Ž E N A - Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i ... · Za mene se situacija mnogo promijenila u smislu da su moji roditelji sahranjeni tamo nakon života u ovoj zemlji. Fali

Ž E N A

K V I N N A

List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj | Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige

juli-decembar 2008. | 40-41

Pošaljite novac brzo i sigurno u Bosnu & Hercegovinu i 180

ostalih zemalja.Novac je prebačen u roku od 10 minuta.*

* Beroende på ombudets arbetstider och lokala bestämmelser. Förutom de överföringskostnader som gäller för en transaktion

kan en avgift för valutaväxling beräknas, fastställd av MoneyGram eller dess ombud.

Dobrodošli u FOREX BANK.

www.moneygram.com

Pošaljite novac brzo i sigurno u Bosnu & Hercegovinu i 180

ostalih zemalja.Novac je prebačen u roku od 10 minuta.*

* Beroende på ombudets arbetstider och lokala bestämmelser. Förutom de överföringskostnader som gäller för en transaktion

kan en avgift för valutaväxling beräknas, fastställd av MoneyGram eller dess ombud.

Dobrodošli u FOREX BANK.

www.moneygram.com List BH Saveza žena u Švedskojkvinna · žena | 40-41

Naslovna strana/Framsida:Annicka Engblom

Foto: Haris Tucaković

Poštovani čitatelji,

Pred vama je novi broj Žene. S obzirom da naš

list izlazi jednom u par mjeseci teško je biti aktu-elan sa vijestima, ali mi se trudimo, posebno Haris, da se u svakom broju nađu informacije koje su važne i interesantne za članove našeg Saveza. Sigurno se slažete sa mnom da o aktuel-nim događajima u svijetu i našoj dragoj BiH saznajete putem vijesti i drugih sredstava informisanja.

Nalazimo se u Novoj 2009. godini i sa zakašnjenjem bih Vam svima poželjela dobro zdravlje i ugodne trenutke sa najmilijima. Nadam se da niste pogođeni masovnim otkazima koji se dešavaju u Švedskoj, a oni koji jesu neka se tješe činjenicom da smo preživjeli rat, pa ćemo valjda preživjeti i ovu finansijsku krizu.

Pred nama je svjetlije vrijeme, duži dani, planiranje godišnjeg odmora…

Riječ uRednice Što sam starija ja sve više osjećam čežnju za mojom Bosnom i Hercegovinom. Za mene se situacija mnogo promijenila u smislu da su moji roditelji sahranjeni tamo nakon života u ovoj zemlji. Fali mi da im obiđem mezare i da se tamo ispričam s njima. Ali znam da nisam sama. Pomislim u mojoj velikoj žalosti često na sve majke i supruge koje još uvijek tragaju za

svojim stradalim u ratu. Divim se nji-hovoj snazi, ali to je valjda taj sabur koji smo sisali zajedno sa majčinim mlijekom koji nas održava u životu i daje snagu da istrajemo.

Ovaj broj Žene donosi puno infor-macija o jubileju koji smo proslavili u Skövdeu. Bilo je fantastično biti tamo, sresti pametne i uspješne žene, naravno i muškarce. Osjećala sam ponos što pripadam ovom Savezu i taj ponos me ispunjava i dan danas. Ugodno čitanje.

Vaša Senada Bešić

Senada Bešić

=lön♀=♂

Sretna Nova godina uzJednake plate za jednak rad!

Gott Nytt år medLika lön för lika arbete!

Ž E N A - K V I N N AISSN: 1650-5204

Broj/Nummer 40-41Godina/Årgång 10

Juli-Decembar/Srpanj-Prosinac2008.

List BH Saveza žena u ŠvedskojTidskrift utgiven av

Bosnien och HercegovinasKvinnoriksförbund i Sverige

Prvi bosanskohercegovački ženski listizvan Bosne i Hercegovine.

Prvi broj: april 1999.Den första bosniska kvinnotidskriften

utanför Bosnien och Hercegovina.Första numret: april 1999

Izdavački savjet/Utgivningsråd:Emina Ćejvan (predsjednica)

Vahida Mehinović (potpredsjednica)Fikret BabovićSelma Borovac

Sajma DizdarevićBelma HafizovićFatima KovačićAsima Pašalić

Jasminka Jasna PerićHalisa Šaškin

Ismeta ŠeremetHaris Tucaković

Dr Dženana Zorlak

Glavna i odgovorna urednica/Chefredaktör:Senada Bešić

Grafički urednik/Grafisk redaktör:Haris Tucaković

Lektor za švedski/Korrekturläsare:Lara Domi & Lennart Karlsson

Adresa/Adress:Bosnien och HercegovinasKvinnoriksförbund i Sverige

Box 353, 541 28 Skövde, SwedenTfn: +46 (0)500-48 14 86Fax: +46 (0)500-41 42 01

Mobil: +46 (0)73-556 36 74E-post: [email protected]

Internet: www.bihsavezzena.com

Org. nr: 866601-5824Postgiro: 1269573-0

Tiraž/Upplaga: 1 000Štampa/Tryck:

Vadsbo-Tryck AB, Mariestad +46 (0)501-101 97

Printed in Sweden

4 40-41 | žena · kvinnaList BH Saveza žena u Švedskoj

Ann-Louise Friberg• Verksamhetschef på studieförbundet NBV

Väst.• Arbetar med folkbildning av olika slag.

Verksam i 34 kommuner. Ordförande i Föreningen Fruktdrycker i Sverige. Ord-förande i Västra Götalands Bildningsför-bund. Aktiv i Kvinna Skaraborg och Zonta i Västsverige. Aktiv även i 1,6 miljonerklub-ben bl.a. med Hjärtgåing i Lidköping.

Annicka Engblom• Moderat politiker, ordinarie ledamot i

Riksdagen.• Maskiningenjör, lärarvikarie, språkstudier i

engelska, tyska, franska och ryska, Marin-ens officershögskola, Försvarets radio-anstalt, alumnikoordinator på Blekinge Tekniska Högskola.

Alma Bašić• Socialdemokrat politiker, ordinarie leda-

mot i Landstingsfullmäktige i Östergöt-land.

• Koordinator och sakkunnig i antidiskrimi-neringsfrågor på Länsstyrelsen Östergöt-land. Sitter i många sammanhang som styrelsemedlem och sakkunnig i frågor rörande mänskliga rättigheter.

Kvinnors makt Žene i moć Women’s Power Les Femmes et Le PouvoirPotere alle donne Frauen und Macht

Ta vara på Dagen!Min drivkraft är min orubbliga

tro på individens rätt att bestämma över sitt eget liv!

Nyckelord i mitt liv ärjämlikhet!

5List BH Saveza žena u Švedskojkvinna · žena | 40-41

Svjetlana Đurić• Statsvetare och journalist.• Samordnare för enheten samt handläg-

gare för Mellanöstern och Nordafrika på Palmecentret. 16 år arbetat som radio- och tv-journalist i Belgrad. Var även tv-journalist på den sarajevobaserade yuTEL. Aktiv i KvinnorKan.

Erika Augustinsson• Journalist, kolumnist och allmänt debat-

terande.• Jobbar med kommunikation, på lokal,

nationell och global nivå på Greenpeace och Global utmaning, varit redaktör för Magasinet Guru på Bonnier samt frilansar med fokus på allt som är gränsöverskri-dande och utmanar våra traditionella normer, attityder och gränser.

Ulla-Britt Hagström• Lärare och kommunpolitiker i Skövde för

Folkpartiet.• Var under 6 år ordförande i Krisdemokra-

tiska Kvinnoförbundet och satt även i Riksdagen för Kristdemokraterna 1998-2002.

Žene i moć je bila tema konfe-rencije održane od 7. do 9. no-vembra 2008. u Skövdeu na kojoj je učestvovalo 80 bosanskoher-

cegovačkih žena iz Švedske i delegacija bh. žena iz Danske.

bh Savez žena u Švedskoj je organi-zacijom ove konferencije obilježio i svoj jubilej – 10 godina od osnivanja.

Prisustvovalo je više uvaženih gosti-ju, među njima gosp. Darko Zelenika, veleposlanik bih u Kraljevini Švedskoj, Bakira Hasečić, predsjednica udruženja Žene žrtve rata iz bih, predstavnici nbv-a, saveza i organizacija bh. građana u Švedskoj i mnogi drugi.

Šest žena, uglavnom iz politike, je u svojstvu predavačica govorilo o ravno-pravnosti i poduzetništvu, o tome šta znači moć i kako se ona postiže. Da ih nabrojimo:

Konferencijom Žene i moćobilježena 10-godišnjica

BH Saveza žena u Švedskoj

Piše: Jasna PERIĆ

Med konferensen Kvinnors makt, från den 7 till den 9 november 2008 i Skövde, mark-erade Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund sitt 10-års jubileum.

Erika Augustinsson (Stockholm), novi-narka i kolumnistica, usmjerena na sve što premašuje granice i što čini izazov tradicionalnim normama, bavi se komu-nikacijama na lokalnom, nacionalnom i globalnom nivou, aktivistica u Green-peace i Globalni Izazov (Global Utman-ing), voditeljica više švedskih konferencija na visokom nivou;Alma Bašić (Linköping), socijal-

demokratska političarka, zastupnica u Kantonalnoj skupštini Östergötlanda,

Varje situation ser mansom en möjlighet,

inte som ett hinder!

Tjäna pengar ochrädda världen!

Minska det demokratiska underskottet!

50 % + 50 % = 100 %


i prigovarati, neophodna je inicijativa da bi se moglo zapravo biti i uticati na društvo u kom se živi – kazala Emina Ćejvan, pred-sjednica bh Saveza žena u Švedskoj.

Konferencija Žene i moć je ostvarena uz potporu Ungdomsstyrelsena, a u saradnji sa nbv i Western Union. c

Senada Bešićkonferensens moderator

(Värnamo)

Jasna Perićprojektledare

(Kalmar)

Emina Ćejvanprojektansvarig

(Karlskrona)

att vara med på riktigt

7-9 november 2008

i Skövde

kvinnors

makt


7-9 november 2008

i Skövde

kvinnors

makt


7-9 november 2008

i Skövde

kvinnors

makt


7-9 november 2008

i Skövde

kvinnors

makt


7-9 november 2008

i Skövde

kvinnors

makt


7-9 november 2008i Skövde

kvinnorsmakt

koordinatorica i ekspertica u pitanjima antidiskriminacije i ljudskih prava;Svjetlana Đurić (Stockholm), politologi-

nja i novinarka, koordinatorica i rukovo-diteljica odjela za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri Palme centru, aktivna u KvinnorKan, radila 16 godina kao radio i tv-novinarka u Beogradu i na sarajevskom yutel-u;Annicka Engblom (Stockholm, Karls-

krona), umjerenjačka političarka (Mode-rati), zastupnica u švedskom parlamentu, inženjerka mašinstva, studij engleskog, njemačkog, francuskog i ruskog jezika, Mornarička akademija, alumni koordina-torica pri Visokoj tehničkoj školi Blekinge;Ann-Louise Friberg (Lidköping), ruko-

voditeljica u Trezvenjačkom obrazovnom savezu NBV Väst, radi na pitanjima naro-dnog obrazovanja, aktivna u 34 komune, predsjednica udruženja Voćni napitci u Švedskoj (Fruktdrycker i Sverige), pred-sjednica Obrazovnog saveza Zapadnog Götalanda (Västra Götalands Bildnings-förbund), aktivna u Kvinna Skaraborg, Zonta, 1,6 miljonerklubben itd.;Ulla-Britt Hagström (Skövde), nastav-

nica i liberalna (Folkpartiet) opštinska političarka, 6 godina predsjednica Kršćansko-demokratskog saveza žena, od 1998. do 2002. zastupnica Kršćanske demokratske stranke u švedskom parla-mentu.

– Osnovni cilj konferencije je ani-miranje bosanskohercegovačkih žena za aktivnije učešće u švedskom društvu, posebno u politici. Ne može se samo čekati


På den frågan försökte vi ge svar på konferensen Att vara med på riktigt som vi organiserade 7-9 november i Skövde. Att vara med på riktigt är titeln,

som symboliserar vår huvudtanke: vi vill vara med, vi vill kunna påverka i samhäl-let, vi vill inte bli omhändertagna.

Konferensen är en inledning i en pro-cess som vi kvinnor, som är medlemmar i bhkrf, vill komma in på vägen till att nå makten.

Våra föreläsare, det var 6 personer, pratade utifrån sina egna erfarenheter om det sättet att nå fram positioner här i Sverige. De är politiker, jobbar i Läns-styrelsen, Palmecenter, studieförbund osv.

Konferensen var lärorikt och givande, inspirerande och intressant enligt många av deltagarna.

Hur gör man när man vill engagera sig i samhällsfrågor och i politiken? Hur fungerar politiskt arbete? Hur gör jag om jag tröttnat på att bara vara väljare och nu vill ta steget att bli vald?

Det är praktiska frågor som vi ska fortsätta att diskutera i våra lokala fören-ingar och genomföra olika aktiviteter.

Med makt kan man påverka och förändra samtidigt som man måste vara beredd på att ta ansvar för de beslut man är med och fattar.

Kvinnor i helheten och invandrarkvin-nor behöver ha mer inflyttande och makt i samhället.

Målet med projektet är bland annat att stärka inflytande och delaktighet i arbetslivet för grupper som riskerar att utsättas för dubbel diskriminering, ta till vara och utveckla kompetensen hos kvin-nor som riskerar dubbel diskriminering.

Projektet ska ge deltagarna: kunskaper i hur man rent praktiskt kan engagera sig i samhället och i politiken, kunskaper i mötesteknik, kunskaper i kommunika-tion, kunskaper och färdigheter i hur man praktiskt kan etablera och stärka sin position på arbetsmarknaden, i styrelser och styrande strukturer, ett fördjupat nätverk.

