehnolokim tako i tradicionalnim, malim i velikim te s razliitim vlasnikim strukturama: obiteljski pogoni, poduzea uvrtena na burzama, poduzea socijalne ekonomije (social economy enterprises) ili neprofitne organizacije koje esto obavljaju znaajne ekonomske aktivnosti. Sukladno studiji koju je izradio Global Entrepreneurship Monitor (GEM), 7% novih poduzetnika stvara znaajnu novu trinu niu ili gospodarski sektor ukoliko uspjeno posluju, dok 70% novih poduzea stvara proizvode ili nudi usluge na postojeim tritima na kojima ve postoji znaajna konkurencija i na kojima kritina tehnologija postoji ve dulje od godine dana.

Poduzetnitvo je nain razmiljanja, odnosno proces stvaranja i razvijanja ekonomskih aktivnosti kombiniranjem rizika, kreativnosti i/ili inovativnosti uz pouzdanu upravljaku strukturu unutar nove ili postojee organizacije.B.Zbog ega je poduzetnitvo znaajno?

i. Poduzetnitvo potpomae otvaranju novih radnih mjesta i rastu

Nova radna mjesta sve se vie otvaraju u novim i malim poduzeima a ne u velikim. Zemlje u kojima je bio ostvaren znaajniji porast poduzetnitva odlikovale su se i znaajnijim smanjenjem nezaposlenosti. Tijekom 90-ih godina prolog stoljea veliki broj novih radnih mjesta otvoren je u poduzeima koja su ostvarivala brzi rast. Primjerice, u Nizozemskoj je od 1994. do 1998. godine 8% poduzea s brzim rastom ostvarilo 60% rasta zaposlenosti unutar postojeih poduzea. U Sjedinjenim Amerikim Dravama je u razdoblju od 1993. do 1996. godine u 350.000 poduzea koja ostvaruju brzi rast otvoreno dvije treine sveukupnog broja novih radnih mjesta. Istraivanja ukazuju na to da poduzetnitvo daje pozitivan doprinos gospodarskom rastu, premda na rast bruto domaeg proizvoda utjeu i mnogi drugi imbenici.

Poduzetnitvo takoer moe doprinijeti jaanju socijalne i ekonomske kohezije u slabije razvijenim podrujima, poticanju gospodarskih aktivnosti i otvaranju novih radnih mjesta ili integriranju nezaposlenih ili osoba u nepovoljnom poloaju u radni odnos.

ii.Poduzetnitvo je od presudnog znaaja za konkurentnost

Novim poduzetnikim inicijativama, kojima se pokree novo poduzee ili preusmjerava postojee (primjerice nakon prijenosa poslovanja na novog vlasnika) poveava se produktivnost. Njima jaa pritisak konkurentnosti, potiu se ostala poduzea da odgovore jaanjem svoje uinkovitosti ili uvoenjem inovativnih rjeenja. Poveanom uinkovitou i inovacijama u poduzeima na podruju organizacije, procesa, proizvoda, usluga ili trita jaa se konkurentna snaga gospodarstva u cjelini. Ovaj proces potroaima donosi prednost u vidu poveanog izbora i niih cijena.

iii.Poduzetnitvo razvija osobne potencijale

Bit zaposlenosti nije samo u zaraivanju osobnog dohotka. Razliite osobe esto imaju razliite kriterije kod odabira karijere, kao to su sigurnost, razina samostalnosti, raznolikost zadataka te zainteresiranost za posao. Visoka primanja mogu potaknuti ljude da putem poduzetnitva zadovolje "vie potrebe" kao npr. samoispunjenje i samostalnost. Britanski Household Survey je otkrio da poticaj za pokretanje poduzetnikih aktivnosti ne lei iskljuivo u materijalnoj motivaciji (zarada i status) nego i u mogunosti samoispunjenja (sloboda, samostalnost i izazov).

Za pojedine osobe, koje ne mogu pronai zadovoljavajui posao, odluka o pokretanju poduzetnike aktivnosti moe djelomino ili u cijelosti biti posljedica ekonomske potrebe. Pokretanje poduzetnike djelatnosti e im moda omoguiti ostvarenje svog povoljnijeg poloaja.

Poduzetnici su zadovoljniji svojim poslom nego osobe koje se nalaze u radnom odnosu. Studija je pokazala da je 33% samozaposlenih bez zaposlenika i 45% samozaposlenih sa zaposlenicima vrlo zadovoljno svojim uvjetima rada u odnosu na samo 27% zaposlenika.

iv.Poduzetnitvo i drutveni interesi

Poduzetnici su pokretaka snaga trino orijentiranog gospodarstva i njihovi rezultati drutvu donose blagostanje, stvaraju nova radna mjesta te potroaima omoguuju vei izbor. Mnoga velika poduzea su usvojila formalne strategije socijalne odgovornosti poduzea (Corporative Social Responsibility) zbog sve veih oekivanja javnosti u odnosu na utjecaj poslovnih aktivnosti na drutvo i okoli. Tu spada dobrovoljno uvoenje socijalne i ekoloke svijesti u poslovanje te u odnos sa svim zainteresiranim stranama, spoznaja da odgovorno ponaanje u poslovanju moe predstavljati potporu poslovnom uspjehu. Takvim ponaanjem moe biti obuhvaena, primjerice, predanost ekoloki prihvatljivoj proizvodnji ("eko-uinkovitost") ili uvaavanje interesa potroaa te voenje poslovanja na nain koji nije u suprotnosti s interesima potroaa. Mala i srednja poduzea se odlikuju neformalnijim "duhom odgovornog poduzetnitva" uz istovremeno pruanje okvira i uporita za mnoge zajednice.

Poduzetnitvo moe takoer imati pozitivnu ulogu u uinkovitom pruanju zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih usluga. Poduzea socijalne ekonomije potiu sudjelovanje zainteresiranih strana u organiziranju i pruanju takvih usluga, jaanje inovativnosti i usmjerenosti na klijenta. Takav pristup moe upotpuniti javne resurse i proiriti opseg usluga koje se nude potroaima.

C.Poduzetnike razlike i potencijali Europske unije

Kakav je odnos Europske unije prema poduzetnitvu? Odgovor na ovo pitanje ne smijemo traiti samo u odnosu ljudi prema poduzetnitvu ili u stvarnom broju poduzetnika, nego i u dinamici poduzetnike aktivnosti i poduzetnikom ponaanju.

i.Mjerenje poduzetnitva

Sklonost samozapoljavanju

Rezultati Eurobarometer studije ukazuju na to da su Europljani radije zaposleni kod nekog poslodavca nego samozaposleni. U junoj Europi, Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu moe se uoiti neto jaa sklonost samozapoljavanju. Za razliku od Europske unije gdje prosjeno 45% stanovnitva eli ostvariti status samozaposlene osobe, u Sjedinjenim Amerikim Dravama to eli ak 67% stanovnitva.

Poduzetniki angaman

Postotak zastupljenosti poduzetnika, u koje se ubrajaju samozaposlene osobe i vlasnici poduzea, znaajno se razlikuje u razliitim dijelovima Europe kree se od 6% u Danskoj i Luksemburgu, 13% u panjolskoj, 15% u Portugalu do preko 18% u Grkoj i Italiji. Za razliku od navedenog, u SAD-u taj je omjer tek neto iznad 10%.

U svezi pokretanja novih poduzetnikih aktivnosti, rezultati Eurobarometer studije govore da 4,5% stanovnika Europske unije trenutno poduzima korake u pravcu pokretanja poduzetnike aktivnosti ili je pokrenulo ili preuzelo poduzetniku aktivnost tijekom tri protekle godine, a taj se postotak kree od preko 6% u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj do manje od 2% u Francuskoj. U SAD-u taj je postotak znaajno vii i penje se do 13%. Broj Europljana koji su odustali od pokretanja vlastitog poslovanja vie je nego dvostruko vei od broja Amerikanaca koji su odustali od poduzetnike aktivnosti.

Poduzetnika dinamika

Unato dokazima koji ukazuju na slian opseg stope "churning" (stope pokretanja i zatvaranja tvrtki) u nekim zemljama Europe i SAD-a, u Europi je poduzetnika dinamika manje prisutna nego u SAD-u. Pri osnivanju poduzea u SAD-u su u prosjeku manja nego u Europi, no rast (broja zaposlenih) nakon uspjenog pokretanja poslovanja je u SAD-u mnogo snaniji nakon poetnih godina poslovanja. Moe se zakljuiti da poduzetnici u SAD-u ispituju trite na nain da pokreu manje tvrtke te se brzo ire ukoliko ostvare uspjeh, dok u Europi mnoge poslovne ideje nikada ne dou na trite budui da je njihova provedivost upitna ak i prije testiranja na tritu. I zaista, Eurobarometer navodi da se 46% Europljana slae s tvrdnjom da "ne treba pokretati poslovnu aktivnost ukoliko postoji rizik neuspjeha" za razliku od samo 25% stanovnika SAD-a.

Za ilustraciju rasta poduzetnike dinamike u SAD-u moemo navesti da je 20 godina bilo potrebno za zamjenu jedne treine poduzea Fortune 500 (popis amerikih najveih poduzea) iz 1960. godine u odnosu na etiri godine iz 1998. godine. Nadalje, 8 od 25 u ovom trenutku najveih amerikih tvrtki nije postojalo ili su bile vrlo male 1960. godine. Sve velike europske tvrtke iz 1998. godine bile su velike i 1960. godine.

