Ž E N A - Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i ... · Ž E N A - K V I N N A ISSN: 1650-5204 Broj/Nummer 34 Godina/Årgång 8 Decembar-Prosinac 2006./ Mart-Ožujak 2007

List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj | Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige

decembar 2006. – mart 2007. | 34

Ž E N A

K V I N N A

Langesvej 24DK-3400 Hillerød

www.toptourist.dk

Radno vremeponedeljak - petak

9-18

Subotom, nedeljomi praznicima

10-16

Danska

Švedska

Banja Luka

Sarajevo

+ 45 (0) 48 25 38 37

+ 46 (0) 42 13 27 20+ 46 (0) 42 18 29 84+ 46 (0) 86 42 13 78

+ 387 (0) 65 52 55 85+ 387 (0) 51 37 03 83

+ 387 (0) 33 21 40 74+ 387 (0) 61 22 82 23

11��

Onlinerezervacije

��

��

mediteran.nu

��

��

��

��

��

��

��

Subotom ujutro iz Švedske, srijedom ujutro iz BiH

��

��

��

��

Langesvej 24DK-3400 Hillerød

www.toptourist.dk

Radno vremeponedeljak - petak

9-18

Subotom, nedeljomi praznicima

10-16

Danska

Švedska

Banja Luka

Sarajevo

+ 45 (0) 48 25 38 37

+ 46 (0) 42 13 27 20+ 46 (0) 42 18 29 84+ 46 (0) 86 42 13 78

+ 387 (0) 65 52 55 85+ 387 (0) 51 37 03 83

+ 387 (0) 33 21 40 74+ 387 (0) 61 22 82 23

11��

Onlinerezervacije

��

��

mediteran.nu

��

��

��

��

��

��

��

Subotom ujutro iz Švedske, srijedom ujutro iz BiH

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

& Prishtina LivsSpecijalni sponzori

12. izvještajna Godišnja skupština

BH Saveza žena u Švedskoj

Tidaholm, 2007-03-24(Tidaholms Folkets Park)

2.00 Prijava delegata i gostiju2.00 Ručak (do 4.30)4.00 Radni dio Skupštine5.00 Zabavno-muzički program (za goste)6.00 Kulturno-umjetnički program7.30 Zabavno-muzički program

Domaćin: Kulturno BH udruženjeTidaholmski ljiljani Tidaholm

3List BH Saveza žena u Švedskojkvinna · žena | 34

tombolaPokloni od

Prishtina Livs iPlivit Trade

u vrijednosti

2 000 kr

povratneautobusnekarte za BiH

3i još, mnogo,mnogo toga…

Cjelokupan prihod od tombole ide u

fond “Djeci u BiH”

Ž E N A - K V I N N AISSN: 1650-5204

Broj/Nummer 34Godina/Årgång 8

Decembar-Prosinac 2006./Mart-Ožujak 2007.

List BH Saveza žena u ŠvedskojTidskrift utgiven av

Bosnien och HercegovinasKvinnoriksförbund i Sverige

Prvi bosanskohercegovački ženski listizvan Bosne i Hercegovine.

Prvi broj: april 1999.Den första bosniska kvinnotidskriften

utanför Bosnien och Hercegovina.Första numret: april 1999

Izdavački savjet/Utgivningsråd:Vahida Mehinović (predsjednica)

Fikret BabovićHidajeta Babović (Danska)

Senada Bešić Selma BorovacSebiha CrnićEnisa Crnkić

Emina ČejvanSajma DizdarevićBelma HafizovićFatima KovačićSehada Lakota

Emira MehmedbašićĐenana Mrzić (Norveška)

Asima PašalićJasminka Jasna Perić

Ismeta ŠeremetHaris Tucaković

Glavna i odgovorna urednica/Chefredaktör:Senada Bešić

Grafički urednik/Grafisk redaktör:Haris Tucaković

Lektor za švedski/Korrekturläsare:Petra Berghäll

Adresa/Adress:Bosnien och HercegovinasKvinnoriksförbund i Sverige

Box 353, 541 28 Skövde, SwedenTfn: +46 (0)500-48 14 86Fax: +46 (0)500-41 42 01

Mobil: +46 (0)73-556 36 74E-post: [email protected]

Internet: www.bihsavezzena.comPostgiro: 1269573-0

Org. nr: 866601-5824Tiraž/Upplaga: 1000

Štampa/Tryck:Vadsbo-Tryck AB, Mariestad

+46 (0)501-101 97Printed in Sweden

Cijene oglasa/Annonspriser:Sv/v: 1/1 = 2 000 SEK; 1/2 = 1 200 SEK; 1/4 = 700 SEK

4-färg: 2 ggr Sv/v; sista sidan: 5 000 SEK

Naslovna strana/Framsida:Ansambl/Ensemble

”Kolo bosansko” SarajevoFoto: Haris Tucaković

Ensemblen för Bosnien och Hercegovi-nas folkdanser och sånger – Kolo Bo-

sansko (Bosnisk ringdans) Sarajevo har grundats år 993 med målet och grundin-riktningen att samla, bearbeta, förädla och presentera folkdanser och sånger, folk-tradition och respektabelt kulturarv av alla folk i Bosnien och Hercegovina.

Kolo Bosansko har på repertoaren dan-ser och sånger från hela Bosnien och Her-cegovina och kan erbjuda konserter med 8-0 olika koreografier under en konsert. Invid sånger och danser presenterar de segmenten av folktradition, musik-sce-niska föreställningar avsedda för särskilt ändamål (traditionella bröllop osv.), un-derhållningsprogram och även en hel rad andra intressanta dans- och musikpro-gram.

Förutom talrika uppträdande i Sverige, har Kolo Bosansko framträtt för publiker-na i Belgien, Egypten, Slovenien, Spanien, Turkiet, Tyskland, Österrike osv.

På framsidan: En detalj från uppträdan-det av Kolo Bosansko i Skövde under deras Sverigesturné från den 3 till den 3 novem-ber 2005.

Ansambl narodnih igara i pjesama Bosne i Hercegovine Kolo Bosansko

Sarajevo je osnovan 993. godine sa ciljem i osnovnom orijentacijom sakupljanja, obrade, umjetničke dogradnje i prezen-tacije igara i pjesama, respektabilne kul-turne baštine, bogate folklorne tradicije i narodnih običaja naroda u Bosni i Her-cegovini.

Kolo Bosansko na svom repertoaru ima igre i pjesme naroda iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i može ponuditi publici izvođenje cjelovečernjih plesnih koncerata, sa 8-0 različitih koreografija u toku jednog koncerta, u kojima su pored pjesme i plesa prikazani segmenti narodnih običaja, zatim muzičko-scenskih predstava namjenskog karaktera, muzičkih programa zabavnog aranžmana i niz drugih interesantnih ple-snih i muzičkih programa.

Pored brojnih nastupa u Švedskoj, Kolo Bosansko se predstavilo i publici u Austriji, Belgiji, Egiptu, Njemačkoj, Sloveniji, Španiji, Turskoj itd.

Na naslovnici: Detalj sa nastupa Kola Bosanskog u Skövdeu tokom turneje u Švedskoj od 3. do 3. novembra 2005.

34 | žena · kvinnaList BH Saveza žena u Švedskoj

Kolo BosanskoFRAMSIDAN NASLOVNICA

Kontakt:Kolo Bosansko

Branilaca Sarajeva 24, 71 000 Sarajevo, Bosna i HercegovinaTfn/Fax: ++387 (033) 21 25 76, 20 55 38, E-post: [email protected]

Eurosong 2007Marija Šestić (BiH) Ola Salo, The Ark (Švedska)

Foto

: Em

ma

Sven

sson

Marija Šestić, studentica Muzičke aka-demije u Banjoj Luci i kćerka Dušana

Šestića, autora bh. himne, će ove godine predstavljati BiH na Eurosongu 2007 koji se održava 2. maja u Helsinkiju u Finskoj.

Marija Šestić je rođena 987. godine, i student je Akademije umjetnosti u Ba-njoj Luci, odsjek klavir. Od šeste godine učestvuje na dječijim festivalima u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Rumuniji i Njemačkoj. Sa 3 godina bila je prvi solo pjevač, sa prostora bivše Jugoslavije, pozvana da

učestvuje na MTV-u Berlin. Iste godine objavila je svoj prvi CD.

Hari Mata Hari je na prošlogodišnjem Eurosongu 2006 pjesmom Lejla osvojio 3. mjesto i tako je ovogodišnjem predstavni-ku obezbijedio direktan ulazak u finale.

Žrijebanje u dvorani Finlandia Hall su obavili domaćini ovogodišnjeg takmičenja Jaana Pelkonen i Mikko Leppilampi. Naša predstavnica Marija Šestić je dobila ., a predstavnici Švedske, grupa The Ark, 2. startnu poziciju.


Haagtribunalenhar öppnat dörrentill nya folkmordInternationella jurister har definierat dettabegrepp så att skulden för folkmordkommer att vara omöjligt att bevisa.

Haški sudotvorio vrata

za nove genocideMeđunarodni pravnici su taj pojam definisali

tako da je krivicu za genocid gotovonemoguće dokazati.

Vem är nästa?/Ko je slijedeći?(Art Publishing, Sarajevo, 1994.)

Refuchess(Art Publishing, Sarajevo, 1994.)

M assakern på 8,000 muslimer i den bosniska staden Srebrenica 995 var

folkmord, konstaterar Internationella dom-stolen i Haag.

– Domstolen konstaterar att handlingar som utgör folkmord begåtts av medlem-mar av den Bosnienserbiska armén, sade domaren Rosalyn Higgins.

I samma utslag slår domstolen fast att andra massmord i olika delar av Bosnien under kriget 992-95 inte utgjorde folk-mord. (TT-AFP)

Serbien friades på måndagen (2007-0-26) från anklagelser om folkmord un-

der kriget i Bosnien. Men Internationella domstolen i Haag anser att Serbien ändå bröt mot folkrätten genom att inte agera för att hindra folkmord på bosniska muslimer i Srebrenica 995. (DN)

Internationella domstolen i Haag har beslutat att folkmordet begåtts i Srebren-

ica, men inte på hela territoriet av Bosnien och Hercegovina. Det är likadant som att besluta att nazisterna begick folkmord mot judarna i fem-sex koncentrationsläger, men inte på hela territoriet. Detta är till sist ett väldigt ovanligt beslut, ty enligt deras logik – folkmordet kan helt enkelt inte fysiskt ut-göras på varje kvadratcentimeter av landet. (Žarko Puhovski, Ordförande för Kroatiens Helsingforskommittén, FENA)

Det finns planetarisk enighet om att det begicks folkmord i Srebrenica och det-

ta har även i måndags vidimerats med FN-tribunalens sigill. Som lagbrytarna för den-na krigsförbrytelse förklarades de politiska och militära makterna av självförklarade Republika Srpska… Internationella jurister har definierat detta begrepp så att skulden för folkmord kommer att vara omöjlig att bevisa. De har med detta trasserat s.k. döds-fabrikens väg som börjar i Auschwitz och fortsätter i Kambodja, Ruanda, Bosnien, Sudan… (Gojko Berić, Oslobođenje)

P okolj nad 8,000 muslimana u bosan-skom gradu Srebrenici 995. je bio

genocid, konstatuje Međunarodni sud u Den Haagu.

– Sud konstatuje da su radnje koje pred-stavljaju genocid počinjene od pripadnika Vojske Bosanskih Srba, rekla je predsjed-nica suda Rosalyn Higgins.

U istoj presudi je sud zaključio da ostala masovna ubistva u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine tokom rata 992-95. ne predstavljaju genocid. (TT-AFP)

Srbija je oslobođena u ponedjeljak (2007-0-26) optužbi za genocid tokom rata

u Bosni i Hercegovini. Ali Međunarodni sud u Den Haagu smatra da je Srbija ipak prekršila međunarodni zakon jer nije djelovala da spriječi genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 995. (DN)

Međunarodni sud je zaključio da se genocid dogodio u Srebrenici, ali ne

na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine. To je isto kao da su zaključili da su nacisti počinili genocid nad Židovima u pet-šest logora, a ne na cijelom teritoriju. To je u krajnju ruku veoma neobičan zaključak, jer po njihovoj logici genocid jednostavno nije moguće fizički počiniti na svakom kvadrat-nom centimetru države. (Žarko Puhovski, Predsjednik Helsinškog odbora Hrvatske, FENA)

Da je u Srebrenici počinjen genocid, o tome postoji planetarna saglasnost,

koja je ovog ponedjeljka ovjerena pečatom Međunarodnog suda pravde. Kao krivci za taj zločin proglašene su političke i vojne vlasti samoproglašene Republike Srpske…

Međunarodni pravnici su taj pojam definisali tako da je krivicu za genocid goto-vo nemoguće dokazati. Time su trasirali tzv. put fabrika smrti, koji počinje u Aušvicu, a nastavlja se preko Kambodže, Ruande, Bosne i Hercegovine, Sudana… (Gojko Berić, Oslobođenje)

Kulturna manifestacijaregije Zapad

Sekcija žena Fatima Gunić je 9. decem-bra 2006. u Göteborgu bila domaćin Kulturne manifestacije regije Zapad.

Ovog puta je, uz brojne i predivne ruko-tvorine naših žena, posvećena veća pažnja predstavljanju bh. književnika i umjetnika koji žive i stvaraju u Göteborgu.

Susret su otvorile i pozdravile prisutne – Munevera Hebib, predsjednica te sekcije, Fatima Kovačić, koordinatorica za regiju Zapad, i Vahida Mehinović, predsjednica Saveza žena.

NIZAMA GRANOV ČAUŠEVIĆ je rođena u Janji, a do rata je živjela u Goraždu. Po

dolasku u Švedsku je učestvovala u projektu Skriv ett brev till sitt barn (Napiši pismo svom djetetu) koji je 999. godine rezultirao knjigom Tid att minnas (Vrijeme sjećanja), a u kojoj je objavljena i jedna njena priča. Time je Nizamina ljubav prema književnosti i želja iz rane mladosti da se bavi pisanjem – postala stvarnost i ohrabrenje za njena dalja nastojanja.

Svoju prvu samostalnu knjigu Hotell Tre Kronor, i to na švedskom jeziku, objavila je četiri godine kasnije.

– Knjiga nosi naslov izbjegličkog pri-hvatilišta u kojem sam zajedno sa svojom djecom provela prvih šest mjeseci našeg izbjegličkog života u Švedskoj. Nisam mo-gla čak ni sanjati da ću nakon deset godina od mog dolaska u Švedsku u istom zdanju, samo renoviranom i sa novim imenom Spar, prezentirati moju knjigu. Ogromnu potrebu da ispričam šta se to desilo meni i mojoj po-rodici, kao i želju da Šveđanima približim kr-vavi bosanski rat, pretočila sam u tri stotine stranica knjige Hotell Tre Kronor. Time sam na neki način htjela pokazati i da mi nismo repa bez korijena, nego da itekako imamo i kulturu i historiju i sve drugo. Mnogi su me

AKTIVNOSTI

Piše: Haris TUCAKOVIĆ

Kvinnosektionen Fatima Gunić har den 9 december 2006 i Göteborg

anordnat en kulturmanifestation för re-gion Väst.

Munevera Hebib, Fatima Kovačić och Vahida Mehinović har öppnat program-met och hälsat de närvarande välkomna.

Den här gången, invid talrika och väldigt vackra kvinnohantverk, har man ägnat större uppmärksamhet åt att pre-sentera bosniska författare och konstnär-er som bor i Göteborg: Nizama Granov Čaušević, Zulfa Kotorčić, Meho Baraković, Enisa Popović Čengić, Saida Malkoč Trnka och Hadžera Omerović.

Nakon bogate izložbe ručnih radova predstavili se bh. književnici i umjetnici iz Göteborga: Nizama Granov Čaušević, Zulfa Kotorčić, Meho Baraković, Enisa Popović Čengić, Saida Malkoč Trnka i Hadžera Omerović

6 34 | žena · kvinnaList BH Saveza žena u Švedskoj

Šveđani pitali i u razgovoru rekli da im je tek čitanjem te knjige postalo jasno šta se to u Bosni desilo, kaže Nizama Granov Čaušević i dodaje da veliku zahvalnost duguje projektu Göteborgska tidsspeglar, koji njeguje multi-kulturalnost Göteborga, a koji je i finansirao štampanje knjige.

Po nagovoru porodice, rodbine i mnogih Bosanaca i Hercegovaca koji su došli u Švedsku, a nisu dobro savladali jezik, Niza-ma je prevela knjigu na bosanski i objavila je, u nešto manjem obimu, pod naslovom Hotel Tri krune, naredne, 2004. godine. I ta knjiga je naišla na dobar prijem čitalaca a kompletno izdanje rasprodano. Autorica kaže da namjerava naljeto štampati drugo izdanje te knjige.

Nizama je nakon toga s puno entuzi-jazma počela paralelno pisati dvije stvari, na švedskom i na bosanskom. I kad je poodmakla u tim tekstovima, dala je svom mužu Hajrudinu, koji je inače profesor

književnosti, da pročita to što je napisala, a on joj je doslovce ovako odgovorio – batali pisanje na švedskom jeziku, piši na bosan-skom, mnogo se lakše možeš izraziti i mnogo ljepše na maternjem jeziku. Nizama ga je poslušala i od toga je nastala knjiga Umi-hana na bosanskom jeziku.

