Da li ima hejta na Internetu? [istraživanje]

Powered by

Click to edit the outline text format

Second Outline Level

Third Outline Level

Fourth Outline Level

Fifth Outline Level Sixth Outline Level Seventh Outline Level Eighth Outline Level

Ninth Outline LevelClick to edit Master text styles

Istraživanje o iskustvu sajber mržnje I stavovima o tome, februar 2016.

H8:DOŽIVELI?

VIDELI? RECITE!

#Govormržnje na internetuRezultati istraživanja među korisnicima

Interneta i društvenih mreža

Centar za nove medije LiberH8index.org

Powered by



Third Outline Level




Period istraživanja: januar/februar2016

993 anketiranih

GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU – ANONIMNA ONLAJN ANKETAIspitivana iskustva o najčešćim metama govora mržnje, osećanja ispitanika nakon Iskustva sa govorom mržnje, njhove reakcije i ostale forme ponašanja u vezi sa Ispitivanim fenomenom, kao i znanje ispitanika o tome šta zaista (ne) podrazumeva govor mržnje. Upitnik je konstruisan isključivo za potrebe ovog istraživanja.

Powered by



Third Outline Level




DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE UZORKA

Učestvovalo je ukupno 993 anonimnih ispitanika, 638 ili 64,25% ispitanika su bile ženskog, a 355 ili 35,75% muškog roda koji su odgovarali na ukupno 33 pitanja o svom iskustvu u vezi sa govorom mržnje i verbalnim napadima na internetu.

Profil prosečog korisnika interneta u Srbiji, na osnovu uzorka:•ženskog roda i živi u Srbiji, •starosti od 19 do 40 godina, •visoko obrazovana, •zaposlena i/ili se školuje,•informiše na društvenim mrežama •provodi komparativno veliki deo svog vremena onlajn.

Powered by



Third Outline Level




ISKUSTVO SA GOVOROM MRŽNJE93% ispitanika je primetilo govor mržnje na internetu. Od toga 94% muškarci i 93% žene. Čak četvrtina ispitanika mlađih od 18 godina tvrdi da nikada nije primetilo govor mržnje online.

Powered by



Third Outline Level




KO JE META VERBALNOG NAPADA?Ispitanici su primetili da su najčešće napadani oni koji otvoreno iskazuju svoju političku pripadnost, pojedinci i grupe koje pripadaju drugim nacijama, pripadnici LGBT populacije i nacionalne manjine.

Powered by



Third Outline Level




ŠTA SE NAPADA?Izbor više odgovora:

Powered by



Third Outline Level




ŠTA SVEDOCI VERBALNOG NASILJA OSEĆAJU KAD TO VIDE?

Powered by



Third Outline Level




ŠTA SVEDOCI VERBALNOG NAPADA UČINE KADA TO PRIMETE?Mogućnost više odgovora, na pitanje šta su svedoci verbalne agresije učinili kada su takvo ponašanje primetili:

Powered by



Third Outline Level




GDE SE NAJČEŠĆE I NAJREĐE DOGAĐAJU VERBALNI NAPADI?Čak ¾ svih napada korisnici društvenih mreža su primetili na Faceboku, a polovina navodi da je to bilo u komentarima na medijskim veb-sajtovima.

Powered by



Third Outline Level




LIČNO: DA LI SU ISPITANICI IKADA BILI META VERBALNOG NAPADA?Skoro 70% ispitanika je bilo nekada meta verbalnog napada.

ne

da

Powered by



Third Outline Level




GDE SE DOGODIO NAPAD KOJI ISPITANICI IMAJU U ISKUSTVU?Ispitanici imaju izbor više odgovora. Najčešće su bili napadnuti na Facebooku, a potom i na Twitteru

Powered by



Third Outline Level




ŠTA JE NAPADNUTO U VEZI SA ISPITANICIMA?U ličnom iskustvu, ispitanici navode da su naječešće doživljavali napad na ličnost, a potom i zbog političkog opredeljenja.

Powered by



Third Outline Level




ŠTA U TAKVOM SLUČAJU ISPITANICI ČINE?Napadnuti su se najčešće oštro suprostavaljali, ili opominjali napadača.

Powered by



Third Outline Level




ŠTA SE DOGODI NAKON REAKCIJE ISPITANIKA NA VERBALNI NAPAD?Kada meta napada reaguje na napad, najčešće bi se problem rešio, ali je u trećini slučajeva problem eskalirao.