Otvaranje novih radnih mjesta

Unato naporima da se smanji nezaposlenost koja je bila na razini od 11% u ranim 90im godinama prolog stoljea te iako se stope nezaposlenosti razlikuju u pojedinim dravama lanicama, prosjena stopa nezaposlenosti od 7,4% i nadalje ostaje veliki problem. U drugoj polovici 90ih godina 20. stoljea, godinja stopa otvaranja novih poduzea je u svim dravama lanicama bila pozitivna, no jo uvijek postoji prostor za daljnja poboljanja. Europa jo uvijek nema dovoljan broj ekspanzivnih poduzetnikih poduhvata koji otvaraju veliki broj novih radnih mjesta. Tijekom prvih godina posljednjeg desetljea 20. stoljea 19% poduzea srednje veliine u SAD-u je ocijenjeno kao poduzea koja su ostvarila brzi rast za razliku od prosjenog podatka od 4% u est zemalja Europske unije.

ii.Izazov za Europu

U dravama lanicama Europske unije uvelike se razlikuju stavovi stanovnitva prema pokretanju poduzetnikih aktivnosti, a razlike su jo vee izmeu pojedinih regija. U Europskoj uniji u prosjeku ne postoji manjak vlasnika poduzetnikih djelatnosti. Meutim, moe se rei da bi sklonost stanovnika prema pokretanju novih poduzetnikih djelatnosti mogla biti vea. U Europskoj je uniji prisutna manja mjera poduzetnike dinamike nego u SAD-u. Europljani pokreu manje novih poduzetnikih inicijativa od Amerikanaca i europska poduzea ne rastu tako brzo kao amerika.

Postojano visoka stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji, koja nije u svim zemljama lanicama izraena u jednakoj mjeri, navodi na zakljuak da bi bilo poeljno uloiti jae napore u cilju snanijeg angairanja potencijala za otvaranje novih radnih mjesta u poduzetnitvu. Osim poticanja novih poduzetnikih inicijativa, potrebno je i pokrenuti potencijale u postojeim poduzeima Europske unije. Ona predstavljaju sr gospodarstva Unije i osiguravaju kontinuitet, radna mjesta i veliko iskustvo. Od oko 20 milijuna malih i srednjih poduzea u Europi (MSP), njih oko 30% istie rast kao svoj glavni cilj.

Izazov s kojim se Europska unija mora suoiti je odreivanje kljunih imbenika za stvaranje ozraja u kojem se poduzetnika inicijativa i poslovne aktivnosti mogu uspjeno razvijati. Politikama bi se trebala osnaiti razina poduzetnitva u Uniji na nain da se usvoje pristupi kojima se na najbolji nain potie rast broja poduzetnika kao i rast poduzea.

III. PODUZETNIKE POLITIKE OPCIJE

Politikom se moe pridonijeti ekspanziji poduzetnitva. Usprkos snanom utjecaju makro-ekonomskih uvjeta na poduzetnike razine, GEM izvjee govori da je redoslijed tih razina u zemljama u kojima je provedeno istraivanje ostao relativno stabilan, to ukazuje na zakljuak da nacionalne karakteristike ustrajnosti takoer imaju veliki utjecaj.

Europska je unija ve razvila strategiju makro-ekonomskih politika usmjerenih prema ostvarenju rasta i stabilnosti, to je preduvjet za stvaranje poticajnog ozraja za poduzetnike inicijative. Vijee godinje izdaje "iroke smjernice ekonomske politike" u kojima se govori o nacionalnim politikama drava lanica. Primjerice, u 2002. godini smjernicama se zagovaralo jaanje poduzetnitva putem poreznog i regulatornog okruenja za nova i postojea poduzea, reformi steajnih zakonskih okvira i poticanja uinkovitih financijskih trita.

Osim gospodarskih mogunosti, mnogi drugi imbenici utjeu na odluku pojedinca o pokretanju poslovanja ili na spremnost poduzetnika za preuzimanje rizika ili proirenje. Vee gospodarske mogunosti ne moraju automatski dovesti do jaanja poduzetnitva. To ovisi i o sklonostima pojedinaca, njihovim sposobnostima i mogunostima izbora. Kada neka osoba razmilja o tome da postane poduzetnik, ona vae prednosti i nedostatke poduzetnikog statusa u odnosu na prednosti i sigurnosti koje naputa.

Cjelovit pristup poticanju poduzetnitva mora obuhvaati tri razine razinu pojedinca, poduzea i drutva.

Da bi se pojedinci potaknuli na pokretanje poduzetnike aktivnosti potrebno im je pribliiti koncept "poduzetnitva" na nain da se istaknu njegovi privlani elementi. Potrebno je razviti odgovarajue vjetine kojima e svoje ambicije pretvoriti u uspjene poslovne projekte.

Pratea okvirna potpora preduvjet za razvijanje poduzetnikih projekata u zdrava poduzea. Ona mora omoguavati razvijanje i rast poduzea te ne smije ometati njihovo opravdano smanjivanje ili prestanak poslovanja.

Poduzetnika aktivnost ovisi i o pozitivnom odnosu drutva prema poduzetnicima. Poduzetniki uspjeh mora biti popraen priznanjem a peat neuspjeha mora biti umanjen.

Cilj poduzetnike politike je jaanje poduzetnike vitalnosti na nain da se poduzetnicima prui poticaj i potrebne vjetine. Potpora koju poduzetniki poduhvat prima iz svog okruenja od presudnog je znaaja za pokretanje, preuzimanje, razvijanje i opstanak poduzea.

A.Na koji se nain potie rast broja poduzetnika?

i.Ulazne barijere

Unato nedavnim poboljanjima, Europljani jo uvijek vjeruju da su administrativne barijere osnovna zapreka za pokretanje poslovanja. Poduzetnici poetnici suoavaju se s potekoama kod osiguranja poetnog kapitala i sredstava koja su potrebna za poetnu fazu poslovanja. Ukoliko bi javni i privatni sektor zajedniki preuzeli rizik, na laki bi se nain moglo doi do potrebnih inicijalnih sredstava.

Tijekom provoenja Eurobarometer studije od Europljana je zatraeno da izraze svoje miljenje o preprekama koje oteavaju pokretanje poslovanja, na to je 69% ispitanih potvrdilo da su postojee administrativne procedure sloene, a 76% je istaknulo nedostatak potrebnih sredstava.

Administrativnim procedurama kod otvaranja poduzea ve je posveena velika panja. U komparativnoj studiji ("benchmarking study") Europske komisije primijeen je povoljan trend u odnosu na vrijeme koje je potrebno za pokretanje poduzea. Pokretanje poduzea u prosjeku traje 12 radnih dana a drutva s ogranienom odgovornou bez kotacije 24 radna dana; prisutan je daljnji trend skraivanja tog roka. Meutim, neke drave lanice e morati uloiti jo napora s ciljem skraivanja vremena i smanjenja trokova osnivanja poduzea u odnosu na europske ogledne vrijednosti. Postoji potreba daljnjih unapreenja u smislu ujednaavanja procedura, kontaktnih lokacija, obrazaca, odobrenja, dozvola te trokova.

Sve to je potrebno za osnivanje poduzea

U Portugalu se od 1997. godine osnivaju Business Formalities Centres sa zadaom pruanja potpore poduzetnicima prilikom registriranja novih poduzea. Ovi centri povezuju predstavnike svih javnih slubi koje su odgovorne za razliite formalnosti prilikom registriranja novih poduzea (primjerice, izrada osnivakih akata, prijava u poslovne registre ili prijava za socijalno osiguranje). Budui poduzetnici mogu dobiti savjet na alteru za potporu koji se nalaze u centrima. Istovremeno, procedure se pojednostavnjuju. Kao posljedica navedenih aktivnosti, vrijeme koje je potrebno za osnivanje poduzea smanjeno je za 80% u usporedbi s vremenom potrebnim sredinom 90ih godina prologa stoljea, a Portugal je odluan u nakani da u 2003. godini ostvari daljnje smanjenje od 50%.

Mogunost osiguranja financijskih sredstava osnovna je potekoa s kojom se suoavaju poduzetnici poetnici: potekoe se javljaju prilikom traenja bankarskih kredita te iznalaenja rizinog kapitala. Banke trae dokumente kojima se moe dokazati pozitivno poslovanje u prolosti te zahtijevaju instrumente osiguranja novoosnovana poduzea, a poglavito poduzea koja pokreu poslovanje na temelju intelektualnih aktivnosti, taj uvjet ne mogu ispuniti. Poduzetnici poetnici takoer imaju znaajnih potekoa kod osiguranja potrebnog obrtnog kapitala.

Uz bankarske kredite, poduzetnici poetnici bi morali imati osiguran laki pristup alternativnim izvorima sredstava. Osim rizinog kapitala potrebno je istraiti i potencijale neformalnih investitora, tj. obitelji, prijatelja ili poslovnih anela. Rezultati GEM studije ukazuju na to da je neformalna potpora koja se prua poduzetnicima poetnicima pet puta vea od potpore domaeg rizinog kapitala te da se tijekom 2000. i 2001. godine znaajno smanjio volumen potpore rizinog kapitala dok je neformalna potpora bila postojanija. S ciljem jaanja interesa za ulaganje u rizina poduzea, privatni su investitori istaknuli potrebu za uvoenjem poticajnih mjera u vidu poreznih olakica.

Uinkovit nain mobiliziranja ogranienog volumena javnih sredstava koji je potvrdio svoju uspjenost u jaanju potpore poduzetnicima poetnicima je podjela rizika izmeu banaka i investitora iz privatnog sektora i javnih financijskih institucija specijaliziranih za financiranje malog i srednjeg poduzetnitva ili putem zajednikih garantnih udruenja.

ii.Rizik i nagrada

U Europi ne postoji odgovarajua ravnotea izmeu rizika koji je prisutan u poduzetnikom poslovanju i potencijalne nagrade. Zbog toga je potrebno preispitati odnos izmeu rizika i nagrade u poduzetnitvu.

