23
Isu Namba 2227 Me 25 - 31, 2017 28 pes K1 tasol Wantok Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! INSAIT Pes 14,15 Bihainim lo long taim bilong Vot... stap insait... p9,10,19,20 SIMBU REDI LONG ILEKSEN. PPC bilong Simbu Senia Inspekta, David Siene, Inspekta Nicholas Tande, CIP Lawrence Israel na Komisina bilong Polis, Garry Baki i toktok long wei bilong lukautim Ileksen long Simbu asde long Kundiawa. Polis Komisina bai opim Hailans Ileksen operesen long Maun Hagen long tumora, Fraide. Poto Nicky Bernard long Simbu. Redi long Ileksen... Hat atek Gutpela tok save na save inap long stopim... Frieda Sila Kana i raitim I gat speselis dokta bilong Intevensen Kadioloji nau i stap long Pasifik Intenesenel Haus sik (PIH) long Pot Mosbi long helpim na sevim ol man na meri husat i kisim hat atek o klostu bai kisim hat atek. PIH i givim dispela posisen long Dokta Uthirapathi Na- garajan (Dokta Sam) bilong India husat i gat moa long 20 yia wok ekspiriens long kadi- oloji o sik bilong lewa. PIH i bin baim ol bikpela Cath Lab o masin bilong sekim na stretim ol sik long lewa wantaim nidel tasol we em i narakain long ol i save katim na opim lewa long stretim. Medikal Dairekta bilong Pasifik Intenesenel Haus Sik Dokta Suresh Venkita i tok PIH nau i gat tripela Kadiolo- jis long haus sik tasol dispela em i no inap. Sik bilong lewa nau i wok long kamap planti long kantri wantaim senis bilong ol kain kaikai na laipstail bilong ol pipel, tasol i no gat inap ol dokta na risos bilong stretim ol hevi bilong hat disis na hat atek. Dokta Nagarajan i tok em i lukim olsem planti laip i save lus long hat atek na tu planti lain i save kisim bagarap long bodi bilong ol bikos ol i no save painim helpim hariap. Na dispela em bikos i no gat gutpela awenes o toksave long wanem samting inap kamap pastaim long bikpela hevi i kisim hat o lewa bilong wanpela man o meri. Em i tok, “Twenti o moa yia i go pinis bikpela sik i save kilim ol manmeri em ol sik we i save kamap long ol bi- natang i save kalap i go i kam long ol lain husat i karim dis- pela binatang bilong sik, tasol nau dispela hevi i kalap i go long ol sik we i no save kalap wantaim binatang tasol i save kamap long wei bilong laip na kaikai bilong ol pipel”. I go moa long pes 3

Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

Isu Namba 2227 Me 25 - 31, 2017 28 pes K1 tasol

WantokNiuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

INSAIT

Pes 14,15

Bihainim lo longtaim bilong Vot...

stap insait...p9,10,19,20

SIMBU REDI LONG ILEKSEN. PPC bilong Simbu Senia Inspekta, David Siene, InspektaNicholas Tande, CIP Lawrence Israel na Komisina bilong Polis, Garry Baki i toktoklong wei bilong lukautim Ileksen long Simbu asde long Kundiawa. Polis Komisinabai opim Hailans Ileksen operesen long Maun Hagen long tumora, Fraide.Poto Nicky Bernard long Simbu.

Redi long Ileksen... Hat atekGutpela tok save nasave inap long stopim...

Frieda Sila Kana i raitim

I gat speselis dokta bilongIntevensen Kadioloji nau istap long Pasifik IntenesenelHaus sik (PIH) long PotMosbi long helpim na sevimol man na meri husat i kisimhat atek o klostu bai kisimhat atek.

PIH i givim dispela posisenlong Dokta Uthirapathi Na-garajan (Dokta Sam) bilongIndia husat i gat moa long 20yia wok ekspiriens long kadi-oloji o sik bilong lewa.

PIH i bin baim ol bikpelaCath Lab o masin bilongsekim na stretim ol sik longlewa wantaim nidel tasol weem i narakain long ol i savekatim na opim lewa longstretim.

Medikal Dairekta bilongPasifik Intenesenel Haus SikDokta Suresh Venkita i tokPIH nau i gat tripela Kadiolo-jis long haus sik tasol dispelaem i no inap.

Sik bilong lewa nau i woklong kamap planti long kantri

wantaim senis bilong ol kainkaikai na laipstail bilong olpipel, tasol i no gat inap oldokta na risos bilong stretimol hevi bilong hat disis na hatatek.

Dokta Nagarajan i tok em ilukim olsem planti laip i savelus long hat atek na tu plantilain i save kisim bagarap longbodi bilong ol bikos ol i nosave painim helpim hariap.Na dispela em bikos i no gatgutpela awenes o toksavelong wanem samting inapkamap pastaim long bikpelahevi i kisim hat o lewa bilongwanpela man o meri.

Em i tok, “Twenti o moayia i go pinis bikpela sik i savekilim ol manmeri em ol sikwe i save kamap long ol bi-natang i save kalap i go i kamlong ol lain husat i karim dis-pela binatang bilong sik,tasol nau dispela hevi i kalapi go long ol sik we i no savekalap wantaim binatangtasol i save kamap long weibilong laip na kaikai bilong olpipel”. I go moa long pes 3