Genomförande i föreningar föreslås genom föreläsningar, cirkelverksamhet, studiebesök (kommunfullmäktige, riks-dag t ex), radioprogram (närradio bl.a.), paneldebatt med olika aktörer, organisa-tioner, tävlingar i något tema.

Några av kommentarerna från delta-garna:

Det ger oss tankeställningar. Man ska våga kämpa för det.

Våga framföra sina åsikter.Väldigt viktigt att träffas, att samtala.Jobba över gränsen, bygga broar, utny-

ttja nätverk.Utvecklas genom föreningsliv. c

Att vara med på riktigtKvinnors maktAv: Emina ĆEJVAN

Hur vi kvinnor skaffar oss verkligt inflytande och egen makt?


Prva bh. udruženja u Švedskoj se formiraju 1991. godine i 7. juna, naredne, 1992. go-dine, organizuju Savez bh. udruženja u Švedskoj. Aktivnosti su tih ratnih godina bile prvenstveno usmjerene prikupljanju

i slanju humanitarne pomoći u bih, u čemu su se posebno isticale bosanskohercegovačke žene.

Tada se i javlja potreba za organizovanijim radom bh. žena i 26. novembra 1995. u Boråsu dolazi do formiranja Aktiva žena Bosanki koji je

djelovao pri Savezu bh. udruženja u Švedskoj.Na Osnivačkoj skupštini su učestvovali: Asima

Pašalić (predsjednica Ak-tiva žena Bosanki), Hiba Muniba Čelik (predstavnica regije Zapad), Aida Bašić (predstavnica regije Sjever), Sabiha Šarić Ćorić (pred-stavnica regije Centar), Emi-ra Grozdanić (predstavnica regije Istok), kao i zamjenica Jasne Jakupović (predstavni-ca Stockholma, ime nije upisano). U svojstvu gostiju učestvovali su dr Christina Doctare, dr Majda Omérov i Fadila Jašarević, predstavni-ca Ambasade Republike bih u Stockholmu.

Tom prilikom su donijete odluke:• da se Aktiv žena Bosanki registruje u telefonski

registar;• da se redovno informiše po regijama;• da se predlože izmjene i dopune Statuta Saveza

bh. udruženja (član 4.): sjedište Glavnog odbora Aktiva žena Bosanki u Švedskoj je iz praktičnih razloga mjesto iz kojeg je predsjednik Glavnog odbora.

Shodno odluci Osnivačke skupštine, sjedište Ak-tiva žena Bosanki je od 26. novembra 1995. praktično bilo u Skövdeu, u udruženju Behar.

Aktiv žena Bosanki, ili Odbor Bosanka, ili samo

Odbor, kako je kraće nazivan, je djelovao na ani-miranju bh. žena na sva 3 nivoa: lokalnom, regional-nom i saveznom nivou.

Na svojoj sjednici 31. januara 1998. u Stock-holmu, na kojoj su učestvovali Asima Pašalić (predsjednica), dr Emina Musić (Stockholm),

Sabiha Šarić Ćorić (Centar), dr Džemila Popović (Is-tok), Selma Borovac (Jug) i Sead Košević (Glas bih), Glavni odbor Aktiva žena Bosanki donosi odluku o prerastanju u Bosanskohercegovački savez žena i sjedištu saveza: Skövde.

BH Savez žena u Švedskoj je zatim registrovan 20. februara 1998.

Odluka o osamostaljenju Saveza bh. žena i Saveza bh. omladine, radi njihovog organizovanja na višem nivou, je praktično donijeta na osnovu prethodnih dogovora i usaglašavanja tri odbora: Glavnog odbora bh. omladine, Glavnog odbora bh. žena i Glavnog odbora Saveza bh. udruženja, a obje odluke (osamo-staljenje bh. žena i bh. omladine) su potvrđene na 7. Godišnjoj skupštini Saveza bh. udruženja 28. febru-ara 1998. u Skövdeu.

Odluke o formiranju samostalnih saveza bh. žena i bh. omladine su od suštinskog interesa za status i odnos prema svima nama koji dolazimo iz Bosne i Hercegovine. Velikim dijelom i radi suprotstavljanja

Žene traže svoje mjesto!”Poznato je, naime, da se zahvaljujući ženama organizuje većina događaja u našim udruženjima, gdje one učestvuju u fizičkim pripremama, ali su slabije prisutne tamo gdje se odlučuje. Stoga, mišljenja su aktivistkinje Odbora, treba svim snagama da se bori kako bi žene dobile svoju ulogu i mjesto u radu i organiziranju Bosanaca u dijaspori.” (Irvana Mušić, Glas BiH, nov.- -dec. 1995.)

10 Jubileum1998-2008

Priredio: Haris TucAKOVIĆ

De första bosniska föreningarna i Sverige grundades under år 1991 och den 7 juni 1992 bildade dessa Bosnisk-Hercegovinska Riksförbundet i Sverige. under dessa krigsår var verksamhet framförallt inrik-tad på att samla in humanitärhjälp till Bosnien och Hercegovina, och det är de bosniska kvinnorna som var särskilt engagerade i detta.

Behov av en mer organiserad form av kvinno-verksamhet dykte upp under dessa tider och den 26 november 1995 grundades Bosnien och Herce-govinas Kvinnokommitté i Borås vilken utvecklades till Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige (registrerad den 20 februari 1998).

Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige är numera en av de mest kända och välet-ablerade bosniska kvinnoorganisationerna.

Bosanskohercegovački savez žena

Aktiv žena Bosanki

OdbOr zena b&H KvinnOKOmmitté

26.11.1995.31.1.1998.20.2.1998.

^


pogrješnim predubjeđenjima o kraju iz kojeg dola-zimo.

Angažovanjem profesionalne sekretarice Halise Šaškin i svesrdnim zalaganjem predsjednice Asime Pašalić i koordinatorica po regijama: dr Emina Musić (Stockholm), Sabiha Šarić Ćorić (Centar), Aida Bašić (Sjever), Selma Borovac (Jug), Fatima Kovačić (Za-pad) i dr Džemila Popović (Istok, mijenjala je Jasna Perić), se intenzivno radi na organizacijskom planu i aktiviranju bh. žena u aktivima/sekcijama u svim bh. udruženjima.

Radi što boljeg informisanja bh. žena, u proljeće 1998. se otvara internet stranica (Haris Tucaković) i pokreće kvartalni Informativni list (Jasmin Vižlin).

Nakon Godišnje skupštine, 13. marta 1999., dolazi do izdvajanja jednog dijela sekcija iz bh Saveza žena koje iste godine osnivaju Bosansko-švedski savez žena pri Savezu bh. udruženja u Švedskoj.

April 1999. ostaje u posebnom sjećanju. U Stock-holmu je 15. aprila potpisan Ugovor o sarad-nji s Radničkim obrazovnim savezom abf, a

24. aprila se u Värnamu osniva Žena 99 – prvo bh. udruženje žena u Švedskoj. Dr Dženana Zorlak je izabrana za predsjednicu, Azra Šepić za sekretaricu, a Ismeta Šeremet za blagajnicu tog udruženja.

Aprila 1999. izlazi i prvi broj časopisa Žena, koji je istovremeno i prvi bh. ženski list pokrenut izvan granica domovine.

Iste godine se aktivno radi i na knjizi Bosanskohercegovačka žena u Švedskoj, a pro-mocija iste je obavljena na svečanoj manifestaciji obilježavanja Dana državnosti bih koju je priredila sekcija žena Fatima Gunić 27. novembra 1999. u Göteborgu.

Naredne godine se u Helsingborgu osniva bh. društvo žena bh Žena 2000, a 2001. još dva udruženja: Perla u Arlövu i Žena 2001 u Mönsteråsu. Prve predsjednice tih udruženja su Selma Borovac u bh Ženi 2000, Selma Kamberović u Perli i Zekija Zembo u Ženi 2001.

Na Godišnjoj skupštini održanoj 27. aprila 2002. u Helsingborgu za predsjednicu bh Saveza žena je izabrana Selma Borovac (bh Žena 2000

Helsingborg).U to vrijeme dolazi do izmjena u propisima za

dodjelu potpore od Zavoda za integraciju (Inte-grationsverket) i većeg preusmjeravanja aktivnosti bh. žena na aktivnosti integracijskog karaktera. bh Savez žena tada pojačava saradnju sa švedskim institucijama i organizacijama ali istovremeno radi i na poboljšanju i proširenju saradnje sa bosanskohercegovačkim.

Posebna pažnja se posvećuje i medijskom pred-stavljanju bh Saveza žena – u novinama, na radiju i televiziji – kako u Švedskoj, tako i u Bosni i Herce-govini.

Septembra 2002. godine je pokrenut rad Koor-dinacionog tijela bh. dijaspore u Švedskoj u kom je učestvovalo 9 bh. organizacija i saveza. Dvogodišnja aktivnost u tom tijelu je za bh Savez žena ostavila

jako važna iskustva za buduću saradnju sa savezima i organizacijama građana bih u Kraljevini Švedskoj.

Uspostavljena je saradnja i sa više organizacija u bih (sos Dječija sela, Majke hendikepirane djece itd). Više godina za redom su organizovana studijska putovanja u bih koja su istovremeno imala i humani-tarni karakter.

Nakon višegodišnje saradnje sa organizacijama bh. žena iz Danske i Norveške, 30. aprila 2005. godine se ta saradnja diže na viši organizacijski nivo uključivanjem njihovih predstavnica u Glavni odbor bh Saveza žena u Švedskoj.

Na Godišnjoj skupštini održanoj 1. aprila 2006. u Växjöu za predsjednicu bh Saveza žena je izabrana Vahida

Mehinović (Tidaholm-ski ljiljani Tidaholm, Zajedno Lidköping).

Iste godine su počele aktivnosti na razvoju intraneta bh Saveza žena u Švedskoj, valjda jednog od rijetkih saveza u Švedskoj koji koristi intranet.

U Stockholmu je 15. septembra 2006. pot-pisan Ugovor o saradnji sa Trezvenjačkim obra-zovnim savezom nbv.

Na Godišnjoj skupštini 24. marta 2007. u Tidaholmu je posebno istaknuta saradnja s nbv-om i potreba jačanja svih vidova saradnje sa savezima i organizaci-jama građana bih u Kraljevini Švedskoj, tako da je veći dio sadašnjih aktivnosti bh Saveza žena usmjeren u tom pravcu.

Na Godišnjoj skupštini održanoj 8. marta 2008. u Värnamu za predsjednicu bh Saveza žena je izabrana Emina Ćejvan (Respekt Karlskrona).

Bosanskohercegovački Savez žena od 1998. go-dine ima svoj stalni fond za stipendiranje djece i omladine u Bosni i Hercegovini. Taj fond je

osnovan 1998. pod nazivom fond Selma Husić a 1999. je prerastao u fond Djeci u bih. Sredstva za fond se obezbjeđuju isključivo od dobrovoljnih priloga naših članova.

Do sada je stipendirao više učenika i studenata u bih, najviše 7 u isto vrijeme. Mjesečna stipendija iznosi 500 sek.

Posebno ističemo da uspjeh bh Saveza žena u Švedskoj nije rezultat angažovanja pojedinaca, nego svih nas zajedno. c

Prva udruženja bh. žena

Ž E N A – prvi bosanskohercegovački ženski list pokrenut izvan granica BiH obilježava svoju 10-godišnjicu aprila 2009.

Integracija, mediji i širenje Saveza žena

IT, NBV i saradnja sa bh. organizacijama

Fond Djeci u BiH


Svensk-bosniskakulturhistoriska förbindelser

Bosansko-švedske kulturnohistorijske

veze

Medborgarskapsland 1980-1991 1992 1993 1994 1995 1996-2007 Summa

Jugoslavien (f.d.) därav: 2 671 1 080 30 313 36 183 2 370 24 812 97 429

Bosnien-Hercegovina - 598 28 703 18 495 1 547 6 949 56 292

Serbien och Montenegro4) - 482 1 524 16 736 750 15 563 35 055

Beviljade uppehållstillstånd 1980-2007 enligt Genèvekonventionen, krigsvägrare, de facto flyktingar, skyddsbehov, humanitära skäl1), kvot-flyktingar, tillfällig lag2), tidigare tidsbegränsat tillstånd och verkställighetshinder3)

Odobrene boravišne dozvole 1980.-2007. prema Ženevskoj konvenciji, odbijanje rata, de facto izbjeglice, potreba zaštite, humanitarni ra-zlozi1), kvotne izbjeglice, privremeni zakon2), ranije vremenski ograničena dozvola i zapreke u pravosnažnosti3)

1) Fr.o.m. 31/3-06 synnerligen ömmande omständigheter; 2) Fr.o.m. 1/10-2005–31/3-2006; 3) Fr.o.m. 2007; 4) Fr.o.m. 2007 Serbien.1) Od 31/3-2006. posebno pogibeljne okolnosti; 2) Od 1/10-2005.–31/3-2006.; 3) Od 2007.; 4) Od 2007. Srbija.Källa/Izvor: Migrationsverket, tillståndsstatistik/Zavod za migracije, statistika dozvola

Det finns idag i sverige över 70 000 person-er med härkomst från Bosnien och Hercegov-ina. Flertalet har kommit till Sverige mellan år 1968 och 1975 (arbetskraftsinvandring) och

mellan år 1992 och 1995 (flyktinginvandring). Uppgifter från Migrationsverket visar att bara

under år 1993 beviljades uppehållstillstånd enligt Ge-nèvekonventionen för 28 703 personer från Bosnien och Hercegovina.

Svenskarna har hela tiden visat sig som våra ärliga och uppriktiga vänner.

I de sämsta tiderna för oss, under aggressionen mot Republiken Bosnien och Hercegovina 1992-1995, har svenskarna visat sin stora människokärlek och humanitet genom mottagningen av krigsdrabbade, insamlingen av enorma mängder humanitär hjälp i form av läkemedel, medicinska produkter och hjälp-medel, pengar, mat, kläder osv. för hjälpbehövande i Bosnien och Hercegovina.