Neuspjean poduzetnik suoava se s peatom neuspjeha. Eurobarometer je traio od stanovnika Europe da iznesu svoj osnovni razlog za zabrinutost u svezi s rizikom koji je prisutan u poduzetnikom poslovanju, i na prvom mjestu je istaknuta opasnost od bankrota i gubitka osobne imovine. Osim drutvene obiljeenosti, osobni bankrot dovodi i do tekih pravnih posljedica. Namirenje preostalih dugovanja moe potrajati godinama, a postoji i opasnost da e poduzetnici koji su bankrotirali izgubiti svoju osobnu imovinu i biti izloeni odreenim restriktivnim mjerama. Takve posljedice su opravdane u sluajevima pronevjere ili nepotenog poslovanja, no mogunost neuspjeha je sastavni dio ekonomskog ivota i odreeni dio poduzetnika propada zbog toga to nisu u stanju nositi se s konkurencijom na tritu. Zakone o bankrotu bi se moglo preispitati tako da se razmotre mogunosti smanjenja prepreka potenim poduzetnicima za ponovno pokretanje poslovanja. Time se naravno ne bi smjelo nepotrebno ugroziti interese vjerovnika kako se ne bi umanjila njihova spremnost za ulaganje u poslove malih poduzetnika poetnika.

Steajni zakoni

Belgija je prilagodila svoje steajne zakone s ciljem pruanja prilike poduzetnicima da pokuaju spasiti svoje poduzee u sluaju kada se suoavaju s privremenim potekoama ili da to bre ugase poduzee koje nema anse za opstanak. Sudovi mogu "opravdati" potene poduzetnike nad ijim poduzeima je pokrenut steajni postupak i odobriti im ponovno pokretanje poslovanja.

Spremnost za preuzimanje rizika poduzetnikog poslovanja bi moda bila vea kada bi postojala ansa dobivanja nagrade ukoliko se ostvari uspjeh. U Europskoj uniji se nedavno pojavio trend smanjenja poreza za samozaposlene osobe i mala poduzea i poduzimaju se mjere smanjenja poreznog optereenja potencijalnih samozaposlenih osoba. No, u nekim dravama lanicama ti su porezi i nadalje visoki, ime se poduzetnicima umanjuje mogunost stvaranja i zadravanja bogatstva. Pri donoenju odluke o samozapoljavanju potrebno je pristati na smanjenu socijalnu zatitu. Poduzetnitvo bi moglo postati privlanije ukoliko bi se razvio sustav socijalne zatite koji bi bio prilagoen potrebama poduzetnika.

Smanjenje poduzetnikih trokova

Francuska vlada eli olakati prelazak iz statusa zaposlenog na status poduzetnika. Takve aktivnosti, koje su sastavni dio opsenih inicijativa usmjerenih na poveanje broja novih poduzea, obuhvaaju mjere za smanjenje prepreka na koje nailaze zaposlene osobe koje ele poduzee pokrenuti samostalno ili zajedno sa svojim poslodavcem. Njima se uklanjaju administrativni i socijalni trokovi to optereuju poduzetnike poetnike koji jo uvijek imaju status zaposlene osobe.

Dvostruko vei broj Europljana bi radije pokrenulo novo poduzee nego preuzelo postojee. Meutim, preuzimanje postojeeg poduzea moe biti prihvatljiva alternativa s niim stupnjem rizika. U Austriji, primjerice, 96% uspjenih poslovnih transfera preivljava prvih pet godina nakon transfera u odnosu na 75% novoosnovanih poduzea. Oekuje se da e oko jedne treine poduzea u Europskoj uniji u sljedeih deset godina traiti nove vlasnike, bilo zbog odlaska u mirovinu ili zbog drugih razloga. Time e se znaajno poveati prilike za preuzimanje postojeih poduzea.

iii.Poticanje kapaciteta i vjetina

Obrazovanje i usavravanje bi trebalo dodatno potaknuti poduzetnike aktivnosti putem jaanja pravog naina razmiljanja, svijesti o mogunostima za ostvarenje karijere te vjetina.

Eurobarometer otkriva da 37% Europljana razmilja ili je razmiljalo o mogunosti pokretanja poduzetnike djelatnosti, no samo 15% ostvari svoje elje. Istraivanja ukazuju na zakljuak da je vea vjerojatnost ostvarenja ambicija za pokretanjem takve djelatnosti ukoliko je dotina osoba upoznata s nainom na koji se pokree poduzee. Eurobarometer studija je otkrila da su ispitanici, iji su roditelji samozaposlene osobe, i sami skloniji samozapoljavanju od osoba iji su roditelji bili zaposleni. GEM studija je ukazala na to da je vjerojatnost pokretanja ili voenja novog poduzea oko dva do sedam puta vea kod osoba koje su sigurne u svoje sposobnosti i iskustvo; a kod osoba koje poznaju nekoga tko je nedavno pokrenuo vlastito poduzee ta je vjerojatnost tri do etiri puta vea. Britanski Household Survey otkriva da kod osoba koje su prethodno bile u kontaktu s poduzetnitvom (putem prijatelja, obitelji ili obrazovanja) postoji vea vjerojatnost da e poeti ozbiljno razmiljati o pokretanju svog vlastitog poduzea. Sustav obrazovanja moe doprinijeti poticanju poduzetnitva putem pruanja vjetina i kontakta s poduzetnitvom.

Upravljanje virtualnim poduzeem u koli

Tehnika kola Sivitanidios iz Atene, Grka koristi virtualna poduzea kao pomono sredstvo za obuku studenata. Studenti pola vremena pohaaju teoretska predavanja a pola vremena provode upravljajui virtualnim poduzeem. Ovaj e se program zbog svojih izuzetno dobrih rezultata uvesti u sve tehnike kole. U obrazovni program su uvedena i predavanja iz poduzetnitva kojima je obuhvaena teorija o poduzetnitvu i praktine upute za pripremanje poslovnog plana. Povezani uredi se brinu da se studentima prue savjeti i potpora u izboru poduzetnike karijere.

Za osnivanje poduzea potrebni su poticaj, kreativnost i ustrajnost, a za njegov postupni rast potrebne su upravljake sposobnosti, kao npr. marljivost, uinkovitost i pouzdanost. Imajui u vidu injenicu da su i osobne i upravljake sposobnosti od presudnog znaaja za postizanje uspjeha, osobne je vjetine nune za pokretanje poduzetnike djelatnosti potrebno razvijati od rane faze do fakultetskog doba, kada se teite moe staviti na razvijanje upravljakih sposobnosti. Europska komisija je utvrdila da je veina drava lanica u razliitim omjerima u svojim sustavima obrazovanja odluno poela davati potporu poduzetnikom obrazovanju.

Na sveuilitima se poduzetniko obrazovanje ne bi trebalo nuditi samo MBA studentima (Master of Business Administration magistar poslovnog upravljanja) ve bi trebalo biti na raspolaganju i studentima drugih podruja. Primjerice, na tehnikim sveuilitima poduzetniko obrazovanje moe doprinijeti usklaivanju poduzetnikog i tehnolokog potencijala. Poduzetniko obrazovanje u kombinaciji s programima javnog istraivanja razvija elemente potrebne za povezivanje znanstvenih rezultata i njihove komercijalizacije.

Potpora poduzetnicima poetnicima na sveuilitima

Enterprise Ireland provodi strategiju osnivanja poduzea koja ostvaruju brzi rast pomou paketa potpore ije je teite na poveanju broja i jaanju intenziteta poduzetnikih aktivnosti na sveuilitu. Program je sastavni dio irske regionalne strategije rasta koji obuhvaa jednogodinji program inkubacije za diplomirane studente koji ele osnovati poduzee na nain da im se prua praktina i upravljaka potpora. U okviru Campus Company Programme ("Program za poduzea na sveuilitu") studenti mogu dobiti financijsku potporu kako bi se rezultati njihovih istraivanja primijenili u komercijalnoj praksi.

Poslovni inkubatori uinkovit su nain pruanja potpore novim poduzetnicima. Poduzea u inkubatoru imaju bolje anse za opstanak od drugih poduzea, a inkubatori su instrumenti kojima se uz prihvatljivu cijenu provode ciljevi javne politike. Zbog svoje uspjenosti inkubatori se ubrzano ire; u Europskoj uniji ih u ovom trenutku postoji vie od 850.

iv.Pribliavanje poduzetnitva svim lanovima drutva

Potrebno je snanije promovirati poduzetnitvo uz stavljanje posebnog naglaska na ene i ostale slabije zastupljene skupine. Etnike manjine odlikuju se izuzetno dobrim poduzetnikim instinktom i jo snanijim potencijalom. No, izgleda da su postojee slube koje pruaju poslovnu potporu podbacile kod uvaavanja njihovih specifinih potreba.

U Europi je broj ena poduzetnica znaajno nii od broja mukaraca poduzetnika, a postotci samozaposlenih ena kreu se od 16% u Irskoj do 40% u Portugalu. ene poduzetnice suoavaju se s potekoama s kojima se susreu svi poduzetnici, no ini se da su neke od tih potekoa za ene tee, kao npr. pitanje iznalaenja financijskih sredstava. ene esto ne posjeduju potrebno samopouzdanje i vjetine koje su nune za uspjeno pokretanje i voenje poduzea. Za to postoji niz razliitih razloga, u koja spadaju izbor djelatnosti, nedostatak informacija, zamjetna diskriminacija, nedostatak umreenosti ili potekoe kod usklaivanja poslovnih i obiteljskih obveza.

Europska komisija potie promjenu prakse u politici unapreenja poduzetnitva meu enama putem "WES mree" koja vladinim slubenicima daje odgovornost za poticanje poduzetnitva kod ena.

ene savjetnice za ene poduzetnice

NUTEK, vedska, pokrenuo je Projekt poslovnih savjetnika za ene u okviru kojeg ene savjetnice enama poduzetnicama pruaju savjete i potporu koja nije financijske prirode. Projekt je potaknut dokazima da veliki broj ena savjete o voenju poduzea radije trai od ena. Poslovni konzultanti daju savjete u svezi s problemima u poslovanju te vezano na ire teme, kao npr. usklaivanje obiteljskog ivota s voenjem poduzea. NUTEK savjetnicima nudi obuku i mogunost razmjene iskustava.