Page 2: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

P2 Wantok Me 25 - 31, 2017 ileksennius

Ileksen Edvaisoribai pinisim wok

lo JulaiWANPELA Ileksen Edvaisori Komiti(EAC), Gavana Jeneral i bin makimbai i pinisim olgeta wok bilong ollong namba 24 de bilong Julai,2017.Dispela tripela komiti em, bik-

man bilong Ombusmen Komisen(OC) o narapela man em yet imakim, wanpela man longTrensperensi Intanesenel (TIPNG)na wanpela jas husat i no wok moao wanpela loya ol Ilektrol komiseni makim bihainim tok orait bilongSif OC na TIPNG.Wok bilong EAC em bilong tok

orait na givim skul tok long ol wokbilong rausim rit long ol ilektoreitwei bungim hevi long taim bilongileksen.Dispela komitii kamap bihainim

ileksen wok i no bin kamap gut long6-pela sit olgeta long SautenHailans Provins long 2002 jeneralileksen.Ol i mekim dispela bilong banisim

na strongim Ilektoral komisen opislong ol wok bilong em bihain taim.Dispela komiti bai i ripot long ol

wok bilong em, i go stret longIlekrol komisen.Ol wok bilong EAC i bihainim

senis we i bin kamap insait longmama lo banisim ileksen wok long2006 , long stretim rot bilong 2007ileksen wok.Long 2012 ileksen, ol i no bin

wokim dispela wok; olsem na PNGIlektrol Komisen i kirapim bek dis-pela wok.Dispela senis long mama lo i tok

orait long Hetman bilong Stet, longrausim o stopim ileksen wok longkamap long ol hap ples we, ileksenwok o ol man na meri i bungimbirua long taim bilong ileksen.Long dispela wok, Gavana Jeneral

bai wok wantaim edvais bilongIlektorel komisen long opim nupelarit na ranim ileksen gen long ol hapi bungim birua, hariap gen.

Prea wokabaut bilong ileksen long SarereBenorah Carrie Hesehing

i raitim

WANPELA prea wok-abaut, ol i kolim ‘ waitpelasiot mas’ bilong neseneljeneral ileksen bai kamaplong Sarere, 27 Me,2017long Pot Mosbi.Ol PNG Teseri Studen

Kristen Felosip (TSCF) Gre-duet Netwok bai i go paslong dispela wokabaut naol iaskim olgeta man nameri long kam.Dispela wokabaut bai

stat long 5 kilok moning igo long 9 kilok moning.Ples bilong bung em long

Jack Pidik Park long 5 mail;na ol man na meri husat ilaik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpelakala siot na karim warabotol bilong ol yet.Siaman bilong PNG TSCF

Pot Mosbi Sapta, ConradKumul i tok olsem dispela

bung em hap we ol man nameri husat i gat bel trulong kantri bai kam bungwantaim long wokabaut,pre , singsing na tok autwantaim bel olsem kantribilong yumi bai kamap

stretpela wantaim nupelagavman, God yet i makim.“A tingting bilong dispela

wokabaut em bilongskulim ol man na meri longdispela ileksen, sanapwantaim long prea, givim

vot bilong yu long lida yukisim belkot taim yu pre natingim bihaim taim bilongol pikinini na kantri taim yumakim vot,” Mista Kumul itok.PNG TSCF Greduet Net-

wok i wokim dispela ol tok-tok long midia bung bilongol long Mande, 22 Me longBaibel Trenslesen,Waiganilong Pot Mosbi.Em i wanpela nupela

we, PNG TSCF GreduetNetwok i wokim olsemwanpela kristen grup, longgivim skul toktok nahelpim ol pipel long wokbilong gavman na politiks.

Ol Bodi bilong Krais(BOC) sios na Intayut weivgrup tu i wok bung wan-taim ol TSCF Greduet Net-wok long dispelawokabaut.Namba tu siaman bilong

BOC long Pot Mosbi, PastaMichel Wilson i tok tuolsem, bihain long dispelawokabaut bai i gat wan-pela 21 de pre na lusimkaikai long namba wan dei go long 21 de bilong Jun,2017.

Long hankais; PNG TSCF Greduet Netwok Bod Seketeri, Eric Haiara, BOC namba tu sia-man, Pasta Michel Wilson, BOC Pot Mosbi, Pasta Jack Edward na Thomas Hola,Intaweivsiaman long Baibel Trenslesen, Waigani long Mande. Poto: Benorah Carrie Hesehing

Mora promis long kamapim Sumkar Divelopmen Kopresen James G. Kila i raitim

KENDIDET bilong SumkarOpen, Chris Kalik Mora itokaut olsem taim em iwinim 2017 Nesenel Ilek-sen wanpela bikpela samt-ing em bai lukluk longkamapim em Sumkar Di-velopmen Kopresin (SDC).Dispela em wanpela nu-

pela kain tingting na projekdispela lida i laik bringimwe ol arapela memba longSumkar i no bin tingimlong kamapim bipo.Mora i tokaut olsem dis-

pela nupela SDC bai ranolsem bisnis han bilongSumkar distrik edmin-istresin long kamapimmani o intenel revenu bi-long distrik. Moa long entu, SDC bai lukautim woklong bringim bisnis na di-velopmen insait long dis-

trik taim i gat ol projek ilaik kirap insait longSumkar distrik.Em i tok SDC bai wok

bung klostu long PasifikMarin Indastrial Jon (PMIZ)projek na em bai wanpelabikpela grup insait long

dispela malti-milien projeklong promotim divelop-men na ikonomi bilongSumkar.Dispela em wanpela long

ol bikpela visen o tingtingem Chris Kalik Mora, husati resis aninit long PipolsNesenel Kongres (PNC)pati i plen long wokim taimem i winim sia bilongSumkar Open.Em i tokaut tu olsem ol

arapela bikpela plen bilongem long Sumkar em longpromotim wok bilongKomyuniti Bes ogenaisesin(CBO) long promotim wanwan manmeri long ples nahauslain long go insait longol liklik bisnis long helpimsindaun na laipstail longkomyuniti.Mora i tokaut tu olsem

em bai sanap strong longpromotim egrikalsa we

PNC pati i plen long givimmoa luksave long en bihainlong em i fomim gavman.Narapela bikpela plen bi-

long Chris Kalik Mora emlong kamapim Karkar AilanDisasta Rilif Tras akaun. Dispela tu em wanpela

nupela kain tingting dis-pela yangpela lida i laikkamapim long helpim olpipel bilong Karkar ailantaim wanpela netsurel dis-asta i kamap na ol pipellong ailan i nidim helpim.“Nau yet no gat kain tras

akaun i stap olsem na milaik kamapim taim miwinim ileksen long redimmani i stap long sevim olKarkar pipel sapos bihainmauten paia i pairap na oli nidim helpim o transpot okain ol arapela helpim,”Chris Kalik Mora i tok.

