Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske

Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske

Predstavljanje rezultata nacionalnih konzultacija i predloženih mjera za niskougljični razvoj

Zagreb, 21.05.2013.

Pripremio: Vladimir Jelavić dr.sc.

Tim autora LEDS projekta (abecednim redom): Višnja Grgasović, Vladimir Jelavić, Marija Jurčević, Zoran Kordić,

Robert Pašičko, Davor Vešligaj, Sadra Vlašić, Lin Herenčić

Proces izrade Strategije

Okvir utvrđuje smjernice u vezi: • Ciljeva • Vizije • Prioritetnih mjera • Instrumenata provedbe • Procesa izrade Strategije • Indikatora za praćenje uspješnosti provedbe

Nisko-ugljičnom strategijom prema održivom razvoju

Strategija otvara prilike da potakne

• investicijski ciklus,

• rast industrijske proizvodnje,

• razvoj novih djelatnosti,

• konkurentnost gospodarstva

• otvore nova radna mjesta održive perspektive

Vremenski strateški horizont

1. Kyotsko razdoblje

2012.

2. Kyotsko razdoblje, EU cilj 20-20-20

20 2020.

Okvirni cilj EU do 2030.

Okvirni cilj prema nisko-ugljičnom gospodarstvu

Obuzdavanje porasta emisije ETS EU -21% ne-ETS HR +11% u odnosu na 2005.

Obveze Priloga 1 Kyotskog protokola -5% u odnosu na 1990.

Stabilizacija i smanjenje emisije, EU 80 – 95% u odnosu na 1990.

2050.

LEDS projekt

2030.

EU, - 40% u odnosu na 1990.

Nepoznanice

Trajanje financijsko-gospodarske krize

Globalni utjecaj na energetiku proizvodnje tekućeg i plinskog goriva iz škriljevaca

Uspjeh globalnog dugoročnog dogovora 2015. (UNFCCC COP-21 Pariz)

Komercijalizacija tehnologije hvatanja i geološkog skladištenja CO2 (CCS)

Upotreba nuklearne energije

Razvoj i primjena novih tehnologija

Hrvatska – struktura emisije CO2-eq

2010.

Pristup u izradi okvira za Strategiju

Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublaženja klimatskih promjena 2012.-2016.

(javna rasprava u tijeku)

- P

- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Sektorske radionice

GRUPNI RAD

STRUKTURA EMISIJA

SWOT ANALIZA SEKTORA

PRJEDLOG MOGUĆI MJERA

IZBOR PRIORITETNIH MJERA KROZ KRITERIJE ODRŽIVOSTI

RASPRAVA O PREPREKAMA I FINANCIRANJU

Jedna od poruka radionice

Analize mjera

• Troškovi smanjenja emisije • Potencijal smanjenja • Nova radna mjesta • Trošak države • Prihod države • Utjecaj na zdravlje • Utjecaj na ruralni razvoj

Porast BDP-a, ukupne potrošnje energije (TPES) i potrošnje električne energije (GES)

2015-2020 2020-2030 2030-2050

BDP Prije krize 5 5 -

LEDS 1,7-3,5 1,7-2,5 1,7-1,8

TPES Prije krize 2,3 2 -

LEDS 0.9-2,0 1 0,5

GES Prije krize 3,3 3,3 -

LEDS 1,0-1,4 1,6-2,0 2

Hrvatska sa scenarijem -80% u odnosu na 1990.

Emisija do 2050. za scenarij -80%

Mjere i vizija

Energetika i industrija

Le

Udio obnovljivih izvora energije do 80% u 2050. (vjetar, hidro, solarna energija,¸biomasa, geotermalna)

Velike termoelektrane i najveći industrijska postrojenja s odvajanjem i skladištenjem CO2 (CCS)

Visoko-učinske kogeneracije u gradovima

Izgradnja sustava za pohranu energije

Razvoj mreža za decentralizirane sustave

‘Pametna energetika – pametno upravljanje proizvodnjom, potrošnjom, mrežom, mjerenjima

Korištenje biomase ne smije ugroziti principe održivog gospodarenja šumom

Novi industrijski proizvodi manjeg ugljičnog otiska

(opcija koja ostaje otvorena)