Poduzea u vlasnitvu pripadnika etnikih manjina u Europi odraavaju njihove velike poduzetnike kapacitete i potencijale. Poduzetnici koji dolaze iz redova etnikih manjina heterogena su skupina u smislu jezika, socijalnog i ekonomskog poloaja te kulture, a to se ogleda i u prirodi njihovih poslovnih aktivnosti. Veliki ih je broj koncentriran na podruju aktivnosti s niskim prihodima i teko se probijaju iz tih okvira. Problemi s kojima se etniki poduzetnici suoavaju openito su slini problemima s kojima se susreu svi poduzetnici, no ini se da se oni ispodprosjeno koriste uslugama javnih slubi za pruanje poslovne potpore i rjee se ukljuuju u poslovne organizacije.

Postoji prijedlog da europska mrea etnikih poduzetnika prui potporu razmjeni iskustava i predloi naine rjeavanja otvorenih pitanja. U okviru svoje politike prema imigraciji, Europska komisija je iznijela dva prijedloga direktiva, kojima e se dati dodatni poticaj poduzetnicima iz treih zemalja na pokretanje poduzetnikih aktivnosti.

B.Kako poduzea pripremiti za rast?

Poduzetnici su suoeni s mnogim preprekama. Usklaenost s administrativnim propisima i srodni trokovi predstavljaju znatan teret. Mogunost zapoljavanja kvalificiranih radnika, stupanj fleksibilnosti trita rada i odgovarajue financiranje takoer su ogranienja za poslovanje tvrtki. Osim toga, poduzeima bi trebalo pomoi da najbolje to mogu iskoriste mogunosti koje im nudi Unutranje trite te da se bave inovacijama.

i.Regulatorno okruenje

Unato stalnim nastojanjima da se ostvari poboljanje, poduzetnici jo uvijek ukazuju na birokraciju kao glavnu prepreku za voenje poduzea, posebno onih koja ele poslovati i rasti u okviru Unutranjeg trita.

Propisi se u naelu ne razlikuju ovisno o veliini tvrtke, te stoga esto nesrazmjerno utjeu na manje tvrtke. Organe javnih vlasti trebalo bi poticati da prvo misle na malo, te da propisi budu to jednostavniji i prikladniji. Kako bi se smanjili administrativni nameti, itav niz drava lanica utvrdile su iznimke za MSP ili pruaju administrativne usluge u svrhu potpore. Pruanje informacija i potpore moe pomoi poduzetnicima u izlaenju na kraj s birokracijom.

EasyPay (Jednostavno plaanje)

Danska je uvela novi sustav za obradu plaa. Pretplatom na EasyPay, koji je na dobrovoljnoj osnovi i besplatan, poslodavci mogu na jednom mjestu davati informacije o plaama i zaposlenicima. Isto se zatim distribuira svim relevantnim vlastima. EasyPay je dio inicijative za "E-administraciju", koja takoer ukljuuje www.indberetning.dk, gdje su u elektronskom obliku prikupljeni svi obrasci organa javnih vlasti relevantni za poduzea, te Webreg, koji novim poduzeima s ogranienom odgovornou omoguuje on-line registraciju. Registracija putem Webrega je zakonski obvezujua koritenjem digitalnog potpisa.

Virtualna pomo kod upravnih postupaka

Austrija je uvela web stranicu (www.help-business.gv.at) na kojoj se poduzetnicima pruaju detaljne informacije o upravnim postupcima. Svi postupci koji se mogu izvriti on-line, dostupni su putem administrativnog alata (@mtsweg online). Poduzetnici mogu ispuniti svoje opinske porezne prijave putem koritenja alata pod nazivom HELP, koji podatke alje nadlenim vlastima. Web stranica takoer prua opirne informacije o razliitim aspektima voenja poduzea, od "prijavljivanja zaposlenih" do "godinjeg odmora".

Prema istraivanju provedenom meu europskim tvrtkama o kvaliteti regulatornog okruenja, Europska komisija je procijenila da bi se kvalitetnijim zakonodavstvom moglo utedjeti 50 milijardi . Komisija se obvezala da e unaprijediti kvalitetu zakonodavstva te je stoga poduzela niz inicijativa na razini EU, ukljuujui i plan djelovanja za bolju regulativu, minimalne standarde za savjetovanje o novim politikama i sistematini pristup procjeni utjecaja. Komisija takoer osmiljava mehanizme za savjetovanje poduzea u okviru "Interaktivne inicijative za donoenje politike" te je stvorila platformu na kojoj e drave lanice izmjenjivati miljenja o vlastitim sustavima za procjenu utjecaja na poslovanje.

U 2002. godini, u okviru Europske komisije imenovan je predstavnik za MSP koji e djelovati u svojstvu aktivnog suelja s poslovnom zajednicom i koji e osigurati da interesi MSP budu identificirani i na odgovarajui nain uzeti u obzir u svim relevantnim slubama Komisije. Sline inicijative poduzete su i u nekim dravama lanicama.

Unutranje trite je znatno smanjilo prepreke za poslovanje u Europskoj uniji. Unija i nadalje ostvaruje znatan napredak u proirenju Unutranjeg trita (npr. u financijskom sektoru), ali postoji jaz izmeu vizije integrirane europske ekonomije i realnosti koju osjeaju pruatelji i korisnici. Petogodinji program Strategije Unutranjeg trita usredotoen je na ona podruja na kojima je napredak najpotrebniji, kao npr. intelektualno vlasnitvo, pravila o javnoj nabavi i prepreke koje utjeu na usluge. Europski poduzetnici su zainteresirani za daljnje usklaivanje kako bi se unaprijedila zatita potroaa, budui da bi prekogranine poslovne aktivnosti profitirale od Unutranjeg trita koje je privlano za potroae.

ii.Porezi

Odgovarajue porezne mjere mogu pridonijeti razvoju, rastu i preivljavanju tvrtki.

Struktura poreznog sustava, ukljuujui porez na dohodak i porez na dobit, porez na rad (labour tax) i PDV, utjee na mogunost tvrtke za proirenje njezinog poslovanja. Sloenost poreznih sustava je sama po sebi administrativni teret za poduzetnike. Europska komisija je identificirala niz poreznih prepreka za prekogranine aktivnosti na Unutranjem tritu i istaknula mogunosti za njihovo rjeavanje, koje se dalje ispituju.

Kako rastu granine stope poreza na dohodak, poduzetnici sporije ire svoje poslovanje, manje ulau i zapoljavaju manje radne snage. Visina poreza na rad takoer moe utjecati na odluke tvrtki o zapoljavanju radne snage. Porezne reforme posljednjih godina pridonijele su jasnoj tendenciji usmjerenoj na smanjenje poreznog optereenja na rad u Europskoj uniji, iako su porezi na rad u itavom nizu zemalja lanica jo uvijek visoki.

Vezano za nacionalne aktivnosti, Komisija je dala preporuke posebno usmjerene prema MSP kako bi potakla prijenos poduzea, na primjer, odricanjem od naknada za registraciju ili odgodom poreza, ali je uinjen tek neznatan napredak. Porezno optereenje prijenosa poduzea je od posebnog znaaja za obiteljska poduzea, koja predstavljaju znatan dio europskih tvrtki. Umirovljenje i nasljeivanje mogu se sprjeavati neodgovarajuim ili sloenim oporezivanjem. U najgorem sluaju, rezultat je neposredno zatvaranje takvih poduzea ili nanoenje tete buduoj odrivosti tvrtke.

Smanjenje poreza na nasljedstvo i poreza na daroveU panjolskoj, u sluaju nasljeivanja poduzea u vlasnitvu pojedinca, strunih poduzea ili udjelnog vlasnitva uslijed smrtnog sluaja ili prijenosa izmeu ivih osoba, u pojedinim se sluajevima moe primijeniti smanjenje vrijednosti oporezivog iznosa za 95%, pod uvjetom da poduzee postoji deset godina i da je korisnik u istom razdoblju osloboen poreza na nekretnine (ovo posljednje primjenjuje se samo u sluaju prijenosa izmeu ivih osoba).

iii.Mogunost zapoljavanja kvalificirane radne snage

Uska grla na tritu radne snage stvaraju prepreke za rast te je potrebno intenzivirati nastojanja za razvijanje kvalifikacija radnika.

Iako nezaposlenost jo uvijek predstavlja glavni izazov za Europsku uniju, posljednjih se godina takoer pojavljuje sve vie potekoa u pronalaenju radne snage na odreenim podrujima i sektorima. Krajem 90-tih godina, veina novih radnih mjesta odnosila se na srednje i visokokvalificirane radnike, dok je zapoljavanje niskokvalificiranih radnika u padu. Rast potranje za visokokvalificiranim radnicima premaio je rast ponude. Vijee je naglasilo potrebu da kvalifikacije radne snage odgovaraju gospodarskoj i tehnolokoj evoluciji. Cjeloivotno uenje je djelotvoran nain za izgradnju takvih vjetina. Danas su mnogi Europljani ukljueni u cjeloivotno uenje, ali na razliitim stupnjevima. Takoer je potrebno navesti druga uska grla koja utjeu na fleksibilnost trita radne snage.

Tvrtke ve reagiraju na nedostatak kvalifikacija, na primjer, pruanjem formalne ili neformalne izobrazbe njihovih zaposlenika. U provedenom istraivanju, 46% sudionika je odgovorilo da bi razmotrili zapoljavanje (vie) osoba iz neke druge zemlje, posebno za struna radna mjesta. Meu glavnim navedenim preprekama navedeno je znanje jezika, radne dozvole i administrativne potekoe. Gotovo sva poduzea EU oekivala su da e proirenje imati pozitivan ili neutralan uinak na ponudu radne snage za tvrtku.