Sumkar Open kendidet Chris Kalik Mora i tokaut longplen long divelopim distrik. Poto: James G. Kila

Page 3: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

nius Me 25 - 31, 2017 Wantok P3

Praim Minista i opim nupelarot na givim nupela nem

Benorah Carrie Hesehing i raitim

PRAIM Minista PeterO’Neill i opim nupela rotlong Dogura, 6 mile i golong Bautama long bik-taun Pot Mosbi long laswik Fonde.

Dispela rot ol i savekolim em long Dogura rot(long stat bilong MagiHaiwe) i nau senis i golong Sir Reuben TaurekaHaiwe.

Praim Minista O’neill itok bikpela tok amamaslong gutpela wok bilongNesenel Kepital Distrik(NCD) Gavana,PowesParkop na ol open

memba, NCDC tim, BenkSaut Pasific (BSP), Heboukonstraksen, husat i binwokim dispela haiwe naol arapela lain husat ihelpim long lukim dispelarot i kamap gut tru.

Sir Reuben TaurekaHaiwe i kamap gut tru nai stap namel long ol nara-pela bikpela haiwe longwol.

Minista bilong spot namemba bilong MosbiSaut Justin TKatchenko, itok em i naispela rot na ibai stap olsem testimonibilong ol lida i wok bungwantaim.

Memba bilong PotMosbi Not Is, Labi Amaiu

i tok em i no save gat biliplong Hebou konstraksenolsem ol i kem wokimkain wol klas samtingolsem.

“Nau Hebou i senisimdispela tingting bilong mina mi bilip na amamastru long wok bilong yu-pela.

“Ol pipel long siti husati stap klostu long dispelarot mas gat pasin bilonglukautim na usim dispelarot gut,” Mista Amaiu itok.

Gavana Parkop i tokamamas tru long PraimMinista O’Neill na olgetalain husat i wok hat longlukim dispela projek i

kamap gut tru.“Dispela rot i no inap

givim gutpela kaikai nauyet long sait bilongikonomi tasol em baihelpim yumi gut tru longbringim gutpela sevis nadivelopmen long taim bi-hain.

“Long lukim dispela olwok i kamap; mi laikaskim Praim Minista naulong kisim Lens ministrilong kam na wok bungwantaim mipela longmakim ol graun.

“Dispela bai mekim isilong mipela bringim di-velopmen long olpipel”,Gavana Parkop itok.

(Long hankais) Minista bilong Spot na Memba bilong Mosbi –Saut, Justin Katchenko, Sir Theo Constantinou, (Siaman Hebou), NCD Gavana Powes Parkop, Praim Minista, Peter O’Neill, CEO BSP, Robin Fleming, Memba bilongMosbi Not Wes na Minista bilong helt na HIV/AIDS, Micheal Malabag, Memba bilong Mosbi Not Is, Labi Amaiu ikatim ribon long makim olsem Sir Reuben Taureka Haiwe i op. Poto:Nicky Bernard

Divelopmen i save bihainimpopulesen- Praim Minista

Benorah CarrieHesehing i raitim

GAVMAN i save luk-luk long namba bi-long man na meribilong ol hap pleslong makim hamasdivelopmen em i kenbringim long ol pipellong wan wan happles.

Praim MinistaPeter O’Neill, imekim dispela toklong taim bilongopim Sir Reuben Tau-reka Haiwe long bik-siti, Pot Mosbi, laswik.

“Mipela i no inapkisim bikpela divelop-

men go long hap i gatliklik namba bilongman na meri tasol.

“Ol i nidim sevislong sais bilongnamba bilong ol baiol i lusim gut tru ol-geta.

“Ol man i save tokegensim pasin bilonggavman long bringimbikpela senis long olbiktaun na siti insaitlong kantri.

“Yumi mekimolsem, bikos plantiman na meri savestap long dispela olhap,” Praim MinistaO’Neil i tok.

Em i tok, ol i binkisim kainkain senis

tok long taim bilongwokim ol samting bi-long holim bikpelapilai bilong Pasifik(2015 Pasifik Gems).

“Tasol mipela Ilukim olsem dispelaem i wanpela gutpelasans long bringimsenis long biksiti bi-long yumi,” PraimMinista O’Neill i tok.

Gavana bilong Ne-senel Kepital Distrik(NCD), Powes Parkopi tok, senis i kamaplong biksiti bai i stapolsem piksa longyumi ken lukim namekim wankain longol liklik taun na pleslong kantri.

Ol Pasifik Pablik Sevis Komisina i bung long Mosbi

OLEGTA Pablik SevisKomisina bilong Pasi-fik i bin kam bunglong Pot Mosbi longdispela wik. Bai ol itoktok long gutpelalidasip na stretpelapasin bilong mekimol wok

Seketeri bilong Pe-senel Manesmen,John Kali i tok PNG iwok aninit long Pasi-fik Lidasip na Gava-nens Presint longstrongim pablik sevislidasip long olgetalevel.

I gat tupela bikpelapolisi bilong dispela,Gavman Etiks naVelu-bes Lidasip naManesmen Kepebilitina namba tu hap emJenda Ikwiti na SoselInklusen.

Mista Kali i tok baiPNG i serim wanem

ol samting ol i mekimlong strongim wok bi-long pablik seviswantaim ol arapelakantri bilong Pasifik.

Em i tok polisi bi-long gavman i pro-motim gutpela pasinbilong wok em ol lidai mas gat longstrongim wok bilongol.

Pasifik Lidasip naGavanens Presint emi wanpela programgavman bilong PNGna Australia i bungwantaim longkamapim. As bilongdispela program em ibilong strongim wokbilong ol pabliksevan.