Powered by



Third Outline Level




ŠTA SU OSEĆALI ISPITANICI PRILIKOM VERBALNOG NAPADA NA NJIH?Prilikom napada I odgovara na napad, ispitanici su najčešće osećali neprijatnost i razočaranje. Retko se dešava da su mete verbalne agresije ravnodušne na to.

Powered by



Third Outline Level




DA LI SU ISPITANICI IKADA NAPISALI NEŠTO ŠTO JE VERBALNA AGRESIJA?Značajna većina ispitanika (72%) tvrdi da nikada nije objavila na mrežama nešto što bi se moglo svrstati u kategoriju verbalne agresije. 15% se ne seća, a 13% priznaje da jeste

Powered by



Third Outline Level




ZAŠTO SU TO NAPISALI?Uz mogućnost više odgovara, ispitanici najčešće navode da imaju potrebu da odreaguju na verbalni napad, ali, priznaju da njima vlada i afekat, kao i osećaj da imaju pravo da se brane, ili pravo da uzvrate iste merom.

Powered by



Third Outline Level




ŠTA SE DOGODILO SA ODNOSIMA, NAKON REAKCIJE NAPADNUTOG?Kada bi odgovorili na napad u odbrani, ispitanici navode da se najčešće ništa nakon toga nije promenilo (60%) , a samo 5% ima iskustvo da su se odnosi i popravili nakon toga.

Powered by



Third Outline Level




KOJA JE NAJČEŠĆA REAKCIJA NA GOVOR MRŽNJE?Na pitanje kako najčešće raeguju, uz mogućnost više odgovora, ispitanici u više od polovine slučajeva navode da blokiraju hejtere (57%), 43% ignoriše, 32% se otvoreno suprotstavlja, a samo 2% ispitanika potraži pomoć.

Powered by



Third Outline Level




STAV PREMA IZJAVAMA KOJE SE UŽE ILI ŠIRE ODNOSE NA GOVOR MRŽNJEČak 81% ispitanika veruje da govor mržnje može da se prelije na ulice.

Powered by



Third Outline Level




KOJE JE MIŠLJENJE INTERNET JAVNOSTI O SLEDEĆIM IZJAVAMA:Šta ispitanici misle o različtim izjavama koje se odnose na korišćenje interneta, veze i odnose na mrežama...

Powered by



Third Outline Level




ŠTA URADITI SA PROBLEMOM VERBALNE AGRESIJE NA MREŽAMAKakva rešenja predlažu ispitanici anekte

Powered by



Third Outline Level




ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (I) Prosečan korisnik interneta u ovom uzorku od993 ispitanika) je ženskog roda, visoko obrazovan, i starosti između 19 i 40 godina.

Prosečan korisnik interneta u ovom uzorku je onlajn često ili stalno, a internet najviše koristi za pristup društvenim mrežama ili radi informativnih sadržaja.

Čak 908 ili 93% ispitanika je primetilo ili je imalo iskustva sa govorom mržnje na internetu.

Više od trećine (308 ili 35%) ispitanika su lično bili mete govora mržnje ili verbalnog napada na društvenim mrežama.

Karakteristične mete napada govora mržnje su: pripadnici političkih stranaka ili različitih ideoloških orijentacija, a zatim i pripadnici druge nacije i pripadnici LGBT populacije.

Karakteristični sadržaj govora mržnje odnosi se na političku/ideološku pripadnost, a zatim i na nacionalnu pripadnost i na seksualno opredeljenje, uz napade na ličnost i na fizički izgled.

U slučajevima u kojima su sami ispitanici bili predmet govora mržnje, tipični sadržaj ovakvog govora o kojem svedoče muškarci su etnicitet i političko (ideološko) opredeljenje, dok su tipični sadržaji o kojima svedoče žene njihove godine i rodne karakteristike.

S tim u vezi, dominantni okviri ili društveni i vrednosni konteksti u kojima se odvija govor mržnje na internetu u Srbiji su kontekst političke (ideološke) borbe, kao i kontekst etnocentrizma i homofobije, uz međusobno preplitanje ovih sfera.