– Radi se o jednom prelomnom trenutku u životu nas Bošnjaka, a to su pedesete go-dine prošlog vijeka, kad su rijetki odlučili da svoju žensku djecu pošalju na školovanje u druge gradove. Naravno, uz veliko podo-zrenje svih ostalih koji to nisu radili. Ali, na sreću, bilo je i takvih roditelja koji su se poveli za naprednijim i svoju djecu slali u školu. Kažem prelomni trenutak, pa kad je sve to naprijed krenulo, onda smo mi među našim Bošnjakinjama imali i jako puno i doktorica i pravnica i učiteljica i profesorica… Ali, uvi-jek ima ono ali, mnogi roditelji koji su svoju žensku djecu dali u školu, ipak su, ako su bili od begovskog soja, kakvi i jesu u ovoj mo-joj knjizi, zadržali patrijarhalna razmišljanja kada je u pitanju izbor kćerkinog partnera i to čini dramski zaplet u ovoj knjizi za koju kažu da su je pročitali u jednom dahu. To je uglavnom sadržaj Umihane, knjige o ljubavi, prijateljstvu i umijeću žrtvovanja, rekla je na kraju Nizama Granov Čaušević.

ZULFU KOTORČIĆ sam viđao na svim susretima žena u Göteborgu kojima sam

od 999. godine prisustvovao, ali, nažalost, nisam znao o kome se radi. Nizama je ovog puta iskoristila priliku da je predstavi:

– Naša Zulfa je došla kao izbjeglica kao i svi mi ostali. Ali kad je neko mlad duhom, onda teško stari. Pa je naša Zulfa angažovana, ako niste znali, u Pozorištu na Angeredu (Angereds Teater) u kojem je glumila u dva pozorišna komada rame uz rame sa ostalim švedskim glumcima. I nije

Nizama Granov Čaušević


samo na tome stalo – nego je ona dobila glavnu ulogu u jednom dokumentarnom filmu kojeg su snimali studenti sa Filmske akademije. Zulfa ima i zlatne ruke i radi predivne stare narodne nošnje u minijaturi. Zulfa piše i pjesme a ja sam se odlučila za pjesmu Lastavice ptico mila:

Lastavice ptico milakuda širiš lahka krilajesi l’ Bosni poletjelajesi l’ je se zaželjelakao i ja ptico mila.

Lastavice ptico milada l’ ćeš sresti jato svojeda l’ ćeš naći gnijezdo svojeili su ga porušiliko i moje ptico mila.

Lastavice ptico milada li ćeš se ovdje vratit

da mi kažeš ptico milajesi li se umorilajesi l’ gnijezdo sagradilamlade ptiče odgojilanovom jatu pridružilakao i ja ptico mila.

MEHO BARAKOVIĆ je rođen u Banjoj Luci a najveći dio svog života proveo

je u Trebinju. Nakon objavljivanja pjesme Nije više Trebinje juna 993. u beogradskoj Borbi, zatvoren je, zlostavljan, i dalje kako slijedi. Pušten je, kako kaže, ”s preporukom koju sam očekivao: da odem iz grada. Ušao sam u prvi autobus…” Baraković je do tada objavio 8 zbirki poezije, od kojih jednu na talijanskom. Nakon toga slijedi njegov pe-riod Plavske zvijeri u kojem nastaje 5 zbirki poezije pisanih u sobi broj 303 hotela Plav-sko jezero (pretvorenog u izbjeglički centar) u Plavu, Crna Gora. U tom ciklusu je i Homo Balcanicus, za moj ukus jedna od najdubljih izbjegličkih zbirki poezije, uopšte.

– Ko prati kulturna, odnosno književna događanja na prostorima Švedske – sigurno zna za moju ”malenkost”. Ja sam prvu knjigu objavio 972., prije 34 godine, kad sam bio vrlo mlad. I samom tom knjigom, koja se zvala Azil, naslutio sam da ću kao pisac i kao čovjek završiti ili otići u neka prostranstva koja se zovu druga zemlja, drugi prostori itd. To je poetsko što čovjek nosi sa sobom, odnosno ta slutnja čovječja je svojstvena samo odabra-nim, kaže Meho Baraković.

Baraković je u Švedsku došao 995. godine i objavio 3 knjige na švedskom jeziku. Član je Saveza pisaca Švedske i Društva pisaca Bosne i Hercegovine koju smatra svojom matičnom zemljom i ističe da prevashodno sve ono što radi, radi za afirmaciju Bosne i Hercegovine.

– Puno sam puta bio u prilici da govorim

Dio izloženih ručnih radova domaćina – sekcije ”Fatima Gunić” Göteborg

Zulfa Kotorčić

ovako na javnim mjestima i uvijek sam taj svoj govor završavao ili počinjao na način da zamolim svakog čovjeka našeg da govo-ri – prvo vrlo pozitivno o zemlji iz koje je došao, i drugo – da oko sebe širi pozitivnu energiju jer je Bosna i Hercegovina zemlja koja je ipak u Evropi. Mnogi ne žele i neće da shvate da smo iz Evrope došli u Evropu, kaže Baraković.

Govoreći o svojoj dvojezičnoj zbirci Stockholm iznutra i druge pjesme, Baraković je dalje kazao se ”ne može funkcionisati u Švedskoj kao pisac, ako nemate dvije-tri knjige objavljene na švedskom jeziku”.

Baraković ne krije duboko razočarenje zbog gašenja trebinjskog lista Izvori (obja-vljenja su 63 broja), nakon čega je osnovao Kulturno udruženje Broarna-Mostovi koje okuplja prvenstveno osobe iz kulture.

– U Švedskoj nastaje književnost na bo-sanskom jeziku koja se mora na neki način

respektovati. Prošle godine na Sajmu knjiga u Sarajevu vidio sam da i u drugim sredina-ma van Bosne i Hercegovine nastaje jedna književnost koja će kasniji značiti puno više nego što to u ovom trenutku znači, rekao je Meho Baraković najavivši svoju slijedeću, 9. zbirku poezije Göteborg ili ko bi rekao da je to moguće koja bi za par mjeseci trebala doći u ruke čitalaca.

ENISA POPOVIĆ ČENGIĆ, Goraždanka iz Čajniča, se bavi, kako kaže, najljepšim

od svih poslova – poslom nastavnika bo-sanskog jezika punih 35 godina. U Švedskoj je od 992. godine.

Enisa je, između ostalog, bila i predsjedni-ca Odbora za kulturu pri BH Savezu žena u Švedskoj 200. i 2002. godine u vrijeme kad je (30. marta 2002.) u Skövdeu organizova-na Savezna kulturna manifestacija i izložba ručnih radova koja je okupila preko 350 bh. žena. Skup na kojem se imalo šta vidjeti i čuti.

Meho Baraković

Nikad do tada se naše žene nisu u Švedskoj okupile u tolikom broju.

– Ovo su trenuci kada mi koji se bavimo lijepom riječju možemo kazati o onom što pišemo i da vam to ostane u jednom lijepom sjećanju. Još jedna lijepa večer, jedan susret sa ljepotom, uz ove prelijepe radove. Donijeli smo komadiće naše Bosne, komadiće koje tako brižno čuvamo u našim švedskim se-harama, u našim sjećanjima. Te lijepe stvari samo nastaju prema ljepoti naših majki, naših nana i njihovih stvari. Njihovu ljepotu večeras tu gledamo. Moramo biti ponosni na to. Ja mojim pjesmama želim uvijek da zabilježim upravo to, rekla je Enisa Popović Čengić i izrazila veliko zadovoljstvo što nas vidi u to-likom broju i činjenicom da se geteborški bh. kulturni krug sve više proširuje.

Enisa je govorila pjesme Čovjek u kamenu i Sjene iz svoje treće zbirke poezije Halka, knjige izvanredno ilustrovane njenim predi-vnim keramičkim radovima u raku tehnici.

– Ovakvih druženja bi trebalo biti više, a i naših pjesama koje govore o ljubavi prema Bosni, ljubavi prema prijateljstvu, prema onom što vrijedi u životu, rekla je na kraju Enisa Popović Čengić.

SAIDA MALKOČ TRNKA je dobro znana kulturnim krugovima Göteborga, a ovo

je bilo njeno prvo predstavljanje na jednom susretu organizovanom od BH Saveza žena u Švedskoj.

Prve pjesme joj je objavljivao Alija Isaković u sarajevskom eminentnom časopisu Život, a prva njena knjiga je izdana 978. godine u sarajevskoj Svjetlosti. U BiH je objavila tri zbirke poezije i u Švedskoj dvije, obje na švedskom, a prevedena je na turski, engleski, češki i francuski jezik. Član je Saveza pisaca Švedske i član švedskog PEN kluba.

– Između ostalog, simbol Bosne je ja-


Enisa Popović Čengić

buka. Ako se sjećate kako se završava Smrt Omera i Merime – ”A u ruke rumenu ja-buku, / Da se znade da su dragi bili”. To je ta jabuka koju ja pravim, to je ta jabuka koja je simbol ljubavi, kaže Saida Malkoč Trnka i nastavlja da je, nakon bombardovanja Sa-rajeva, došla sasvim slučajno u Švedsku. Bili su na putu za Pariz gdje su njeni prijatelji iz djetinjstva, zajedno sa Safetom Sušićem i prof. dr. Predragom Matvejevićem, koji je preveo njene pjesme na francuski, ga-rantovali za njenu porodicu da može doći u Pariz. Međutim, Pariz se nije pokazao nimalo kosmopolitskim. Francuzi ih nisu pustili i rekli su da Saida i njena djevojčica mogu ući, ali ne i njen muž Muhamed – jer oni imaju dovoljno muslimana iz Maroka. Nikakve garancije nisu pomogle.

Nepune tri godine nakon dolaska u Švedsku objavila je knjigu na švedskom jezi-ku Frusna bilder, za koju je dobila Nagradu za kulturu grada Göteborga. Saida ističe da je u ovom gradu napravila više od 50 izložbi – što neki švedski umjetnici nisu uradili ni za cijeli svoj život.

– Formirala sam internacionalni ženski nättverk (mrežu) za žene koje su akadem-ski obrazovane, koje govore više jezika, koje pišu poeziju, sviraju, slikaju… da se družimo zajedno. Pozivala sam naše žene, Enisu Popović Čengić i druge, i nije bilo biblioteke u ovom gradu i okolini koja nije vidjela naše slike i naše radove. Doprinijela sam, čini mi se na najbolji način, da se stvori jedna slika o bosanskoj ženi kao ženi koja je kreativna, koja zna, koja može i koja hoće i jeste dio Ev-rope, kaže Saida Malkoč Trnka.

Nedavno su imali program posvećen doprinosu šansone u razvoju evropske knji-ževnosti i kulture i program o feminizmu koji nije produkt švedskog gledanja na femi-nizam nego svjetskih i evropskih trendova.

Folkuniversitet je pokazao interesovanje da se oba programa ponove.

Saida kaže da su njene lutke obišle Lon-dona, Pariz, Peking… sve krajeve svijeta jer su bile izložene baš u Gradskom muzeju. Puno stranaca je posjećivalo Göteborg, pa su na taj način zapažene. Pozvala je sve na otvaranje njene izložbe bosanskih pejsaža i drugih motiva rađenih u vuni, 3. februara u Kulturhuset Bagaregården u Göteborgu.

– Ja imam ovdje jednu lutku koja se zove Tufna. To je lutka koja nije za prodaju, to je lutka koja meni dozvoli da sa 50 godina ostanem dijete. Ova lutka zna na stotine, na hiljade dječijih pjesama. Pošto se jedna djevojčica tako strpljivo družila sa mnom i željno iščekivala da vidi kakve će biti te ja-buke koje ja danas uradim, ona će dobiti ovu jabuku jer ona smatra da je ta najljepša, rekla je Saida Malkoč Trnka završavajući svoje predstavljanje ”jednom jedinom pjesmom koja živi u meni a koja živi i u ovoj lutki … u jednom danu 400 minuta, ljudi se mogu ra-stati 400 puta, ali samo jedan rastanak će da boli – kada odlazi osoba koja se voli…”

HADŽERA OMEROVIĆ se prije dvije go-dine, na Godišnjoj skupštini BH Save-

za žena u Örebro-u, predstavila svojom knjigom Bošnjačka duša satkanom od 33 kratke priče.

– Ja pišem prozu i poeziju, a kažu mi da tako interesantno znam čitati. Više vo-lim pročitati nego govoriti o sebi, a za ovo veče sam izabrala priče Teferič i Svileni šal iz Bošnjačke duše i pjesmu Ispovijest iz zbirke poezije koja u pripremi. Ta pjesma je posvećena mojoj majci, rekla je Hadžera.

O Hadžeri Omerović najbolje govore njene priče i pjesme koje ona tako iskreno, prisno i toplo izgovara, kao iz duše naše Bosne i Hercegovine.

Saida Malkoč Trnka Hadžera Omerović


T okom prošle, dakle 2006. kalendarske godine, prema mojoj evidenciji, koja možda i nije potpuna, u Švedskoj je objavljeno slovom i brojem 4 knjiga proze i poezije na

bosanskom (i švedskom) jeziku, autora iz Bosne i Hercegovi-ne, i Sandžaka, a koji žive u ovoj skandinavskoj zemlji.

To je pokazatelj koji se može ”čitati” i kao konstatacija da ovdje nastaje jedna književnost i izvan granica Bosne i Herce-govine. Pored pisaca koji su kao pisci došli u ovu zemlju, može se reći da ima stvaralaca koji su ovdje – piscima postali.

Nedavno, 23. januara, u organizaciji Biblioteke na Hjällbu (Biblioteket i Hjällbo), u predgrađu Göteborga, i Kulturnog udruženja Broarna-Mostovi, održano je u Biblioteci na Hjällbu književno veče supružnika Nizame Granov Čaušević i Hajru-dina Čauševića.

Nakon pozdravnog Slova rukovodioca biblioteke, obratio sam se prisutnima, kao suorganizator i domaćin, dajući os-novne podatke (biografske) i književničke.

Tom prilikom sam rekao da je Nizama Granov Čaušević rođena u Janji a do rata je živjela u Goraždu. Svoju prvu knjigu, što je posebna zanimljivost, je napisala i objavila na švedskom jeziku 2003. Tu svoju prvu knjigu, sama je prevela na bosanski jezik i objavila je pod naslovom Hotel Tri krune 2004. godine. Umihana je njen drugi roman objavljen 2006. godine. Nizama živi u Göteborgu.

Nizamin suprug, profesor Hajrudin Čaušević, na ovoj književnoj večeri predstavio se knjigom memoarske proze Fahro – profesor Fahrudin Baščelija u sjećanjima i anegdo-tama, objavljenom 2004. godine.

Zaista je bilo zanimljivo biti prisutan i slušati ”literarni dvojac” Nizamu i Hajrudina na njihovoj književnoj večeri i prezentaciji njihovih knjiga. I posjeta je bila izuzetno dobra, jer se imalo šta i čuti…

Književno veče supružnikaNizame i Hajrudina

Piše: Meho BARAKOVIĆ

Kulturno udruženje ”Broarna-Mostovi” izAngereda, Göteborg, osnovano je februara 2006. Ovo udruženje je privuklo posebnu pažnju Poetskom večeri Bele Džogović i Književnom večeri Nizame Granov Čaušević i Hajrudina Čauševića, i najavljuje Književno veče s Midhatom Ajanovićen Ajanom za16. aprila u Folkets hus Hammarkullen.

Knjiga Hajrudina Čauševića Fahro – profesor Fahrudin Baščelija u sjećanjima i anegdotama (Planjax, 2004.) je monografija o

profesoru Fahrudinu Baščeliji u sjećanju savremenika, doku-mentima i, nadasve, viđenju samog autora. Zahvaljujući upravo tom ličnom pristupu i brojnim humornim anegdotama u ko-jima se ogleda dobroćudnost, vedrina duha i duše ”glavnog ju-naka”, njegovo neizmjerno čovjekoljublje – čita se kao roman.

A ono što iz stranice u stranicu otkrivamo daleko je šire od pojedinačnog životopisa – čitavo jedno istorijsko razdoblje od kraja II svjetskog rata pa do početka osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Moralo je tako biti jer se biografija Fahrudina Baščelije ne da odvojiti od zbivanja u kulturi i prosvjeti Bosne i Hercego-vine tog perioda. On je bio više od aktivnog učesnika nerijetko pokretač, inicijator razvoja i unapređenja školstva društvene sredine u kojoj je boravio. Prije svega u svom rodnom Goraždu a onda i drugim gradovima od Trebinja preko Tuzle do Sarajeva. Sve po potrebi službe.

Snagom neposredne iskrenosti, živim, autentičnim dahom i duhom – knjiga je inspirativna, sigurna sam, za sve svoje čitaoce. Posebno za prosvjetne radnike jer im pruža uzor, zvi-jezdu vodilju na nerijetko trnovitom prosvjetarskom polju. Per aspera ad astra. Sa svjetlom u oku i srcu – do zvijezda se stiže. Fahrudin Baščelija je za to očit dokaz i njegov učenik Hajrudin Čaušević. I svi oni koji su imali sreću da ih upoznaju. A ovoj knjizi zahvaljujući porašće im broj.

Da zaključim: knjigu smatram višestruko korisnom i zanimlji-vom za najširi krug čitalaca. U njoj kuca bilo ne samo izuzetnog čovjeka oko koga se obvila, već i značajnog istorijskog razdoblja naše zemlje koje treba zapamtiti. (Iz recenzije Vojislave Vasiljević)


Dva događaja ovih dana pobuđuju pažnju mladih i starih stanovnika ovoga grada a vezana su za ličnosti

koje su ”Naše Gore List”. Pa pođimo re-dom:

Da je fudbal najljepša i vjerovatno naj-važnija sporedna stvar na svijetu po-

kazuje i primjer novoosnovanog seniorskog fudbalskog kluba Bosna iz Helsingborga.