Hai Komisina bi-long Australia longPNG, Bruce Davis itok em i gutpela longPrisint i sapotoim

2017 Konprens bi-long ol Pasifik PablikSevis Komisina.

Em i tok sapos i gatetikal lidasip nastronpela gavanenslong pablik sekta baimekim ol bisnis i rangut, na bai i gat gut-pela deliveri bilong olkain sevis olsem heltna edukesen.

Em i tok dispela ki-bung bilong ol PasifikPablik Seivis Komisinabai i lukluk long oldispela samting.

Mista Davis i tokAustralia i stap longdispela rijon na i laikwok bung wantaimlong sapotim nastrongim gutpela li-dasip na gavanensbikos ol dispela samt-ing bai kamapim gut-pela sindaun na belisi.

Dokta Nagarajan i tokem i bin tingting longkam long Papua Niuginibihain long em i bin woklong Inglan long 18 yiana gen long India we igat 1200 milen pipel naem i lukim olsem em igat save long helpimkain kantri olsem PapuaNiugini.

“Bikpela samting emtok save na putim helti

living.” PIH haus sik i bin gat

masin (Cath Lab) i staplong stretim ol hat disistasol i no gat kadiolojis isave stap olgeta taimlong wokim ol in-tevensen kadioloji.

Ol sikman i save wetlong ol tim kadiolojis isave kam long India wanwan taim tasol. Tasolnau dispela i senis wan-

taim Dokta Nagarajanolsem 24 aua dokta bi-long intevensen hatdisis.

Sief Ekseketiv Opisabilong PIH, Col SandeepShaligram i tok kost bi-long Angio gram em istap long mak bilongK10,000 i go longK30,000 wantaim Angioplastik.

Dispela i luk olsembikpela mani tru tasolem i liklik mani moalong ol sikman i save golong ovasis.

Kenel Sandeep i tokPIH i gat tingting tu longol lain husat i no gatbikpela mani long ol isave painim rot longhelpim ol wantaim likliksas tasol.

Gutpela tok save na save inap stopim hat atekI kam long pes 1...

Page 4: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

P4 Wantok Me 25 - 31, 2017 ileksennius

Ol lain Resis long Morobe Rijonal siaPaulus Tali i raitim

NEM lista bilong Morobe Rijonalsia nau i lukim 23 kendidet i ranlong dispela ilektoret we 22 em olman na wanpela tasol em merikendidet.Nau Gavana, Kasiga Kelly Naru, i

wok long pairap strong yet longwinim sia bilong em bek, tasol longwainkain taim tu olpela MorobeGavana, Luther Akisawe Wenge, ikam insait long traim kisim bekdispela sia. Na wanpela meriKendidet husat nau i sanap tu em,

Sussie Moses Soni, em i wanpelameri Pasto. Ileksen Menesa bilong Morobe

Provins, Simon Soheke i tok, olkendidet husat i sanap resis longsia bilong Gavana nau em: 1. Ginsoun Goheyu Saunu, bi-long Kabwum distrik, em iresis tupela taim nau, na em isanap aninit long Pangu Pati,

2. Jaspar Akik Qate, 33. Arthur Levi, 4. Luther Akisawe Wenge, olpelaMorobe Gavana,

5. Joseph Namu

6. Guguan Solomon, 7. John Makanda8. Isaiah Kuwayo Chilion, Law reform Siaman,

9. Robin Yalambing, wanpelaSivel Ensinia,

10. Erick Sikam 11. Soni Timo Maraba, 12. Dokta Agewa Zeming 13. Gavna Kasiga kelly Naru14. Joe moki, 15. Nani Sumni Gigiong, 16. Pasto Sussie Moses

Sonny 17. Kemas Tomala

18. Judas Nalau , deputi gavana na pikinini bilongolpela Morobe Primia, Jerry Nalau,

19. Jonathan Tamaweto, 20. Peter Dapmun, 21. Tim Koeser caeser, 22. Charles Jerry Singima, 23. Peter Namus.Planti ol Rijonal kendidet i bin

mekim kempen longpela taimpinis na planti tu i no kisim ol postayet na i gat 4-pela wik tasol moa istap long ol i kempen na bai redilong vot.

Ilektorel Menesa bilong MorobeProvins, Simon Soheke, i tok emi amamas long ol sapota long stapisi long taim bilong nominesen. Olsapota i no bin mekim planti nois.Mista Soheke i laikim tu long

taim bilong tromoi vot, ol i masstap wankain yet long pasin bilongwok bung. “Yupela ol sapota na ol

kendidet, yumi mas wok wantiamna rispekim ileksen bilong yumilong Morobe i mas ran gut longmak bilong em,” Mista Soheke itok.

Posta bilong meri kenideit stap olgeta hap long RaikosJames G. Kila i raitim

BIKPELA sapot nau i wok long kirapstat long Bugati eria long AstrolabeBe i go olsem long Saidor longwanpela strongpela meri kendideti resis long 2017 Nesenel Ileksen.Nem bilong dispela meri em

Kessy Sawang, na posta bilong emi stap long planti ol eria na kona in-sait long Raikos bihain tasol longem i endos long resis.Kessy Sawang em bilong Mebu

long maunten eria bilong Raikos

distrik, na em wanpela bikpelasavemeri bilong Raikos na pastaimdeputi komisina bilong PNG Kas-toms aninit long Intenel RevenuKomisin (IRC).Dispela meri em gat moa save

long rot gavman bilong PNG savekisim mani na plening o redim bi-long PNG Nesenel Baset.Kessy Sawang bai resis aninit

long PNG Nesenel Pati, na resiswantaim tripela arapela meri longsalensim MP James Gau.Bikpela hanmak dispela mama i

bin mekim em taim em i tokautlong midia na wol i harim tu taimem i tokaut olsem baset o maniplen bilong nesenel gavman i binasua long 2016 Nesenel Baset.Ms Sawang yet i bin tokaut long

las yia olsem i bin gat bikpela asuainsait long Nesenel Gavman Basetbilong 2016.Insait long wanpela intaviu wan-

taim ABC Pacific Beat, Sawang itokaut na kolim baset olsem: “anunbelievable breach of the Consti-tution”…Dispela i olsem asua long

mani mak long baset i brukimMama Lo bilong PNG.Kessy Sawang bai resis wantaim

arapela tripela meri tu husat i resislong Raikos Open olsem ol in-dipenden kenideit. Madang provins i lukim 14 meri

i resis long 2017 Nesenel Ileksen.Ol dispela meri em tupela i sanaplong Madang Rijonal, wanpelalong ol em Mary Kamang, husat iresis aninit long PNG Pati.Insait long ol open sit long