Vi vill verkligen tacka och kommer aldrig att glömma detta!

Danas u švedskoj živi preko 70 000 osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Većina je došla u Švedsku između 1968. i 1975. (useljavanje radne snage) i između 1992. i

1995. (useljavanje izbjeglica).Podaci Zavoda za migracije pokazuju da je samo

tokom 1993. odobrena boravišna dozvola prema Ženevskoj konvenciji za 28 703 osobe iz Bosne i Her-cegovine.

Šveđani su se sve vrijeme iskazivali kao naši iskreni i pravi prijatelji.

U najteža vremena za nas, tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine, Šveđani su iskazali veliku humanost i milosrđe prihvatom osoba pogođenih ratom, priku-pljanjem i slanjem ogromne humanitarne pomoći u vidu lijekova, medicinskih proizvoda i pomagala, novca, hrane, odjeće i ostalih potrepština za Bosnu i Hercegovinu.

Najiskrenije se zahvaljujemo i to nikada nećemo zaboraviti!


Denna text är ett utdrag ur en mer om-fattande presentation som visades under högtidliga programmet den 8 november 2008 i Skövde. Ovaj tekst je izvod iz jedne šire prezentacije prikazane tokom svečanog pro-grama 8. novembra 2008. u Skövdeu


De kulturhistoriska kontakterna och förbindel-serna mellan Sverige och Bosnien-Hercegovina är väldigt långvariga och har lämnat spår i både sven-ska och bosniska kulturhistorien.

I dessa förbindelser träffar man först en kvinna. En svensk kvinna. Hon hette Birgitta Birgersdotter, föddes år 1303, och är i hela världen känd som Den

Heliga Birgitta.Den Heliga Birgittas Femton Böner var mycket

populära redan under medeltiden och har bevarats till vår tid i talrika handskrifter och tryckta upplagor, de flesta på latin, men också i översättningar till andra språk.

I de första översättningarna ingår två upplagor på bosniska från 1512 och 1571 tryckta i Venedig.

För en större publik blev dessa upplagor först kända 1932. Professorn Mario Roques från Univer-sitetet i Paris (Sorbonne) har utförligt beskrivit dem i sin artikel: Deux livres d’heures du XVIe siècle en cyrillique bosniaque. Revue des études slaves xii, 1932, 49-69. (Två bönböcker från 1500-talet på den bosniska kyrilliska skriften. Tidskrift för slaviska studier xii, 1932, 49-69.) Boken från 1512 hade ur-sprungligen 128 (nu 126) blad. Birgittas femton böner är på 12 blad.

De nyare forskningarna visar att de första översättningarna av Mirabilia Urbis Romae (Staden Roms märkvärdigheter) till tyska, holländska, franska och italienska inte innehåller Den Heliga Birgittas

Kulturnohistorijske veze i kontakti Švedske i Bosne i Hercegovine su veoma dugi i ostavili su trag i u švedskoj i u bosanskohercegovačkoj kulturnoj historiji.

U tim vezama nailazimo najprije na jednu ženu. Jednu švedsku ženu. Ona se zvala Birgitta Bir-gersdotter, rođena je 1303. godine, i u cijelom

svijetu je poznata kao Sveta Birgitta.Petnaest molitvi Svete Birgitte je bilo

veoma popularno već u srednjem vijeku i očuvalo se do naših dana u vidu brojnih rukopisa i štampanih izdanja, većinom na latinskom, ali takođe i u prijevodima na druge jezike.

U te prve prijevode spadaju i dva izdanja na bosanskom iz 1512. i 1571. štampana u Veneciji.

Šira javnost je o tim izdanjima upoznata tek 1932. kada ih je profesor Mario Roques sa Univerziteta u Parizu (Sorbonne) iscrpno opisao u svom radu: Deux livres d’heures du xvie siècle en cyrillique bosniaque. Revue des études slaves xii, 1932, 49-69. (Dva molitvenika iz xvi stoljeća na bosanskoj ćirilici. Časopis za slavenske

De nyare forsknin-garna visar att den första

översättningen av Den Heliga Birgittas Femton Böner på bosni-

ska från ingår i de allra första. Novija istraživanja pokazuju da je prvi prijevod

Petnaest molitvi Svete Birgitte na bosanski iz . jedan od

najranijih uopšte.

Den Heliga Birgitta på bosniska Sveta Birgitta na bosanskom

Ovo jesu .15. molitava koje učini S(ve)ta Bričida prid’ Krucifik’som’ S(ve)tiem’. Detta är .15. böner som S:ta Birgitta gjorde framför det S:ta Krucifixet. (Venedig 1512 & 1571)


Femton Böner – så att första upplagan på det bos-niska språket (i respektive litteraturen Old Bosnian, gammalbosniskt) och på den bosniska kyrilliska skriften (bosančica) från 1512 ingår i de allra första. Den första svenska upplagan kom år 1854, och den danska år 1994.

Återigen en kvinna. En bosnisk kvinna. Denna gång gäller en kvinna besjungen i en av världens mest översatta ballader, Hasanagi-

nica eller Hasans hustru, som nu för tredje gången är översatt till svenska.

Faktum är att det bara på tyska föreligger ett 50-tal versioner, och på franska och engelska vardera cirka 20. Det säger tillräckligt om vilken plats bal-laden Hasanaginica har i världens litteratur.

En av de allra första översättningarna av Hasan-aginica är Samuel Ödmanns översättning till svenska från 1792. Denna Ödmanns översättning är samtidigt den första översättningen av ett sydslav-iskt litterärverk till svenska (och troligen till andra skandinaviska språk).

Johan Ludvig Runeberg har 1833 givit ut den andra svenska översättningen.

Den tredje översättningen av Hasanaginica till svenska kom ut år 2007. Översättare är Ulla-Britt Frankby, Gunnar Jacobsson och Bengt A. Lundberg. c


Hasanaginica på svenska Hasanaginica na švedskom

Källor/Izvori:Roques, Mario: Deux livres d’heures du XVIe siècle en cyrillique bosniaque. Revue des études slaves XII, 1932, 49-69.•On-line Bibliography of St Birgitta and the Birgittine Order: [Fifteen Oes in Old Bosnian. Venice: Georgio Rusconi, 10 August 1512. Fols. 12. 8:o. Ill. The copy listed by Lacombe is bound with a copy of “Heures en vieux bosniaque,” •Venice: Georgio Rusconi, 2 August 1512, in Paris, Bibl. nationale, Rèserve, B 5009. £ Lacombe 574.] I/U: Borgehammar, Stephan and Sander Olsen, Ulla: Editions of the fifteen prayers which St. Birgitta is sometimes said to have used, sometimes to have written, though they can hardly be by her. (13 March 2003). 2008-11-06 http://www.sanctabirgitta.comHasanaginica = Hasanagas hustru : den bosnjakiska balladen om Hasanagas hustru i original och ny svensk översättning / av Ulla-Britt Frankby, Gunnar Jacobsson och Bengt A. Lundberg ; jämte bilaga med Goethes tyska •samt Ödmanns Och Runebergs svenska översättningar ; inledning, möjlig läsning och kommentarer av Bengt A. Lundberg. Göteborg : Institutionen för slaviska språk, Göteborgs universitet, 2007.

studije xii, 1932., 49-69.) Molitvenik iz 1512. je izvorno sadržavao 128 listova, sada 126. Birgittinih petnaest molitvi su na 12 listova.

Novija istraživanja pokazuju da prvi prijevodi Mirabilia Urbis Romae (Čuda grada Rima) na njemački, holandski, francuski i italijanski ne sadrže Petnaest molitvi Svete Birgitte – tako da prvo izdanje na bosanskom jeziku (u odnosnoj literaturi Old Bosnian, starobosanski) i na bosanskoj ćirilici (bosančica) iz 1512. spada u najranija.

Prvo švedsko izdanje je objavljeno 1854., a dansko 1994. godine.

Ponovo žena. Jedna bosanska žena. Ovoga puta se radi o ženi opjevanoj u jednoj od najprevođenijih balada na svijetu, Hasanagini-

ci, koja je nedavno po treći put prevedena na švedski jezik.

Činjenica da samo na njemačkom postoji 50-ak verzija, a na francuskom i engleskom po 20-ak, do-voljno govori o tome kakvo mjesto balada Hasanagi-nica ima u svjetskoj književnosti.

Jedan od najranijih prijevoda Hasanaginice je pri-jevod Samuela Ödmanna na švedski 1792. godine. Taj Ödmannov prijevod je istovremeno i prvi prijevod jednog južnoslavenskog književnog djela na švedski (a vjerovatno i na druge skandinavske jezike).

Johan Ludvig Runeberg je 1833. objavio drugi švedski prijevod.

Treći prijevod Hasanaginice na švedski jezik je objavljen 2007. godine. Prevodioci su Ulla-Britt Frankby, Gunnar Jacobsson i Bengt A. Lundberg. (Haris Tucaković) c

En av de allra första översättningarna av baladen Hasanaginica är Samuel Ödmanns översättning till svenska från 1792. Denna Ödmanns översättning är samtidigt den första översättningen av ett sydslaviskt litterärverk till svenska (och troligen till andra skandinaviska språk).

Samuel Ödmann (1750-1829)


Nikada, baš nikada, kao žena, kćerka, majka i supruga, nisam osjetila toliki gnjev i istovremeno toliki ponos, nego kada je, 8. novembra 2008. u Skövdeu, predsjed-nica udruženja Žene žrtve rata stala na pozornicu i

mirnim, prkosnim glasom počela svoju ispovijest…”Ja sam Bakira Hasečić iz Višegrada. Imala sam 39 godina

kada je počela agresija na Bosnu i Hercegovinu i kada je nada mnom i mojom 19-godišnjom kćerkom… pred mojim mužem u kući izvršen prvi zločin silovanja i seksualnog zlostavljanja… Prvi zločin nada mnom je izvršio Milan Lukić koji je danas stanovnik Haškog tribunala…”

Šok, tajac u sali, jecaji. Zar je moguće da jedna krhka žena, zauvijek puna čemera i bola, ima toliko snage da iznova preživljava najcrnje trenutke u svome životu i životu svoga djeteta i ponovi po ko zna koji put šta su doživjele?!

Zar nije lakše ukloniti se, zatvoriti u vlastiti oklop, vječno šutjeti?!

Kakva je to snaga koja je drži na nogama dok govori i koja je tjera da kazuje šta se desilo mnogim majkama, sinovima, kćerima, očevima, muževima…

”Prekinite šutnju”, ponavljala je… ”Svaka izjava potvrđuje mnoge druge, pomaže da se zločini nad drugima posvjedoče i potvrde, da se stotinu drugih žrtava otvori i progovori. Svaki detalj je važan, čak i viđene samo prljave čizme zlotvora i ništa drugo…”

”Prekinite šutnju, niko osim vas, Haškog suda i zločinca neće saznati”, uvjerava nas Bakira. ”A to nam je cilj. Da što više zvijeri dovedemo pred Sud Pravde. Nema većeg zadovoljstva nego kada ih sa lisicama, sitne i prestravljene vidimo u sudnici. Sve ćemo učiniti samo da se zna, da se ne zaboravi, da se kazuje i nikada nikome ne ponovi. Moja djeca i unučad pričaju, neka pričaju i vaša.”

Oblio nas je osjećaj ponosa i prkosa, Bakirina snaga je prešla na sve nas.

Piše: Selma BOROVAc

PrekinitešutNju !

Jag heter Bakira Hasečić och kommer från Višegrad. Jag var 39 år i börjanav aggressionen mot Bosnien-Hercegovina när det mot mig och min

19-åriga dotter… inför min make i mitt hus begicks den förstaförbrytelsen – våldtäkt och sexmisshandel…

Ja sam Bakira Hasečić iz Višegrada. Imala sam 39 godina kada je počela agresija na Bosnu i Hercegovinu i kada je nada mnom i

mojom 19-godišnjom kćerkom… pred mojim mužem u kućiizvršen prvi zločin silovanja i seksualnog zlostavljanja…

Women Victims of the War / Žene žrtve rataTrg Oteškog bataljona 64

71 210 Sarajevo-Ilidža, Bosna i Hercegovina+387 33 628 121

[email protected]

Kazivati, inat – to je naš lijek, to je sila koja nas podstiče, ispunjava i drži na nogama.

Rastanak sa Bakirom bio je pun silnih osjećaja. Uz suze, ali i zadovoljstvo da se živi i bori. U jednom trenutku žene zaigraše, a Enisa Popović Čengić skide maramu i dade je

Bakiri, pa onda i ostale žene. Zavihoriše se marame, začu se pjesma… ”da Miljacka mostove ponese”. Jedne plaču, a druge igraju… I Bakira je plakala ko malo dijete.

”Cijeli svijet sam obišla”, veli ”ali nikada ovo nisam doživjela”.

Niko ne može uništiti bosansku ženu, jer ”Žena će živjeti i istinu reći!” c

Bakira Hasečić i Selma Borovac



Odbor za obilježavanje 10-godišnjice BH Saveza žena u Švedskoj u sastavu Ismeta Šeremet, Asima Pašalić, Selma Borovac, Fatima Kovačić i Ramiza Karamehmedović je pripremio svečani program i

dodijelio zlatne plakete i specijalna priznanja za svesrdan dopri-nos u afirmaciji bosanskohercegovačke žene u Švedskoj.

Jubilej je obilježen 8. novembra 2008. u Skövdeu u sklopu kon-ferencije Žene i moć. Program je vodila Senada Bešić a u istom su učestvovali – udruženje žena Sedef Malmö, Enisa Popović

Čengić, Hajrudin Zukanović, Selma Bo-rovac, Birgitta Forsgård i Amila Čoko.

Skup su pozdravili Darko Zelenika (veleposlanik Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj), Gunilla Zimmer-mann (nbv), Bakira Hasečić (Žene žrtve rata, bih), Jasna Bećirević (bkc Kopen-hagen), Jasminka Voloder (Bosansko--švedski savez žena), Mirsad Begović (Savez bh. udruženja), Mirsad Filipović (Savez Banjalučana), književnik Meho Baraković i mnogi drugi.