Promet

- Električna osobna vozila do 50% u 2050. - Korištenje biogoriva i bioplina u svom oblicima transporta - Hibridna vozila s punjenjem - Korištenje vodika i gorivih ćelija - Teretni prijevoz na električni pogon i CNG - Logistika gradova bez emisije CO2 u 2050. - Gradski prijevoz u 2050. potpuno bez konvencionalnih vozila - Do 2030. oko 30% teretnog prijevoza prebaciti na željeznički - Glavnina prijevoza putnika na srednjim udaljenostima trebala bi

biti željezničkim prometom do 2050.

Zgradarstvo

Obnova zgrada postojećeg fonda 3% godišnje

Nova gradnja s blizu nulte energetske potrošnje, oko 25 kWh/m2 god

U 2050. godini obnovljen čitav stambeni fond s gubicima 25-30 kWh/m2 god

Obnovljivi izvori u energetskoj potrošnji do 80%, najviše biomase i sunčeve energije

Poljoprivreda

održivo gospodarenje poljoprivrednim područjima (primjena novih tehnologija, orijentacija na organsku proizvodnju, zadovoljan poljoprivrednik i kupac)

ekološka proizvodnja (razvoj ruralnih krajeva, povratak mladog stanovništva, uspostavljanje biološke ravnoteže, brendiranje Hrvatske kao regionalnog lidera u eko proizvodnji)

integralni pristup razvoju poljoprivrede (sukladno politici EU, poštivanje svih poljoprivrednih mjera u skladu s parametrima održivog razvoja)

samoodrživost (postizanje stupnja samoodrživosti i konkurentnosti, samoodrživost u proizvodnji hrane, razvijanje sektora uz poštivanje mjera zaštite okoliša)

Otpad

sanirana odlagališta (sanirati postojeća odlagališta otpada)

potpuna oporaba otpada (što više uređaja za obradu i oporabu otpada, korištenje postojećih postrojenja za oporabu otpada (cementare), sav selektivno sakupljen otpad iskorišten u energetske svrhe)

Šumarstvo

održivo gospodarenje šumama (odgovorno planiranje uz usuglašavanje sa svim drugim važnim sastavnicama okoliša, održivo gospodarenje koje zadovoljava zahtjeve sektora šumarstva, energetike, zaštite okoliša, očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i dr.)

Šumarstvo kao trajni odliv emisija CO2 (odliv veći od referentne vrijednosti za gospodarenje šumom)

Turizam

iskorištavanje vlastitih resursa (hrane, vode...) – poticanje eko proizvodnje

obnovljivi izvori energije kao sastavni dio potrošnje energije u turizmu

brendiranje „zelene Hrvatske“ – zemlja koja svoj razvoj bazira na održivim načelima, sektor koji ne utječe negativno na okoliš, svojim djelovanjem promovira održivi razvoj;

zeleni turizam

razvijen zdravstveni turizam

Instrumenti

Regulativa

Norme

Kvote i trgovanje emisijskim jedinicama

Poticaji

Dobrovoljni sporazumi

Promidžba za podizanje kolektivne i individualne svijesti

Slobodno tržište

Institucionalno-organizacijski okvir koji omogućava međusektorsku suradnju i sinergiju

Zaključak

Ciljeve je u energetici moguće postići postojećim i predvidivim novim tehnologijama

Potrebne su značajne promjene u svim sektorima

Instrumenti moraju biti mnogobrojni

Potrebna je snažna i kontinuirana politička podrška za promjene

Značajne strukturalne promjene u svim sektorima zahtijevaju nove organizacijske i institucionalne oblike

Promjena obrasca ponašanja temeljni je element uspjeha

Najbolji način da predvidite budućnost

je da je stvorite Peter F. Drucker

otac modernog menadžmenta

Klimatska konferencija u Kopenhagenu 2009., COP16

Hvala na pažnji

Uži tim za izradu Okvirne strategije projekta LEDS

Zoran Kordić, Vladimir Jelavić, Robert Pašičko, Davor Vešligaj Sandra Vlašić, Višnja Grgasović, Daniela Charrington Foto: Inia Herenčić