Madang tupela meri i sanap long

Bogia, wanpela long MadangOpen, wanpela long Midel-Ramu,foapela long Raikos Open, wan-pela meri long Sumkar Open natripela meri bai resis long Usino-Bundi Open.

Kessy Sawang

Page 5: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

Me 25 - 31, 2017 Wantok P5heltnius

PIH Saveman NiusPh: 311 3000 and 799 88000 Website: www.pihpng.com

“I kam long Pacific International Hospital Port Moresby”

Full time Interventional Cardiologist in PIH Date-23/05/2017, Tuesday

PIH, 3 Mile

Immediate Attention to HeartAttack Patients – Now a possi-bility in PNGPIH welcomes an In-House In-terventional Cardiologist to itsmedical team.

Dr.Uthirapathi Nagarajan,MRCP, BSE (UK) is a Senior AdultInterventional Cardiologist withspecial interest in Ischemic heartdisease. He has been delivering aversatile service as a Clinician,Teacher and an Administrator toall the Institutions that he hasserved in his career. Dr Nagara-jan has 19 years of experience inUK.

His area of expertise includes,1. Coronary vascular inter-

vention, 2. Device Therapy (Tempo-

rary & Permanent PacemakerImplantation and their follow upprogramming of pacemaker)

3. Implantable looprecorder

4. Trans-Thoracic andTrans-Esophageal Echocardiog-raphy.

Procedures like Clot Extraction,Angioplasty & Stenting now pos-sible within country itself.

The populace of PNG havebeen increasingly warned aboutthe lifestyle that they have beenadopting and the risks that comewith it. With an ever-increasingnumber of hypertension, dia-betes, stroke and other cardiacrelated issues – people sufferingfrom Heart Attacks (MI – My-ocardial Infarction) often need toseek immediate medical atten-tion , within a Golden Hour ofnot more than 60 minutes, tohave a reasonable chance of re-covery. Such a crucial medical re-quirement was missing from thecountry, until now.

PIH already has a Chest Pain

Clinic , every Friday – that offersfree screening for any of thesymptoms that might have abearing with the risk of Stroke orHeart Attack, and now with anInterventional Cardiologist onboard, available 24/7, to handlesuch type of life-threatening con-ditions; people need not getmed-evaced or fly out of thecountry to fight Heart Attacks. Itis now possible on home turf!

What is a Heart Attack? Whydoes it happen?

What are the symptoms of theonset of a Heart Attack?

Symptoms-• Chest Pain• Breathlessness• Dizziness• Palpitation• Unusual sweatingFact-Untreated heart attack

causes more than 70% mortalityand delayed treatment can leadto permanent Heart Failure

What does an InterventionalCardiologist do ? Why is it so im-portant?

What is the Golden Hour inmedical terms ?

What is Stenting ? What is Clot Extraction ? What is Angioplasty ? Prevention and Risk factors of

the Heart attack?

• Regular Health Check-up

• Lifestyle management• High risk group includes

>30+ yrs popu-lation

• Family history• Obesity• Diabetes

Fact-In Developed countriesdeath rate in cardiovascular dis-orders are 38/100.

What’s your message to thepublic of PNG?

The Press Conference conducted by PIH L to R : Col Sandeep Shaligram (CEO), Dr Nagarajan (InterventionalCardiologist), Dr Suresh (Medical Director).

The Media listens to Dr Nagarajan –PIH’s new Interventional Cardiologist.

Dr Suresh talks aboutthe importance of pre-ventive health checksand the Free ChestPain Clinic conductedby PIH , every Friday.

Page 6: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

P6 Wantok Me 25 - 31, 2017 edukesenmeri

Ol lain bilong kisimna ol lain blong

larimI GAT tupela kain pipel i stap long dispelagraun. I gat ol lain bilong kisim natingsamting na ol lain bilong larim samting istap.Ol lain bilong kisim em ol lain i no save

pulap long wanpela samting. Ol i savelaik kisim, kisim tasol olgeta samting. Oli no save laik tuhat long stretim sindaunbilong ol. No gat!Tingim bus, graun na wara bilong

yumi. Dispela ol samting yumi nokamapim long han bilong yumi. Ol i stappinis na yumi kam bihain. Yumi lukim olna yumi no brek liklik long tingim ol ikam olsem wanem? No gat tru. Yumi gohet tasol na yumi yusim i stap.Wanpela longlong pasin i kamap bi-

hain tasol long indipendens em yumisave hariap tru long salim ol diwai na bi-hain yumi givim graun i go tu long ol ara-pela kisim lain. Yumi laik mekim manihariap tru na yumi lus tingting long bi-hain taim.Ol lain bilong larim ol i save olsem ol i

no stap long ples graun ol yet. Ol i saveolsem ol i stap bikos ol arapela samting igat laip tu i stap wantaim ol long dispelabus, graun na wara.Dispela ol lain i no save hariap long

kisim ol samting long bus, graun nawara. No gat. Ol i save skelim pastaim nakisim inap long nid bilong ol. Pasin rispekem i save go pas.Taim ol i soim rispek ol i soim wanpela

kain pasin we ol i save ol i no antap longdispela ol arapela samting husat i serimdispela ples wantaim ol. Ol dispela lain isave tru long mining bilong laip; laip bi-long ol pipel, na laip bilong olgeta ara-pela samting.Yumi stap long wanpela taim nau we

biklain i laik kisim na salim tasol olgetasamting. Yumi no wari moa long gutpelasindaun we bus, graun na wara i givimyumi. Olgeta samting yumi lukim yumilaik kisim mani long em tasol.Dispela kain pasin i ken bagarapim

yumi tru long bihain taim bikos yumiwok long karim pikinini longlong tru nanau populesen bilong kantri bilong yumii kalap hariap tru i go long seven milienpinis. Ol pikinini ya bai i nidim sampelaples long sindaun.Yumi save tok biklain bilong yumi long