Europska je komisija usvojila Plan djelovanja za kvalifikacije i mobilnost u 2002. godini kako bi poboljala profesionalnu i geografsku mobilnost. U 2001. godini, Komisija je usvojila prijedlog kojim bi se olakalo zapoljavanje radnika iz treih zemalja u sluaju kada se dokae ekonomska potreba za radnicima u odreenom zanimanju ili sektoru koja se ne moe zadovoljiti u okviru Europske unije (npr. unificiranjem boravinih i radnih dozvola u jednu dozvolu).

Poticaji za rukovodstvo poduzea

Vlada UK daje poticaje kojima pomae malim poduzeima s veim udjelom rizika kod pronalaenja i zadravanja zaposlenika koji su im potrebni kako bi ostvarili svoj potencijal rasta. Shema omoguuje poduzeima da glavnim zaposlenicima daju fiskalno atraktivne dionike opcije.

iv.Mogunost iznalaenja financijskih sredstava

Mogunost iznalaenja financijskih sredstava je neophodno za rast, ali mnoga MSP imaju potekoa s tim u svezi budui da trite rizinog kapitala nije dovoljno razvijeno, a banke sve vie izbjegavaju rizino kreditiranje.

Otprilike 20% malih poduzea izvjetava o problemima vezano za mogunost iznalaenja dugoronog financiranja. Unato razlikama meu dravama lanicama, kod financiranja MSP u Europskoj uniji i nadalje dominiraju krediti. Banke sve vie koriste mehanizme za rangiranje MSP, to znai da se trokovi kredita prilagoavaju razini rizika koji je povezan s pojedinim MSP. Nadalje, visoki opi trokovi malih kredita ine ove kredite neprivlanima za banke.

Europa bi i nadalje trebala razvijati svoja trita rizinog kapitala kao alternativu bankarskom kreditiranju. Amerike tvrtke imaju snanije bilance od europskih tvrtki (u prosjeku s otprilike 50% temeljnog kapitala, za razliku od samo 30% u Europi). Iako je oko 7000 europskih tvrtki od fondova rizinog kapitala u 2001. godini dobilo kapital za prvu fazu poslovanja ili kapital za proirenje tvrtke, to su uglavnom bile tvrtke za visoku tehnologiju i tvrtke s visokim rastom.

Kako bi djelovale u svojstvu katalizatora za privatne ulagae te kako bi poveale broj garancija za MSP, javne institucije su izradile programe za pomo MSP kojima je obuhvaen niz instrumenata od mikrokredita do poduzetnikog kapitala. Na razini EU, Europski investicijski fond upravlja nizom financijskih instrumenata koji se financiraju u okviru Viegodinjeg programa za poduzea i poduzetnitvo. U okviru Strukturnih fondova, Europska komisija je zatraila od drava lanica da privilegiraju financiranje rizinog kapitala; rezultat toga bilo je udvostruenje takvog financiranja u okviru ovih programa.

Mogunost dobivanja mikrokredita

Finnvera, javna financijska institucija za MSP u Finskoj, provodi program mikrokredita za postojea i nova mikro poduzea, a u 2001. godini je financirala ulaganja, obrtni kapital i razvoj poduzea 2741 poduzetnika s iznosom od 45,5 milijuna . Ova institucija financira do 75% ukupnih potreba za financiranjem. Krediti se kreu izmeu 3400 i 35000 . Ovaj program kombinira dravne garancije i garancije regionalnih fondova EU za sluaj gubitaka te ukljuuje alat za procjenu poduzea s ciljem promoviranja visoke stope opstanka meu poduzetnicima.

Poduzetnicima bi trebalo pomoi u prevladavanju njihovog opiranja za prihvaanje vanjskih ulagaa. Ulagaima su potrebne kvalitetne informacije o tvrtkama, koje bi poduzetnici morali biti sposobni pruiti.

v.Pomo tvrtkama u koritenju znanja i meunarodnih mogunosti

Kako bi iskoristili prednosti Unutranjeg trita i suprotstavili se izazovu snanije konkurencije, poduzetnike bi trebalo poticati na inovacije i internacionalizaciju. Zbog toga bi trebali imati pristup znanju, relevantnim kontaktima, izobrazbi i vrhunskim uslugama potpore poduzeima.

MSP smatraju da je Unutranje trite dovelo do vee konkurencije, ali i novih mogunosti za proirenje. Pritisak konkurencije potie tvrtke da kontinuirano koriste znanje i inovacije. Tvrtke mogu biti inovativne na razliite naine, ukljuujui tehnoloki razvoj, kvalitetno upravljanje, nove naine organiziranja rada ili distribucijskih kanala, marke ili dizajna proizvoda. Ljudski kapital je od presudne vanosti za ostvarenje kreativnih ili inovativnih ideja. Tvrtke mogu ostvariti dobit od ulaganja kapitala u neformalno znanje, kompetenciju i mree svojih vlastitih zaposlenika. Za to je potrebno poticanje poduzetnikog stava meu zaposlenicima, to se moe ostvariti ponudom udjela u vlasnitvu i dobiti poduzea. Europska komisija je nedavno usvojila Priopenje o udjelu zaposlenika u vlasnitvu i dobiti poduzea. Poduzetniki stavovi meu zaposlenicima mogu se jo vie poveati ukoliko je sudjelovanje u vlasnitvu i dobiti poduzea praeno veim utjecajem zaposlenika na donoenje odluka u tvrtki.

Industrijski okruzi

Gospodarsko okruenje u Italiji karakterizira postojanje niza industrijskih okruga (skupina), aglomeracija malih tvrtki specijaliziranih u pojedinom sektoru. Okruzi kombiniraju konkurenciju i suradnju izmeu tvrtki kako bi osnaili poslovanje. Na nacionalnoj razini postoji zakon o industrijskim okruzima, dok se potpora i politika uglavnom utvruju na regionalnoj razini (npr. Veneto, Lombardija, Emilia-Romagna). Kako bi poboljali svoju kvalitetu i djelotvornost, niz okruga je organiziran u tzv. "Club dei Distretti Industriali", koji predstavlja 40% svih okruga, ili 30 000 tvrtki i 250 000 radnih mjesta. Cilj Club-a je izgraditi mreu izmeu talijanskih i stranih industrijskih okruga u cilju razmjene informacija, promoviranja pristupa istraivanju i zastupanja interesa okruga.

Trebalo bi poboljati uvjete MSP za internacionalizaciju. Dok je u studiji "Observatory for European SMEs' survey" oko treine MSP izvijestilo o poveanom broju kontakata u meunarodnom poslovanju u posljednjih pet godina, European Business Survey je doao do rezultata da trgovanje na irem Unutranjem tritu u sadanjem trenutku nije proirenije nego prije deset godina. MSP izraavaju preferenciju za samostalno poslovanje u sluaju internacionalizacije, ali se ipak oslanjaju na savjetovanje, putem lokalnih i regionalnih mrea drugih, uglavnom velikih meunarodnih tvrtki, osobnih odnosa i posrednika. Promoviranje regionalnih mrea ili skupina ne bi samo pomoglo poduzetnicima u razmjeni iskustava o proirenju, ve i u pristupu znanju, partnerima i savjetovanju.

Poduzetnici moraju usavravati i razvijati svoje menaderske vjetine kako bi mogli pratiti tokove ekonomije koja se konstantno mijenja, ali dugo radno vrijeme veini oteava pohaanje teajeva. Alternativna sredstva uenja, kao to su osposobljavanje menadera na daljinu ili mentorske sheme, u kojima poduzetnici mogu uiti jedni od drugih, zasluuju daljnju panju. ICT alate za uenje koji su prilagoeni potrebama MSP trebalo bi dalje razvijati kako bi se stimuliralo razumijevanje i koritenje takvih alata od strane poduzetnika.

Kako bi se kompenzirao nedostatak osobne strunosti u sve veem nizu vjetina koje su potrebne za voenje poduzea, poduzetnici moraju imati pristup vrhunskoj poslovnoj potpori. Danas se manje od 20% malih poduzea koristi uslugama javne potpore. Openito, takve usluge moraju dalje razvijati svoju usmjerenost prema klijentima, ICT kapacitete i strune standarde. Europska komisija putem Strukturnog fonda ve daje financijsku pomo za osmiljavanje razliitih vrsta usluga poslovne potpore.

vi.Intrapoduzetnitvo i poduzetniki poduhvati poduzea (corporate venturing)

Intrapoduzetnitvo i poduzetniki poduhvati poduzea osiguravaju djelotvorno sredstvo za razvoj poduzetnikih aktivnosti koje bi na neki drugi nain ostale neiskoritene.

Rezultati istraivanja i razvoja ili inovacije u velikim tvrtkama, sveuilitima ili istraivakim institutima, koje ne ele sami iskoritavati, mogu se komercijalizirati putem "poduzea-keri" kojima upravljaju (bivi) zaposlenici: praksa poznata pod nazivom intrapoduzetnitvo (stvaranje poduzea unutar korporacije). Na primjer, u Nizozemskoj je gotovo etvrtina veih tvrtki pomogla zaposlenicima da osnuju vlastito poduzee u posljednjih 5 godina. Iako veina tvrtki ima pozitivan stav glede ovakvog oblika poduzetnitva, inicijativa obino ostaje na zaposlenicima. Mnogi poslodavci ipak pruaju potporu kada "poduzee-ker" zapone s radom, na primjer u obliku znanja, kontakata, rada ili financiranja. U usporedbi s drugim MSP, poduzea-keri su pokazala vie od prosjene razine inovacije i rasta.

Regionalne mree za poticanje poduzetnitva

"EXIST program" u Njemakoj pokrenulo je Savezno ministarstvo za obrazovanje i istraivanje kako bi promoviralo regionalnu suradnju izmeu sveuilita, tehnikih kola, poslovnog sektora i drugih partnera. Isti zbliava strane koje drugaije ne bi zajedno radile u cilju zajednikog stvaranja jaeg poduzetnikog mentaliteta na institucijama za visokokolsko obrazovanje i istraivanje, poticanja prenoenja znanja i koritenja prednosti potencijalnih ideja i poduzetnika. To bi trebalo dovesti do inovativnijih novih poduzea i novih radnih mjesta.