Prošle godine su dvije Korpen ekipe: FK Bosna i BIH 94 krenule u takmičenje bez pretjerano velikih iluzija i sa skromnim ambicijama. Međutim, rezultati poluse-zone a posebno kraja sezone bili su zaista impozantni. Ekipa je osvojila ubjedljivo prvo mjesto i stekla uslove za takmičenje u švedskoj Herrar Div. 4 Nv. C.

Takvom početku, a kasnije i nastavku aktivnosti, malo se ko tada nadao. Ali, mali broj entuzijasta i bogat repertoar igračkog kadra ulijevao je nadu u ljepšu i bolju budućnost.

Zato je ubrzo nakon završetka prvenstva imenovan stručni štab i obavljene sve neo-phodne formalnosti za dostojnu prezenta-ciju FK Bosna u gradu i šire.

Na čelu stručnog štaba izabrani su provjereni igrači i stručnjaci koji su i u pro-teklom periodu vodili veći broj klubova sa šireg područja Skåne. Na samom početku trenerski tandem Damir Porobić i Mustafa Kuruzović ima povjerenje igrača, uprave i navijača ovog mladog i nadasve ambi-cioznog sastava.

A na samom početku trenerski tandem računa na spoj iskustva i mladosti tako da je prvu zvaničnu prijateljsku utakmicu započeo u sastavu koji s obzirom na premi-jeru zaslužuje i konstataciju pa pođimo re-dom: Jasmin Kuruzović, Dženan Dugalić, Amir Ćato, Samir Alibašić, Hilmija Dugalić, Mersad Halilović, Husein Mušović, Mustafa Kuruzović, Samir Nurović, Anes Oraščanin, Esad Pendek. Na klupi su ovaj put sjedili: Jasmin Mišanović, Igor Mišanović, Bernard i Eldar Cacan.

Na raspolaganju trenerskom tandemu su u narednoj sezoni su i: Boris Jurišić, Amil Pejkušić, Haris Kršlak, Amir Kus-turica, Dženan Čubro, Edin Jahić, Damir Konaković i Mirza Huseinbašić.

Igrali su otvoreno, borbeno i požrtvovano upravo onako kako su i mnogi njihovi navijači očekivali od njih. Na kraju rezultat i nije toliko bitan koliko činjenica da su u potpunosti opravdali ukazano povjerenje.

Problem finansija koji se uvijek pojavlju-je u ovakvim situacijama bar na početku je riješen zahvaljujući pojedincima zalju-bljenicima u fudbal i vrlo uspješnoj saradnji ovdašnja dva renomirana udruženja: BIH 04

På sistone har två saker väckt upp-märksamhet hos de unga och gamla

bosnierna som bor i Helsingborg – fot-boll och gymnastik.

Den nygrundade Fotbolls Club Bosna från Helsingborg har placerats i Herrar Div. 4 Nv. C till full belåtenhet av dennes supportrar från renommerade bosniska föreningar BiH-S-04 och BiH 94.

Bosniskan Džana Damjanović är en av 17 unga flickor från GF Ling Hels-ingborg som i sin idrottskarriär på den svenska och den internationella gym-nastikscenen vunnit många medaljer och priser.

Džana började med gympa när hon bara var 4 år och är idag en etablerad landslagspelare.

i BIH 94 koji su konkretnim materijalnim sredstvima omogućili novoformiranom klubu da može raditi i djelovati pod opti-malnim uslovima.

Ilustrativan je primjer udruženja BIH 04 i BIH 94 iz Helsingborga koji su cjelokupni prihod sa kulturno-zabavne manifestacije namijenili za regulisanje neophodnih potreba za početak rada fudbalskog kluba (oprema, registracija, administracija … ). Zato vjerovatno i treba podstaknuti i dru-ge pojedince i udruženja da krenu ovim putem u pomoći mladim ljudima da i kroz sport steknu afirmaciju i ugled u tuđem svijetu.

U razgovoru sa šefom stručnog štaba Damirom Porobićem i njegovim zamjeni-kom Mustafom Kuruzovićem saznali smo da je cilj ove mlade ekipe zadržati status a već naredne godine konsolidovati ekipu i

spremno dočekati novi izazov – plasman u veći rang takmičenja.

Mnogi sa nestrpljenjem očekuju početak takmičenja zakazanog za 5. april ove godine i prvi zvanični nastup protiv ekipe Vallåkra IF iz Vallåkre. Zato nije daleko mnogima da sa područja Skåne dođu, vide i bodre naše momke u premijernom nastupu. Po onome što su pokazali u pripremnom periodu si-gurno nas neće razočarati…

Poslije premijere slijede susreti sa re-nomiranim protivnicima kao što su: Croa-tia Hgb KIF, Helsingborgs AIS, Billesholms GIF, Mörarps IF i mnogi drugi…

Zato umjesto instrukcija i opstrukci-ja svojstvenih nama i našem mentalitetu poželimo ovom mladom sportskom kole-ktivu puno uspjeha u budućem radu i do-stojnu prezentaciju naše zemlje na svim terenima sirom Švedske.

Fudbal

FK Bosna – šampioni Korpena 2006.

Mi saponosomo njima

Piše: Elvedin DUROVIĆ

Dva događaja pobuđuju pažnju mladih i starih stanovnika Helsingborga


Gimnastika

Džana Damjanović u prvom planu – GF Ling, Helsingborg, prvaci Švedske 2006. Džana Damjanović na treningu

FK Bosna – premijerligaši 2007. godine Franz Beckenbauer u društvu našeg reportera

A sada o drugoj sportskoj disciplini koja zasigurno nije u samom vrhu popu-

larnosti ali je svojom gracioznošću i este-tikom vjerovatno ispred mnogih poznatih sportskih disciplina. Riječ je o sportskoj gimnastici kojom se već dugi niz godina bavi član i mlada reprezentativka Švedske – ponosna Bosanka Džana Damjanović.

Skromna i vrijedna učenica 2. razreda Gimnazije prirodno-matematičkog smjera već dugi niz godina se bavi ovim teškim ali atraktivnim sportom. Sa samo 4 godine počela je svoje prve gimnastičko-ritmičke korake i već na početku najavljivala da će se u budućnosti nešto dogoditi.

Ako informacije radi ilustrujemo neko-liko statističkih podataka o ovoj mladoj djevojci možda će vam biti sasvim jasno o

kakvom se talentovanom potencijalu radi. Ona je jedna od 7 mladih djevojaka uz-

rasta od 6-24 godine koja je u dosadašnjoj karijeri uspjela na domaćoj i međunarodnoj sceni osvojiti mnoge medalje i pohvale vri-jedne pomena. Tri puta uzastopno je član pobjedničke ekipe na Juniorskom prven-stvu Švedske. Na švedskom prvenstvu za seniore prošle godine osvojile su drugo mjesto u veoma jakoj konkurenciji i na taj način stekle pravo učešća na Evropskom prvenstvu koje se 2006. godine održalo u češkoj Ostravi. Na evropskoj sceni, iako premijerno, osvojile su treće mjesto u kva-lifikacijama a peto u ukupnom plasmanu.

Upravo se priprema za prvenstvo Švedske koje će se ove godine održati u Uppsali a nada se ponovnom nastupu na Evropskom prvenstvu 2008. godine.

Iako veoma skromna i škrta na riječima

uspijevamo saznati da trenira 4 puta sedmično i to po 3 sata što iziskuje izuzetne napore i odricanja. Ipak ova odlična učenica kaže da joj inspiraciju za nove izazove daju njena najveća podrška osmogodišnja sestra Sara i nešto starija Dženita.

Majka Ismeta je bila u pratnji kćerke na Evropskom prvenstvu u Češkoj i ističe da su to nezaboravni trenutci u njenom životu.

Otac Izet ne mari baš mnogo za gimna-stiku, njegov hobi je lov ali ipak ističe da je ponosan na svaki uspjeh svoje Džane.

Mi zajedno sa našim čitaocima možemo samo da poželimo puno ovakvih uspjeha na sportskom i školskom poligonu a do sljedećeg javljanja uživaćemo u akrobaci-jama i uspjesima ove mlade i nadarene Bo-sanke.

Sa lica mjesta: Elvedin Durović

Vrelo Bosneiz Västervika

Kulturno društvo Vrelo Bosne je os-novano 994. godine u Västerviku. Osnivanje društva je obilježeno ve-

likom proslavom u prostorijama Folket Hus u Västerviku na kojoj se okupio veliki broj Bosanaca i Hercegovaca kao i veliki broj Šveđana.

Na proslavi su, između ostalih, nastupili i članovi naše folklorne grupe, a gosti su nam bili i folklorna grupa iz Norrköpinga koji su nas oraspoložili igrama iz naših krajeva.

Veći broj aktivnosti društva Vrelo Bosne se odvija u saradnji sa NBV-om putem studijskih kružoka (cirkela), između ostalog u ribarskoj, sportskoj i kulinarskoj sekciji, kao i čitanju novina na našem jeziku. Prije par godina smo pokrenuli akciju sakuplja-nja knjiga na našem jeziku i nakon toga os-novali biblioteku.

Društvo Vrelo Bosne obilježava sve važnije vjerske i državne praznike Bosne i Hercego-vine. U našim prostorijama možemo gledati bh. TV i čitati našu štampu.

Posebno su interesantna druženja žena svakog petka u našim prostorijama. Na tim druženjima, između ostalog, igramo, pjevamo, šalimo se, gledamo naše filmove itd. Više puta smo učestvovali na Kulturnim večerima gdje smo prezentirali našu hranu, izlagali ručne radove, naše starine i dr.

2. februara su nas posjetile Jasna Perić i Zekija Zembo, predstavnice BH Saveza žena. Bio je to prijatan susret kojem je prisustvovao veći broj naših žena i prilika za razmjenu iskustava i dogovor o budućem radu.

U saradnji sa Muzejom grada Västervika pripremamo izložbu suvenira i eksponata iz kulturne baštine Bosne i Hercegovine koji će biti izloženi u muzeju mjesec dana.

Nadamo se da ćemo ostvariti dobru saradnju sa ostalim društvima i udruženjima u Švedskoj.

Piše: Azra BEGANOVIĆ

Vrelo Bosne i Muzej grada Västervika pripremaju izložbu

suvenira i eksponata iz BiH

Kulturna manifestacijaregije Sjever

Kulturna manifestacija regije Sjever održana je 7. decembra u Enköpin-gu uz prisustvo 50-ak članova.

Pored članova iz Enköpinga, susretu su prisustvovale i žene iz Borlängea i Öre-bra.

Susretu je također prisustvovala Va-hida Mehinović, predsjednica BH Saveza žena, i ja kao koordinator regije Sjever.

Skupu se prvo obratio Suljo Haljković, a zatim Vahida Mehinović. Vahida je prisutnima govorila o tome šta je BH Savez žena do sada uradio i planovima za naredni period te izrazila svoju želju da predstavnici udruženja koji pripadaju Enköpingu dođu na Godišnju skupštinu i lično se uvjere koliko znače naši zajednički susreti.

Prisutni su izrazili želju, a da li će doći

Piše: Sajma DIZDAREVIĆ

Kulturna manifestacija regije Sjeveru Enköpingu privukla pažnju mladih

do realizacije pred nama je sačekamo i vi-dimo. Na skupu je izabrana predstavnica Enköpinga, Suada Vrabac, koja bi trebala na Godišnjoj skupštini biti i zvanično iza-brana kao zamjenik koordinatora regije Sjever.

Naravno, kako to obično i bude na svim našim susretima, sve je završeno zajedničkim ručkom, pjesmom i igrom. Posebnu pažnju privukla je grupa omla-dine u sastavu Dženana Halilović, Amir Halilović, Nura Halilović, Ajla Cerić, Lej-la Cerić, Džanina Džindo, Amina Vazda, Mirela Džihić, Admira Vrabac, Zlatan Alagić, koji su nam se predstavili sa neko-liko ilahija, a onda su svi zapjevali i zai-grali uz harmoniku Suada Mehinovića.

Stekao se utisak da su svi zadovoljni i naravno svi su poželjeli ponovni susret.

Posebnu pažnju privukla je grupa omladine



Susret s članovima Bosansko-švedskog udruženja ”Linköping 2000”

Desi se nekad da pri prvom susretu sa nepoznatim ljudima osjetite takvu srdačnost i prisnost kao da ste se i

ranije poznavali i družili. Onda takvi susreti liče na susrete prijatelja sa puno šale, smi-jeha i vedrine.

Upravo tako je izgledao dugo najavljivani dolazak predsjednice BH Saveza žena u Linköping, u posjetu Bosansko-švedskom kulturnom udruženju Linköping 2000.

Ovo udruženje, koje se prošle godine pridružilo BH Savezu žena, po prvi put je 23. februara ugostilo Vahidu Mehinović, predsjednicu, i Jasnu Perić, koordinatoricu aktivnosti BH Saveza žena.

Udruženje Linköping 2000 se predstavilo gostima kraćim izvještajem o svom radu i planom rada u kojem se predviđa i bolja saradnja sa BH Savezom žena. Tu saradnju su sa svoje strane obećale i predsjednica Vahida Mehinović, kao i koordinatorica regije Jasna Perić, koje su upoznale udruženje o načinu organizovanja i ulozi BH Saveza žena.

Sastanku su prisustvovale i dvije gošće iz udruženja Bosna u Kalmaru, Zihreta-Ika Mujkanović i Sabiha Trčić, koje su zajedno sa dvadesetak članova udruženja Linköping 2000 doprinijele vedrom raspoloženju pri ovom prvom susretu.

Sudeći po prijateljskoj atmosferi koja se osjećala tokom ovog susreta, neće se dugo čekati na slijedeće druženje. A to je upravo ono što nam je svima potrebno i jedan od razloga postojanja i bh. udruženja i Saveza. Susreti i druženja na kojima ćemo se upo-znavati i jačati naš identitet i osjećaj pripa-dnosti jednih drugima, a time i zemlji iz koje dolazimo – Bosni i Hercegovini, kao i jačati naše pozitivno učešće u švedskom društvu, kako bi našoj djeci ostavili temelje na kojima će oni graditi još bolje veze među sobom.

Švedsko-bosansko kulturno udruženje Linköping 2000 je osnovano 2000. godine i u toku svog dosadašnjeg postojanja je kroz različite aktivnosti radilo na uspostavljanju saradnje i razumijevanja među ljudima, kao i na upoznavanju dviju kultura, bh. i švedske.

Prošle godine smo organizovali knji-ževne večeri na kojima su gosti bili Ševko Kadrić, Uzeir Bukvić, Vehid Gunić itd.

Imamo dobru saradnju s Gradskom bi-bliotekom u Linköpingu koja je rezultirala kupovinom izvjesnog broja naših knjiga, kao i saradnju sa gradskim novinama Corren koje su objavile jednu reportažu o udruženju.

Vodimo posebnu brigu da djeca pohađaju nastavu maternjeg jezika. Učestvovali smo i u organizaciji dolaska učenika i nastavnika iz Sarajeva i saradnji škola Linköping-Sara-jevo. Škola skijanja je takođe privukla veliki

Piše: Dinka SALAGIĆ

broj djece i omladine, članova udruženja.Priređujemo kulturno-zabavne večeri

i programe obilježavanja svih važnijih događaja i datuma (Dan Nezavisnosti BiH, Dan Žena, Dan Republike BiH, doček Nove godine itd.). Realizovali smo više akcija pri-kupljanje pomoći bolesnima u BiH.

U dogovoru sa AF-om zaposlili smo jed-nu osobu na 50 % radnog vremena u udru-ženju.

Osim ovoga, udruženje ima stalnu i dobru saradnju sa komunom Linköping, Studie främjandet i NBV. Iako zadovoljno svojim dosadašnjim radom, udruženje ima realne planove za naredne aktivnosti koje će dovesti do još boljeg i kvalitetnijeg djelova-nja, a za dobrobit svojih članova. Jedna od tih aktivnosti je i aktivno učešće u članstvu BH Saveza žena.

Srdačan susret u udruženju Linköping 2000

Desi se nekad da pri prvom susretu sanepoznatim ljudima osjetite takvu srdačnost

i prisnost kao da ste se i ranije poznavali i družili.

D e första sidorna i tidskriften Žena-Kvinna innehåller texter och infor-

mationer om Kvinnoriksförbundets ak-tiviteter.

Här kan man läsa texter om Kultur-manifestationen för region Väst, Litterera kvällen med Nizama Granov Čaušević och Hajrudin Čaušević som anordnades av Kulturföreningen Broarna-Mostovi An-gered, Kulturmanifestationen för region Norr och om aktiviteter av föreningar BH-S-04 Helsingborg, Vrelo Bosne Västervik, Linköping 2000 Linköping, Bosna Kalmar, Behar Skövde osv. Där finns även infor-mation on Kvinnoriksförbundets stiftelse För barn i Bosnien.

14 List BH Saveza žena u Švedskoj

Susret ženau Kalmaru

Ni hladna januarska zima nije spri-ječila dolazak gošći u Kalmar. Sek-cija žena bh. udruženja Bosna u

Kalmaru bila je 27. januara 2007. domaćin članicama BH Saveza žena regije Istok, a koje su doputovale iz Oskarshamna, Mön-steråsa, Nybra i Borgholma.

Skupu je prisustvovala i Eva Lind-gren, konsulent u NBV Sydost, koja je bila oduševljena našom raznovrsnom bosan-skom hranom, folklornim igrama, pje-

Piše: Jasna PERIĆ

smom, a posebno tombolom.Tombola je humanitarnog karaktera, za

djecu u Bosni, Unsko-Sanski kanton, djecu koja upotrebljavaju glutenfri hranu.