Papua Niugini, olsem 85 pesen olgeta istap long ples. Dispela i min dispela 85pesen i nidim bus, graun na wara longstap laip. Na sapos ol lain bilong kisim isalim olgeta samting ol dispela popule-sen bai i stap olsem wanem?Ol lain bilong larim samting i stap i no

planti, na planti taim ol i save bungimbikpela salens taim ol i laik tambuim opasim sampela samting i stap. Wok bilong lukautim bus, graun na

wara em i no isi, tasol sapos yumi luk-save long wanem as tru dispela ol samt-ing i bin stap bipo long yumi kamap longgraun bai yumi save olsem ol i stap longlukautim yumi.Papua Niugini i mas tambuim sampela

samting na lukautim bilong bihain taim.

GlasimWokabaut

wantaim Rosa Koian

Sapta 2

(RAIS)Tok bilong braun rais na wait

rais

1. Brukim na givim longpik na kakaruk. Sapos yu no brukim na givim,em tu I orait, tasol bai bel bilongpik na kakaruk I no inap kisimolgeta kaikai bilong en.

2. Brukim I go liklik tru na

I kamap plaua, na kukim longman I kaikai.I gat kain kain pasin bilongkukim dispela kain plaua kon.Mipela I laik soim tupela olsem:

Poris konKisim 1-pela kap plaua kon nakapsaitim I go long sospen, nakapsaitim 4-pela wara I goantap long en na tanim. Larim Istap inap plaua kon I solap. Bi-hain putim liklik sol na kukimlong paia. Kukim I go tan. Sapos yu laik wokim narakainliklik, orait, brukim pinat I go lik-lik na miksim wantaim dispelaplaua kon.

Narakain liklik gen em I olsem:Maski wara, kisim susu.Yu ken kaikai dispela poris kontaim em I hatpela yet. Narapelarot bilong en I olsem: Larimporis kon I go kol. Em bai Ikamap srong. Kapsaitim I goantap long wanpela plet. Naukisim naip na katim. Putim liklikgris, na kaikai. Em I swit, winimbret.

Bret konKisim samting olsem: 2-pela kap plaua kon,1-pela kap plaua wit,1-pela kiau kakaruk,

1-pela tispun sol,1-pela tispun bekpaura,Wara bilong wanpela pait muli,Liklik gris o bata,Liklik susu.

Bungim olgeta dispela samtinglong wanpela plet na miksimgut. Holim long han na tanim namemeim na miksim.Miksim pinis, orait, putim longtin bilong kukim bret, na kukiminsait long stov. Sapos yu no gatplaua wit, orait, kisim 3-pelakap plaua kon na 3-pela kiaukakaruk. Yu ken wokim ol liklikskon tu na kukim long praipan.

Save na Mekim Meri nius...

Edukesen Dipatmen i transfe ol wok igo long Bogenvil Edukesen DipatmenSEKETERI bilong EdukesenDokta Uke Kombra tok tenkyulong Dipatmen ov Edukesen naBogenvil Edukesen Dipatmenlong wok bung na komitmenlong transfe bilong edukesenpawa na wok. Dokta Uke Kombra i tok ama-

mas long ol wokman na wok-meri bilong Dipatmen bilongEdukesen long Waigani na longAtonomas Bogenvil Gavmanlong wok we ol i mekim pinislong transferim ol pawa na wokaninit long Dipatmen na TisiaSevis Komisin (TSC) i go long Bo-genvil Dipatmen bilong Eduke-sen.Dokta Kombra i mekim dis-

pela toktok long taim bilong

opim Join ImplementesenKomiti (JIG) long Pot Mosbi. Dis-pela JIG em i impoten hap bi-long dispela senis i kamap gut.Em i tok tenkyu tu long Aus-

tralia Dipatmen bilong ForenAres na Tred (DFAT) long sapotbilong em long edukesen nalong putim mani long holim dis-pela miting. Seketeri i singautim ol opisa i

gat wok long NDoE na tu ABGlong toktok olgeta taim. Em iautim wari bilong em tu olsemdispela miting em i kamap bi-hain long tupela yia bikos long olhevi bilong mani na lidasip. Dipatmen ov Edukesen na

Tisa Sevis Komisin i givim sam-pela pawa na wok pinis i go long

ABG Edukesen tasol sampela istap yet wantaim NDoE. Ol nara-pela pawa na wok we ol i holimyet long NDoE em long In-speksen, Karikulam na Eksami-nesen.“Yumi mas tingting long ol

sampela nesenel gavman polisiwe dipatmen i mekim. Wanpelabilong ol em Tuisen Fi Fri Polisi.Wok bilong dispela polisi emlong lukim olgeta pikinini i masgo long skul na rausim hevi bi-long skul fi long ol papamama. Mi save olsem Bogenvil i

sasim ol papamama long baimskul fi long dispela yia we yupelai ken mekim tasol save olsemskul fi em i bikpela samting we isave pasim rot bilong ol pikinini

i go long skul.” Dispela tupela de miting bai

toktok long ol arapela ajenda weBogenvil Dipatmen ov EdukesenRejistresen Polisi, Regulesen bi-long ol Pri skul long Bogenvil,transfe i stap yet em TSC pawana ol wok long ARoB, na Bo-genvil Edukesen Polisi, mak bi-long Bogenvil Teknikel Kolesaninit long Bogenvil Ekt 2013 naPNG Edukesen Ekt.Long wankain taim nupela

Seketeri bilong Bogenvil Dipat-men bilong Edukesen DoktaJustin Kehatsin i tok dipatmenbilong em i wok bung wantaimBogenvil Edukesen Minista longmekim ol wok aninit long olpawa na wok ol i transferim i go.

