Sjemenjače

SJEMENJAČE

SjemenjačeSjemenjače (Spermatophyta ) su jedan od odjeljaka u

carstvu biljaka. Danas postoji oko 250 – 300 000 vrsta sjemenjača. Mogu biti : a) drvenaste (jednogodišnje) b) zeljaste (trajnice) Kod sjemenjača je prisutna izmjena generacija.- Dominantan je oblik sporofit , dok je gametofit skriven u

cvijetu, reduciran i potpuno ovisan o sporofitu.Odjeljak sjemenjača se dijeli na tri pododjeljka : a) Golosjemenjače ( Coniferophytina )b) Kritosjemenjače ( Magnoliophytina ) c) Četinjače ( Cycadophytina )

Sistematizirane  su uglavnom prema građi cvijeta .

Razmnožavanje Sjemenjača Sjemenjače prolaze izmjenu generacija : smjenjuju

se kao, i kod paprati i mahovina , haploidna ( spolna ) gametofiti i diploidna ( nesplona ) generacija.

Pelud se kod golosjemenjača direktno prenosi na sjemenu podlogu .

Kod kritosjemenjača pelud prvo dospijeva na njušku tučka.

Dakle kod “modernih“ sjemenjača između oprašivanja i oplodnje koja se dogodi kad zrnce peluda stigne do plodnice na dnu tučka , prolazi određeno vrijeme .

Time je sjemena podloga bolje zaštićena od samooplodnje .

Sistematika Sjemenjača - Klasična sistematika svrstala je sve sjemenjače u jednu diviziju ,

podjeljenu na razrede : 1) Cvijetnjače ( Magnoliopsida )2) Ginkgoopsida – jedini predstavnik ovog roda je Gingo 3) Cycadopsida 4) Pinopsida 5) Gnetopsida

Danas se u suvremenoj klasifikaciji koristi podjela, koja ove grupe rangira kao zasebne divizije, grupirane kako slijedi:

- Golosjemenjače a) Cycadopsida b) Ginkgophyta , zastupljena na svim razinama razdiobe samo

sjednom vrstom , gingo , što znači da je monogeneričan . c) pinophyta d) gnetophyta - Kritosjemenjače , ( Magnoliophyta ) , drugim imenom još cvjetnjače

.

Golosjemenjače - Golosjemenjače ( Coniferophytina ) su biljke potpuno prilagođene

životu na kopnu .- Danas je poznato oko 800 vrsta koje se dijele na na dvije skupine : a) četinjače ( Cycadophytina )b) perastolisnate sjemenjače

Četinjače - Ime četinjače dolazi od izgleda i građe njihovih tvrdih igličastih

listova koji su u vazdazelenih biljaka . - To su, ponekad vrlo visoka, stabla ili grmovi, rasprostranjeni

uglavnom  u sjevernom poluotoku . -Susrećemo ih najčešće u okviru šumske vegetacije. -U Hrvatskoj autohtono je zastupljeno dvadesetak vrsta, unutar

porodica: borovke,  čempresi  i tise .  Među četinjače također spadaju najstarija živuća (do 4000 godina) i najveća

stabla,mamutovci - izgrađuju šume u planinskom području zapada  Sjeverne Amerike .

Perastolisnate sjemenjače Imaju peraste listove. Zastupljene su unutar porodica cikadine

i kositrenice.

Podrijetlo GolosjemenjačaGolosjemenjače su

prevladavale Zemljom u paleozoiku.

Dolaskom suhe  klime papratnjače počinju izumirati, zbog nestašice vode potrebne za razmnožavanje. 

Među njima je bilo papratnjača, koje su umjesto spora imale sjemenke.

Od njih su se razvile golosjemenjače.

Značenje Golosjemenjače

Drvo - koristi se u građevinarstvu i kao sirovina za celulozu .

Smola - pripadnici porodice borova i čempresa imaju smolu s ljekovitim svojstvima .

Iglice - iglice borova se također koriste u farmaceutske svrhe .

Hortikultura - uzgoj kultivarnih biljaka poput voća , povrća , cvijeća te plantaže šumskog drveća , uzgoj sjemena i sl.

Četinjače

Razmnožavanje Golosjemenjača - U češerićima se nalazi spolni organ .Muške češeriće čine prašnički listovi skupljeni u reseSvaki prašnički list ima dvije peludnice sa peludnim

zrncima.U svakom peludnom zrncu su dvije nepokretne

nespolne stanice .Ženske češeriće čine plodni listovi . U svakom plodnom listu su dva sjemena zametka sa

ženskom spolnom stanicom .Sjemeni zameci leže otvoreno na plodnim listovima ,

i kažemo da su goli . Zato se ova skupina biljaka nazivam golosjemenjače .

Zrnca peluda su lagana, pa ih raznosi vjetar . Donese li ih do sjemenih zametaka ženskog

češerića, dolazi do oprašivanja .Nakon oprašivanja dolazi do oplodnje . Iz sjemenih zametaka na svakom plodnom listu

nastaju dvije sjemenke.  Listovi sa sjemenkama čine plod , češer.Zreli češer je okrenut prema dolje.U povoljnim prilikama sjemenke prokliju u novu

biljku. Za oplodnju kod većine vrsta nije

potrebna voda .Biljkama  gingo i cikas je potrebna voda

za razmnožavanje .Oni su dokaz evolucije  i zovemo ih „živi relikti “.

Mamutovci

Borovica

Tisa