Osvježavajuća pića je sponzorirala, kao i mnogo puta do sada, firma Prishtina Livs, Avni Krasniqi.

Taj dan nam je ostao svima u dubokom sjećanju, a razišli smo se sa obećanjem da ćemo imati ubuduće češće tako toplih i li-jepih druženja.

34 | žena · kvinna

Eva Lindgren, konsulent u NBV Sydost,i Emira Imamović, Borgholm

Veličanstven skup žena iz Oskarshamna, Mönsteråsa, Nybra, Borgholma i Kalmara

Vjerovatno ste već putovali na neku od kulturnih manifestacija u orga-nizaciji BH Saveza žena

u Švedskoj i pri tome uplatili 50 SEK u Fond Djeci u BiH.

Taj fond je osnovan 998. pri BH Savezu žena pod nazivom Fond Selma Husić. Tokom su-sreta žena oktobra 999. u Lid-köpingu je potekla inicijativa da Fond Selma Husić preraste u Fond Pomoć djeci u Bosni i Hercegovini, što je Glavni od-bor Saveza žena prihvatio i o tome donio odluku na svojoj

sjednici održanoj 8.9.999. u Kalmaru. Stipendije iznose 500 SEK mjesečno tokom

školske godine (0 mjeseci).BH Savez žena trenutno ima

5 stipendista: Venhar Muhibić, student završne godine Medi-cine u Mostaru; Lejla Halkić, studentica završne godine Pe-dagoške akademije u Bihaću; Berina Crnić, studentica . godine Pedagoške akademije u Bihaću; Zlata Čolić, bolesna djevojčica iz Tešnja i Anđelka Stjepanović, bolesna djevojčica iz Sarajeva. (J. P.)

Fond za pomoć u BiH

Venhar Muhibić,uskoro završava

Medicinu u Mostaru

1857. – običan mit

Često se, u različitim kontekstima, vrti podatak da je Međunarodni

Dan žena prvi put slavljen 8. marta 1907. u spomen na 50-godišnjicu spontanih demonstracija tekstilnih radnica u New Yorku 1857., kada je demonstrirano pro-tiv niskih plata, dugih radnih dana i sve žešćeg radnog tempa. Demonstracije je prekinula policija uz brojna hapšenja.

Temma Kaplan, profesorica historije na Harvard Univerzitetu, koja je istraživala socijalističke obrede i praznike, od-bacuje to navodno porijeklo 8. marta kao običan mit. Taj mit su oko 1955. stvorile francuske feministkinje da bi se Međunarodni Dan žena što manje povezivao sa komunistima i bio spon-taniji nego odluka donijeta na konfe-renciji.1 Izgleda da je godina odabrana u vezi sa godinom rođenja njemačke soci-jalistkinje Clare Zetkin (1857-1933.).

Dan žena kaomeđunarodni praznik

Dan žena je prvi put međunarodno proslavljen 19. marta 1911. u Nje-

mačkoj, Austriji, Danskoj i Švicarskoj.26. i 27. avgusta prethodne godine

je u Kopenhagenu održana II Među-narodna socijalistička konferencija žena kojoj je prisustvovalo 130 žena iz 17 zemalja.2 Predsjedavala je Clara Zetkin, koja je na I konferenciji 1907. u Stutt-gartu izabrana za međunarodnog se-kretara, i na njen prijedlog je odlučeno da se uvede poseban Međunarodni dan za žene. Svake godine, u svakoj zemlji, istog dana bi se proslavljao Dan žena. Datum nije čvrsto određen, ali je na prijedlog njemačkih žena odlučeno da se prva proslava održi 19. marta 1911. u spomen na 19. marta 1848. kada je kralj Prusije pod pritiskom naroda jasno na-javio opsežne, a nikad izvršene, reforme – među kojima i pravo glasa za žene.

Na II Međunarodnoj komunističkoj konferenciji žena 1921. u Moskvi, nakon prijedloga delegatkinja iz Bugarske, odlučeno je da se Međunarodni Dan žena slavi 8. marta svake godine u spo-men na demonstracije žena u Petro-gradu 23. februara 1917. (po starom, 8. marta po novom kalendaru) kojima je počela Februarska revolucija u Rusiji.

Uz MeđunarodniDan žena

List BH Saveza žena u Švedskojkvinna · žena | 34 15

Februarska revolucija, za razliku od Oktobarske, predstavlja spontanu po-bunu usljed nezadovoljstva vođenjem rata od strane carskog režima, nedo-statka hrane i goriva, rastućih cijena, siromaštva i opšteg haosa. Sedmicu kasnije (15. marta / 2. marta po starom kalendaru), car Nikolaj II Romanov je abdicirao u korist svog brata Mihajla, koji se dan kasnije odrekao vlasti.

Decembra 1945. godine su pri-padnice francuskog pokreta otpora, pod vodstvom fizičarke Eugénie Cot-ton, pozvale svoje sestre iz cijelog svi-jeta na kongres u Paris radi formiranja Međunarodne demokratske federacije žena (WIDF – The Women’s International Democratic Federation). Organizacija WIDF je formirana u saradnji sa UN i dobila konsultativni status u ekonom-skom i socijalnom savjetu UN, istovre-meno i pri UNESCO – status koji daje pravo izjašnjavanja na sjednicama i da-vanja vlastitih prijedloga.

Nakon II svjetskog rata Međunarodni Dan žena sve više dobija stvarni međunarodni karakter. WIDF je dobila više miliona članica u cijelom svijetu, ali su se usljed hladnog rata mnoge ženske organizacije i partije na zapadu ograđivale od WIDF. Čak i dio zapadne ženske ljevice.

Na inicijativu WIDF, organizovale su UN prvi put jednu međunarodnu konferenciju žena 1975. u Meksiku pod osnovnom parolom ”Jednakost, Razvoj, Mir”. Na toj konferenciji je predloženo da 8. mart bude međunarodni praznik. Generalna skupština UN je 1977. donije-la jednu rezoluciju u vezi toga, tako da se 8. mart od 1978. nalazi na listi prazni-ka UN.

Može se reći da se Međunarodni Dan žena nakon ”priznanja” UN promijenio iz socijalističkog u nepolitički praznik.____________Izvor: Atlestam, Gunnel. Arbete, bröd, fred. His-torien om 8 mars, Internationella kvinnodagen, klasskamp och kvinnokamp. Göteborg: Sven-ska Kvinnors Vänsterförbund i samarbete med Föreningen Kvinnokultur, 1996.

1 Temma Kaplan u tekstu On the Socialist Ori-gins of International Women’s Day u časopisu Feminist Studies No 11 (Proljeće 1985.), s.163-171.; prema: Atlestam. Arbete, bröd, fred. s. 14.

2 Atlestam. Arbete, bröd, fred. s. 10.; Richard J. Evans. Kvinnorörelsens historia. Stockholm: LiberFörlag, 1979. s. 207 ne navodi ukupan broj, već nabraja: ”Engleska 19 delegata, Njemačka 16, Austrija 7, Mađarska 3, Fran-cuska 3, Češka 2 i Norveška, Belgija, SAD, Holandija, Finska, Švicarska, Italija, Švedska i Rusija po jedan delegat.”, znači 59 delegata iz 15 zemalja.

Helsingborg, 10. marta – Udruženje ”BiH-S-04”, u saradnji sa Društvom ”BiH Žena 2000”, organi-zovalo proslavu Međunarodnog dana žena. Fantastično veče uz goste iz Danske, Malmö-a, Land-skrone… Muzika, tombola, mladi recitatori, drama… super program kao i atmosfera. Sala bez slobodnog mjesta, a prisutni od 2 - 80 godišnjaka (E. D.).

Skövde, 9. marta – Udruženje ”Behar” Skövde organizovalo proslavu Međunarodnog dana žena uz nastup mješovitog hora ”Behar” i bogat kulturno-zabavni program. Posebna tombola za muškarce (pribor u stilu: operi sam, specijalni džogeri prilagođeni muškom polu itd.) i žene (sponzori Ejub Vejzović, Rey Mesić itd.)… izvanredna atmosfera u prepunim prostorijama udruženja (H. T.).


Dennis Andersson Ann-Louise Friberg Berit Nygren

Barbro Aldén, Lisa Ekblom, Lennart Karlsson, Ann-Louise Friberg, Fredrik Almbratt i Dennis Andersson

Oblasne organizacije Obrazovnog saveza NBV (Nykterhetsrörelsens Bildningsverksamhet) početkom

svake godine predstavljaju planove svo-jih cirkela i kulturnih aranžmana. NBV Väst je to ove godine uradio u saradnji s Våra Gårdar, saveznim udruženjem za društvene lokale trezvenjačkog pokreta.

U kino-sali Park u Vari se 27. januara okupilo skoro 200 osoba uključenih u razne vidove aktivnosti NBV Väst i Våra Gårdar kao vođe studijskih kružoka (cirkela), kontakt osobe itd.

Prisutne su pozdravili Ann-Louise Friberg, šef aktivnosti NBV Väst, Barbro Aldén, NBV-konsulent u Vari u ulozi domaćina ovog susreta, kao i Lennart Karlsson i Fredrik Almbratt iz Våra Går-dar.

Internet stranica www.nbv.se sadrži de-taljne informacije o studijskim kružocima a ja ću ovdje kraće opisati kulturne aran-žmane predstavljene tog dana u Vari.

DENNIS ANDERSSON, jedan od glavnih osnivača i general Gothia Cupa, je

vrlo nadahnuto govorio o počecima te sportske manifestacije.

Dan ideja i inspiracijasa NBV Väst i Våra Gårdar

Piše: Hajrudin Hajrica ZUKANOVIĆ

NBV Väst i Våra Gårdartokom Dana ideja i inspiracija 27. januara u Vari, uz izvanre-

dan cjelodnevni program, predstavili cirkele, kulturne

aranžmane i ostale aktivnosti planirane za proljeće 2007.


Barbro Aldén Susanne Lind & Marco Rios

EN NAGEL I ÖGAT – TRN U OKU (bukval-no: nokat u oku) je snažna i angažovana

pozorišna predstava Mirjane Rakuljić Feldt, autorice hrvatsko-finskog porijekla, a koju je režirala Louise Böregård.

Predstavu je izveo FolkTeatern iz Göte-borga, a o radu te kulturne ustanove govo-rio je šef teatra Gugge Sandström.

Sreću se dvije mlađe ljekarke (igraju Vik-toria Folkesson i Archana Khanna). Jedna je upravo završila svoj volonterski period u Sudanu, dok je druga radila u jednoj bol-nici u Švedskoj. Dvije prijateljice pokušavaju ponovo uspostaviti kontakt, uprkos razlika u izborima i pogledima na život.

Komad razmatra pitanja morala i lične odgovornosti: imamo li pravo zatvarati oči pred onim što se dešava u svijetu? Milioni

NBV Väst och Våra Gårdar har den 27 januari 2007 på Godtemplargården/

Park Bio i Vara med en gemensam satsning anordnat en Idé- Inspirations- och Upptaktsdag.

Nästan 200 åhörare har samlats för att få ett smakprov av NBV:s kursverksamhet under våren.

– Počelo je kao luda ideja nekolicine sportskih aktivista u Göteborgu bez ikakve finansijske podrške, a dovelo do najvećeg i najinternacionalnijeg omladinskog doga-đaja na svijetu, što niko od nas tada nije mogao ni sanjati.

975. se okupilo 275 ekipa a prošle go-dine je učestvovalo oko 730,000 omladi-naca u preko ,500 ekipa. To su fantastične cifre, ali je naš osnovni cilj da putem fud-bala bliže povežemo mladost cijelog svije-ta, da Gothia Cup bude mjesto susretanja, sticanja znanja i respektovanja različitosti. Mjesto gdje se različitosti u religiji, boji kože i ostalom brišu u korist radoznalosti i prijateljstva. Susret koji mladima daje nade u bolju budućnost, rekao je, između ostalog, Dennis Andersson.

DUKADE BORD (POSTAVLJEN STO) je cijeli niz ideja i preporuka za studij-

ske kružoke i kulturne aranžmane koje je predstavio NBV Väst u saradnji s ostalim trezvenjačkim organizacijama.

O tome su govorili Ann-Louise Frib-erg, Börje Olsson, Berit Nygren, Magnhild Andreasen, Barbro Aldén, Sten Fahlén, Fredrik Almbratt itd.

ljudi su u bijegu a ogroman broj umire svake godine od bolesti i nedostatka hrane. Zar nismo dužni otvoriti oči ili je možda bolje pognuti glavu i posvetiti se problemima koji su tu, oko nas? Ali, koliko dugo se može živjeti s trnom u oku?

SUSANNE LIND & MARCO RIOS su nastu-pili na kraju programa čime je organiza-

tor ovog susreta postigao pun pogodak jer su oni svojim nastupom dobro razdrmali i digli na noge cijelu salu već zasićenu mno-gobrojnim aranžmanima priređenim tog dana. Susanne i Marco su tokom tog jed-nosatnog koncerta predstavili dio svog vrlo bogatog repertoara från dagis till ålder-domshem (od dječijeg vrtića do staračkog doma) i spletove latinoameričkih i švedskih pjesama na oba jezika.

Susanne Lind, Šveđanka južnjačkog tem-peramenta, svira violinu od svoje 2. godine a švedska narodna muzika joj je specijalnost. Upoznao sam je prije par godina i tom pri-likom smo za švedsku publiku i Radio 4 za-jedno prezentirali bosansku i makedonsku muziku, ona na violini, a ja na harmonici.

Marco Rios je muzički umjetnik i stvaralac iz Perua koji godinama živi u Švedskoj. Kao vrstan gitarista, zabavljač i muzički autor, Marco je znatno doprinio popularnosti latinoameričke muzike u Švedskoj i švedske muzike u ogromnim dijelovima svijeta u kojima se govori španski.

ANN-LOUISE FRIBERG nam je na kraju rekla da su ranije priređivali kraće idejne

večeri a ovo je prvi put da NBV Väst i Våra Gårdar zajedno predstavljaju svoje planove u jednom dužem programu. Prezadovoljna je i kaže da sad slijedi priprema materijala za studijske kružoke i kulturne aranžmane.


HAR DU TÄNKT PÅ HUR MYCKET VATTEN det går åt för att odla en apelsin? NBV sätter den globala

vattenproblematiken i fokus. Med foto-graf och filmare reser vi längs med Jor-danfloden, till Döda havet och in i Väst-banken. Häng med!

Vi landar i Jaffa-apelsinernas hemland – ett land som varje år exporterar stora mängder vatten i form av saftiga fruk-ter och grönsaker. Ett land där det finns lite vatten. Precis som i grannländerna, där människor kämpar för att få vatten, vilket ofta glöms bort på grund av de politiska konflikterna. Miljöexperterna från miljöorganisationen Jordens Vän-ner Mellanöstern hjälper oss se de stora vattenfrågorna i Israel, Palestina och Jor-danien.

Längs med den torra vägen genom Is-rael ligger de konstbevattnade odlingarna efter varandra.

– Hur i hela världen ska vattnet räcka till alla odlingarna, undrar Kerstin Axels-son, som arbetar för NBV.

Vi åker förbi Gennesarets sjö, upp mot Golanhöjderna. Vi blir påminda om att vatten är en del i de politiska konflikter-na. Just här har Israel och Syrien och även Jordanien bråkat om land och vatten.

Nedre delen av Jordanfloden, som gränsar till Israel och Jordanien, är nu-

mera inte mycket mer än avlopp som ständigt pumpas ut. Tillflödet av sötvat-ten är minimalt i den flod som har stor betydelse för både muslimer, kristna och judar. Vatten som skulle ha runnit ge-nom Jordanfloden avleds för att framför allt konstbevattna bananodlingarna, avo-kado och citrusfrukter som exporteras till Europa. Det går till exempel åt 50 li-ter vatten för att få fram en normalstor apelsin.

– Vi exporterar vårt vatten billigt, kon-staterar Mira Edelstein på miljöorganisa-tionen Jordens Vänner Mellanöstern.

FÖR ATT FÅ RÄTSIDA PÅ VATTENPROB-LEMATIKEN i området krävs samar-bete. Och det är just det Jordens Vänner Mellanöstern arbetar för. Förutom att miljöspecialister från Palestina, Israel och Jordanien samarbetar kring de ge-mensamma vattenproblemen har de skapat samarbetsprojekt mellan skolor, byar och folk i ledarpositioner.

Av: Ann-Sofie ROBERNTZ

– Jag hade tidigare svårt för israeler, men genom projektet har jag fått många positiva erfarenheter. Vatten kan skilja människor åt, men det kan också föra oss samman, säger den jordanske läraren Mohammad Tayeer.

Ekoturismen som ska ersätta de vat-tenförbrukande stora hotellen är också något man försöker marknadsföra. De stora miljökonsekvenserna som skapar sår i naturen måste nämligen akut åtgär-das.

– Titta bara vad som händer med ”sinkholes”!

Kerstin Axelsson syftar till de jättelika kratrar som uppstått både på israelisk och palestinsk sida av Döda havet, ett hav som sjunker med cirka en meter per år. Vilket betyder att stora områden som tidigare varit havsbotten, blivit livsfarliga att beträda. När sötvatten sipprar genom jorden löser det upp saltet som finns i stora underjordiska saltgrottor. På den jordanska sidan sjunker bananodlingar bokstavligen genom jorden.