Dominantna osećanja tokom i nakon iskustva sa govorom mržnje su razočarenje i neprijatnost, a zatim i uznemirenost i zabrinutost. Pošto govor mržnje upravo i nastoji da izazove osećanja uznemirenosti i zabrinutosti (kao i straha), ovo se postiže u slučaju od oko 40% ispitanika.

Powered by



Third Outline Level




ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (II)• Karakteristična reakcija na govor mržnje u kojem je meta neko drugi zapravo je odsustvo reakcije, odnosno ispitanici tim povodom

najčešće ne rade ništa. S druge strane, ukoliko su oni sami meta govora mržnje, njihova karakteristična reakcija je oštro suprotstavljanje.

• Postoje razlike u osećanjima i reakcijama na govor mržnje između žena i muškaraca. Žene su sklonije osećanjima straha, neprijatnosti i uznemirenosti od muškaraca (koji su skloniji osećanju ravnodušnosti). Takođe, muškarci su skloniji oštrom suprotstavljanju, dok žene u tim slučajevima češće (od muškaraca) ne rade ništa.

• Mlađi od 18 godina ili maloletnici mnogo ređe svedoče da su imali iskustvo sa govorom mržnje na internetu, a u značajnijoj meri ističu siromaštvo i fizički izgled kao predmet govora mržnje i agresivnog govora, u odnosu na ostatak populacije. Mladi i ređe osećaju zabrinutost, a češće ravnodušnost od ostatka populacije.

• Komparativno mali broj ispitanika (13%) priznaje da su i sami napisali nešto što se može svrstati u govor mržnje, što može da implicira da su kreatori govora mržnje svojevrsna "glasna manjina".

• Gotovo svi ispitanici smatraju da je važno poštovati tuđa prava na internetu (96%), podizati svest o govoru mržnje na internetu (93%) i boriti se protiv govora mržnje na internetu i u javnosti (92%).

• Najveći deo ispitanika ne smatra da borba protiv govora mržnje predstavlja napad na slobodu govora i sklona je preporukama o različitim formama regulisanja govora mržnje na internetu.

• Neophodno je više znanja i obrazovanja kada je reč o percepciji i proceni određenog govora na internetu kao govora mržnje.

Powered by



Third Outline Level




ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (III)• Karakteristična reakcija na govor mržnje u kojem je meta neko drugi zapravo je odsustvo reakcije, odnosno ispitanici tim povodom najčešće ne

rade ništa. S druge strane, ukoliko su oni sami meta govora mržnje, njihova karakteristična reakcija je oštro suprotstavljanje.

• Postoje razlike u osećanjima i reakcijama na govor mržnje između žena i muškaraca. Žene su sklonije osećanjima straha, neprijatnosti i uznemirenosti od muškaraca (koji su skloniji osećanju ravnodušnosti). Takođe, muškarci su skloniji oštrom suprotstavljanju, dok žene u tim slučajevima češće (od muškaraca) ne rade ništa.






• Karakteristična reakcija na govor mržnje u kojem je meta neko drugi zapravo je odsustvo reakcije, odnosno ispitanici tim povodom najčešće ne rade ništa. S druge strane, ukoliko su oni sami meta govora mržnje, njihova karakteristična reakcija je oštro suprotstavljanje.

Powered by



Third Outline Level




ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (IV)• Postoje razlike u osećanjima i reakcijama na govor mržnje između žena i muškaraca. Žene su sklonije osećanjima straha, neprijatnosti i

uznemirenosti od muškaraca (koji su skloniji osećanju ravnodušnosti). Takođe, muškarci su skloniji oštrom suprotstavljanju, dok žene u tim slučajevima češće (od muškaraca) ne rade ništa.






Powered by



Third Outline Level




UTISAK ISPITANIKA O TEMI ANKETE

Powered by



Third Outline Level




Ovo istraživanje je deo projekta radnog nazva Mapping the hate road, odnosno, platforme

H8index.org, a čiji cilj je istraživanje fenomenal verbalne agresivnosti na društvenim mrežama.

Autori projekta: CNM Liber

Stručni saradnik istraživanja: Aleksej Kišjuhas @kisjuhas

Dizajn i tehinička urednica: Tijana Stamenković

Projekat podržali:

Kontakt:Centar za nove medije LiberH8index.org / blogopen.rs

[email protected]/@H8index / @blogopen

Data & Analytics

Da li ima hejta na Internetu? [istraživanje]