Dodijeljene su zlatne plakete udruženjima: Behar Skövde, Žena 99 Värnamo, BH Žena 2000 Helsingborg i Fatima Gunić Göteborg, i pojedincima: Asima Pašalić, Selma Borovac i Vahida Mehinović, kao i specijalna priznanja pojedincima: Hiba Muniba Čelik, Aida Bašić, Sabiha Šarić Ćorić, Emina Musić, Christina Doctare, Majda Omérov, Fa-dila Jašarević, Fatima Kovačić, Džemila Shigulin (Popović), Halisa Šaškin, Salih Pašalić, Razija Riemer, Emira Mehmedbašić, Enisa Crnkić, Zekija Zembo, Muharema Pervić, Dženana Zor-lak, Sehada Lakota, Branka Behlulović, Begzada Avdić, Meho Baraković, Fikret Tufek, Muharem Sitnica Sića, Muharem Nezirević, Mubera Dizdar, Fikret Babović, Ismeta Šeremet, Belma Hafizović, Sajma Dizdarević, Senada Bešić, Emina Ćejvan, Sebiha Crnić, Jas-minka Jasna Perić i Haris Tucaković. c

Amila ČokoGunilla Zimmermann Birgitta Forsgård

Sedef Malmö, Enisa Popović Čengić i Hajrudin Zukanović


Skövde,8. novembra 2008.

Dobitnici priznanja sa Darkom Zelenikom, veleposlanikom Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj

Predsjednice BH Saveza žena – Selma Borovac (2002.-2006.), Asima Pašalić (1998.-2002.), Emina Ćejvan (2008.-) i Vahida Mehinović (2006.-2008.) sa gosp. Zelenikom

Članice Glavnog odbora Aktiva žena Bo-sanki (1995.) – Sabiha Šarić Ćorić (regija Centar), Asima Pašalić (predsjednica Aktiva), Aida Bašić (regija Sjever) i Hiba Muniba Čelik (regija Zapad) sa gosp. Zelenikom

List BH Saveza žena u Švedskoj16 40-41 | žena · kvinna

Centralna proslava

DANADRŽAVN STIBosne i Hercegovine

A-huset, Jordgatan

...Svečana akademija u .Zabavni program od .

Örebro65

Mrkonjić Grad, 25. novembra 1943.

Örebro, 29. novembra 2008.

Det centrala firandet av Bosnien-HercegovinasNationaldagden 25 november

Arrangör:• BHKRF – Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i

SverigeMedarrangörer:• BHRF – Bosnisk-Hercegovinska Riksförbundet i Sverige• BHuF – Bosnisk-Hercegovinska ungdomsförbundet i

Sverige• BSKF – Bosnisk-Svenska Kvinnoförbundet i Sverige• RFBL – Riksförbundet Banja Luka i Sverige• BIS – Bosniakiska Islamiska Samfundet i Sverige• BeMuF – Bosnien-Hercegovinas Muslimska ungdoms-

förbund i Sverige• MDD Merhamet SverigeVärd:• Bosniakiska Kulturella centrum i Örebro

Organizator: BHKRF – Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj u saradnji sa: BHRF – Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj · BHUF – Bosanskohercegovački savez omladine u Švedskoj · BSKF – Bosansko-švedski savez žena u Švedskoj · RFBL – Savez Banjalučana u Švedskoj · BIS – Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj · BeMUF – Muslimanski omladinski savez u Švedskoj · Merhamet MDD u Švedskoj · Domaćin: Bošnjački kulturni centar Örebro


Svečanost je održana 29. novembra 2008. u Örebru uz prisustvo većeg broja uvaženih zvanica i gostiju među kojima su bili Darko Zele-nika, veleposlanik BiH u Kraljevini

Švedskoj; Mušan Agović, konzul BiH u Kraljevini Danskoj; Jovan Divjak, legendarni general Armije Republike Bosne i Herce-govine i izvršni direktor udruženja Obra-zovanje gradi BiH; Behcet Barsom, politički sekretar u Gradskoj vijećnici Örebra; Fadila Jašarević iz Trezvenjačkog obrazovnog saveza NBV, predstavnici naših organizacija i udruženja Švedskoj i mnogi drugi.

– Želim istaći da se današnje svečano obilježavanje Dana državnosti Bosne i Her-cegovine ostvaruje u suorganizaciji 8 saveza i organizacija građana BiH u Švedskoj i da priprema jedne ovakve manifestacije iziskuje brojne kontakte, dogovore i profesionalnost učesnika. Nakon izvanredno organizovane manifestacije obilježavanja genocida u Srebrenici i ostalim mjestima u BiH, održane 23. avgusta u Norrköpingu u organizaciji Saveza bh. udruženja u Švedskoj, organiza-tor današnje svečanosti je BH Savez žena u Švedskoj. uz ova dva saveza u saradnji učestvuju i Bosansko-švedski savez žena, BH Savez omladine, Savez Banjalučana, Islamska zajednica Bošnjaka, Muslimanski omladinski savez i MDD Merhamet u Švedskoj – kazala je u pozdravnoj riječi Emina Ćejvan, pred-sjednica BH Saveza žena, obavještavajući

Topao pozdravdomovinisa Sjevera

”Miris” Örebro

”Žena 99” Värnamo

”Ljiljan” Växjö

centralna svečanost u Švedskoj povo-dom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, rezultat je zajedničkog i koordiniranog rada 8 saveza i organizacija građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj, a ostvarena je na tako visokom i profe-sionalnom nivou kakav se rijetko viđa i u tv-programima institucija najvišeg nivoa.

18 40-41 | žena · kvinna

učesnike akademije da su od velikog broja organizacija i prijatelja Bosne i Hercegovine dobili pisma podrške i čestitke povodom praznika.

Među porukama izdvojila je pismo gradonačelnice Sarajeva Semihe Borovac, koja je, pored ostalog, istakla da i ovaj skup potvrđuje da ”dok god širom svijeta bude patriota Bosanaca i Hercegovaca obilježavat će se i državnost Bosne i Hercegovine… Stoga vas pozivam i molim, poručila je Borovčeva, da ovu tradiciju nikada ne preki-date. I da radost obilježavanja državnosti BiH podijelite i sa vašim prijateljima u Švedskoj.”

Buran aplauz značio je saglasnost sa apelom gradonačelnice Sarajeva.

” Skoro cijeli život sam proveo u kulturi i sa sigurnošću mogu reći da je današnji program sa svečanom aka-

demijom jedan od najboljih i najprofesional-nijih u kojima sam do sada učestvovao. Za to su posebno zaslužni Mirsad Begović iz Saveza bh. udruženja kao predsjednik zajedničkog Koordinacionog odbora za kulturu i Ismeta Šeremet, predstavnica tog odbora u ime organizatora današnje mani-festacije – kazao nam je Hajrudin Zukanović Hajrica, koji je prethodnog dana obilježio 50--godišnjicu svog kulturno-umjetničkog rada.

u programu su učestvovali: hor udruže-nja Ljiljan Växjö, dječija plesna grupa Miris Bosne i Hercegovine iz udruženja Žena 99 Värnamo, folklorna grupa udruženja Miris Örebro, recitatori: Adina i Mirsad Begović, Hadisa Terović, Mirela cerić i Sadeta Sokol, zatim Hajrudin Zukanović (harmonika), Edvina Osmančević, Johan Alexandersson i Simon Larsson (gitara) i Alvin Osmančević (violina i timpani).

Kvalitet i usaglašenost učesnika, svjet-losni i scenski efekti, kao i simbolična veza u njegovanju tradicionalnog i ekstra moder-nog su osnovna obilježja programa.

– Nesreća je što se Dan državnosti ne obeležava u celoj BiH na ovakav način i na ovako visokom nivou. Nema Bosne ovakve kakvu ste je ovde prikazali, ali ima nas sa vama u Bosni i Hercegovini koji će kad-tad biti odlučujući faktor u njenom povezivanju sa Evropom i svetom – kazao je Jovan Div-jak, izvršni direktor udruženja Obrazovanje gradi BiH.

Jovan Divjak je predstavio to udruženje, stipendistu Irnisa Deliju i dodijelio specijalna priznanja organizacijama koje pomažu rad udruženja Obrazovanje gradi BiH.

Iskazana je i pohvala domaćinu – Sajmi Dizdarević i Senadeti Fazlić iz BKc Örebro i Fatimi Mahmutović iz NBV Örebro. uz muzičku grupu OK Band iz Göteborga slavlje je nastavljeno do kasno u noć. cijeli pro-gram snimala je TV Hayat iz Sarajeva. (H.T.) c

Ni u BiH nije ovako

Članice plesne grupe ”Miris Bosne i Hercegovine” izudruženja ”Žena 99” Värnamo sa Jovanom Divjakom

Edvina Osmančević, Elmin Zeba, Alvin Osmančević,Johan Alexandersson & Simon Larsson

”Miris” Örebro

Dio ekipe domaćina BKC Örebro

kvinna · žena | 40-41

Obilježavanjegenocida u BiHNorrköping, 2008-08-23

Savez bh. udruženja u Švedskoj je bio ovogodišnji organizator centralne manife-stacije obilježavanja genocida u Srebrenici i ostalim mjestima u BiH. Manifestacija je održana u BKc Norrköping, a svoj doprinos su suorganizacijom i učešćem dale i ostale organizacije i savezi građana BiH u Kraljevini Švedskoj. BH Savez žena je predstavljala dječija plesna grupa Miris Bosne i Herce-govine iz udruženja Žena 99 Värnamo. Ph

oto

cre

dit:

Muh

amed

Muj

akić

Seminar orodnoj ravnopravnosti Stockholm, 2008-08-29

ungdomsstyrelsen je u ovoj godini za 20 organizacija odobrio potporu za projekte koji će unaprjeđivati rodnu ravnopravnost/ravnopravnost polova. Seminar je organizo-van radi predstavljanja odobrenih proje-kata u želji da će zajednički susret voditi pokretanju nove saradnje, proširenju znanja i podsticanju inicijative.

Emina Ćejvan je predstavila projekt Att vara med på riktigt: Kvinnors makt kojeg pro-vodi BH Savez žena, a Asima Pašalić projekt Behar kojeg provodi bh. distrikt Skaraborg.

Biser Kristianstadnovo udruženje ženaKristianstad, 2008-10-26

Na poziv bh. žena iz Kristianstada organi-zovan je sastanak na kom su Jasna Perić i Enisa crnkić predstavile rad BH Saveza žena u Švedskoj. u veoma prijatnoj atmosferi donijeta je odluka o osnivanju udruženja žena i njegovom nazivu – Biser.

Žene iz Bisera su se odmah uključile u aktivnosti BH Saveza žena, a dvije njihove predstavnice, Nermina Sijerčić i Mirsada Bošković, učestvovale su na konferenciji Kvinnors makt od 7. do 9. novembra 2008. u Skövdeu.

Susret regije CentarLidköping, 2008-12-13

udruženje Tillsammans/Zajedno Lidköping organizovalo je kulturnu manifestaciju regije centar kojoj je prisustvovalo preko 40 žena iz Tidaholma, Skare, Mariestada i Lidköpinga.

Ovo udruženje je osnovano 2007. godine, a odnedavno ima i prostorije za svoje aktivnosti u Linjevägen 26 – što je bio poseban povod da se ovaj susret provede uz prijatno druženje, igru i pjesmu.

19

Emina Ćejvan, Mideto Feza Kalala & Asima Pašalić

Uvijek kada pomislim da je ona prestala sa sportskim i posvetila se fakultetskim obavezama, koje joj takođe izvanredno idu, ona me iznenadi. Po drugi put, htio to

ili ne, nameće se potreba i ponos da ponovo napišem nešto o ovoj nadasve skromnoj, ali upornoj djevojci, koja je uzgred rečeno i moja sugrađanka.

Riječ je o Džani Damjanović, evropskoj prvakinji na upravo završenom Evropskom prvenstvu u timskoj gimnastici koje je od 24. do 25. oktobra 2008. godine održano u belgijskom gradu Gentu (TeamGym 2008).

Iako najmlađa među svojim klupskim kolegicama, članicama gimnastičke ekipe gf Ling iz Helsingbor-ga, uspjela je poslije brojnih medalja i priznanja na domaćim i međunarodnim takmičenjima da se okiti i titulom evropskog šampiona. Konkurencija ni malo lagana, ali i pored 22 ekipe iz isto toliko zemalja ona je uspjela da dostigne krunu svoje karijere i posta-ne evropska prvakinja. Uzgred rečeno, ova mlada djevojka je tek nedavno napunila 18 godina.

U jednom od brojeva našeg izdanja tokom 2007. godine (Žena br. 34) najavili smo svijetlu budućnost i blistave rezultate ove mlade djevojke. Ali, niko sa sigurnošću nije mogao da vjeruje da će tako brzo doći i ovako blistav trenutak. U prošlom intervjuu za naš list, pomalo stidljivo i za neupućene čudno, zvučala je njena tvrdnja da joj je glavna inspiracija i moto uspjeha bila njena mlađa sestra Sara, koja sada ima tek 10 godina. Tada je obećala i obećanje ispuni-la da će sestru obradovati medaljom prvaka Švedske, a odmah zatim i evropskom titulom. Obećanje je ispunila, a sretnoj i ponosnoj Sari u neizmjernoj radosti su se pridružili: starija sestra Dženita, majka Ismeta i otac Izet.

Da cjelokupna porodica odiše kompaktnošću najbolje govore podatci da sva takmičenja u zemlji i inostranstvu, u granicama svojih mogućnosti, prate i članovi njene porodice i pored ne baš malih finansij-skih izdataka.