– Det här med miljön är otroligt spän-nande. Jag skulle definitivt kunna tänka mig att åka tillbaka hit. Men nu har vi hårt arbete framför oss för att få ihop allt spännande material till en lika spännande utställning och studiesatsning, förklarar Kerstin.

Fakta:

Vattenförbrukningen per dag och person:▪ Israel 300 liter ▪ Palestina 60-90 liter ▪ Jordanien 120-150 liter▪ Sverige 200 liter

Världens vatten– vårt vatten

Aktuellt om världens vatten på NBV

NYKTERHETSRÖRELSENS BILDNINGSVERKSAMHET


Vattenbristen har gjort att bönderna i den palestinska staden Al’Auja inte kan odla alla sina åkrar (Foto: Maria Zerihoun)

Vattenkällorna sinar när de vattenkrävandegrödorna som bananer odlas i de ökenliknande områdena (Foto: Ann-Sofie Roberntz)

Döda havet drar många turister och är känt för sin hälsobringande lera. Havet sjunker en meter per år, men Jordens Vänner hoppas att ekoturis-men ska kunna ersätta de vattenkonsumerande odlingarna och rädda de sinande vattenkällorna. (Foto: Maria Zerihoun)

Utställning och studiematerial

Intresserad av vattnets framtid?

NBV kan erbjuda studiematerialet Värl-dens vatten – vårt vatten och en utställn-ing med starka bilder från Mellanöstern, kontakta:

▪ ditt lokala NBV-kontor www.nbv.se

▪ eller Ann-Sofie Roberntz, projektle-dare, 08-672 61 05, 073-372 63 05.

Svjetska voda – naša voda

Da li ste razmišljali koliko vode treba za uzgoj na-randži? NBV stavlja globalnu problematiku vode u

fokus. S fotografom i snimateljem putujemo duž rijeke Jordan do Mrtvog mora i na Zapadnu obalu.

Spustili smo se u domovinu Jaffa-narandži, zemlju koja svake godine izvozi veliku količinu vode u vidu sočnog voća i povrća. Zemlju u kojoj ima malo vode. Isto kao i u susjednim zemljama gdje se ljudi bore za vodu što se često zbog političkih sukoba zaboravlja. Stručnjaci za pitanja životne sredine iz organizacije za zaštitu životne sredine Jordens Vänner Mellanöstern nam pomažu da upoznamo veliki problem vode u Izraelu, Palestini i Jordanu.

Duž suhog puta kroz Izrael se prostire niz umjetno navodnjavanih plantaža.

– Zar može voda doteći za sve te plantaže, pita se Kerstin Axelsson, koja radi za NBV.

Vozimo se kraj Genezaretskog jezera, gore prema Golanskoj visoravni. To nas je podsjetilo da je voda dio političkih sukoba. Baš tu su se Izrael, Sirija i Jordan zakačili oko zemlje i vode.

Donji tok rijeke Jordan, koji dijeli Izrael i Jordan, nije sada ništa drugo do otpadna voda koja se stalno ispumpava. Minimalan je dotok slatke vode u tu rijeku koja ima veliko značenje i za muslimane i za kršćane i za Jevreje. Voda koja bi tekla rijekom Jor-dan se odvodi da bi prije svega umjetno navodnila plantaže banana, avokada i limunskog voća koje se izvozi u Evropu. Npr. 50 litara vode treba za jednu narandžu normalne veličine.

– Mi jeftino izvozimo našu vodu, zaključuje Mira Edelstein iz organizacije Jordens vänner Mellanöstern.

Za pravo rješenje problema vode u oblasti potrebna je saradnja. A Jordens Vänner Mellanöstern rade upravo na tome. Osim što specijalisti za zaštitu životne sredine iz Palestine, Izraela i Jordana sarađuju oko zajedničkog problema vode, uradili su i projekat o saradnji škola, naselja i osoba na važnim pozicijama.

– Ranije mi je bilo teško s Izraelcima, ali sam kroz projekat stekao mnoga pozitivna iskustva. Voda može podijeliti ljude, ali nas također može i povezati, kaže jordanski nastavnik Mohammad Tayeer.

Ekoturizam koji bi zamijenio velike hotele, potro-šače vode, se takođe pokušava lansirati. Ogromne posljedice po životnu sredinu koje ostavljaju rane u prirodi se moraju hitno otkloniti.

– Vidi samo šta se dešava sa ”sinkholes”!Kerstin Axelsson misli na goleme kratere koji su se

pojavili i na izraelskoj i na palestinskoj strani Mrtvog mora koje tone za oko jedan metar godišnje. To znači da će velike oblasti koje su ranije činile dno mora postati opasne za hodanje. Slatka voda prodirući u zemlju rastvara so u velikim podzemnim slanim grotlima. Na jordanskoj strani plantaže banana do-slovno tonu u zemlju.

– Ovo sa životnom sredinom je nevjerovatno uzbudljivo. Ja bih konačno mogla zamisliti da se ovdje vratim. Ali sad je pred nama naporan rad na povezivanju svog uzbudljivog materijala za jednu jednako uzbudljivu izložbu i studijski dio, objašnjava Kerstin.


Buduća Fi

UPRKOS DOSTA TANKOM REZUL-TATU PARLAMENTARNIH IZBORA, Gudrun Schyman je i dalje puna

entuzijazma i borbenog žara. Ona govori o kolektivom osjećaju ponosa u stranci i kako se članovi svo vrijeme zajedno unaprjeđuju. Tu se okupljaju osobe koje nikad ranije nisu bile politički aktivne s iskusnim femi-nisticama iz antirasističkih organizacija, prihvatilišta za žene, HBT (homoseksualni, biseksualni i travestiti) ili sindikalnih pokre-ta. Oni skupa grade široku alijansu koja čini Fi-ovo članstvo.

– To je nešto historijski novo – smatra Gudrun Schyman i poriče da ta šarolika mješavina aktivista vodi destruktivnim unu-trašnjim sukobima. U odnosu na njena ra-nija politička iskustva, ona radije doživljava Fi kao čudo jedinstva. Ona takođe smatra da se jedino polazeći od tako širokog sa-stava kakvog ima Fi može stvoriti dovoljno jaka organizacija radi formulisanja, i ostva-renja, zahtjeva.

Gudrun Schyman smatra da politička diskusija – i razumijevanje – idu rutinski:

– Mnogi su postojani u desničarskim i ljevičarskim idejama i vide to kao jedinu političku osnovu. To je kao Berlinski zid u glavi.

Ona blokovsku politiku vidi kao opa-snost za demokratiju à la Gudrun Schy-man i nada se da će Fi moći proširiti de-batu.

– Svakako da je sukob između rada i kapitala živ – kaže ona – ali se čini greška ako se vjeruje da je to jedini društveni su-kob. Ona smatra da unutar ljevice, šire posmatrano, ne postoji neka nepravda koja se računa većim problemom od kla-snog sukoba.

ŽENA I POLITIKA

Piše: Anna AMNÉUS

“Sexismen i samhället fortsätter att finnas. Jag viger inte mitt liv åt

snygga skrivelser. Varför har vi en verk-lighet med manligt våld mot kvinnor när i princip alla partier skrivit in ordet feminism i partiprogrammen?” Gudrun Schyman betonar att det viktiga faktiskt är att agera.

Faktumet att dagens politiska partier präglas av patriarkala strukturer förs-vårar en seriös diskussion om feminism och feministisk politik.

I mars har Fi (Feministiskt initiativ) sitt årsmöte. Efter att ha utstått kritik, smutskastning och ett dåligt valresul-tat, ska partiet nu sätta kursen för det framtida arbetet. Hur ser Gudrun Schy-man på kritiken och framtiden?

Feministička inicijativa (Fi) marta mjeseca ima svoju Godišnju skupštinu. Nakon kritika, podmetanja i lošeg izbornog rezultata, stranka će utvrditi smjernice za budući rad. Kako Gudrun Schyman gleda na kritike i budućnost?

– Ali patrijarhat je, uprkos svemu, postojao hiljadama godina: znatno pri-je uspostavljanja desnog i lijevog bloka – nastavlja ona i smatra da je nemoguće gradirati različite vrste ugnjetavanja.

ISTINA JE DA DANAŠNJE POLITIČKE STRAN-KE prožete patrijarhalnim strukturama sprječavaju ozbiljnu diskusiju o feminizmu i feminističkoj politici.

– To je temeljna kritika s moje strane nakon svih mojih godina u politici – kazu-je ona – stranačka politika je patrijarhalna i dozvoljava ženama koje žele diskutovati o feminizmu da imaju svoje susrete uz ručak ili slično.

Pokretanje feminističkih pitanja unutar

nekih od parlamentarnih stranaka može takođe ženi upropastiti eventualnu političku karijeru:

– Govoriš li o pravima žena, onda si čangrizavi babac. Da bi se uspjelo u stranci, mora se igrati po patrijarhalnim uslovima.

Svakako da su parlamentarne stranke iz-radile spise u kojima zahtijevaju povećanu ravnopravnost, ali to očito nije dovoljno, smatra Gudrun Schyman:

– Seksizam u društvu nastavlja posto-jati. Ja ne posvećujem život dotjeranim spisima. Zašto imamo stvarnost s muškim nasiljem nad ženama kad su u principu sve stranke upisale riječ feminizam u stranačke programe? Ona naglašava da je ustvari važno djelovati.

Foto

: Lei

f R. J

anss

on/S

canp

ix/R

eute

rsJane Fonda i Gudrun Schyman tokom izborne kampanje septembra prošle godine u Stockholmu


Ni kao aktivan ljevičar nije Gudrun Schyman doživjela da može pokretati feministička pitanja u željenoj mjeri. Iako je Vänsterpartiet, prema njoj, parlamen-tarna stranka koja je u feminističkom smislu otišla najdalje. Da to nije dovoljno, je drugo pitanje:

– Ja se ne mogu pretvarati da ta politika funkcioniše i da je prihvatila konsekvence od mojih znanja. Ona naravno cilja na vlastito napuštanje i svoj angažman u Fi.

FORMIRANJE JEDNE FEMINISTIČKE STRAN-KE je jednostavno bilo jedino ispravno, prema Gudrun Schyman. Ona vjeruje da je imperativ imati mandat birača da bi se mo-gla pokretati feministička pitanja. Inače ona nestaju među drugim prijedlozima, debata-ma i spisima. Nešto što se ne dešava ako se učestvuje na izborima s izričitim zahtjevom o rušenju patrijarhata. Prema Gudrun Schyman, Fi je mobilisala feministe koji su spremni voditi realpolitiku.

– Srž politike je prepoznati konflikt – nastavlja ona – ali je takođe prihvatiti upravo kao konflikt. To ostale stranke nisu uspjele, prema njenoj analizi.

Fi je bila izložena mnogim kritikama nakon osnivanja. Od lijevoorijentisanih se često čuje argument u stilu da stranka okuplja samo žene iz srednje klase i tete iz kulture. Je li to tako? Ne, smatra Gudrun Schyman koja je ranije čula argumente.

– Postoje mnoga izvrdavanja da bi se izbjegla diskusija o feministički formulisa-nim pitanjima. Ona kaže da je čula jedan drugi argument da Fi nikad neće uspjeti jer se koriste teške riječi kao genus i patrijar-hat.

To ipak nije bio problem za ranija poli-

tička pitanja, prema Gudrun Schyman koja za primjer uzima EMU da bi ukazala na dvostruki moral:

– Oni se razbacuju riječima, uglavnom na najkraće vrijeme, kad se treba pokazati vjerodostojnim.

Nisu to riječi koje su provokativne, već njihovo feminističko značenje.

JESENJI PARLAMENTARNI izbori jedva da su bili uspješni za Fi. Gudrun Schyman je ipak iskreno nadahnuta dok govori o budućnosti stranke. Odakle joj snaga?

– Nešto će se činiti, takva sam ja – kaže ona i pojašnjava – politika nije sama sebi cilj. Mora se lično djelovati da bi se posti-gle promjene.

Tako, nekoliko mjeseci nakon izbora, ona nastoji izgraditi organizaciju na lo-kalnom nivou. Dosta toga treba uraditi u komunama:

– Kako izgleda radna sredina za žene? Kako funkcioniše društvena briga o djeci? Govori li se o genusu u školi? Postoje li prihvatilišta za žene?

Usto će se Fi pojavljivati na demon-stracijama i debatama. Zadatak Fi-a je i obrazovanje odraslih (folkbildning) što je jedini način prekidanja uspostavljenih stranačkih monopola pri formulisanju problema.

– Imamo golemo samopouzdanje – kaže Gudrun Schyman i nastavlja o svojim partijskim drugovima – mi kao osobe ra-stemo zajedno. Ako se jednom vidi kako to izgleda onda se ne može ići natrag.

(Tekst je prenesen iz antirasističkog časopisa Mana br. 6 2006/ 2007. i uz odobrenje autorice ovdje preveden na bo-sanski, H.T.)

Foto

: Ben

gt-Å

ke P

erss

on

Feministiskt initiativ är en ideell or-ganisation, bestående av kvinnor

och män som inte längre vill vänta på att de etablerade politiska partierna ska driva de feministiska frågorna. Feminis-tiskt initiativ fortsätter den kamp och det arbete som kvinnor under lång tid utfört för att förbättra sina liv. Femi-nistiskt initiativ sätter de feministiska frågorna högst upp på den politiska dagordningen.

Vilka mål har Fi?

Det närmaste året kommer vi att for-mulera en stark och tydlig feministisk politik med konkreta krav och förslag. Vi hoppas att så många som möjligt en-gagerar sig för att vara med och påver-ka vår politik.

Varför behövs Fi när nästan alla etablerade partier i dag säger sig vara feminsitiska?

De etablerade politiska partierna förmår inte utmana könsmaktsordningen på allvar. Utredning efter utredning tillsätts medan viktiga beslut för jämställdheten skjuts på framtiden. Trots de rättigheter som kvinnor genom envist arbete och hård kamp lyckats uppnå, så förmår dagens politiska system inte förverkliga ett jämställt samhälle. Det närmaste året kommer vi ägna åt att formulera en stark och tydlig feministisk politik med konkreta krav och förslag. Om vi får till-räckligt starkt stöd kommer vi att driva kraven i nästa valrörelse och därefter i riksdagen. Feministiskt initiativ kommer tillföra politiken en ny dimension.

Vilka är med i Fi?

Medlemmarna i Fi har erfarenheter från olika miljöer och forum. Vi har olika kul-turella identiteter, politiska erfarenheter och sexuella preferenser. Det som enar oss är att vi ser att män är överordnade kvinnor i samhället och att vi vill göra något åt detta.

Får män vara med?

Ja. Fi välkomnar alla som solidariserar sig med vårt arbete.

Hur kan jag stödja Fi?

Fi kommer att behöva arbetsinsatser på alla nivåer. Din kunskap och kraft är där-för till nytta. Du kan till exempel starta en lokalförening på din ort. Maila till [email protected] eller ring 0706-100 190 och berätta var du bor och vad du vill göra. Vill du skänka pengar utöver medlemsavgiften går det också bra.

www.feministisktinitiativ.se

Gudrun Schyman

Koliko ste zdravi?

Test: Uzmite krojački centimetar i izmje-rite struk i bokove. Podijelite zatim obim struka s obimom bokova. Primjer: struk 76, bokovi 96 centimetara = 76/96 = 0,79. Ako ste žena – odnos treba 0,8 ili manji, ako ste muškarac – odgovarajuća cifra je ,0.

Posljedice: Ova metoda daje bolju sliku od tradicionalne BMI-vrijednosti (indeks tjelesne mase), koja samo kazuje o masi (težini) u odnosu na visinu. BMI zapravo ništa ne govori o tome da li se tijelo sa-stoji od mišića. Zdravstveno je jako važno kako su kilogrami raspoređeni po tijelu. Mnogo je zdravije imati oblik kruške s ravnomjerno raspoređenim masnim tkivom, posebno kod žena po bedrima, stražnjici itd, nego po stomaku što je naj-manje zdravo i može biti faktor opasnosti većeg broja bolesti povezanih s načinom života. I ovu i BMI metodu treba ipak uzeti s dozom rezerve. Najvažnije je da se pogledate u ogledalu i donesete obje-ktivan sud o svom tijelu. Možete ”pasti” prema metodi mjerenja a da vam zdrav razum kaže da ste potpuno u redu. Razlog može biti npr. da ste vitka žena s muškom figurom, tj. s uskim bokovima i manje izraženim strukom.

Savjet: Ako ste nesigurni u vezi oblika tijela, trebate potražiti savjet ljekara. Ako je previše masnog tkiva raspoređeno po stomaku, trebate se toga osloboditi tako što ćete manje jesti ili se više kretati. Razmislite odakle dolaze vaši kilogrami. Mnogi tumače da se gojaznost uzrokova-na alkoholom uglavnom raspoređuje po stomaku. Osobe pod stresom su sklonije

ZDRAVLJE: TESTIRAJTE SAMI SEBE

Jesu li vaši mišići preslabi? Spavate li dovoljno? Kako stojite s pamćenjem i kakav je vaš odnos prema alkoholu?

Testirajte sebe s deset jednostavnih testova koji ”mjeretemperaturu” vašeg zdravlja.

masnom tkivu u obliku jabuke nego u obliku kruške. Hormon stresa kortizol takođe utiče na raspodjelu masnoća po stomaku.

Test: Najjednostavniji kondicioni test je Coopertestet koji se sastoji u tome da što brže trčite tokom 2 minuta i zatim izmjerite pretrčanu razdaljinu (kilo-metar-satom u kolima ili na biciklu). Ako možete pretrčati 2,000 metara, onda ste u prihvatljivoj zdravstvenoj formi. Ako imate neku povrjedu koja sprječava trčanje, onda možete alternativno kori-stiti ,6-km-test, odnosno prehodati ,6 kilometara za 7 minuta bez izražene za-dihanosti.