Prirodno je da tvrtke svih veliina rade zajedno na obostranu korist. Udruenja velikih i malih poduzea imaju sve vee znaenje i omoguuju fleksibilnost koja je potrebna u inovativnom gospodarstvu kao i kritinu masu za osvajanje trita u veim razmjerima. Velike tvrtke imaju pristup novim tritima, tehnologiji i inovacijama, a manje tvrtke mogu imati korist od boljeg pristupa financiranju, znanju i mreama.

C.Ususret poduzetnikom drutvu

i.Pozitivniji stavovi prema poduzetnitvu

Izgradnja poduzetnikog drutva ukljuuje svaku osobu. Stavovi prema poduzetnikoj inicijativi, te neuspjehu, moraju biti pozitivniji. Kako bi se to postiglo, od presudne su vanosti oni o kojima ovise sadanji i budui poduzetnici.

Vijee je prepoznalo poduzetnitvo kao vrijedno poticaja, zbog toga to poduzetnike vjetine i stavovi osiguravaju koristi za drutvo, ak i izvan njihove primjene na poslovnu djelatnost. Kako bi cijenilo poduzetnitvo, drutvo mora vrednovati i slaviti uspjene poduzetnike i tolerirati neuspjeh. Pozitivni stavovi prema poduzetnitvu posebno su vani meu onima o kojima ovise sadanji i budui poduzetnici, kao to su kole, sveuilita, ulagai, lokalne zajednice, regije, poslovne organizacije, poslovni savjetnici i mediji. Jedan od naina poticanja takvih pozitivnih stavova je davanje modela uloga putem izlaganja pria o uspjehu.

Prikazivanje poduzetnitva

Luksemburg je uveo nagrade u svrhu nagraivanja uspjenih poslovnih projekata. Uz potporu Europske komisije, Chambre des Mtiers dodjeljuje nagradu mladim poduzetnicima. Ministarstvo nadleno za jednakost spolova dodjeljuje nagradu za uspjena poduzea koja vode ene. Vrijedna nagrada za inovativne poslovne poduhvate privlai znatnu panju ciljne skupine koja se sastoji od predstavnika industrije i mladih istraivaa.

Izobrazba uitelja

Sveuilite Strathclyde u UK nudi program za promoviranje pozitivnog stava prema poduzetnitvu meu uiteljima. Sadraj programa je fleksibilan i usmjeren na "uenje kroz praksu". Zadaci obuhvaaju pisanje poslovnog plana i donoenje odluka o upravljanju uz pomo tutora. Uitelji ue o poduzetnikim vjetinama i stavovima, ali isto tako o tome kako ovo iskustvo primijeniti na obrazovanje o poduzeu u svojim kolama.

Iako je dokazano da poduzetnici ue iz vlastitih pogreaka i da bolje posluju u sljedeim poduzetnikim pokuajima, ipak su suoeni sa stigmom neuspjeha. Suoavaju se s nedostatkom povjerenja meu potroaima, a ulagai i poslovni partneri od njih esto trae dodatne garancije. 45% europskih dravljana je u istraivanju Eurobarometer kazalo da bi bili manje skloni dati narudbu takvom poduzeu. Drutvo bi neuspjenim poduzetnicima radije trebalo dati ansu za novi poetak.

ii.Uloga poduzetnitva u ostvarivanju drutvenih ciljeva

Socijalna ekonomija i drutvena poduzea primjenjuju poslovna naela i uinkovitost za ostvarivanje socijalnih i drutvenih ciljeva. Takva poduzea se suoavaju s posebnim izazovima u pristupu sredstvima financiranja, izobrazbi menadmenta i savjetovanju.

Socijalna ekonomija sastoji se od poduzea, ukljuujui zadruge, uzajamna drutva, udruge i zaklade, iji je primarni cilj pruanje usluga njihovim lanovima ili iroj zajednici. Poduzea socijalne ekonomije, koja obuhvaaju gotovo 8% radnih mjesta u privatnom sektoru u Europi, esto mogu opstati i pruati kvalitetne usluge u okolnostima koje bi tvrtke "koje pokreu ulagai" smatrale manje privlanima. Meutim, njihove posebne strukture upravljanja, grupe nositelja interesa, i strukture kapitala zahtijevaju prilagoene vjetine menadera i dunosnika u upravama.

Mnoge lokalne vlasti pokuale su kombinirati pozitivne aspekte privatnog i javnog sektora kako bi poveale uinkovitost u javnim slubama. To djelomino objanjava sve vee znaenje "socijalnih poduzea", koja imaju primarno socijalne ili drutvene ciljeve, i koja sada osiguravaju 3,5 milijuna radnih mjesta u Europskoj uniji.

IV.PUT U BUDUNOST

A.Koordinirani pristup politici poduzetnitva

i. Koordinacija politike poduzetnitva izmeu svih nositelja politike

Za poduzetnitvo je potreban koordinirani pristup zbog njegove horizontalne naravi. Politika bi trebala obuhvatiti sve elemente koji utjeu u okviru relevantnih podruja politike, kako bi se istima omoguilo da se meusobno osnauju. U okviru javnih vlasti, slube za koordinaciju mogu stvarati veze izmeu razliitih odjela, te regionalnih i lokalnih vlasti, kako bi se identificirali prioriteti i osigurao jedinstven pristup. Europska komisija bi mogla preuzeti ulogu koordinacije na razini EU.

Koordinirani pristup

U Nizozemskoj je sproveden u praksu koordinirani pristup poduzetnitvu, a isti obuhvaa interakciju izmeu razliitih vladinih odjela, javnih agencija i vlasnika poduzea. Smatralo se da je od presudne vanosti obuhvatiti one regije koje su direktno ukljuene u provoenje politike poduzetnitva. Regije su se usuglasile s Ministarstvom gospodarstva oko zajednikog djelovanja po kljunim pitanjima kao to su stimuliranje poduzetnikog duha u okviru visokog obrazovanja i poticanje razvoja integriranih usluga potpore.

ii.Uenje od najboljih

U mnogim aspektima poduzetnitva, neke drave lanice nadmauju druge i mogu sluiti kao inspiracija. Europska komisija pomae dravama lanicama da ue jedna od druge na temelju "otvorene metode koordinacije", pri emu Komisija stvara platforme na kojima drave lanice same razmjenjuju dobru praksu i standarde.Daljnji zadaci za usporedbu mogli bi se predvidjeti na podrujima koja su identificirana kao presudna za promoviranje poduzetnitva. Ne smije se smetnuti s uma da e razliiti nacionalni ili regionalni konteksti utjecati na uinkovitost mjera politike te bi, pri identificiranju prioriteta ili provoenju politike, drava ili regija trebala uzeti u obzir svoj specifini kontekst. Zajednike smjernice trebalo bi prilagoditi nacionalnim ili regionalnim okolnostima. Budui da je postojanje usporedivih i relevantnih pokazatelja preduvjet za uspjeh takvih zadataka, Komisija nastoji aktivno koordinirati izradu potrebnih statistikih podataka.

1(Koji bi glavni ciljevi trebali biti na dnevnom redu poduzetnitva u Europskoj uniji i u kakvom bi odnosu oni trebali biti prema drugim politikim ambicijama? Kako moemo izgraditi model za poduzetnitvo u proirenoj Europi?

B.Tri stupa za djelovanje u pravcu poduzetnikog drutva

i.Uklanjanje prepreka za rast i razvoj poduzea

S obzirom na vrijeme i trokove koji su ukljueni u osnivanje poduzea, utvrene su europske vrijednosti koje bi vlade trebale postii. Na taj bi nain trebali osigurati da javnost postane svjesna njihovih nastojanja za smanjenjem poetnih prepreka.

Sadanji rad na unapreenju funkcioniranja Unutranjeg trita i smanjenju birokracije mora se nastaviti kako bi se uklonile prepreke za poslovanje te bi trebalo promovirati naelo "prvo misli na malo". Takoer je potrebno intenzivirati nastojanja za unapreenje mogunosti iznalaenja financiranja i zapoljavanja kvalificiranih radnika. Poduzetnike je potrebno poticati u razvoju vjetina koje su potrebne za prilagoavanje njihovog poslovanja izmijenjenim uvjetima. Razmjena iskustva i zajedniki rad, u skupinama ili mreama, moe pomoi poduzetnicima u pronalaenju inspiracije i savjeta, ostvarenju pristupa tehnologiji i znanju ili identificiranju partnera. Unapreenje mrea moglo bi biti posebno uinkovito kao potpora odreenim sektorima ili grupama poduzetnika, kao to su poduzea etnikih manjina.

2(Kako moemo poboljati raspoloivost financiranja (porezne mjere, partnerstva javnog i privatnog sektora, snanije bilance, garancije) i koje alternative bankovnim kreditima bi trebalo promovirati (financiranje "poslovnih anela", leasing, faktoring i mikrokredite od zajmodavaca koji nisu banke)? Kako se moe pomoi poduzetnicima u dobivanju vanjskog financiranja?

3( Koji faktori najvie sprjeavaju rast ((nedostatno) meusobno priznavanje pravila EU ili njihovo (ne)provoenje na nacionalnoj razini, nacionalne odredbe o porezima ili stanje na tritima radne snage)? Koji su postupci najprikladniji za potporu rastu i internacionalizaciji (trgovake misije, analize trita, grupiranje i umreavanje, informacije i konzultantske usluge)?

4( Kako bi se osigurala visoka kvaliteta poslovanja, koju vrstu izobrazbe i potpore bi trebalo ponuditi za osnivanje poduzea (osnovna izobrazba - obavezna ili dobrovoljna, inkubatori, mentorstvo) i razvoj poduzea (mree, teajevi, mentorski rad, uenje na daljinu, tj. uenje pomou raunala)? Trebaju li postojati usluge prilagoene potrebama specifinih skupina (ene, etnike manjine, nezaposlene osobe ili osobe u socijalno nepovoljnom poloaju) ili poslovanja (aktivnosti koje se temelje na znanju)? Treba li poboljati kvalitetu pomonih usluga (koritenje ICT, strunih standarda)?