Zbog svega toga ne bi bilo korektno kada ne bi spomenuli i ostale članove porodice Damjanović: starija sestra Dženita je redovni student druge godine fakulteta kth u Stockholmu, otac i majka su diplomirani ekonomisti i rade u ovdašnjoj komuni, a najmlađa Sara je još uvijek odlična učenica jedne od helsingborških osnovnih škola.

Džana nije samo istaknuti sportaš već u isto vrijeme uspješan student prve godine Tehničkog fakulteta u Lundu. ”Nadam se da ću u redovnom roku (studiji traju 5 godina) uspjeti da okončam


Sarajkana krovu Evrope

Priča prva – Naša djevojka na krovu Evrope

Gimnastičarke GF Ling-a iz Helsingborga – nove prva-kinje Evrope u timskoj gimnastici.

Ismeta, Džana, Dženita,Sara & Izet Damjanović

Sa lica mjesta: Elvedin DuROVIĆ

Džana Damjanović från gymnastikföreningen GF Ling i Helsingborgsom den 25 oktober 2008 tog EM-guld i truppgymnastik.


studije i posvetim se svom tehničkom pozivu. Uz to nastojaću da se odužim svojoj porodici za nesebično zalaganje i upornost koju su pokazali u cijelom mom razvoju kako bih uspjela u ostva-rivanju svojih ličnih ciljeva”. A sportovi i aktivnosti kojima se Džana bavila od prvih folklornih koraka u ovdašnjem bh. udruženju do danas su zaista impo-zantni: klizanje na ledu, muzička škola, plivanje i na kraju kruna svega: gimna-stika.

Na kraju istaknimo da i Jenny Bjälkefors, trener ove već sada poznate djevojke, u razgovoru za naš list sa pono-som ističe da je Džana izuzetan talenat i da se sa pravom od nje očekuju novi rezultati i u narednom periodu.

Zato neka je ova reportaža samo na-stavak prethodne o našoj sjajnoj Džani – Sarajki sa željom da će nas svojim rezul-tatima i ove godine ponovo obradovati i nadom da ćemo se takođe u ovoj godini radovati tituli svjetske prvakinje.

Sretno Džana…

Svake godine u mjesecu decembru velika većina Goraždana se oda-zove na tradicionalnu humanitar-

nu akciju za pomoć onima kojima je ova pomoć u datom trenutku najpotrebnija.

Ovaj put je odlučeno da se pokrene humanitarna akcija za pomoć Javnoj ustanovi Dom za stara i iznemogla lica Goražde – po drugi put i novčana dona-cija Udruženju oboljelih od karcinoma dojke i drugih malignih oboljenja Biser Goražde.

Udruženje je osnovano 2006. godine i broji preko 150 članova, od čega je 60 članova operativno i terapijski tretirano. Taj broj se svakodnevno mijenja, a samo u protekloj godini je 12 članova umrlo dok se trend oboljelih svakim danom povećava.

I pored veoma kratkog vremenskog intervala od početka do zaključenja akci-je, jednoglasan je zaključak da je akcija u potpunosti uspjela. U samo 10 dana decembra uzorni Goraždani, a njih je sa pravom većina, još jednom su dokazali odanost i privrženost svome gradu i dali na razmišljanje zanemarujuću manjinu koja ni ovaj put iz samo njima znanih razloga nije učestvovala u ovoj plemeni-toj akciji.

Kao i prethodne, i ove godine je Domu za stara i iznemogla lica Goražde doniran novi plazma televizor marke Philips za potrebe starih i nepokretnih lica, a novčana donacija od oko 10.000 danskih kruna dodijeljena je Udruženju za borbu protiv raka i drugih malignih oboljenja Biser.

Primaoci ove humanitarne pomoći nisu krili svoje oduševljenje sa izrazom spremnosti na ovom humanom gestu prema njihovim štićenicima. U E-mail porukama iz udruženja Biser doslovno u znak zahvalnosti stoji: ”U ime preko 150 oboljelih od ove opake bolesti neizmjer-no vam hvala na pomoći koja je stigla u pravom trenutku. Naime, tri naše članice su upravo u postoperativnom stadiju i uručivanje ove pomoći će bar na trenutak ozariti njihova lica u želji da se izbore sa ovom opakom bolesti … Od srca hvala, predsjednica udruženja Bavčić Sehija-Seja.”

U drugoj poruci dostavljenoj faksom od strane ju Dom za stara i iznemogla lica Goražde stoji: ”Jedna naša štićenica od 75 godina u ime zahvalnosti rekla je ono što mi svi želimo da vam prene-semo: ’Neka dragi Bog i njih obraduje sa svim onim željama koje požele’.”

To su dvije ljudske poruke upućene sa dvije strane na adresu humanih Goraždana i ljudi dobre volje. One su bolne, ali i obavezujuće. Nadam se da će ove riječi dospjeti do sviju nas i nagnati nas na razmišljanje da još uvijek posto-je mnogi kojima je ova pomoć itekako potrebna.

Zbog toga će Organizacioni odbor Goraždana za Švedsku i Dansku nasto-jati da u sljedećem ciklusu ova tradicio-nalna manifestacija poprimi regionalni karakter iz razloga velikog broja apela ljudi sa područja susjednih opština da se i oni uključe u ovu akciju.

Oni čekaju i Vas… c

Priča druga – Goraždani

Spisak donatora u akciji za

GoraždePašić Faruk i Nisveta (besplatan prevoz), BH Savez žena u Švedskoj, udruženje ”Ost. Bosna” u Danskoj, Alihodžić Rabka i Ifet, Ar-nus Nisveta-Nina, Avdiji Mevlida i Hajrudin, Bavčić Amira i Amer, Bičo Sead, Čaušević Nizama i Hajrudin, Čengić Enisa i Džafer, Dragolj Dika i Zahid, Durović Vasvija i Elve-din, Džemidžić Sadžida i Zijad, Džemidžić Munevera i Esad, Džozo Suada i Mehmed, Đuzel Samir, Fejzić Ildirina i Nedžad, Ga-bela Kimeta i Sead, Gabela Nura i Ibrahim, Gabela Nura i Safet, Gačanin Sabrina i Berzad, Halilović Adem, Hošo Munevera i Mujo, Imamović Indira i Mustafa, Isić Mina, Jašarević Fadila, Kadić Armina i Mesud, Kanlić Denisa i Ćamil, Karahmet Azra i Mujo, Kodžaga Veda i Emir, Kuljuh Suada i Sulejman, Maslan Esma i Sead, Maslan Pemba i Mustafa, Medić Izeta i Ismet, Muratspahić Nermina i Izet, Palalija Bahra i Muhidin, Sijerčić Nezira i Mirsad, Šapčanin Mirha i Ramiz, Šveđanka, Tozo uzeir, ušanović Dino i Amer, Vrana Bejda i Dino, Vrana Dženan i Isić Mirela, Vrana Dženita i Ramić Ervin, Vrana Elmina i Muhidin, Vrana Selima i Midhat, Vukašinović Boris, Zorlak Dženana i Husein.

Kontakt telefoni za pomoć:Dom za stara i iznemogla lica GoraždeTel: 00387 38 22 84 43Fax: 00387 38 24 06 60Biser GoraždeE-mail: [email protected]/fax: 00387 38 22 40 45 c

Humanitarna pomoć djevojčici

Elmi Boškailo17-godišnja djevojčica Elma Boškailo, iz Aladinića kod Stoca, boluje od najteže vrste progresivnog tumora takozvanog Hongkočkin, od kojeg samo oni rijetki ili oni kojima se odmah pomogne, mogu preživjeti.

Nakon apela objavljenog krajem no-vembra 2008. na sajtu MofoRaja.com, RTV Mostar i TV Hajat Sarajevo, Fikret Babović je pri BH Savezu žena u Švedskoj inicirao akciju prikupljanja pomoći za liječenje ove bolesne djevojčice. Akciju u Kalmaru vodila je Jasna Perić, a u Skövdeu Haris Tucaković.

u Kalmaru je prikupljeno 9.500 kr, a od toga je bh. udruženje Bosna Kalmar doniralo 5.340 kr (2.000 kr + 3.340 od tombole). Akciji su se svojim prilozima pridružili i BH Savez žena u Švedskoj, Priština Livs, kao i Barjaktarević Mehmed, Bundić Rifat i Hasnija, Deronja Dragan i Jasna, Imamović Ekrem i Emira, Jusić Šerif,

Kaharević Suad i Sabina, Mešić Ismet, Peco Faruk i Šerifa, Perić Jasna, PerićSanel i Elvira, Pezić Ibro, Pezić Sead, Pezić Suad, Šipo Jasmina, Šipo Muris i Adela, Smajlović Mesud i Alma, Zahirović Suad i Zlata.

u Skövdeu je prikupljeno 6.000 kr. Bh. distrikt Skaraborg je donirao 2.000 kr, bh. udruženje Behar Skövde 1.000 kr, a svoje priloge su dali i Babović Fikret (Tidaholm), crnić Dino, crnić Nermin, crnić Sebiha, Čampara Almedina, Ćorić Jusuf, Fazlić Asmira, Husaković Asim, Maksumić Jas-min, Maksumić Nusred, Opijač Muhamed i Elma, Pašalić Asima, Pašalić Salih, Sarić Hamid i Adila (Göteborg), Tucaković Haris.

Molim sve da se pridruže ovoj pleme-nitoj akciji.

Brojevi žiro računa su:Elma BoškailoHypo Alpe Adria BankSWIFT code HAABBA22IBAN: BA393060123761952613Devizni račun: 123 76 19 526Račun za KM: 143 720 5293 c


En av de viktigaste jämlikhetsfrågorna är jämställdhet och definieras som jämlikhet mellan könen. Jämställdhet innebär att alla kvinnor och män har lika rättigheter, skyl-

digheter och möjligheter.Det går inte att glömma pronomen alla, annars blir

det ingen jämlikhet.

Lagstiftningen betraktas som en grundläggande förutsättning för att förverkliga jämställdheten. Men trots detta spelar massmedierna en central roll i fråga om utvecklingen av den faktiska jämställdheten.

”Genus- och media aktivister i hela världen under-söker hur massmedierna presenterar och skapar bilden om kvinnor samt försöker hitta strategier att ta itu med genus stereotypiseringen. Både grupper samtycker att den dominerande föreställningen om genus (samt om ras/kultur1, etnicitet, religion osv.) är starkt beroende av medierna, eftersom presentationsprocessen har sina röt-ter i medierna själva. När det presenteras en händelse, situation, person eller grupp tillskriver man dem en viss betydelse. I presentationsprocessen är stereotypisering

(av genus, ras/kultur, etnicitet, religion osv.) ett försök att fixera en ”önskad” mening och innebörd. Trots att de har en potentiell roll att opponera mot stereotyper, är medierna oftare problemet själv än dess lösning”, fram-håller Adla Isanović i sin undersökning Mediediskurs som manlig domän – Genus presentation i dagspressen i Bosnien-Hercegovina, Kroatien och Serbien.2

Dr Donna Allen (1920-1999) var en av banbrytar-na som insisterade för jämlik tillgänglighet till media för varje person som en av de första

principerna i demokratin.Från 1972 till 1987 gav Dr Allen ut Media Report to

Women, ett kvartalsvis nyhetsblad att visa vägen och uppmuntra kvinnorna att skapa sina egna medier eller göra inbrytningar i medievärlden där pengar och den vita mannen typiskt bestämmer och dominerar i pro-duktionen och spridningen av tryckta ord. Hon har även grundat The Women’s Institute for Freedom of the Press.

Michael Honey, professor i amerikansk historia och arbetar- och etnologiska studier vid Universitet i Wash-ington, skrev 1999 efter hennes död:

”Genom sin egen erfarenhet som aktivist och peda-gog under 1940-, 50- och 60-talet, upptäckte hon hur massmedia trivialiserar, ignorerar, förvränger och på annat sätt vilseleder allmänheten angående avgörande frågor som sjukförsäkring, arbetarnas rättigheter, rasism, sexism och krig. (…) Från 1970-talet till sin död tillägnade hon sitt liv till omstrukturering av massme-dia för att de inte längre kontrolleras av ett fåtal rika.”3

Dr Donna Allens The Women’s Institute for Free-dom of the Press är en av de organisationerna som har starkt bidragit men det var ändå fn:s världskvinnokon-ferenser som har under de sista decennierna initierat viktigaste framsteg för jämlikheten mellan könen.

Under Internationella kvinnoåret 1975 anor-dnades fn:s första världskvinnokonferens i Mexico City. Sedan dess har det anordnats yt-

terligare tre konferenser – i Köpenhamn 1980, i Nairobi 1985 och senast i Beijing (Peking) 1995.

Anna Norlin från unifem Sveriges styrelse pekar på problemet med att organisera fn:s femte världskvin-nokonferens:

”Tyvärr blev det ingen kvinnokonferens 2005, tio år efter Beijing. Starka religiösa och konservativa krafter runt om i världen arbetar mot kvinnors rättigheter och det fanns en rädsla att konferensens beslut skulle leda till en försämring för världens kvinnor. Bland annat är det kvinnors rätt att bestämma över sin kropp, preven-tivmedel och abort som är starkt ifrågasatt.”4

Vid konferensen i Beijing antogs en deklaration samt en handlingsplan att uppnå de av fn uppsatta målen om jämställdhet, utveckling och fred. Handlingsplanen från Beijing innehåller sex kapitel och urskiljer tolv ”kritiska områden” som definierar långsiktiga mål och åtgärder som skall vidtas de kommande fem åren av re-geringar, det internationella samfundet, frivilligorgani-sationerna och det privata näringslivet för att förbättra kvinnors villkor. Ett av dessa tolv kritiska områden är ”Kvinnor och media”.

Efter Beijing-konferensen (1995) har man gjort talrika undersökningar om hur genus presenteras i media. Dessa undersökningar är i Sverige regelbundna och talrika. I Bosnien och Hercegovina genomförs de också, men är sällsynta i alla fall.

Kvinnor& media

Trots att de har en potentiell roll att opponera mot stereo-typer, är medierna oftare problemet själv än dess lösning.