Posljedice: Vaša kondicija je mjera do-brog uzimanja kiseonika i rada srca. Istraživanja pokazuju da se kod zdravlja

ne radi samo o kondiciji. Najbitnije je ko-ristiti najvažnije grupe mišića i biti aktivan najmanje 30 minuta dnevno. Može se biti zdrav i bez izuzetno dobre kondicije. Ali ako vam je kondicija vidno loša to može imati negativne posljedice po zdravlje u vidu kardiovaskularnih i drugih bolesti.

Savjet: Kondicija se može poboljšati rela-tivno lahko i to ide dosta brzo. Mogu se koristiti sve aktivnosti koje zahtijevaju kiseonik, odnosno svi oblici fizičkih ak-tivnosti koje ubrzavaju puls.

Test: Sjednite na običnu stolicu sa sto-palima postavljenim ravnomjerno na pod i rukama prekrštenim na prsima. Uključite štopericu (ima je većina mobitela) ili digi-talni sat ispred sebe. Zatim se ustanite pot-puno uspravljenih nogu i ponovo sjedni-te i tako ponavljajte onoliko puta koliko možete stići za 30 sekundi. Držite stalno prekrštene ruke na prsima. Vježbu trebate ponoviti najmanje 20 puta za 30 sekundi, u suprotnom su veliki mišići nogu i donjeg dijela tijela preslabi.

Posljedice: Mišići nogu i donjeg dijela ti-jela čine veliki dio ukupne mišićne mase i zato se moraju držati u dobroj formi jer upravljaju sagorijevanjem i pojačavaju cir-kulaciju. Ako su veliki mišići zadnje strane tijela preslabi to može izazvati bol u leđima jer isti čine dio sklopa mišića koji pomažu uspravnom držanju leđa.

Savjet: Ovdje pomaže svaka vježba pri kojoj nosite vlastitu težinu. To može biti trčanje ili hodanje. Možete takođe iza-brati trening snage tih mišićnih grupa ili plivati radi bolje muskulature u nogama i


Hur hälsosam är du? – testa dig självÄr dina muskler för svaga? Får du

tillräckligt mycket sömn? Hur står det till med minnet och har du ett häl-sosamt förhållande till alkohol?

Testa dig själv med tio enkla test som tar tempen på din hälsa. Och läs vad du kan göra om du blir under-känd.

Hur hälsosam är din kroppsform, din kondition, musklerna i dina ben och din underkropp, musklerna i din överkropp, din bäckenbotten, din smi-dighet, din matsmältning, din relation till alkohol, din sömn och ditt minne?

Linija

Kondicija

Mišići nogu i donjeg dijela tijela

donjem dijelu tijela.

Test: Legnite na pod na dlanove i koljena. Ispravite leđa i postavite ruke pravo is-pod ramena s prstima naprijed. Izmjerite štopericom broj sklekova koje možete ura-diti za minutu. Trebate spustiti nos što niže da svakog puta dotakne pod i uraditi najmanje 20 takvih sklekova, u suprotnom su mišići gornjeg dijela tijela preslabi.

Posljedice: Nije zdravo za tijelo i cirku-laciju imati netrenirane mišiće i posebno je važno držati u formi mišiće gornjeg dijela tijela jer u suprotnom postoji rizik velikih i bolnih infiltracija u potiljku, ra-menima, rukama i glavi.

Savjet: Trening snage ili plivanje pomažu slabom gornjem dijelu tijela.

Test: Ne idite u toalet sve dok se mokraćni mjehur potpuno ne napuni i zaista morate mokriti. Opustite se i ponovo stegnite. Ako odmah možete potpuno zaustaviti mlaz onda su mišići međice u dobroj for-mi. U suprotnom trebate vježbati svoju međicu.

Posljedice: Slabi mišići međice mogu izazvati inkontinenciju (nemogućnost kontrolisanja mokrenja). Možda ste već primijetili da se pojavilo par kapljica dok kašljete ili se smijete i to će biti samo gore. To je leglo infekcija mokraćnih puteva i to takođe uzrokuje lošiji polni život. Uvježbana međica daje bolje i lakše or-gazme.

Savjet: Međicu možete trenirati u kolima ili u redu za čekanje – bez trenirke ili op-reme za vježbanje. Nema veze da li ležite, sjedite ili stojite. Zamislite da ćete ići u toalet i stegnite debelo crijevo. Tako ćete doći do mišica međice. Brojite polahko do 0 i opustite se. Ponavljate vježbu 5 puta dnevno. Za par sedmica ćete puno bolje osjećati mišiće međice a nakon par mjese-ci ćete primijetiti da je automatski stežete dok kišete ili kašljete.

Test: Primaknite noge i blago povijte kolje-na. Pokušajte ispružiti ruke do poda. Ako možete vrhovima prstiju dotaći pod onda su vaša leđa dovoljno gipka. Ispravite se ponovo i podignite glavu. Podignite desnu ruku iznad glave i dohvatite lijevo uho. To trebate uraditi bez okretanja glave i da ne osjetite bol. Ponovite vježbu lijevom ru-kom i dohvatite desno uho.

Posljedice: Veoma važno za vaše zdravlje je održavanje gipkosti radi pune pokret-nosti zglobova i da bi bili sigurni da vaši mišići rade optimalno. Ako ih ne koristite onda se izlažete opasnosti da tijelo bude ukočeno u zglobovima i mišićima. Rezultat je slabija pokretljivost, brzina i fina moto-rika. Ako izgubite gipkost tada se istovre-meno izlažete i većoj opasnosti od oštećenja vlakana mišićnog tkiva. Posebno je važno da velike mišiće zadnje strane butina održavate gipkim jer postoji veza između njihovog ste-zanja i tendencija bola u krstima i leđima.

Savjet: Krećite se što više. Možete even-tualno mijenjati vježbe tako da trenirate cijelo tijelo. Gimnastika, Aleksandrova tehnika (alexanderteknik), pilates i joga su zdravi i primjenjivi za održavanje krjepko-sti i gipkosti tijela. Ako trčite ili igrate neku od igara loptom, trebate se temeljno za-grijati i istegnuti cijelo tijelo, prije i poslije treninga.

Test: Pratite tokom nekoliko dana stanje vaše probave. Potpuno ispraznite crijeva najmanje jednom dnevno i to ne smije biti teško ili bolno. Zatvor ili previše zraka u stomaku je znak teške probave i alarm kojeg ne smijete zanemariti.

Posljedice: Periodičan zatvor je znak da nešto nije u redu u vašem probavnom sistemu, a zatvor je nezdrav za tijelo. Ako probavni sistem loše radi, tijelo ne prima hranljive materije u potrebnoj mjeri i vi se izlažete opasnosti da otpadne i otrovne materije prodru u krv.

Savjet: Loša probava često zavisi od ba-nalnih stvari, npr. nedovoljne količine vode u organizmu. Pijte više vode. Probava usto zahtijeva vlakna i kretanje. Zatvor je često posljedica stresa jer hormoni stresa koče probavu. Ako imate previše zraka u stomaku, a nemate problema s probavom, trebate provjeriti vašu konzumaciju mine-ralne vode i gaziranih sokova.


10testova koji

”mjeretemperaturu”

vašegzdravlja

Mišići gornjeg dijela tijela

Perineum (međica)

Gipkost

Probava

Test: Koje tvrdnje odgovaraju?▪ Redovno prelazim preporučenu grani-

cu od maksimalno 14 jedinica sedmično za žene i 21 jedinice za muškarce.▪ Okolina već govori da pretjerano pi-

jem.▪ Ne mogu zaspati a da ne popijem

koju.▪ Dešavalo mi se da vozim kola iako nije

bilo sigurno da su promili alkohola bili u dozvoljenim granicama.▪ Više puta se dešavalo da pogriješim

na poslu ili zanemarim porodicu uslijed prepijanja prethodnog dana.▪ Ne pijem tokom sedmice već cijelu

sedmičnu porciju popijem petkom i subo-tom uveče.

Odgovor: Svi odgovori upućuju na pro-blematičan odnos prema alkoholu. Ne tre-bate biti alkoholičar da biste doživjeli više kriza. Međutim, trebate razmisliti da li koristite alkohol na pravi način – npr. kao sredstvo za spavanje jer ste pod stresom, preopterećeni ili nezadovoljni životom.

Posljedice: Alkohol u prekomjernim ko-ličinama može oštetiti organe a alkohol ubija nervne i ćelije mozga. Neosporno je zdravije biti potpuni trezvenjak nego piti. Ipak ne postoji neka veća opas-nost od štetnih posljedica ako se držite preporučenih granica. Koristite li alkohol za utjehu tada možete uploviti u pretjera-no konzumiranje – ili zanemariti problem koji se mora riješiti.

Savjet: Najbolje za tijelo je da podijelite vašu potrošnju tokom cijele sedmice

umjesto da je popijete za jedno veče. Ako se priviknete na svakodnevnu upotrebu alkohola tako da npr. ne možete zaspati bez toga – potrebna vam je pristojna pauza jer je vaš tolerancijski nivo u porastu zbog konzumacije. Provjerite da li pijete jer vam nešto nedostaje, radi utjehe ili da prigušite osjećanja kojima ne možete vladati – i učinite nešto zbog toga. Razgovarajte npr. s terapeutom.

Test: Označite tvrdnje koje odgovaraju:▪ Po pravilu teško zaspem uveče.▪ Često se prerano probudim i više ne

mogu zaspati.▪ Često imam more (teške snove).▪ Često mi se dešava da skoro zaspem

tokom dosadnih sastanaka, za volanom ili ispred TV-a, premda obećam sebi da to neću raditi.▪ Nikad se ne probudim prije budilnika.▪ Za vrijeme odmora mogu spavati

skoro nekoliko dana zaredom prije nego se skroz ne naspavam.▪ Često koristim tablete za spavanje ili

alkohol.

Odgovor: Bilo koja od gornjih tvrdnji je dovoljna da se zamislite je li vaš san dovoljno dobar.

Posljedice: San je jedna od najvažnijih pretpostavki za vaše zdravlje u cijelosti. Loš san je često uzrokovan stresom i neriješenim problemima, ali problemi sa spavanjem i osjećaj hronične premoreno-sti mogu takođe biti uzrokovani higijenom spavanja: Neke osobe trebaju redovniji i mirniji san od drugih.

Savjet: Ako je stres uzrok vaše nesanice – morate naravno pokušati riješiti temeljne probleme. Međutim, možete sebi pomoći tako što ćete jedan sat prije spavanja ura-diti nešto za opuštanje, tako da mozak tada ne radi punom parom. Napišite listu sutrašnjih zadataka tako da prenesete misli iz glave na papir. Odbacite večernju kahvu i vježbanje kasno poslijepodne ili rano uveče. Izbacite TV i kompjuter iz spavaće sobe. Spavaća soba je za spavanje i ljubav i nizašta drugo. Razmislite da li možda podcjenjujete vašu potrebu za spavanjem. Normalno je spavati najmanje osam sati da bi se osjećali potpuno odmorno.

Test: Uzmite papir i olovku. Pogledajte slijedeće riječi 30 sekundi:▪ konj▪ TV▪ kola▪ plavo▪ vila▪ samoposluga▪ stablo▪ žuto▪ parfem▪ cucla

Pokrijte te riječi i napišite ih na papiru. Ako se sjećate 7 od tih riječi tada imate zadovoljavajuće i prosječno kratkotrajno pamćenje.

Posljedice: Nije baš sigurno da je vaše kratkotrajno pamćenje općenito gledano loše ako se ne može sjetiti više od 7 riječi. Međutim, razmislite o tome da li imate problema pri pamćenju detalja, poruka i ostalog. Možda niste naviknuti da aktivno koristite vaše kratkotrajno pamćenje. Tu se takođe može raditi o stresu koji nega-tivno utiče na kratkotrajno pamćenje.

Savjet: Vi niste zaboravni samo radi toga što je vaše kratkotrajno pamćenje pogoršano. Ako osoba pati od početne zaboravnosti, gubi naravno time sprem-nost koju je ranije imala i problemi pamćenja su znatno dublji. Kratkotraj-no pamćenje se može ponovo uvježbati. Razmislite koliko visok nivo stresa uz-rokuje vaše probleme. Ako se ne radi o tome, provjerite vaše navike. Možda ste se navikli koristiti pamćenje tako što zapisujete vaše poslove, liste za kupo-vinu itd. Vježbajte pamćenje određenih stvari umjesto da ih zapisujete. Vi takođe možete svjesno vježbati pamćenje igra-njem karata i tavle (backgammon) što stimuliše pamćenje.


Odnos prema alkoholu

Pamćenje

San


Hälsonyheter

Fizički aktivni tinejdžeri

samouvjereniji

Želite li da vaša djeca dobiju por-ciju zdravog samopouzdanja i do-bre ocjene u školi – isključite im

kompjuter i učinite da se što više kreću.Prema jednom istraživanju koje je obu-

hvatilo čak ,957 tinejdžera – fizička ak-tivnost doprinosi većem samouvjerenju i boljim ocjenama. To ne zavisi od tipa treninga već je samim tim što ne dangube ispred ekrana dobijeno mnogo, smatraju istraživači. Kako ekipni sportovi, tako i individualne aktivnosti, koriste mladima. Treninzi usto doprinose manjoj podložnosti drogama, pušenju ili nezaštićenom seksu.

Izvor: Pediatrics, april 2006.

Mediji izdravlje mladih

Medijska pismenost je sposobnost pri-manja, analiziranja, procjenjivanja i

saopštavanja i u štampanom i u elektron-skom formatu. Takođe se podrazumijeva da većina medija ima komercijalnu prim-jenu.

Agresivno reklamno tržište za tinejdžere ulaže prema procjenama 23,4 biliona dola-ra godišnje. Reklame stižu čak i u škole kao npr. Channel One, program novosti pun reklamnog smeća. Mladi su bombardo-vani medijskim slikama provodeći oko 5 sati dnevno uz TV, časopise i internet.

Da bi bili ”aktivni” a ne ”pasivni” konzu-menti medija, mladi moraju biti medijski pismeni.

Izvor: Washington State Department of Health.

Dobar sanpomaže zdravlju

Zgodno je oteti snu par sati da bi se sti-gle sve dnevne obaveze. Međutim, ako

se čvrsto držite vaših 7-8 sati spavanja na dan, činite veliku uslugu svom zdravlju. A ako u prosjeku malo spavate to može re-zultirati povećanim krvnim pritiskom. Do toga su došli istraživači iz USA, Holandije i Meksika tokom istraživanja koje je obu-hvatilo 4,80 osoba. 647 od njih je dobilo dijagnozu povećan krvni pritisak.

Studija je npr. pokazala da su osobe u dobi 32-59 godina, koje spavaju manje od 5 sati dnevno, izložene dvostrukom riziku dobijanja povećanog krvnog pritiska.

Problem povećanog krvnog pritiska je što isti uzrokuje prateće bolesti, prije svega probleme sa srcem. Studija je usto poka-zala da nesanica takođe ima tendenciju da ubrzava puls.

Källa: Hypertension & American Physi-ological Society.

Jedno istraživanje na 650 učesnika je potvrdilo ranije studije i došlo do

zaključka da K-vitamin u ishrani smanjuje

Smanjite rizik odartroze za 40%

opasnost razvoja artroze u koljenu i ru-kama za cijelih 40 procenata. Istraživači su ispitivali nivo K-vitamina u krvi i zaključili da su osobe s visokim nivoom tog vitamina izložene manjoj opasnosti od artroze.

Istraživači smatraju da je filokinon, ili K, taj koji daje pozitivan efekat. K se prije svega nalazi u brokolima, spanaku (špinatu) i ostalom zelenom lisnatom povrću, ali takođe i u sojinom ulju, soji i nahutu (grahu slanutku/leblebiji).

Još više K-vitamina se dobije doda-vanjem u hranu peršuna ili prase (pori-luka).

Studija ne kazuje koliko K-vitamina treba jesti da bi se dobio pozitivan efekat, a preporučena dnevna doza K-vitamina je 70 mikrograma.

Izvor: Arthritis and Rheumatism, vol. 54, s. 255-26.

Žene istinski heroji –Amazonke s Dobrinje

Žene. Žene sa Dobrinje.Ovo je knjiga o veličini, snazi i or-ganizovanom otporu žena iz sa-

rajevskog naselja, predgrađa Dobrinja u minulom ratu, zapravo oružanoj agresiji na državu Bosnu i Hercegovinu.

Kao što je poznato, opsada Sarajeva trajala je od aprila 992. do decembra 995. godine, kada je potpisan Dejtonski sporazum. Ali, ratni uslovi održali su se bezmalo dvije sljedeće godine. Kako na samom početku svoje knjige Kućne Ama-zonke zapisa Carol Mann, dosadašnji brojni zapisi i analize, posvećeni ženama iz rata u Bosni i Hercegovini, odnosili su se, isključivo, na silovanja. Bošnjačke žene predstavljene su, uglavnom, kao nemoćne žrtve bez odbrane. Ne poričući zasnovanost tih činjenica, ističe gospođa Mann, željela sam pokazati i iscrtati sliku žena-ratnika, koje su se borile u civilnom otporu, do danas prešutkivanom, i koje su time doprinijele društvenoj obnovi života. Polazna tačka i oslonac u ovome tekstu (studiji-knjizi) biće i jeste, opsada Sarajeva: ona je srediste dubokog ličnog iskustva koje će zauvijek oblikovati moje shvatanje svih ratova, prošlih koliko i budućih…

Život ne vrijedi ništa, ali ništa nije vri-jedno života, jedan je od najpoznatijih ci-tata francuskog borca, pisca, umjetnika, političara Andre Malroa, čovjeka koji je ratovao za ideale i cijelog života njegovao kulturu.