5( Jesu li prepreke i poticaji za rast i razvoj poduzea u Europskoj uniji sline onima za poduzetnike u zemljama koje se kandidiraju za lanstvo, te jesu li za predstojee proirenje potrebne posebne mjere u zemljama koje se kandidiraju za lanstvo?

ii.Ujednaavanje rizika i prednosti poduzetnitva

Ulaenje u rizik bi trebalo nagraivati, a ne kanjavati. Socijalnu sigurnost i porezne odredbe potrebno je ponovno procijeniti u svjetlu njihovih uinaka na spremnost poduzetnika za ulaenje u rizik kod osnivanja poduzea ili rasta. Trebalo bi poticati preuzimanje ve postojeeg poduzea te bi dalje trebalo istraivati potencijal "intrapoduzetnitva". Kako bi se smanjili negativni uinci steaja, trebalo bi razmotriti odgovarajue mjere kao to su bre rjeavanje dugova, zadravanje odreene imovine ili uklanjanje odreenih ogranienja kod steaja.

6( to mogu uiniti drave lanice EU kako bi ravnotea izmeu rizika i prednosti bila to povoljnija za poticanje poduzetnitva (smanjenje negativnih uinaka steaja, vea dostupnost socijalnih beneficija za poduzetnike, smanjenje poreznog optereenja u smislu administracije ili stopa)?

7( Kako se to vie buduih poduzetnika moe potaknuti da prvo razmatraju preuzimanje postojeeg, a zatim osnivanje novog poduzea (baze podataka ili trnice kupaca i prodavaa, posebna izobrazba za obiteljska poduzea, kupnja kontrolnog paketa od strane uprave ili djelatnika)?

8( Kako poduzea-keri uiniti privlanijima (kupnja kontrolnog paketa od strane uprave, izlaganja, struni savjeti, porezne ili druge odredbe za zaposlenike i njihove poslodavce dok pokreu poslovnu djelatnost)?

iii.Drutvo koje cijeni poduzetnitvo

Iako mnogi ljudi izraavaju sklonost prema poduzetnitvu, mnogima nedostaje sigurnost i vjetine kako bi ostvarili svoje ambicije. Mlade ljude bi trebalo izlagati poduzetnitvu te ih zajedno s njihovim trenerima poticati na razvoj poduzetnikih vjetina. Kampanje bi mogle pruiti modele uloga i prie o uspjehu kako bi se poduzetnici predstavili javnosti te istakli prednosti koje donose drutvu. To se posebno odnosi na one koji mogu odigrati kljunu ulogu u potpori buduim poduzetnicima, kao to su kole, sveuilita, ulagai, lokalne zajednice, regije, poslovne organizacije, savjetnici i mediji.

9( Kako obrazovanje moe pomoi razvijanju svijesti i vjetina koje su potrebne za razvoj poduzetnikog naina razmiljanja i poduzetnikih vjetina (izobrazba o poduzetnitvu kao dio kolskog programa, dovoenje poduzetnika u uionice, naukovanje za uenike koji e raditi s iskusnim poduzetnicima, vie izobrazbe o poduzetnitvu na sveuilitima, vie MBA programa, usklaivanje poduzetnike izobrazbe s javnim programima istraivanja)?

10( to bi mogle uiniti poslovne organizacije, mediji i javne vlasti za promicanje poduzetnitva (modeli uloga, medijske kampanje, otvoreni dani tvrtki, sheme nagraivanja poduzetnika) te na kojoj razini (europskoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj)? Entrepreneurship: Determinants and policy in a European US comparison, (Poduzetnitvo: determinante i politika u usporedbi Europe i SAD-a), David B. Audretsch i autori, 2002.

U razdoblju od 1991. do 1995. godine zaposlenost u proizvodnim pogonima u Njemakoj se smanjila za 1.307.000, dok je u stranim podrunicama poveana za 189.000. Entrepreneurship: A survey of the Literature (Poduzetnitvo: pregled literature), David B. Audretsch, listopad 2002.

Usporedba izmeu Europe, SAD-a i Japana ukazuje na to da promjene u europskoj proizvodnji moda nisu bile dovoljno brze u odnosu na promjene u potranji i tehnologiji. The European Competitiveness Report (Europsko izvjee o konkurenciji), SEC (2000) 1823, 30.10.2000.

Poveanje sudjelovanja radne snage i poticanje aktivnog starenja (Increasing labour force participation and promoting active ageing) dokument Vijea 6707/02, 08.03.2002., usvojen na temelju COM (2002) 9 final, 24.01.2002.

Charter for Small Enterprises (Povelja o malim poduzeima), koja je 13.06.2000. godine usvojena na General Affairs Council, potvrena na Feira European Council 19-20. lipnja 2000. godine. Njome je obuhvaeno deset kljunih podruja: obrazovanje i usavravanje poduzetnika, bre pokretanje poduzetnike djelatnosti uz nie trokove, bolje zakonodavstvo i regulativni okvir, dostupnost vjetina, poboljanje pristupa, iskoritavanje prednosti jedinstvenog trita, porezi i financijska pitanja, jaanje tehnoloke opremljenosti malih poduzea, primjena uspjenih e-poslovnih modela i razvoj prvoklasne potpore malim poduzeima, snanije i uinkovitije zastupanje interesa malih poduzea na razini Europske unije kao i na nacionalnim razinama.

Nakon slubene objave, navedeni se dokumenti mogu nai na stranici HYPERLINK "http://europa.eu.int/comm/enterprise/index_en.htm" http://europa.eu.int/comm/enterprise/index_en.htm.

Communication from the Commission, Choosing to grow: Znanje, inovacije i radna mjesta u drutvu kohezije, izvjee za Spring European Council, 21. oujka 2003. godine o lisabonskoj strategiji gospodarske, socijalne i ekoloke obnove, COM (2003) 5, 14.01.2003.

Nekoliko primjera navodi Kimmo Hyrsky u Reflections on the advent of a more enterprising culture in Finland: An exploratory study, Jyvskyl Studies, Business and Economics, 2001.

Findings from the Household Survey, SBS Performance Analysis, 31.03.2002.

poduzea socijalne ekonomije obuhvaaju zadruge, uzajamna drutva, udruge i zaklade

Novi poduzetnici u studiji su poduzetnici koji pokreu poslovanje ili poduzetnici koji posjeduju/aktivno upravljaju poduzeem krae od 3 i pol godine. Global Entrepreneurship Monitor (GEM) 2002 Summary Report, Reynolds, Bygrave, Autio i Hay.

Entrepreneurship: A survey of the literature, David B. Audretsch, listopad 2002.

Entrepreneurship: A survey of the literature, David B. Audretsch, listopad 2002

Entrepreneurship in the Netherlands, Innovative entrepreneurship. New policy challenges!, Ministarstvo gospodarstva i EIM, veljaa 2002.

350.000 od ukupno 6 milijuna poduzea u SAD-u koja zapoljavaju radnike. White Paper, Embracing innovation: entrepreneurship and American economic growth (Bijela knjiga, U zagrljaju inovacija: poduzetnitvo i ameriki gospodarski rast), National Commission on Entrepreneurship (NCOE) 2001. (Nacionalna komisija za poduzetnitvo).

Primjerice, u Entrepreneurship: A survey of the literature, David B. Audretsch, listopad 2002., Entrepreneurship: Determinants and policy in a European-US comparison, izdanje Audretsch, Thurik, Verheul i Wennekers, 2002. te u godinjim GEM Survey Reports.

Vidi Joint Report on Social Inclusion (Zajedniko izvjee o socijalnom ukljuenju) - Vijee Europske unije, 15223/01, 12.12.2001.

Third European survey on working conditions 2000 (Trea Europska studija o uvjetima rada), European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions (Europska zaklada za unapreenje uvjeta za ivot i rad).

Inicijative Komisije na ovom podruju obuhvaaju Commission Staff Working Paper on Sustainable Industrial Development, (SEC) 1999., 1729, Europska komisija, 25.10.1999. i Communication from the Commission concerning Corporate Social Responsibility: A business contribution to Sustainable Development, COM (2002.) 347 final, Europska komisija, 02.07.2002.

Dubinska se analiza imbenika koji utjeu na poslovnu dinamiku moe nai u Entrepreneurship: A survey of the literature, David B. Audretsch, listopad 2002. i Business Demography in Europe, Observatory of European SMEs/nr. 5, Europska komisija, 2002.

Flash Eurobarometer 134 Entrepreneurship, studeni 2002., Sljedee reference koje se odnose na Eurobarometer odnose se na izdanje iz 2002. godine, ukoliko nije navedeno drugaije.

Poduzetnitvo kao postotak radne snage. Poduzetnici su definirani kao vlasnici inkorporiranih ili neinkorporiranih poslovnih aktivnosti u koje se ne ubrajaju neplaeni radnici lanovi obitelji, radnici koji dobivaju plau za obavljanje nekog posla kao sekundarne aktivnosti te vlasnici poljoprivredne poslovne aktivnosti, COMParative Entrepreneurship data for International Analysis (Compendia 2000.1), EIM.

Analiza je obuhvatila osam drava lanica Europske unije, SAD-a i Kanade. Uloga politike i institucija u produktivnosti i dinamici poduzea: dokazni materijal u obliku mikro- i gospodarskih podataka radni materijal br. 329, Stefano Scarpetta i autori, ECO/WK(2002.)15, 23.04.2002.

Poduzetnitvo u Nizozemskoj: Inovativno poduzetnitvo. Izazovi novih politika Ministarstvo gospodarstva i EIM, Nizozemska, 2002. i Bijela knjiga, U zagrljaju inovacija: poduzetnitvo i ameriki gospodarski rast Nacionalna komisija za poduzetnitvo - National Commission on Entrepreneurship (NCOE), 2001.