Famili Sapot Senta opim nupela wingNUPELA senis long Famili SapotSenta bilong Pot Mosbi Jeneralhaus sik bai helpim ol lain husati save kisim bagarap long familina seksual vailens gut moa wan-taim gutpela helt ke.Gavman bilong Australia i

givim K831,111 long stretimSapot Senta. Wok i bin stat longNovemba 2016 na ol i pinisimlong las mun. Nau yet Famili Sapot Senta i

save lukim 15 meri na pikininilong wan wan de. Dispela nu-pela fasilit bai inap long kisim12-pela moa nupela lain longwan wan de. Planti bilong ol dis-pela lain husat i save kisim heviem ol pikinini we ol i save kisimkaunseling na helpim longwanem bagarap ol i kisim longbodi.Dispela bai lukim namba bi-

long olgeta lain i kam long dis-pela sapot senta i go long 1,000long wan wan yia. Australia Hai Komisin Kaunsel,

Susan Ferguson, i bin opim dis-pela nupela senta. “Dispela nupela fasiliti bai

lukim ol meri na ol pikinini longkisim laip sapot long taim bilonghevi. Mipela i tok amamas longPot Mosbi Jeneral Haus Sik long

helpim yet wantaim gutpela kealong ol lain husat i kisim bagaraplong bodi na long tingting,” Fer-guson i tok. Gavman bilong Papua Niugini

na Australia i wok bung longhelpim yet ol lain i kisim bagarap

long famili na seksual vailens.Sapos nau yu painim hevi long

famili ringim ol dispela namba:324 8245. O ring long 1-TokKaunseling konfidensel fon lain,71508000.

Poto i soim bet long wanpela rum bilong Famili Sapot Senta long Pot Mosbi Jeneral haus sik.

Page 7: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

polisnius Me 25 - 31, 2017 Wantok P7

Goroka polis kisim bek ol hait gan na katres John Supa i raitim

GOROKA polis i kisim bekpinis sampela gan, katresna ami yunifom klostulong Goroka long las wikFonde nait.

Ol polis ripot i tok dis-pela ol samting bilong paiti wok long go long SautenHailans provins we bratabilong wanpela ileksenkendidet na wanpela polisditektiv i mekim. Tasol olpolis long Goroka i binholim pasim ol long wan-pela rotblok long HailansHaiwi long Korofeigu au-sait long Goroka .

Polis ditektiv insait longdispela hevi i save staplong Lae (haitim nem) naem i bilong Imbongu dis-trik long Sauten Hailansprovins. Em i bin holimwanpela silva kala FordRanger kar na ol i lukimolsem em i lukautim ol dis-pela gan na katres longHailans Haiwe.

Dispela ditektiv polis ibin holim wanpela 9 raunlaip magnum pistol.

Isten Hailans ProvinsalPolis Komanda (PPC)Suprintenden Alex Ndrasali tok dispela ditektiv Kon-stabel bai kisim kriminelsas na ol bai salim i go longLae Metropoliten Suprint-enden Anthony WagambieJnr long givim mekim savelong em.

Ndrasal i tok em i waritru na i no amamas longlukim wanpela polis ditek-tiv i yusim namba bilongem olsem wanpela polis-man long brukim lo nakarim ol gan na katres naol ami yunifom.

Ol hait gan we polis ikisim em: wanpela polisgan, Armscor Magnum Pis-tol wantaim seriel nambaA1341881 na wanpela USArmy Colt Pistol wantaimseriel namba 94077. Olkatres em 38x9mm rauns,81x5.56mm rauns, 45x7.62mm rauns na 10x Bull-dog .357mm rauns.

Ol polis i painim olsembrata bilong wanpelakendidet husat i resis longKagua – Erave Open sit em

i stap baksait long dispelapasin bilong brukim lo. Dis-pela tupela man nau i staplong Goroka Polis Stesinsel.

PPC Ndrasal, i tok ama-mas long Unggai BenaPolis Komanda, DanielMisiel na ol polisman nameri bilong em long soimdispela kain stretpelapasin long luksave long olsamting bilong pait i golong Sauten Hailans weinap long bagarapim plantilaip.

PPC Ndrasal i givim toklukaut long ol kendidet naol sapota bilong ol longrispekim ol narapela pipelwantaim gutpela wei bi-long kempen.

Em i tok pasin bilongstilim ol gan na katres emolsem mani redi long kilimol narapela pipel nakamapim ol traibel pait natrabel.

Tasol long wankain taimtu PPC i givim ripot olsemileksen kempen long IstenHailans Provins i kamapgut tasol.

Ol hai pawa katres wantaim bek na mobail fon we ol Goroka polis i kisim long ol trabel man longHailans Haiwe las wik Fonde. Poto: John Supa.

Page 8: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

helt/edukesenP8 Wantok Me 25 - 31, 2017

Ol skul bilding paia long SialumFrieda Sila Kana i raitim

WANPELA ripot i kamlong Sialum long Tewai-Siassi distrik, MorobeProvins dispela wik i tokolsem, Sialum TeknikalSekenderi skul i lusimtripela skul haus bilongen taim ol sampelasumatin i bin kukimlong las wik.

Mista Teddy Moses,wanpela bipo kaunsilana bipo bod memba bi-long dispela skul i tokimWantok Niuspepaolsem, ol sampelasumatin husat i bin lusimskul pinis i kam bek genna kukim wanpela domi-tori o haus slip bilong olboi sumatin long Mande15 Me long nait.