Ima ovo rečeno itekako puno dodirnih tačaka sa ženama u ratu u opkoljenom Sarajevu, posebno onima u sarajevskom naselju Dobrinja.

Mannova na početku knjige ističe da

KULTURA

Piše: Meho BARAKOVIĆ


De förra omfattande texterna, analyser och forskningar om kvinnor i krigets

Bosnien handlar, uteslutande, om våldtäkt. Bosniakiska kvinnor har presenterats, van-ligen, som hjälplösa offer utan försvar. Ej förnekande dessa fakta, framhåller franska forskarinnan Carol Mann, ville hon utfor-ska och visa upp bilden av krigarkvinnor vilka har kämpat i civilförsvar.

Boken Kućne amazonke. Otpor žena iz Dobrinje, predgrađa Sarajeva (Hem-ama-soner. Försvar av kvinnor från Dobrinja, Sa-rajevos förort) är Carol Manns avhandling grundad på hennes 6,5-årig antropolo-gisk forskning. Hon har även varit tillsam-mans med dessa kvinnor från år 1993 i krigets Dobrinja.

Carol Mann: Kućne amazonke. Otpor žena iz Dobrinje,predgrađa Sarajeva, prevela sa francuskog Marija Stevanović.Sarajevo: Svjetlost d.d. 2006.

su akcije civilne odbrane, koje su vodile žene, smještene u istorijsko-sociološki okvir i sa naglaskom na antropološkom istraživanju. Veze između opisanog po-našanja i vrtloga događaja, određivale su način ovog istraživanja, uslovljenim brojnim pokazateljima. Strukture i način ponašanja, podjednako naslijeđeni iz prošlosti otomanske i komunističke, bal-kanske i ciganske, ovdje su izmiješani u jednoj izuzetnoj situaciji. Najuzbudljivije je to pretvaranje ratnog prostora u domaći i ženski, urbano zatvorenog u sebe samog i vođenog ženama, koje imaju svoju pot-ku da bi većini stanovnika omogućilo preživljavanje. Nadalje, dodaje u knjizi Mannova, držala je važnim uporediti sa tim ono što su preživljavale srpske žene na nekoliko metara od bošnjačke linije. Sve do maja 2000. godine Carol Mann nije bilo omogućeno da ide na drugu stranu, jer je granica između dva entiteta bila zatvorena za sve one koji su, poput nje (Carol Mann) godinama otvoreno na bošnjačkoj strani. Problem granica, vidljivih ili virtuelnih (nevidljivih), ali podjednako pogibeljnih, tema je za kas-nije razmatranje.

Kako kaže sama autorka knjige Kućne Amazonke, studija je zasnovana na šest i po godina rada posvećenog antropološkom istraživanju.

”Stigla sam u Sarajevo u humanitarnoj akciji koju sam pokrenula 993. za pomoć djeci u Dobrinji. Akciju sam počela os-nivanjem male nevladine organizacije Djeca Bosne – prema francuskom za-konu iz 90. – a sačuvale su je žene iz tog predgrađa.

U nekoliko boravaka, dok je trajala op-

sada Sarajeva i odmah poslije toga, sku-pila sam mnoštvo podataka i zapažanja, često sam ih zapisivala u polumraku, po sveskama i blokovima više nalik na brod-ski dnevnik ili intimne bilješke, nego na pravovaljano naučno istraživanje. Do početka sam bila ganjana žurbom da se sve dokumentuje i svjesna da uživo učestvujem u neobičnim istorijskim događajima. Posebni uslovi ovog rada (knjige) sadrže se u stalnom prisustvu rata kao stvarnosti – vidljive konstante. Tu je, i sve ”ostalo” što rat sa sobom nosi: ubijanje, poginuli, krv, strah, mučnina… Svakog dana kroz sve pore grada ispara-vala je zebnja strasnija od bola, užas od svakog bombardovanja, svakog zviždanja metaka, svakog rafala, strah kao valjanje morskih talasa koji dolaze i odlaze.”

Zbog svega pomenutog, ali i onoga što se samo naslutiti može: zapisaće Mannova da najmanje što se može reći jeste da se ovo istraživanje nije odvijalo na način koji se može nazvati normal-nim, to jest sistematski i uredno, jer je rat prekrivao čitavu stvarnost. Zaista, rat je taj koji ispunjava tišinu između riječi, proizvodi gestikuliranje pri iskazivanju različitih stanja, zamagljuje poglede već uplašenih ispitanika, bez obzira što se o ratu nije otvoreno govorilo i što su razgovori veoma ličili na priče iz života u miru…

Ova knjiga Kućne Amazonke nije obimna, niti skupa. Sve je ispričano o ženama sa Dobrinje, stručno i kvalitet-no. Knjiga ima vise poglavlja (cjelina), a one imaju naslove: Uvod, Početak rata, Dobrinja u ratu, Svakodnevni život u Dobrinji, Hodanje nevidljivim gradom,


Svakodnevni život pod okom snajpera, Ratna kuhinja i Žene i rat. Unutar ovih, pomenutih poglavlja su manje cjeline koje dočaravaju u svim segmentima ratna događanja i život onaj ratni u sarajevskom naselju Dobrinja. I pored toga što je uisti-nu riječ o stručnoj knjizi ona, ova knjiga, ima ”dušu” i doživljava se kao svaka druga knjiga. Ona to i jeste.

Zapisujem evo, i još jednom da je književnica, romansijerka i humanista Carol Mann od ratne 993. godine živjela je u okupiranom Sarajevu, tačnije na Do-brinji, gdje je formirala nevladinu orga-nizaciju Enfants de Bosnie (Djeca BiH). Desetak i više godina kasnije, dana, 4. novembra 2006., Carol Mann se vraća u Osnovnu školu Skender Kulenović na Dobrinji, koju je tokom rata finansirala njena NVO, kao i kćerka Alice Pfeiffer, te suprug Andreas Pfeiffer, kako bi promo-virala svoju novu knjigu Kućne Amazon-ke – Otpor žena iz Dobrinje, predgrađa Sarajeva, koju je izdala izdavačka kuća Svjetlost. Na lijepoj i podosta uzbudljivoj promociji, govorile su i direktorica ove škole Aida Musić i urednica knjige Jas-mina Musabegović. ”Ova knjiga koju trebamo danas da promoviramo nije ro-man, nije ni sjećanje. Ovo je antropološki prikaz žena na Dobrinji”, kazala je u najkraćem Musabegovićeva.

I kada se sve ”kockice” jednog mo-zaika pažljivo i istiha slože, ostaje da se na kraju kaže i zapiše: knjigu Kućne Amazonke spisateljice Carol Mann, vri-jedi imati, pročitati je pažljivo da bi još ponešto saznali o sebi samima (ženama Dobrinje) što, zasigurno nismo znali, dovoljno. Ili nismo znali, nikako.

Borba Amazonki i grčkih ratnika (detalj, mermer, strana sarkofaga, oko 160–170. g.n.e. Muzej Pio-Clementino, Octagon, Apollon Hall)

Ž ene iz Dobrinje. Ko su te žene, te kućne amazonke koje su činile jezgro

ženskog otpora?Žene iz Dobrinje posjeduju nekoliko

zajedničkih crta. Rođene su u Sarajevu, pretežno su porijeklom iz starih musliman-skih i patrijarhalnih porodica, što podrazu-mijeva izvjesnu starinsku tradiciju vezanu za ishranu, izuvanje na ulazu, korišćenje starih arapskih riječi.

… Opkoljena Dobrinja ličila je na ok-rugli stomak u punoj trudnoći, gdje je muška uloga završena. Stanovništvo je preživljavalo, sazrijevajući i čekajući da se mir rodi, krećući se podzemnim putevima i rovovima kao kroz mnoštvo pupčanih vr-pci, koristeći njihovu hraniteljsku sadržinu (od prehrane do obrazovanja) kao mul-tiformnu placentu. Ovo nas navodi da razmišljamo o ulozi polova u tim situaci-jama. Ženskom principu odbrane i otpora suprotstavljen je muški princip, to jest agresija, čiji se osnovni simboli pojačavaju neprekidnim jurišima na grad. Rat je vođen snažnom paljbom topova i snajperista protiv nenaoružanog stanovništva koje se skoturilo u sebi. Poređenje sa silovanjem uklapa se u ovaj opis, zato što su napadi na tijelo grada neprestano ponavljani.

Posebni uslovi opsade u Dobrinji pro-uzrokovali su promjenu vrijednosti u odnosi-ma među polovima. Gotovo da možemo govoriti o počecima obezvrjeđivanja tradi-cionalne muške vladavine u korist izvjesne dominacije ženskih vrijednosti. Muški dopri-nos bio je sporedan i drugorazredan. Ovdje je civilna odbrana bila djelo žena: muževi, kada nisu bili na frontu, uglavnom su besposličili, lišeni svojih profesionalnih ak-

tivnosti. Niko se nije usuđivao da to prizna, ali bili su u službi njihovih supruga, što je značilo da su bili na izvjesnom raspolaga-nju (seksualnom također), što su do tada bile samo supruga i ljubavnica. Da bi se održala tradicionalna slika, koja im je bila potrebna, podržavani su simboli muške dominacije, koliko god je to bilo moguće, mada je to bilo kao mahanje krpom po ukrasnim predmetima. … To je najbolje objasnila Emira, kad je ispričala kako one guraju svoje muškarce pred TV kamere ne bi li i oni dobih svoj dio slave. Pošto se zna-lo da je opstanak Dobrinje djelo žena, one su zbog toga namjerno birale diskreciju.

… Suprotstavljenost muškog i ženskog ostaje, ali ženskoj strani se pridružuju kom-plementarnost njihovih kućnih muškaraca, saveznika za preživljavanje. Civilna odbrana i vojska djeluju prema istim principima, jer se suprotstavljaju istoj agresiji. Bošnjačka armija je armija odbrane i djeluje prema kriterijumima radikalno različitim od srp-ske armije koja napada.

… Za civile je najvažnije bilo očuvanje vremena i ritma dana i noći, kako bi se održala navika. Jer, agresor, izvan stvarnih strateških potreba, djeluje noću i danju da bi uništio sve sitnice koje održavaju i štite život: i zlokobni konj bio je ostavljen noću pred vratima Troje.

… Suprotno muškom ratu, ovaj koji su vodile žene izražavao se istim navikama u vrijeme rata, kao i u miru. … Upravljanje Dobrinjom bilo je kao i upravljanje kućom. Prehrana, održavanje, čistoća, njega, ob-razovanje djece, moda, ukrašavanje, sve je učestvovalo u istinskoj borbi protiv uništenja ličnosti i grupe. (odlomci)


Poezija kaoinspiracija

Volim te. Dvije su riječi koje čovjek u životu često kaže voljenom ili čuje od najdražeg, riječi koje liječe pa, kao i svaki lijek, čovjeku najviše nedostaju. Volim te je i naslov

izložbe slika Saide Malkoč Trnka. Te riječi su posjetioci imali priliku da dožive emocionalno snažno na otvaranju izložbe koju je Saida protkala vlastitim stihovima, kao i stihovima nekolicine poznatih svjetskih pjesnika. Tog trećeg februara u Kulturhuset u ulici Bagaregården u Göteborgu svaki posjetilac se bar na trenutak osjetio sretnim što je u društvu već afirmi-sane poetese i osebujne slikarke Saide Malkoč Trnka.

Dvadeset i jedna slika kojima se Saida predstavila mogu se podijeliti u tri ciklusa.

Prvi ciklus su portreti žena koje su, prevashodno svojim radom, uticale na Saidin život. Tu su se našli portreti dobro poznatih ličnosti kao što su Indira Gandi, Simone de Beauvoir, Selma Lagerlöf, Marina Cvetajeva, Marguerite Yourcenar, Ka-tarina Ivanović, Nives Kavurić Kurtović, Oprah itd.

U drugi ciklus Saida Malkoč Trnka svrstava, kako ih ona sama naziva, pejzaže ljubavi. I ovdje je čovjek pred dilemom koja se slika doima više. Da li slika Nana i djed, za koje Saida kaže da su je naučili da voli, ili slika na kojoj jedna ptica stavlja srce u kljun druge ptice, ili Duvanjsko polje osuto plavim cvje-tovima kukolja.

Inspirisana svojom vlastitom poezijom kao i poezijom Je-senjina, Lorke i Cvetajeve, zaokružuje Saida svoj treći ciklus.

Svoje pjesme, kao i pjesme gore pomenutih pjesnika, govo-rila je umjetnica na otvorenju svoje izložbe i duboko dirnula sve prisutne posjetioce i izgradila čvrstu sponu između slike i stihova.

Unikatna je i tehnika koju Saida Malkoč Trnka koristi za iz-radu svojih slika. Vuna, taj prirodni i topli materijal, zamijenio je slikarske boje. Umjesto kista ona koristi tekstilnu iglu. Što je jako važno umjetnica je sama razvila i usavršila ovaj način rada.

Mjesto izložbe Kulturhus je Saidi najdraža kuća kulture u Göteborgu. ”Bila sam počašćena ponudom da izlažem u tom prostoru. Tako se ostvario i jedan od mojih snova iz 995. go-dine – izlagati baš na tom mjestu. Poziv da izlažem u ovoj kući dobija na značaju i time što umjetnici godinama čekaju na ter-min.”

Piše: Nizama GRANOV ČAUŠEVIĆ

Unikatna je tehnika koju Saida Malkoč Trnka koristi za izradu svojih slika.

Autorica dalje kaže da najviše duguje predivnoj publici ”koja zna podijeliti i veličinu i radost trenutka sa stvaraocem”.

O slikarki Saidi Malkoč Trnka čulo se i van granica njene nove domovine Švedske. Ponude da izlaže i u inostranstvu su sve bliže stvarnosti.

Poštovaocima i ljubiteljima Saidine poezije i slikarstva os-taje da se nadaju da će ih ona uskoro opet obradovati novim susretom sa njenim stvaralaštvom.

Saida Malkoč Trnka har gett ut fem poesisamlingar: Dikter (1978), Återkomst till öknen (1985) och Eurydike och ensamhet-

ens gåvor (1987) i Bosnien och Frusna bilder (1996) och Svart godis (1997) här i Sverige.

Under februariutställningen i Kulturhuset Bagaregården i Göteborg kunde man njuta av Saidas bilder och poesi.

Saidas tjugoen bilder kan man dela upp i tre grupper. Den första gruppen innehåller verkligt starka kvinnoporträtt av de kvinnor som har påverkat Saidas liv med sina verk – Indira Gandi, Simone de Beauvoir, Selma Lagerlöf, Marina Cvetajeva, Margue-rite Yourcenar, Katarina Ivanović, Nives Kavurić Kurtović, Oprah osv. I den andra gruppen ingår kärlekslandskap och den tredje omfattar verk inspirerad med poesin.

Det är en unik teknik som Saida Malkoč Trnka använder för sina verk. Ull, det naturliga och varma materialet, har ersatt målarfärger. Istället för målarpensel använder hon textilnål. Det som är väldigt viktigt är att konstnärinnan har själv utvecklat och ytterligare förädlat denna teknik.

Marianne Fredriksson- ljubimica žena

Umrla je jedna od najčitanijih švedskih književnica. Marianne Fredriksson je pisala o ženskoj duhovnosti i isku-

stvu na način koji je privukao milione čitalaca širom svijeta iako joj švedska književna kritika nije bila posebno naklo-njena.

Mnogi su je smatrali dobroupućenom osobom, kaže Annika Bladh, njen zadnji izdavač. Njeni romani su posebno privukli žene svih dobi i mlađe muškarce.

Bila je pravi pionir i pokretač novih ru-brika i časopisa u novinarstvu, ali je u svo-jim pedesetim godinama zapala u duboku sredovječnu krizu. Terapeut joj je tada preporučio da zapisuje svoje snove što je 980. rezultiralo njenim prvim romanom Evina knjiga, prvim od mnogih s biblij-skom tematikom.

Pažnju švedskih čitalaca je privukla tek četvrtim romanom Simon i hrastovi, o poslijeratnom odrastanju jednog dječaka iz radničke porodice u Göteborgu.

Veliki međunarodni uspjeh je doživjela 994. godine romanom Hannine kćeri, o jednoj ženskoj liniji s početka 9. stoljeća u zemljoradničkoj Švedskoj u kojoj se kasni-je generacije žena usuđuju sve više, ali ipak ostaju čvrsto vezane uz pranje i kuhanje.

Kao iskusna novinarka, Marianne je pedantno pripremala svaku od budućih tema. Karakter i radnja bi dolazili kasnije. Prema Bengtu Nordinu, njenom agentu tokom 4 godina i osobnom prijatelju, ona je rijetko unaprijed znala ishod pri sjeda-nju za pisaći sto.

Erika Josefsson navodi (Gotlands Tid-ningar, 2007-02-3) da je ”Marinne Fredriks-son često u inostranstvu pričala jednu pri-povijest o radu na romanu Prema Mariji

Prevedena na 44 jezika, a njene knjige prodane u 17 miliona primjeraka se mogu čitati u najmanje 150 zemalja

Magdaleni koji predstavlja njen obračun s biblijskom muškom pripovjedačkom per-spektivom u kojem ona jednoj ženi, blud-nici, daje glavnu ulogu.