Phot

o c

redi

t: XL

ucas

Jedno od najvažnijih pitanja ravnopravnosti je rodna ravnopravnost/ravnopravnost polova. Rodna ravnopravnost znači da sve žene i muškarci imaju jednaka prava, obaveze i

mogućnosti.Zamjenica sve/svi se ne smije zaboraviti, inače od

ravnopravnosti nema ništa.Zakonodavstvo se smatra osnovnom pret-

postavkom za ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Unatoč tome, masmediji igraju centralnu ulogu u razvoju stvarne rodne ravnopravnosti.

”Rodni i medijski aktivisti i aktivistkinje širom svi-jeta već dugo se bave monitoringom medijskog prika-zivanja žena i pronalaženjem strategija za hvatanje ukoštac sa rodnom stereotipizacijom u medijima. Obje ove grupe slažu se da su dominantne predodžbe o rodu (kao i o rasi/kulturi1, etnicitetu i drugim fakto-rima diferencijacije među ljudima) snažno ovisne o medijima, jer je proces predstavljanja u osnovi samih medija. Prilikom predstavljanja tema, događaja, situacija, osoba i grupa, mediji im pripisuju određeno značenje. U procesu predstavljanja, stereotipizacija (bilo da je zasnovana na rodu, rasi ili etnicitetu) je pokušaj fiksiranja ”preferiranog” značenja. Iako imaju potencijalno značajnu ulogu u osporavanju fiksiranih značenja, mediji češće predstavljaju dio problema nego njegovo rješenje”, naglašava Adla Isanović u svom istraživanju Medijski diskurs kao muški domen – Predstavljanje roda u dnevnim novinama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.2

Dr Donna Allen (1920.-1999.) je bila među prvima koji su insistirali da mediji budu ravnopravno dostupni svakoj osobi, a što je

jedan od prvih principa demokratije.Od 1972. do 1987. je Dr Allen objavljivala Media

Report to Women, kvartalni informativni list radi usmjeravanja žena da stvaraju vlastite medije ili da vrše upade u medijski svijet u kom novac i bijeli čovjek tipično vladaju i dominiraju u produkciji i širenju štampane riječi. Osnovala je i The Women’s Institute for Freedom of the Press.

Profesor Michael Honey sa Univerziteta u Wash-ingtonu napisao je nakon njene smrti, 1999. godine:

”Na osnovu vlastitih iskustava kao aktivistkinja i pedagoginja tokom 1940-, 50- i 60-ih, uočila je ona kako masmediji bagatelišu, ignorišu, izvrću i na drugi način dezinformišu javnost u vezi ključnih pitanja kao što su zdravstveno osiguranje, radnička prava, rasizam, seksizam i rat. (…) Od 1970-ih do svoje smrti posvetila je ona svoj život preustroju masmedija da ne bi i dalje bili kontrolisani od bogate manjine.”3

Njen The Women’s Institute for Freedom of the

Press je jedna od organizacija koje su jako doprinijele, ali su ipak svjetske konferencije Ujedinjenih Naroda o ženama tokom zadnjih decenija pokrenule najvažnije korake za ravnopravnost polova.

Tokom Međunarodne godine žena 1975. or-ganizovana je 1. svjetska konferencija un-a o ženama u Ciudad de Mexicu. Nakon te,

organizovane su još tri konferencije – 2. u Kopenha-genu 1980., 3. u Nairobiju 1985. i zadnja, 4. u Pekingu (Beijing) 1995.

Anna Norlin iz upravnog odbora švedskog unifem-a ističe problem u organizovanju 5. svjetske konferencija un-a o ženama:

”Nažalost, 2005. nije održana svjetska konferen-cija žena, 10 godina nakon Pekinga. Moćne vjerske i konzervativne snage širom svijeta rade protiv prava žena i postoji strah da će odluke konferencije voditi pogoršanju za žene u svijetu. Između ostalog, pravo žene da odlučuje o svom tijelu, preventivnim sredstvi-ma i abortusu se snažno osporava.”4

Na konferenciji u Pekingu usvojene su Deklaracija i Platforma za akciju za ostvarivanje od un-a istaknutih ciljeva za rodnu ravnopravnost, razvoj i mir. Pekinška platforma za akciju sadrži 6 poglavlja i prepoznaje 12 ”kritičnih oblasti” koje definišu dugoročne ciljeve i mjere koje će se poduzimati u narednih 5 godina od vla-da, međunarodne zajednice, dobrovoljnih organizacija i privatnog sektora na poboljšanju uslova za žene. Jedna od tih 12 kritičnih oblasti je ”Žene i mediji”.

Nakon Pekinške konferencije (1995.) obavljena su brojna istraživanja predstavljanja roda u medijima. Ta istraživanja su u Švedskoj redovna i brojna. U bih se takođe obavljaju, ali su u svakom slučaju rijetka.

Žene& mediji

Iako imaju potencijalno značajnu ulogu u osporavanju fiksi-ranih značenja, mediji češće predstavljaju dio problema nego njegovo rješenje.

STEREOTYPING:REPRESENTATION OF WOMEN INPRINT MEDIA IN SOUTH EAST EUROPE

EDITED BY: Nirman Moranjak BAMBURAĆ, Tarik JUSIĆ, Adla ISANOVIĆ

MEDIACENTARSARAJEVO


”Hemmafru i köket/Domaćica u kuhinji”, 1939, Victor Keppler (1904-1987)

30 % kvinnor i Sverige. Respektive gmmp:s rapport för Bosnien-Hercegovina visar 87,2 % män och 12,8 % kvinnor.

Alla gmmp:s rapporter saknar information om undersökningar om diskriminering mot invandrar-, flykting- och minoritetskvinnor. Dessa undersökning-ar och upplysningar är ett krav av fn:s Kommitté för avskaffande av all slags diskriminering av kvinnor (cedaw).

Under år 2004 och 2005 har kvinnorna i Bosnien-Hercegovina, Kroatien, Serbien och Montenegro genomfört projektet Eqviwa (Equally visible women/Lika synliga kvinnor) med viktiga målet att granska lagstiftningen i respektive länder.

Delegationen för mänskliga rättigheter i Sverige har 2007 gjort en väldigt omfattande och sakkunnig undersökning som presenterades i rapporten Sven-ska nyhetsmedier och mänskliga rättigheter i Sverige. Inrikesmaterialet i mars månads papperseditioner av Dagens Nyheter, Göteborgs-Posten och Aftonbla-det utgör analysmaterial. Rapporten visar bl.a. att ”kvinnor är fortfarande underrepresenterade” och ”invånare med utländsk bakgrund kraftigt underrep-resenterade bland dem som syns i medierna.”

I inledningen av sin undersökning hänvisar Adla Isanović till Anna Lithanders analyser5 av kvin-nors situation i Bosnien-Hercegovina fram till

1990 samt efter detta år. Kvinnorna har gjort ett be-tydligt framsteg och t.ex. på 1970-talet har procenten av kvinnoombud i de regionala och federala reger-ingarna ökat till 30 procent, de flesta arbetade heltid och utgjorde 40 procent av alla anställda, de hade frihet att planera sina familjer osv. Efter de första fria valen 1990 har i alla de f.d. jugoslaviska republikerna nationalistiska partier med konservativ politik, starkt religiöst inflytande och politiska program med patri-arkala värderingar att kvinnans plats är ”i hemmet” kommit till makten. I jämförelsen med 1986 års val, har andelen kvinnliga ombud i Bosnien-Hercegovinas parlament minskat från 24 till 3 procent, och i lokala beslutsfattande organ från 17 till 5 procent.

En unifem:s rapport för år 2000 visar att Bosnien-Hercegovina med 21,0 % kvinnliga ombud i parlamen-tet hade första plats i Sydöstra Europa. Kroatien med 7,1 % var på den 15:e platsen, och Jugoslavien (Serbien och Montenegro) var med 6,1 % på den 16:e platsen. Samtidigt hade Sverige med 42,7 %, Danmark med 37,4 % och Finland med 37,0 % toppat listan för Väst-europa och andra i-länder.

Rapporter för år 2002 visar att andelen kvinnliga ombud i Bosnien-Hercegovinas parlament har fallit kraftigt till 6,4 %. För 2007/2008 är respektive andelen fortfarande väldigt låg och utgör bara 14,0 % som är dubbelt så mindre i jämförelse med situationen sedan tre decennier tillbaka.

”Mediediskurs som en manlig domän … ständigt (om)konstrueras genom att använda olika metoder för att tillstyrka och vårda den symboliska ojämställ-dheten i en värld av gamla, dominerande, fasta och homogena identiteter och relationer. Inom denna ram – makt, kompetens, produktion, auktoritet och synlighet tillhör männen, medan tystnad, beroende, familj, reproduktion, underhållning och sexualitet tillskrivs kvinnorna”, betonar Adla Isanović i de slut-liga kommentarerna av sin undersökning.2 c


Det oberoende medieforskningsinstitutet Media Tenor (grundad 1993) har 2002 granskat kväll-snyheterna på cbs, abc och nbc för att fast-

ställa andelen kvinnliga protagonister i nyhetsartiklar. Alla tre program hade en genomsnittlig andel på 14 % kvinnliga protagonister, jämfört med 86 % män. Bilden ser ännu värre ut när det gäller utrikespolitiska nyheter. Bland 4 234 framträdanden av enskilda personer var det bara 208 kvinnor eller 5 % på alla tre programmen.

Sveriges rapport för nyhetsstudien Global Media Monitoring Project 2005 är en av många media under-sökningar som genomförs i Sverige. Rapporten visar att fördelningen av nyhetssubjekten består av 79 % män och 21 % kvinnor globalt (i världen), och 70 % män och

Mediediskurs som en manlig domän … ständigt (om)kon-strueras genom att använda olika metoder för att tillstyrka och vårda den symboliska ojämställdheten i en värld av gamla, dominerande, fasta och homogena identiteter och relationer. Inom denna ram – makt, kompetens, produk-tion, auktoritet och synlighet tillhör männen, medan tyst-nad, beroende, familj, reproduktion, underhållning och sexualitet tillskrivs kvinnorna.


Grunden till den här artikeln utgör undersökningen Media Discourse as a Male Domain av Adla Isanović (Mediacentar Sarajevo, 2006) och fördjupningsarbetet Jämställdhet. Kvinnor i medierna av Selima Veladžić (Vuxenutbildning Skövde, 2008). Osnovu ovog članka čini istraživanje Adle Isanović Media Discourse as a Male Domain (Mediacentar Sarajevo, 2006.) i rad Selime Veladžić Jämställdhet. Kvinnor i medierna (Vuxenutbildning Skövde, 2008.). ”Ett växande antal forskare, såväl internationellt som i Sverige, har visat att de rasbiologiska idéer och tankestrukturer

som var förhärskande i de flesta europeiska länder under 1800-talet och fram till andra världskriget på olika sätt har levt kvar och omvandlats även om begreppet ’ras’ vetenskapligt och politiskt har förkastats. Istället har begreppet ’kultur’ övertagit rasbegreppets roll som indelningsprincip för föreställningarna om jordens befolkningar.” ”Rastući broj istraživača, i inter-nacionalno i u Švedskoj, je ukazao da su rasnobiološke ideje i misaone strukture koje su vladale u većini evropskih zemalja tokom 19. stoljeća do Drugog svjetskog rata na razne načine preživjele i preobrazile se iako je pojam ’rasa’ naučno i politički odbačen. Umjesto toga je pojam ’kultura’ preuzeo ulogu rasnog pojma kao princip podjela u predodžbama o svjetskom stanovništvu.” I/U: SOU 2005:56, Det blågula glashuset, s. 22. Isanović, Adla, 2006: Media Discourse as a Male Domain – Gender Representation in the Daily Newspapers of Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia. I/U: Moranjak-Bamburać, N., Jusić T. och Isanović A., 2006: Stereotyping – Representation of Women in Print Media in South East Europe. Mediacentar Sarajevo, s. 40-79. Women’s Radio Fund: Donna Allen's work will live on by Michael Honey. http://www.womensradio-fund.org/dallen.htm. Norlin, Anna, 2006: Gör världen jämställd! En studiehandledning för att arbeta med jämställdhet och FN:s Kvinnokonvention. Arbetarnas bildningsförbund. s. 4. Lithander, Anna (red.), 2000: Engendering the peace process – A gender approach to Dayton – and beyond. Kvinna till kvinna. s. 17-18. c

Medijski diskurs kao muški domen se (...) neprestano (re)konstruira korištenjem različitih tehnika podržavanja i utvrđivanja simboličke rodne nejednakosti u svijetu starih, dominantnih, fiksiranih i homogenih identiteta i odnosa. U njihovom okviru, moć, kompetentnost, produktivnost, autoritet i vidljivost pripadaju muškarcima, dok se tišina, ovisnost, porodica, reproduktivnost, zabava i seksualnost pripisuju ženama.

Nezavisni institut za medijska istraživanja Media Tenor (osnovan 1993.) je 2002. analizi-rao večernje vijesti na kanalima cbs, abc i

nbc radi utvrđivanja udjela ženskih protagonista u vijestima. Sva tri kanala su procentualno imala 14 % ženskih, u odnosu na 86 % muških protagonista. Slika je još gora kada se radi o vanjskopolitičkim vijestima. U 4 234 pojedinačna pojavljivanja bilo je samo 208 žena ili 5 % na sva tri kanala.

Švedski izvještaj za Global Media Monitoring Pro-ject 2005. je jedan od mnogih istraživanja obavljenih u Švedskoj. Izvještaj pokazuje da se raspodjela subjekata vijesti sastoji od 79 % muškaraca i 21 % žena globalno (u svijetu), a 70 % muškaraca i 30 % žena u Švedskoj. Odnosni gmmp izvještaj za bih pokazuje 87,2 % muškaraca i 12,8 % žena.