Gospodarska demografija u Europi Observatory of European SMEs/br. 5, Europska komisija, 2002.

Definicija: poduzea koja ostvaruju brzi rast i udvostruuju svoj promet izmeu dva izvjetajna razdoblja (Europa 90-93, SAD 91-94) kao postotak ukupnog broja svih poduzea srednje veliine. Meunarodna usporedba poduzea koja ostvaruju hiper-rast, EIM Small Business Research and Consultancy, u Poticanje poduzetnitva u Europi Fostering Entrepreneurship in Europe, UNICE Benchmarking Report, 1999.

20 milijuna poduzea u EU, EEA i vicarskoj. Izvor - Observatory of European SMEs / br. 1, Saetak podataka za 2001. godinu, Europska komisija, 2001.

Preporuke Vijea od 21. lipnja 2002. godine u irokim smjernicama ekonomske politike drava lanica i Zajednice, 2002/549/EC, OJ L182, 11.07.2002.

Benchmarking the administration of start-ups (Usporeivanje naina pokretanja poduzea), Europska komisija, sijeanj 2002.

Communication from the Commission to the Council, nacrt zajednikog izvjea o zapoljavanju, COM (2002) 621 final, 13.11.2002.

Flash Eurobarometer 107 Entrepreneurship (Poduzetnitvo), studeni 2001.

Business transfers and succession in Austria (Poslovni transferi i sljednici u Austriji), Austrijski institut za istraivanje malog poduzetnitva, 2002.

Studija Sveuilita Nijenrode, travanj 2000., u De succesvolle ondernemer, Ministerie van Economische Zaken en de Nederlandse Vereniging van Participatiemaatschappijen, Den Haag, Nederland, studeni 2002.

Projekt najbolje procedure o Obrazovanju i pripremi za poduzetnitvo, Europska komisija, 2002.

Benchmarking of Business Incubators (Komparacija poslovnih inkubatora), Europska komisija, veljaa 2002.

Annual Labour Force Statistics (Godinji statistiki podaci o radnoj snazi), Europska komisija 2001.

Najbolji projekt Poticanje poduzetnitva meu enama i studija Mladi poduzetnici, ene poduzetnice, su-poduzetnici i poduzetnitvo etnikih manjina u Europskoj uniji te srednjoj i istonoj Europi, Europska komisija, srpanj 2000.

Za daljnje informacije: HYPERLINK "http://europa.eu.int/comm/enterprise/entrepreneurship/craft/craft-women/wes.htm" http://europa.eu.int/comm/enterprise/entrepreneurship/craft/craft-women/wes.htm.

Mladi poduzetnici, ene poduzetnice, su-poduzetnici i poduzetnitvo etnikih manjina u Europskoj uniji te srednjoj i istonoj Europi, Europska komisija, srpanj 2000

Ovaj je prijedlog nastao na seminaru o etnikom poduzetnitvu na kojem su sudjelovali akademski graani, kreatori politika te poslovne organizacije a organizirala ga je Europska komisija u lipnju 2002. godine.

Prijedlog Direktive Vijea o uvjetima za ulazak i prebivalite dravljana treih zemalja radi obavljanja ekonomskih aktivnosti s plaenim zapoljavanjem i samozapoljavanjem, COM (2001) 386 final, 11.07.2001., Prijedlog Direktive Vijea o statusu dravljana treih zemalja s dugotrajnim prebivalitem, COM (2001) 127 final, 13.03.2001.

Observatory of European SMEs / br. 1 Highlights from the 2001 Survey, Europska komisija, 2001, European Business Survey, Grant Thornton, 2002; i Business Views on Red Tape, OECD, 2002.

Internal Market Scoreboard, br. 9, Europska komisija, 19.11.2001.

European Governance - White Paper (Bijela knjiga), COM (2001) 428 final, 25.07.2001.

Communication of the Commission European Governance: Better Lawmaking, COM (2002) 275 final, Impact Assessment, COM (2002) 276 final, Consultation document: Towards a reinforced culture of consultation and dialogue - proposal for general principles and minimum standards for consultation of interested parties by the Commission, COM (2002) 277 final, Action plan: Simplifying and improving the regulatory environment, COM (2002) 278 final 05.06.2002.

Inicijativa za interaktivno donoenje politike, IPM C (2001) 1014. Konano izvjee Pilot-projekta za procjenu utjecaja na poslovanje, oujka 2002.

Communication of the Commission, Risk Capital: A key to job creation in the European Union, SEC 1998) 552, 31.03.1998; Communication of the Commission, Financial Services, Implementing the framework for financial markets: Action Plan, COM (1999) 232 final, 11.05.1999.

Communication from the Commission to the Council, the European Parliament, the Economic and Social Committee and the Committee of the Regions, 2002 Review of the Internal Market Strategy, Delivering the promise, COM (2002) 171 final, 11.04.2002.

Izvjee Komisije za Vijee i Europski parlament o stanju Unutranjeg trita za usluge, COM (2002) 441 final, pokazuje postojanje velikog jaza isporuke za usluge.

Eurobarometar 57.2 Flash Eurobarometer 128 Public opinion in Europe: Views on business-to-consumer cross-border trade, 14.11.2002.

Communication from the Commission to the Council, the European Parliament and the Economic and Social Committee Towards an Internal Market without tax obstacles, COM (2001) 582 final, 23.10.2001. i Radna dokumentacija Komisije, Oporezivanje poduzea na Unutranjem tritu, SEC (2001) 1681, 23.10.2001.

Ekonomska politika, osnivanje, opstanak i rast poduzetnikih poduhvata, Holtz-Eakin & Rosen, pripremljeno za Upravu za mala podzea, Washington DC, svibanj 2001.

Communication from the Commission to the Council, Draft Joint Employment Report, COM (2002) 621 final, 13.11.2002.

Preporuka Komisije od 07.12.94. o prijenosu MSP, 94/1069/EC, OJ L 385, 31.12.1994.

Radna dokumentacija Komisije, Izvjee o europskoj konkurentnosti, SEC (2002) 528, 21.05.2002.

Konkretni budui ciljevi sustava obrazovanja i osposobljavanja, Vijee Europske unije, 5980/01 EDUC 23, 14.02.2001.

Postotak stanovnitva u dobi od 25-64 godine koje sudjeluje u obrazovanju i obuci tijekom etiri tjedna prije istraivanja kree se od otprilike 20% u UK do otprilike 5% u razliitim dravama lanicama EU. Strukturni pokazatelji, Eurostat, 2002.

Istraivanje je ukljuilo Austriju, Belgiju, Hrvatsku, eku Republiku, Dansku, Njemaku, Grku, Cipar, Maarsku, Island, Italiju, Luksemburg, Portugal, Rumunjsku, Sloveniju, Tursku i UK. European Business Panel Survey 2002, Vjetine, mobilnost i izobrazba za konkurentnost, Eurochambres, 2002.

Communication from the Commission to the Council, the European Parliament, the Economic and Social Committee and the Committee of the Regions - Commission's Action Plan for skills and mobility, COM (2002) 72 final, 13.02.2002.

Prijedlog Direktive Vijea o uvjetima za ulazak i prebivalite dravljana treih zemalja radi obavljanja ekonomskih aktivnosti s plaenim zapoljavanjem i samozapoljavanjem, COM (2001) 386 final, 11.07.2001.

European Business Survey, Grant Thornton, 2002.

Godinji pregled paneuropskih aktivnosti privatnog temeljnog kapitala i rizinog kapitala, EVCA Yearbook 2002.

Odluka Vijea (2000/819/EC) od 20.12.2000. o viegodinjem programu za poduzee i poduzetnitvo, a posebno za mala i srednja poduzea (MSP) (2001.-2005.).

European Business Survey, Grant Thornton, 2002.

Communication from the Commission to the Council, the European Parliament, the Economic and Social Committee and the Committee of the Regions on a framework for the promotion of employee financial participation, COM (2002) 364 FINAL, 05.07.2002.

Shared modes of Compensation and Firm Performance: UK Evidence, Martin J. Conyon i Richard B. Freeman (LSE and Harvard).

Internacionalizacija europskih MSP, uz koordinaciju Institut fr Soziologie, Friederich Schiller Universitt Jena i drugi autori, travanj, 2002.

Vidi takoer Studija i analiza tehnika izobrazbe menadmenta za direktore MSP, posebno uz koritenje ICT, Europska komisija, prosinac 2000.

Usluge potpore za mikro, mala poduzea i poduzea samostalnih vlasnika, konano izvjee, Europska komisija, lipanj 2002.

Commission Staff Working Paper Creating Top-class Business Support Services, SEC (2001) 1937, Europska komisija, 28.11.2001.

Poduzetnitvo u novoj ekonomiji Nizozemske: novi poduzetnici!, Ministarstvo gospodarstva i EIM, sijeanj 2001.

Osnivanje poduzea-keri u Nizozemskoj Na prvi pogled, EIM, svibanj 2002.

Konkretni budui ciljevi sustava obrazovanja i izobrazbe Vijee Europske unije, 5980/01 EDUC 23, 14.02.2001. i Detaljan radni program o praenju ciljeva sustava obrazovanja i izobrazbe u Europi, usvojeni od strane Vijea i Komisije; Vijee Europske unije, EDUC, 6365/02, 20.02.2002. i COM (2001) 501 final.

Seminar o poslovnom neuspjehu, Europska komisija i Ministarstvo gospodarstva, Noordwijk, Nizozemska, 10.-11. svibanj 2001.

Steaj i novi poetak, Europska komisija, kolovoz 2002.

7,92% ekvivalent plae za puno radno vrijeme u civilnoj slubi (1995.-1997.), Trei sustav i zapoljavanje, CIRIEC, 2000.

Istraivanje drutvenog poduzea, David Smallbone i drugi autori, the UK Small Business Service.

PAGE 1