– Jednog dana je ona nazvala i rekla ’Bengt, Bengt, sad se pojavio Isus i mnogo je prijatniji nego što sam vjerovala’.

Znatno prije Dan Browna (The Da Vin-ci Code) učinila je Marinne Fredriksson Mariju Magdalenu najvažnijim Isusovim sljedbenikom. Čak i u seksualnim situaci-jama, o kojima ona nije baš često pisala, a nikada posebno sočno, dozvolila je ona da Maria Magdalena i Isus imaju seks.

– Ipak to nije napisano na taj način, to su ptice koje cvrkuću i tako to, kaže Bengt Nordin.”

Teško je u svom selu biti prorok. Tu uzrečicu bi Bengt Nordin često ponavljao kada bi Marianne tokom zadnjih godina sve više dobijala loše ocjene kritike. Prema Bengtu Nordinu, kritika je bila bolja vani nego u domaćim novinama. Za roman Flyttfåglar (Ptice selice) je dobila svoju prvu pravu oštru kritiku.

– Bio sam tada prisiljen otputovati kući i tješiti je. Kazivao bih joj ’ti ipak imaš čitaoce Marianne’, a i ona je tako smatrala.

Na sajmu knjige u Göteborgu prije sedam godina bilo je mnogo međunarodno priznatih autora, ali je najpopularnija možda ipak bila Marianne Fredriksson. Tog puta je objavila Ptice selice o prijateljstvu jedne Šveđanke i jedne useljeničke žene iz Čilea.

Kada su je pitali o njenim knjigama u kojima se ne radi uvijek o jakim ženama i slabim muškarcima, ona je brzo odgovo-rila:

– Ne nikako, one su upravo onakve kakve jesu.

Foto

: Mag

nus

Har

tman

Marianne Fredriksson

FaktaMarianne Fredriksson je rođena 28. marta 1927. u Göteborgu, a preminula 11. febru-ara 2007. u Österskäru kraj Stockholma.

Novinarsku karijeru je počela u listu Göteborgsposten. Pokrenula je časopise Allt om mat (Sve o jelu) i Vi föräldrar (Mi roditelji). Bila je glavna urednica časopisa Allt i hemmet (Sve u kući) i pokretač ru-brike Idag-sidan (Danas) u listu Svenska Dagbladet.

Debitovala je 1980. u svojoj 53. godini s Evas bok (Evina knjiga). Objavila je 16 ro-mana.

Prevedena je na 44 jezika, uključujući pali (stari indijski jezik), može se čitati u naj-manje 150 zemalja. Njene knjige su pro-dane u 17 miliona primjeraka. U vrijeme najveće popularnosti, njeni romani su prodavani u najmanje 200,000 primjera-ka samo u Švedskoj. U Njemačkoj je bila na vrhu prodajnih top-listi s romanima Anna, Hanna och Johanna (Hannine kćeri) i Simon och ekarna (Simon i hrastovi).

2001. je napustila svog stalnog izdavača Wahlström & Widstrand i prešla u Piratför-laget. Pet godina kasnije prelazi u Prismu s motivacijom da se u Piratförlagetu nije nikad osjećala kao kod kuće.

Tri njene knjige će biti filmovane: Enligt Maria Magdalena (Prema Mariji Magda-leni) snima jedna holandska filmska kuća čiji predstavnik je posjetio Mariannu Fredriksson mjesec dana prije njene smrti. Simon i hrastovi će se snimati u Danskoj, a Hannine kćeri u Njemačkoj.


Priredio: Haris TUCAKOVIĆ


Car Depšelim reče mudracu Bejdebi:– Eto, iznio si mi taj primjer, a sada mi nešto reci o čovjeku koga

su opkolili neprijatelji sa svih strana i od kojih umalo nije nastradao. Ali se on, da bi se izvukao iz teškog položaja, izmiri sa svojim neprijateljem, i tako se oslobodi straha i sebe osigura.

– Ljubav i neprijateljstvo nisu stalni: nekada se ljubav izrodi u neprijateljstvo, a nekad se iz neprijateljstva rodi ljubav i pri-jateljstvo – odgovori caru mudrac. – Za sve to postoje razne okolnosti, razni uzro-ci i razna iskustva. O svemu što se dogodi pametan stiče posebno mišljenje. Ako je u pitanju neprijatelj postupiće odlučno, a prema prijatelju će biti najljubazniji. Pa-metnu ne smeta neprijateljstvo koje on gaji u duši prema nekome. On se, kad želi da ostvari svoj cilj ili da otkloni od sebe kakvu opasnost, približuje i svome nepri-jatelju i od njega traži pomoći. Ko u tome postupi razborito, uspjeće da ostvari svoje želje. To najbolje može da osvijetli slučaj miša i mačka koje je zadesila nevolja i koji su uspjeli da se spasu izmirenjem.

– A kako je to bilo? – upita ga car.– Pričaju da je u deblu jednog velikog

drveta bila rupa u kojoj je živio jedan mačak koji se zvao Rumija. Blizu njega nalazila se i rupa jednog miša kome je bilo ime Feridun. Lovci bi često dolazili na to mjesto da love divljač i ptice. Jednog dana dođe neki lovac i razapne svoju zamku u blizini tog drveta u koju se mačak Ru-mija brzo uhvati. Miš oprezno, čuvajući se Rumije, pođe šuljajući se da potraži šta za jelo. Dok je on tako išao, iznenada ugleda mačka u mreži i to ga veoma ob-radova. Poslije se obazre i ugleda iza sebe

Ibn al-Mukafa:

Miš i mačak

BASNA ZA KLINCE I KLINCEZE

Staroindijska basnaiz ciklusa Kalila i Dimna

lasicu koja je htjela da ga uhvati, a na sta-blu sovuljagu koja je vrebala da ga ugrabi. Miš ne znade šta da radi: bojao se lasice ako se vrati natrag, ako skrene desno ili lijevo bojao se da ga ne ugrabi sovuljaga a ako pođe naprijed tu je bio mačak koji ga može svakog časa uloviti. Zato on po-misli:

– Ah, može li biti veće nesreće! Protiv mene se urotiše razna zla i iskušenja sa svih strana. Ali i uprkos tome ne treba da me ovaj slučaj obezglavljuje, ne smijem se sada zbuniti ni izgubiti prisebnost, jer sam razuman. Pametan se ne može zbuniti ako pametno misli, on ni u kom slučaju ne smije izgubiti prisebnost duha. Pamet je slična moru čije se dno ne može dokučiti.

Pametnog nesreća ne smije obeshrabriti do te mjere da ga upropasti, a isto tako ga ni sigurnost i spokojstvo ne smiju za-nijeti i opiti toliko da izgubi razboritost u trenutku kad treba da bude priseban. Ja iz ove nesreće ne vidim drugog izlaza nego da se izmirim s mačkom, jer je i njega snašla slična nedaća. Možemo se obojica spasti ako on posluša moje savjete, ako zapamti moj govor i prihvati moje iskre-no prijateljstvo u koje ne treba da sumnja; ako sve, dakle, dobro shvati i osjeti da mu je moja pomoć potrebna.

Miš se onda približi mačku, pa mu reče:

– Kako si?– Baš onako kako ti želiš, u muci i

nevolji! – odgovori mu mačak.– Ja sam ti danas drug u nesreći – reče

mu miš. – Naši su položaji jednaki. Ja mi-slim da se obojica možemo spasti na isti način. U ovim mojim riječima nema laži ni prevare. Lasica me, eno, čeka u zasje-di, sovuljaga me vreba, a oboje su i meni i tebi neprijatelji. Ako ti meni nećeš ništa rđavo učiniti, ja ću pregristi tu zamku i izbaviću te iz nesreće. Ako tako postupiš, spasićemo se obojica isto onako kao što se lađa i putnici spašavaju na moru uza-jamnom pomoću.

Kada mačak sasluša miševe riječi i uvjeri se da on govori istinu, reče mu:

– Ove tvoje riječi mirišu na istinu. Ama i meni je stalo da se obojica spasimo. Ako ti mene spasiš, biću ti zahvalan dok sam živ!

– Ja ću ti se približiti i pregrišću sve konce mreže. Ostaviću samo jedan da bih se zaštitio od tebe – reče mu miš – i poče gristi zamku.

Pored poznatih staroindijskih epova Mahabharate i Ramajane, himni

Rigveda, veoma omiljeni oblik stare in-dijske književnosti bile su ”stare pripo-vijetke” (purana) koje sadrže: legende, bajke i basne. Jedno od najčuvenijih djela te vrste jeste, bez sumnje, Pančatantra ili u arapskoj verziji Kalila i Dimna (po ime-ni-ma dva šakala, glavnih junaka najveće pripovijetke Lav i vo, čija imena na san-skritu glase: Karataka i Damanaka).

Poznati arapski književnik Abdu-lah ibn El-Mukafa (oko 720. - oko 756.), ro-dom Perzijanac, je Pančatantru preveo na arapski jezik i tako je sačuvao od zabo-rava, jer su se tokom stoljeća i sanskritski original i pehlevijski prijevod zagubili.

Kalîla wa Dimna,Abd Allah Ibn al-Muqaffa, ca 1200-1220.,

Bibliothèque nationale de France,Manuscrits orientaux (Arabe 3465, f° 51)

Tillsammans med de kända fornindiska epos Mahabharata och Ramayana,

hymnsamlingen Rigveda, väldigt om-tyckt genre av fornindiska litteraturen var även ”gamla berättelser” (purana) med sina: legender, sagor och fabler. En av de mest berömda verk av denna genre är otvivelaktigt Panchatantra eller i arabiska versionen Kalila och Dimna.

Den arabiska författaren av persiskt ur-sprung Abd Allah Ibn al-Muqa’ffa (ca 720 - ca 756) har översatt Panchatantra till arabiska och så bevarat den eftersom originalet på sanskrit och översättningen på pahlavi har tappats bort under tidens gång. En svensk översättning av Hans Christian Risberg och/eller Anders Wilde kom ut i år 1745.


Kada sovuljaga i lasica vidješe da se miš primaknu mačku, izgubiše svaku nadu, pa se vratiše.

Miš je sporo grizao konce zamke u kojoj se nalazio mačak Rumija, pa mu mačak zbog toga reče:

– Zašto svojski ne grizeš konce ove zamke? Ako si ti postigao ono što si želio, pa si se zbog toga promijenio i olako prelaziš preko mojih želja, onda ti mogu reći da tako ne rade dobri, jer plemeniti nije ravnodušan prema svom drugu. Kako si vidio, ti si imao koristi od toga što si se sa mnom ranije sprijateljio i zato treba da me za to nagradiš i da se ne prisjećaš neprijateljstva koje postoji između mene i tebe. Nagodba koju smo sklopili treba da sve to baci u zaborav, jer je vrlina ispuniti zadanu riječ, a vjerolom-stvo donosi rđave posljedice. Plemeniti je uvijek zahvalan i nije osvetoljubiv. Samo jedno dobročinstvo dovoljno je da baci u zaborav mnoga njemu učinjena zla. Rečeno je: ”Najbrža kazna je ona koju vjerolomstvo izazove”. Ne valja onaj koji nije kadar da se smiluje i oprosti onome koji je prema njemu snishodljiv i koji traži da mu oprosti.

– Prijatelja ima dvije vrste – odgovo-ri mu miš. – Jedni su oni koji za nečim žude, a drugi su, pak, oni koji su prisiljeni da budu takvi, samo su obojica koristolju-bivi i obojica prezaju od štete. Što se tiče onoga koji za nečim žudi, od njega se ne treba bojati. Međutim, onaj koji je na silu prijatelj, nekada može biti dobar, a nekad se valja od njega čuvati. Pametan će uvijek uzeti od njega nešto dragocjeno u zalog baš zato što će se jednog dana od njega morati da čuva i plaši. Cilj je onoga koji

sklapa prijateljstvo u tome da što prije imadne koristi od toga i da postigne ono što želi. Ja ću ti ispuniti datu riječ. Ali i uprkos tome, ja ću se tebe čuvati, jer se bojim da mi ne pričiniš ono što me natje-ralo da se s tobom izmirim i što je tebe nagnalo da prihvatiš moj prijedlog. Svaki posao ima svoje vrijeme. Ali posao, koji se obavlja u nevrijeme, neće se lijepo svršiti. Ja ću pregristi sve konce zamke, samo ću ostaviti jedan čvor da te pomoću njega držim u škripcu. Neću taj čvor pregristi sve dotle dok se ne uvjerim da si ti nečim drugim zaokupljen. A to će biti tada kada ponovo budem vidio lovca.

Miš onda poče gristi mačkovu zamku. Dok je on tako radio, iznenada banu lo-vac.

– Sada treba sasvim pregristi konce zamke – reče mu mačak.

Miš se onda potrudi da pregrize konce, i kada završi mačak skoči na stablo ispred zbunjenog lovca, a miš se zavuče pod ka-men. Lovac dođe, uze svoju onako iski-danu zamku i ode kratkih rukava.

Miš poslije toga iziđe, ali mu ne bi drago da se približi mačku, pa ga mačak zovnu:

– O, iskreni prijatelju, koga provjerih u nesreći, što mi se ne primakneš da te lije-po nagradim za uslugu koju si mi učinio? Hodi k meni, ne prekidaj prijateljstvo sa mnom, jer onaj koji sebi nađe prijatelja i s njim prekine, neće imati koristi od takvog prijateljstva, a braća i prijatelji će opet izgubiti svaku nadu da će od njega imati kakve koristi. Dobročinstvo koje si mi učinio neće biti zaboravljeno, a ti imaš pravo da od mene, od moje braće i od mojih prijatelja tražiš nagradu za to.

Miš i mačak u Diznijevoj interpretaciji

Nemoj me se nimalo bojati, i znaj da ću sve što imam tebi žrtvovati!

Mačak se zatim zakune da je istinu govorio. Miš mu onda doviknu:

– Često je prividno prijateljstvo skrive-no neprijateljstvo, i ono je opasnije od ot-vorenog neprijateljstva. Ko se ne sačuva takvog neprijateljstva, dogodiće mu se ono što se dogodilo čovjeku koji je sjeo na kljovu razjarenog slona pa ga san sa-vladao, i kad se probudio bio je već pod slonovim stopalima gdje je i našao smrt. Prijatelj se smatra prijateljem samo zato što može da koristi, a neprijatelj je na-zvan neprijateljem zato što nanosi štetu. Pametan će ispoljiti prema neprijatelju prijateljstvo samo onda kad se nada da će od njega imati kakve koristi, a prema prijatelju će ponekad pokazati nepri-jateljstvo kad se boji da mu on ne naudi. Zar ti ne vidiš kako mladunčad slijede svoje majke kada se nadaju da će dobiti mlijeka, a čim mlijeka nestane, odbijaju se od njih? Ponekad prijatelj prestane da čini prijateljske usluge svome prijatelju, ali se toga ne treba bojati, jer po srijedi nije neprijateljstvo. Međutim, ako onaj koji je po prirodi neprijatelj uspostavi kasnije prijateljstvo iz neke potrebe koja ga je na to nagnala, sigurno će to njegovo tobožnje prijateljstvo ponovo postati ne-prijateljstvo, čim nestane potrebe koja ga je nagnala da sklopi prijateljstvo, kao što se i voda koja se zagrijava na vatri ohladi kada se skine s vatre. Od svih mojih ne-prijatelja ti si mi najopasniji neprijatelj. I tebe i mene je prisilila nevolja da se izmirimo. Sada više nismo jedan drugom potrebni pa se bojim da mi nisi ponovo postao neprijatelj. Nejakom nije mjesto u blizini jakog neprijatelja. Ja mislim da sam ja sada tebi potreban samo zato da me pojedeš, pa baš stoga ti i ne vjerujem. Lakše se može po mom mišljenju, spasti nejaki koji se boji jakog neprijatelja, nego jaki koji se prevari u nejakom i povjeruje mu. Pametan se izmiri sa svojim nepri-jateljem kada na to bude prisiljen, on mu se ulaguje, javno mu iskazuje ljubav, a čim mu se ukaže prilika napušta ga. Treba da znaš da se ne može popraviti greška nepromišljenog sklapanja prijateljstva. Pametan će ispuniti svome neprijatelju s kojim se izmirio ono što mu je obećao, ali mu ne vjeruje, nije siguran kad je u njego-voj blizini, i treba da se od njega udalji što može više. Ja tebe volim ovako izdaleka i želim da budeš živ i zdrav, a to ti nisam ranije želio. Treba da moje dobročinstvo uzvratiš dobročinstvom, a mi ne možemo nikada živjeti zajedno, i gotovo!

(Preveo Besim Korkutwww.lektirabih.com.ba)

79 öre/min 20 öre/min99 öre/min

20 öre/min20 öre/min

27 öre/min

69 öre/min

20 öre/min

1,29 öre/min

1,29 öre/min

20 öre/min

20 öre/min20 öre/min

20 öre/min

Utland förutsätter att du har någon av prisavtalen Mini (0 kr/mån), Kväll och helg (30 kr/mån) eller Dygnet runt (65 kr/mån) och ett fast telefoniabonnemang hos Telia (Telia Bas 125 kr/mån)

För bara 15 kronor extra varje månad ringer du ännu billigare till fasta telefoner i utlandet från din hemtelefon. Välkommen in och beställ på telia.se/telefoni. A bientôt!

99 öre/min

25 öre/min

T250333_210x296_ZenaBalk_070225_1 1 07-02-21 11.14.52

Documents

Ž E N A - Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i ... · Ž E N A - K V I N N A ISSN: 1650-5204 Broj/Nummer 34 Godina/Årgång 8 Decembar-Prosinac 2006./ Mart-Ožujak 2007