U svim gmmp izvještajima nedostaju podaci o istraživanjima diskriminacije useljeničkih, izbjegličkih i manjinskih žena. Ta istraživanja i informacije se zahtijevaju od un-ovog Komiteta za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena (cedaw).

Delegacija za ljudska prava u Švedskoj je 2007. uradila veoma obimno i stručno istraživanje pred-stavljeno u izvještaju Švedski novinski mediji i ljudska prava u Švedskoj. Analiziran je unutrašnjopolitički materijal štampanih izdanja dnevnih listova Dagens Nyheter, Göteborgs-Posten i Aftonbladet iz marta mjeseca te godine. Izvještaj i.o. pokazuje da su ”žene i dalje nedovoljno zastupljene” a ”stanovnici inostranog porijekla izrazito nedovoljno zastupljeni među onima koji se vide u medijima.”

U uvodnom dijelu svog istraživanja upućuje Adla Isanović na analizu Anne Lithander5 o statusu žena u bih do 1990. i poslije te godine.

Žene su napravile značajan napredak i, npr. 1970-ih godina, postotak predstavnica u vlastima se povećao na 30 %, žene su činile samo 40 % nezaposlenih, imale su slobodu da planiraju porodicu itd. Prvi slobodni izbori 1990. u svim bivšim jugoslavenskim republikama na vlast su doveli nacionalističke političke partije sa konzervativnim politikama i snažnim uticajem religije, koje su zagovarale tradicionalne patrijarhalne vri-jednosti, prema kojima je ženino mjesto ”u kući”. U odnosu na izbore 1986. je udio ženskih predstavnika u Skupštini bih pao sa 24 % na 3 %, a u lokalnim or-ganima odlučivanja sa 17 % na 5 %.

Jedan unifem:ov izvještaj za 2000. pokazuje da je bih sa 21,0 % ženskih predstavnika u Skupštini zauzimala 1. mjesto u Jugoistočnoj Evropi. Hrvatska je sa 7,1 % bila na 15., a Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) sa 6,1 % na 16. mjestu. Istovremeno su Švedska sa 42,7 %, Danska sa 37,4 % i Finska sa 37,0 % bile prve na listi za Zapadnu Evropu i industrijske zemlje.

Izvještaji za 2002. pokazuju da je udio ženskih predstavnika u Skupštini bih naglo pao na 6,4 %. Za 2007/2008. je odnosni udio i dalje vrlo nizak i iznosi samo 14,0 % što je dvostruko manje u odnosu na stanje prije tri desetljeća.

”Medijski diskurs kao muški domen se (...) neprestano (re)konstruira korištenjem različitih tehnika podržavanja i utvrđivanja simboličke rodne nejednakosti u svijetu starih, dominantnih, fiksiranih i homogenih identiteta i odnosa. U njihovom okviru, moć, kompetentnost, produktivnost, autoritet i vid-ljivost pripadaju muškarcima, dok se tišina, ovisnost,

Engendering the Peace Process

A Gender Approach to Dayton—and Beyond

KVINNATILL

KVINNA

porodica, reproduktivnost, zabava i seksualnost pripi-suju ženama”, podvlači Adla Isanović u zaključnim razmatranjima svog istraživanja.2 c


Nadahnuti toplinom i gostoprimstvom koje smo doživjeli pri susretima u udruženjima u Oskarshamnu, Mönsteråsu, Kalmaru i Växju, odlučili smo organizirati zajedničko

druženje u Karlskroni. Uzvratni susret je upriličen 1. decembra 2008. i, na zadovoljstvo nas domaćina, a i gostiju, program kojeg smo pripremili za to decembar-sko popodne ostao nam je u prelijepom sjećanju.

Program smo počeli obilaskom znamenitosti Karl-skrone, za što je bio odgovoran Sead Ćejvan, i za što su žene pokazale poseban interes i zadovoljstvo.

A zatim, naša mladost, naše vrijedne djevojke,

članice udruženja Respekt, uz vodstvo Alme Puškar i Mirsade-Sanke Kahriman, izazvale su kod svih prisutnih osmijeh i divljenje na licu kad su poka-zale svoje umijeće u manekenstvu!

Osim što su pametne mlade članice odlične plesačice, ovoga puta su se pokazale i u izvr-snim ulogama glumica teatra i lijepog hodanja uz prezentiranje mode za različite prilike.

I naravno uz dobru muziku, tombolu i hranu, koju su vrijedne Bosanke pripremile za oko sto gostiju, protekao je ovaj susret u prelijepom druženju i atmosferi. c

Piše: Emina ĆEJVAN

Karlskrona--

défilé de mode avec Respekt

ModevisningModnarevija

Respekt Karlskrona


Knjiga Matmöten (Susreti jela) je rađena u vidu intervjua s oso-bama doseljeničkog porijekla. Autor većine tekstova i fotografija je Katarina Nordli. Stanovnici Sörmlanda, porijeklom iz cijelog svijeta, pozivaju Vas ovom knjigom u svoju kuhinju. Oni govore o

svojoj kulturi ishrane i velikodušno nude najbolje recepte iz Bosne i Herce-govine, Somalije, Meksika, Perua, Rusije, sad-a, Islanda, Belgije, Vijetnama, Mađarske, Indije, Škotske, Bugarske, Finske, Tajlanda, Estonije, Grčke, Bangladeša, Eritreje, Sirije, Kurdistana, Iraka, Poljske itd.

Iako sadrži preko pedeset recepata iz cijelog svijeta, to nije klasičan kuhar – već knjiga kratkih intervjua s osobama različitog porijekla, a koje žive u Sörmlandu. Jedna od njih je i Enisa Bajrić iz Banja Luke, koja upoznaje čitaoce s bosanskom kuhinjom i receptima za ajvar, punjene paprike i kifle.

Knjiga je zanimljiva svima koji vole dobru kuhinju a radoznali su da upoznaju druge osobe i kulture. Istovremeno je izvanredan poklon s privlačnim i kvalitetnim fotografijama u boji na 128 strana i s tvrdim kori-cama u formatu koji je iste širine kao A4.

Više informacija: 0155-24 56 02 ili [email protected] ili http://www.sormlandsmuseum.se

Sörmlandskisusreti jelaNär Enisa Bajrić lagar fyllda paprikor med alla kryd-dorna så känns doften från Arnö ända till Nyköping. Boken Matmöten bygger på ett intervjumaterial, gjort främst av författaren och fotografen Katarina Nordli. Ändå är det inte i första hand en kokbok utan en bok med korta intervjuer med människor från olika matkulturer. Boken är rolig att läsa för alla som gillar mat och är nyfikna på andra människor. Den är en utmärkt present med alla lockande färgbilder, sina 128 sidor, hårda pärmar och ett format med samma bredd som ett A4-papper fast lägre.

PUNjENE PAPriKE(Fyllda paprikor)

10-12 paprikor, helst mindre, vita½ kg nötfärs1 liten gul lök1 morot3-4 tomater2 dl ris1 dl vattensalt och svartpepparpaprikapulveroljamatlagningsgräddepaprikapulver att garnera med

Fräs köttfärs med lök och riven morot un-der omrörning. Tillsätt en tomat skuren i små tärningar, riset och vattnet. Krydda med salt och peppar. Blanda väl.

Kärna ur paprikorna och fyll dem med färsen. Ställ i en eldfast form och fyll öp-pningarna med tomatskivor. Häll lite vat-ten i formen, pensla paprikorna med olja och pudra över litet paprikapulver. Sätt in i ugnen på 200-250°. Häll över matla-gningsgrädde när paprikorna börjar bli klara. De är färdiga efter ca ½ time.

Fyllningen kan även användas till urkär-nade tomater.

Paprikorna brukas ätas med gräddfil och bröd.


Kada je davne 1958. u KuD Mladen Stojanović u Prijedoru ušao mlađani Hajrudin Zukanović – ko je tada mogao očekivati da će njegova harmonika obići skoro cijeli stari kontinent. A obišla je. uz turneje po Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Turskoj, Čehoslovačkoj, Švajcarskoj… nije bilo većeg mjesta u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, niti ga ima ovdje u Švedskoj, a da u njemu nije zasvirala Hajricina har-monika i čula se njegova pjesma.

Tokom tri i po decenije u kulturno-umjetničkim društvima Mla-den Stojanović i Osman Džafić u Prijedoru, i Karlo Rojc u Banja Luci, u svojstvu harmonikaša, koreografa i vođe orkestra, odnjegovao je Hajrica cijeli niz muzičara, pjevača i folklorista.

I isto tako nastavio 1993. godine u Švedskoj u udruženjima Behar, Bosanka i Una u Skövdeu i u mnogim drugim. uvijek voljan da po-mogne i uputi, odazivao se Hajrica rado na pozive iz Göteborga, Falköpinga, Mariestada, Örebroa itd. Rad sa mladima mu je bio i ostao najdraža i najveća preokupacija.

Folklorna grupa Bosansko kolo, koju je s Lennartom Karlssonom osnovao 2000. u Törebodi, okupljala je tek pristigle izbjeglice iz svih krajeva svijeta, a nastupala prvenstveno za švedsku publiku u Västra Götalandu. Susanne Lind, Kristina Berneholm i Gunnar Themar su samo neka od imena koja su s Hajrudinom Zukanovićem predsta-vljala Šveđanima golemo muzičko narodno blago od Slovenije do Makedonije.

Za Hajrudinov jubilej priredilo je bh. udruženje Behar Skövde u petak 28. novembra 2008. pravu svečanost. Program u kom su, uz Hajricu, učestvovali književnik Meho Baraković, solisti Biba i Mirnesa Begić, Momir Radić, Enes Čiza Bratić i Asim crnić, uz muzičku prat-nju Momira Radića, te vokalna grupa Sevdah i folklorna grupa Una, privukao je mnoge ljubitelje pjesme i igre iz oblasti Skaraborga. Većina njih je kroz razne vidove sarađivala i prijateljevala s Hajricom i ovo je bila prilika da se osvježe uspomene i oda poštovanje starom bardu. (H.T.) c

Izložba bh. knjigaKulturno udruženje Broarna-Mostovi je od 20. oktobra do 9. no-vembra 2008. u biblioteci na Hjällbu organizovalo izložbu knji-ga bosanskohercegovačkih pisaca. Posjetioci su mogli da vide šezdesetak vrijednih djela Meše Selimovića, Skendera Kulenovića, Ćamila Sijarića, Abdulaha Sidrana, Marka Vešovića, Irfana Horozovića, Alije Isakovića, Nedžada Ibrišimovića, Tvrtka Kulenovića, Miljenka Jergovića, Midhata Ajanovića Ajana, Nizame Granov Čaušević, Ivana Lovrenovića, Huseina Derviševića, Idriza Saltagića, Marsele Šunjić, Nijaza i Fatmira Alispahića, Atifa Kujundžića, Ibrahima Kajana, Gojka Berića, Biserke Alikadić, Alme Lazarevske, Jasmine Musabegović, Dragoslava Dedovića, Seada Fetahagića i drugih.

Posebnu pažnju izazvala je Sarajevska hagada, čiji se original čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Izložbu u biblioteci na Hjällbu koncipirao je i postavio književnik i novinar Meho Baraković, koji živi u ovom naselju u Göteborgu. (Tekst i foto: Hamo Mulić)

50 godina u kulturi

Lennart Karlsson, Aida Zubčević & Hajrudin Zukanović

4. konferencija nastavnikabosanskog jezikau Göteborgu je od 6. do 7. novembra 2008. održana 4. Konferen-cija i 2. Godišnja skupština udruženja nastavnika bosanskog jezika u Švedskoj, sa preko šezdeset učesnika.

Skupština je usvojila sve izvještaje i na godinu dana produžila mandat Izvršnom odboru u sastavu: Sabit Kalkan (predsjednik), Mehmed Muhedinović (zamjenik predsjednika), Alma Ćoralić (sekretarica), Tifa Krkić (blagajnica) i članovi Izet Olević, Goca Radetinac, Arzija Hrnjadović, Amela Maksumić, Alma Čomić i Refik Masleša. Donijeta je i odluka o povećanju godišnje članarine s dosadašnjih 50 na 100 kruna.

u planu za narednu godinu predviđeno je i studijsko putovanje u Bosnu i Hercegovinu. cilj je stručno usavršavanje nastavnika, a putovanje bi se obavilo tokom uskršnjih praznika.

Konferencija je obilovala zanimljivim predavanjima i istovre-meno poslužila razmjeni iskustava u vođenju i pripremi nastave maternjeg jezika. uz članove ovog udruženja, među predavačima je bilo i više predstavnika švedskih institucija koje se bave pitanji-ma maternjeg jezika i višejezičnosti.

udruženja nastavnika bosanskog jezika poziva sve na saradnju i da se pridružite. Dovoljno je da se javite telefonom ili E-mailom bilo kom članu Izvršnog odbora udruženja. Kontakt podatke i više informacija o udruženju naći ćete na stranici:

http://modersmal.skolutveckling.se/bosniska/


Musa Ćazim Ćatić (1878.-1915.) je pjevao o ljudima i prirodi, o životu i smrti, o ljepoti, o svojim čežnjama i nedosanja-

noj ljubavi, o svojoj domovini i religiji, i sve to umjetnički i stvaralački istkao i gotovo muzički interpretirao i jezički izrazio na prefinjeno i univerzalno snažan, životno i trajno aktuelan i nezabo-ravno upečatljiv i strasno-lirski način – ćatićevski.

Uzbudljivošću svog kratkog, burnog, boemskog života, punog unutrašnjeg i stvarnog lutanja i maštanja, ali i velikog obrazovnog i duhovnog nivoa, znanja i talenta, čarolijom svoje moćne lirske elokvencije i leksike, stekao je i oreol bosanskohercegovačkog Tina, nezabo-ravnog, autentičnog, pravog narodnog, sa pjesmom i kroz pjesmu proslavljenog i trajnog Orfeja!…

U najkraćem: Ćatića ne treba ni idealizovati, ni glorifikovati, njega treba – pročitati! Budući da nije ni napisao mnogo, neće nam oduzeti mnogo vre-mena, a podariće nam osjećaj, ne samo da smo stekli još jednog vrlo dragocjenog prijatelja, već i mnogo više: novi, zlatni rudnik našeg zavičajnog i izvornog bosan-skog žargona, miljea i jezika. Jezika kojeg su obogatile i njegove tuge, snovi i pjesme.

Musa Ćazim Ćatić je rođen 12. marta 1878. godine u Odžaku kod Modriče, gdje je završio i

osnovno školovanje. 1892. godine umire mu otac i Ćazim sa majkom, koja se tamo preudala, preseljava u Tešanj.

U tešanjskoj medresi dobro je naučio i arapski, turski i perzijski jezik što je okrunjeno i njegovim književnim prevodi-ma sa više jezika i velikih kultura Orijenta.

Iako kao mladić živi nemirno i bo-emski, nastavlja školovanje u Sarajevu u Šerijatskoj sudačkoj školi. Otpočinje saradnju i sa časopisom Behar, a od 1908. godine ga i uređuje.

Upisuje se i na Pravni fakultet u Za-grebu i tamo otpočinje i njegova sara-dnja sa brojnim hrvatskim književnim časopisima i krugovima, pa i druženje sa poznatim hrvatskim pjesničkim imenima i velikanima kao što su Augustin Tin Ujević i Antun Gustav Matoš.

Zbog materijalnih neprilika vraća se u Bosnu i Hercegovinu, tragajući za trajnim i sigurnijim zaposlenjem.

Prilikom jednogodišnjeg boravka u Carigradu, gdje usavršava i turski jezik i prevodi znatan broj turskih pjesnika po prvi put i na maternji bosanski jezik, naići će i na krug nekolicine Bošnjaka pisaca i pjesnika konvertita ”izgubljenog” i za bolje položaje u ondašnjem društvu ”prodatog” nacionalnog identiteta i obilježja (imena). Sa pjesmom ili dvije i sam nalijeće na tu zamku, ali već o svom skorom povratku u Bosnu u listu Bošnjak, urednika Safveta--bega Bašagića, objavljuje svoju pokajničku i strasnu pjesmu Ja sam Bošnjak i duže pismo u kojem detaljno pojašnjava histo-rijat te svoje kratkoročne afere i zablude i odlučno raskrinkava i odbacuje takvu praksu političke denacionalizacije i asimi-lacije Bošnjaka. Već sljedećih godina, kao vlastiti odgovor, uvjerenje i stav, piše niz hrabrih, iskrenih, bosnoljubivih, intimno--ispovijesnih i britko-polemičnih, pa i vjerskih pjesama, sa vrlo jasnim i časnim stavom o sebi, svom narodu, svojoj vjeri i domovini – Bosni i Hercegovini. Po ovom trajno osjetljivom, ali i principijelnom pitanju, pjesnik Ćatić je naša kulturno-hi-storijska odrednica i savjest, legenda i uzor i njegova je poruka: Tolerancija i Istina, a ne Manipulacija i Mistifikacija!…

Stiže i u Mostar za života i Alekse Šantića i Osmana Đikića, i 1912. godine postaje i urednikom Bisera – književnog izdavača Muslimanske biblioteke, a donekle i književnog mecene, njenog

pokretača i vlasnika Muhameda Bekira Kalajdžića. Mostar je najplodniji i naj-kreativniji Ćatićev pjesnički i stvaralački period i u tome će gradu 1914. godine biti štampana prva i jedina njegova knjiga pje-sama publikovana za njegova života pod naslovom: Pjesme od 1900. do 1908.

U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, pa i socijalističkoj i federativnoj Jugoslavi-ji, slijedi očigledan period prešućivanja i tabuiziranja ovog velikog i vrlo nadarenog bošnjačkog pjesnika i umjetnika. Razlozi tome bar danas su mnogo jasniji: Ćatićev naglasak i kredo o Bosni i Hercegovini kao njegovoj i pjesničkoj, ali i povijesnoj materi – domovini i svi ti njegovi gordi i odvažni poetski zvuci i akordi o pitanju i njegove lične i sveljudske ličnosti i sa-mosvijesti, duhovnoj i političkoj slobodi i tolerantnosti.

Poslije mobilisanja za front u Mađarskoj u Prvom svjetskom ratu, lakšeg ranjavanja i kraćeg liječenja u Budimpešti, ponovo je u svom Tešnju 1915. godine. U svoj toj ratnoj oskudici, beznađu i metežu, i bez ikakvih sredstava za život, a ne napunivši ni 37. godinu života, umro je te iste godine u svom najdražem gradu.

Ostavio je za sobom, po obimu neveliko i skromno, ali po umjetničko--književnoj vrijednosti, ljepoti, snazi i originalnosti – značajno, plemenito i magnetski privlačno, emancipirajuće i pionirski moderno bošnjačko umjetničko i pjesničko djelo.

I bio pjesnik prvih i do danas najljepših i najvrjednijih bošnjačkih soneta. c

BosanskohercegovačkiPovodom 130-godišnjice rođenja MuseĆazima Ćatića (1878.-1915.), pjesnikaprvih i najljepših bošnjačkih soneta

Piše: Mesud PROLIĆ (Berlin)

Protivnik denacionali-zacije i mistifikacije

Musa Ćazim Ćatić, crtež mostarskog slikara i boema

Mehe Sefića

Ćatića ne treba ni idealizovati, ni glorifikovati, njega treba – pročitati!

Tin


Da li je, prijatelju, ostalo samilostiu našoj Banja Luci– Jeste, ostalo je, ima je…Šta vidje, ljetos, u našoj Banja LuciVidjeh pupoljke na našim lipamaNađoh i ono drvo, što ga ja i prijateljZasadismoA izgubih sve onoŠto smo iza sebe ostaviliIstina je teška, prijateljuAl moramo, s vjerom, u dobar svršetakI spoznati da ima bolaKoliko i nade

Čujem, šumi VrbasTragovi me vukuPrijatelja ne vidim…Maglu razgrćem… gdje je

Tvoj prijatelj ostade na raskršćuReče stari pjesnikOstade, ruku ispruženihI istoku i zapaduOstade, gledajući obale VrbasaI lijevu i desnuNe gledajući u crnu prazninuKoja je gutala ljude, one mu drage

Odlazi moj prijateljA očima obgrlio lijevu i desnu NovoselijuGornji Šeher i stoljetni dobri GrabSuturliju, što obgrlila VrbasGleda Tabake i Hiseta, gornja i donjaI Kastel tihi, preko mostaOdlazi moj prijateljA pogled ne odvaja od svoje Ilidže i DolcaOd gornjih i donjih SitaraGleda Stupnicu i Ali BabuI Malu čaršiju ljubljenuI gleda oblak ispod ptice…

Ode… moj prijatelj, a ostaše mu očiu virovima vrbaskimNa ”Nasihinom cvijetnom mostu”u majčinoj bašči kraj VrbasaOstaše oči Seadove…Da miluju njezine ruže rumeneDa miluju, mirisne ljiljane i jasmineDa listaju spomenar zagubljen u parkuGdje ostaše utisnute stopeI mladosti i brižnog očinstva Gdje ostade, ruka topla u ruciNjegove Jasminke Ne plači, pjesniče…Čemu koristi tvoje ridanje i plačIdi i pričaj priču… Priču staru, o prijatelju momI priču onu, o njegovoj Banja LuciO banjalučkim delijama O banjalučkim sevdalijama

Privuci srcu, sve ljepote, brateDrugom rukom, odmakni sve čežnjeOdgurni sve… moraš tako…Da prihvatiš, brate, sve ove nove adrese

Pjesmu sam posvetila našem dragom prijatelju Seadu Jusufbegoviću, koji nas je napustio 19. jula 2008. Njegova smrt je iznenadila sve nje-gove drage i prazan kutak u srcu, bez cijenjenog dr. Seja, boli nas još uvijek. U mislima smo sa njegovim dragim likom i njegovim mudrim ri-ječima, a nadamo se i podrška njegovoj dragoj supruzi Jasminki i voljenoj djeci, Damiru i Selmi.

Banjalučko veče, 18.11.2008.

Dragi BrankoNišta nije vječno pa ni RiječiPoezija koju si ispisivao najljepše starina našem Licui Metafore su manje Zlo od ljubičaste

Nesanicefina Simetrija Tijelai Rad do iznemoglosti u Noćima od pliša i šapatani Ljubavi nemaima Osipanja i tamo gdje se vijekovima ništaOsipalo nijei gdje je samo Voda bila i Jelo i Pićeda ne pominjem naše domaće

Nesporazumeunutar Krugačisto Zlato je ono što je ostalo da u namaSvjetlucai kada Nas više ne budeznaće se po unutrašnjem Strahu da smo Bili

Branko Miljković u meni ispisujesvoju posljednju Pjesmuna nagovor moje Duše

Mir, mir u Bosnimir u kući, u gradunemir i košmari kradumisli i sumnje leteočaj i strah pletepaukovu mrežu, u mom mozguu mom mozgu crv sumnjenagriza pametstrah me;strah me istine koju nosimkao ždrebica koju jahašenebrojni, nepoželjni i odvratnigadovi jedni gadniukaljaše mi obrazmoj obraz bijeli.

Oh bože! moj bože!ubit ću seubit ću plod pa sebeubit ću , neću – žao mimoja je krv a tuđe sjemetuđe sjeme zatrovanonepoželjnootkinut ću dojku koju bude sisaootkinut ću ruku koja ga pomilujeotkinut ću – nećumoje dijete da zovu kopiletomZar moje? Zar mene? Zar ja?Ja koja sam nekadznala i mogla svekome da kažem? Da priznamistine se bojimistina me bolinasladiše se mojom ljepotomi ubiše u meni volju za životom…

Meho Baraković

Miljković u meni ispisuje svoju posljednju pjesmu

Enisa Popović Čengić

Pjesma Prijatelju

Mirsad Omerbašić

Razmišljanje jednesilovane žene

Enes Lević: Crvena polja i putevi, 2008.

www.codepinkalert.orgLEt’S rELEGAtE wAr to tHE DUStBiN oF HiStory!

AIR WICK FRESHMATIC FÅR DET ATT

DOFTA FRÄSCHT

FRESHMATIC

Erbjudandet gäller t o m 2008-12-31. Kupongen gäller vid köp av en ”Airwick Freshmatic Starter-Kit“. Endast en kupong per kund och köp. Kan ej kombineras med andra erbjudanden.

Till butiken: Inlöses av Kuponginlösen AB när kupongen är försedd med kundens namnteckning.

Namn:

PRÖVA OCKSÅ DE ANDRA AIRWICK ODOUR STOP

VARIANTERNA

30 kr

FRESHMATICFRESHMATICPROVA PÅ RABATT

I ETT HUS FULLT AV LIV MÅSTE MAN ALLTID KÄMPA MOT DÅLIG LUKT Air Wick Freshmatic Odour Stop döljer inte bara den dåliga lukten, utan tar effektivt bort den. Air Wick Freshmatic sprayar automatiskt en härlig doft var 9, 18 eller 36 minut.

Använd den överallt i huset, så slipper du att bekymra deg om dålig lukt. Air Wick Freshmatic får det att dofta fräscht.

udkast produktorienteret airwick annonce.indd 8 06/10/08 14:19:07

AIR WICK FRESHMATIC FÅR DET ATT

DOFTA FRÄSCHT

FRESHMATIC

Erbjudandet gäller t o m 2008-12-31. Kupongen gäller vid köp av en ”Airwick Freshmatic Starter-Kit“. Endast en kupong per kund och köp. Kan ej kombineras med andra erbjudanden.

Till butiken: Inlöses av Kuponginlösen AB när kupongen är försedd med kundens namnteckning.

Namn:

PRÖVA OCKSÅ DE ANDRA AIRWICK ODOUR STOP

VARIANTERNA

30 kr

FRESHMATICFRESHMATICPROVA PÅ RABATT

I ETT HUS FULLT AV LIV MÅSTE MAN ALLTID KÄMPA MOT DÅLIG LUKT Air Wick Freshmatic Odour Stop döljer inte bara den dåliga lukten, utan tar effektivt bort den. Air Wick Freshmatic sprayar automatiskt en härlig doft var 9, 18 eller 36 minut.

Använd den överallt i huset, så slipper du att bekymra deg om dålig lukt. Air Wick Freshmatic får det att dofta fräscht.

udkast produktorienteret airwick annonce.indd 8 06/10/08 14:19:07

* Cijena za slanje do 850 kr.Money Next Day usluga je dostupna na zahtjev korisnika i odnosi se na transfere u Bosnu i Hercegovinu iz zastupničkihlokacija u Švedskoj. Novac poslat Next Day uslugom biće na raspolaganju primaocu nakon 24 sata od momentakada je poslat, ovisno o radnom vremenu zastupničkih lokacija, razlikama u vremenskim zonama i opštim uslovimausluge. Detalje pogledajte na obrascu za slanje novca. Osim od naknade za transfer, Western Union ostvaruje prihod i prilikom konverzije SEK u stranu valutu.

� 020-90 10 90

© 2

008

WES

TER

N U

NIO

N H

OLD

ING

S, I

NC

. A

ll ri

gh

ts r

eser

ved

.

Iznos NaknadaNext Day*

0,01 - 850,00 70,00850,01 - 1 700,00 105,00

1 700,01 - 2 500,00 130,002 500,01 - 3 400,00 150,003 400,01 - 4 200,00 180,004 200,01 - 5 300,00 200,005 300,01 - 16 900,00 250,00

POSALJITE DO 850 kr

ZA SAMO70kr*

^

POSALJITE DO 850 kr

^

AD A4 Zena SWE to BOS (update) 28/10/08 18:27 Page 1

Documents

Ž E N A - Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i ... · Za mene se situacija mnogo promijenila u smislu da su moji roditelji sahranjeni tamo nakon života u ovoj zemlji. Fali