Bihain gen long Trinde17 long nait ol i kamkukim namba tu hausem wanpela dabol klas-rum bilong ol Gret 10Ana 10B. I no inap yet nalong Fonde long san, ol ikukim gen haus bilongjenereta set.

Dispela hevi i mekimna ol sumatin nau i lusimskul na i go long ples

wetim ol atoriti longmekim disisen longpasim skul o stretim dis-pela hevi.

Mista Moses i tokolsem sampela sumatini bin bungim em na itokim em olsem olsumatin i bin gat belhevi long ol tisa i no stapgut long skulim ol na tuol i hangre bikos i no gat

kaikai long skul.Tasol em i tok olsem,

long Janueri 26 dispelayia, bikpela toksave bi-long Minista bilongEdukesen, Nick Kuman ikamap long NesenelNiuspepa long fran pesolsem gavman i salimpinis K75 milien bilongtuisen fi i go long ol skullong kantri.

Long wankain taimtu em i tok, SialumTeknikal SekenderiSkul i bin kisim K600projek fi long wanwan sumatin long statbilong skul yia. Olsemwanem na i no gatkaikai long holim olsumatin long skul?

“Ol tisa i saveranawe i go stap longLae olsem na prinsipeltu i no bin stap longtaim namba wan hausi paia. Bihain long dis-pela haus i paia nauem i go bek longskul,” Mista Moses itok.

Wanpela hevi weMista Moses i lukimem long Bod ov Ga-vana na PNC i no savebung inap planti yianau. Em i tok longtaim em i bin stapkaunsila na bodmemba long 2008 ikam 2013 ol i saveholim ol Bod ov Ga-vana miting wantaimol PNC long lukluklong ol hevi bilongskul, tasol nau em nogat.

Domitori we i binpaia i save holim 100o moa sumatin mangilong slip. SialumTeknikel Sekenderi igat 200 sumatin husat

i bin enrol long skullong stat bilong dis-pela yia.

Wantok Niuspepa itraim long toktokwantaim ol EdukesenAtoriti long Lae tasololgeta telepon lain ino wok.

Mista Moses imakim maus bilong olpapamama na olkomyuniti lida na isingaut long Bod ovGavana bilong sek-enderi skul i maslusim opis bilong ollong wanem ol iwinim pinis 6-pela yialong dispela opis naem i abrusim taim weEdukesen Polisi imakim. Em i singauttu long Prinsipel naDeputi Prinsipel bi-long skul long transfeI go long narapela hapbikos ol i no stretim olhevi bilong ol sumatindisiplin inap longpelataim.

“Mi laikim Eduke-sen Atoriti i masrausim Prinsipel naDeputi Prinsipel longdispela skul bikosplanti yia ol i stap naol kain hevi i kamap,ol i no stretim skulsumatin disiplin nahevi i wok long kamapyet,” Mista Moses itok.

Nupela Nesenel AIDS KaunsilMemba kisim opis

NUPELA Nesenel AIDS Kaunsil memba i binwokim tok promis bilong ol long las wik FraideMe 19 long wanpela liklik seremoni long PotMosbi.

Dispela seremoni em i soim olsem lo i luksavelong ol dispela kaunsil memba long ol i stat longholim ol miting. Namba wan bilong ol dispela ibin kamap stret bihain long ol i wokim tokpromis.

Nesenel AIDS Kaunsil (NAC) Siaman John Ipi-dari i tok dispela spesel miting em long toktoklong ol bikpela samting we i wok long givim hevilong operesen bilong NAC insait long planti muni go pinis taim i no bin gat Kaunsil na Dairekta istap.

Nupela Siaman i tok sampela ol arapela bikpelasamting ol i bin toktok long en em long stretimNACS akaun long em i ken yusim gen BSP Akaunbilong en, Baim 8900 katen kondom nau i staplong Mari Ami Bareks na long baim long Popule-sen Sevis Intenesenel (PSI), na bikpela samtingtrue m long makim nupela Ekting Dairekta.

Long las foapela mun Nesenel AIDS Kaunsil i nobin gat Dairekta na dispela i mekim wok bilongejensi i hat liklik.

Nem bilong ol nupela Memba long lista husati kisim tok orait bilong Nesenel Ekseketiv Kaunsilem: Joseph Thomas Wolom Sukwianomb imakim ol gavman dipatmen, James Tony Wong imakim ol Komesel na Indastriel kampani, MonicaMauwe i makim ol Non-Gavman Ogenaisesen,Heisi Epy Novulu i makim ol Meri, Ian Ako imakim ol Pipel i gat HIV (PLHV), Dokta PaisonDakulala i makim ol Helt Wokman na meri, BettyLovai i makim ol Yunivesiti, John Ipidari i makimEnclaves Indastri, Christine Joan Sturrock i makimol Baileterel Patna, Kadinel Sir John MathewRibat i makim ol sios, David Bridger i makim olglobol ejensi, Reveren Dick R Avi i makim ol sivelsosaiti ogenaisesen.

Page 9: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

The Giluwa NiusTo contribute to this page, contact MY Media & News Agency on mobile: 70747450

Me 25 - 31, 2017 Wantok P11

Letter of acknowledgement from Tambul-Neblyer students in PNG and Overseas to Gabriel Andandi – Candidate for Tambul-Neblyer Open Seat 2017On behalf of all Tambul-Neblyerstudents attending PNG Univer-sity of Technology, Polytechnic,Balop Teachers College, Lae Nurs-ing College and other tertiary in-stitutions in PNG and overseas,we would like to pass our appre-ciation and gratitude to Mr.Gabriel Andandi for paying ourschool fees this year, a uniqueand innovative task that eases theburden felt by our financially poorparents and guardians.As President and Executives of

Tambul-Neblyer students attend-ing UNITECH we acknowledge thatMr. Gabriel Andandi’s “Tambul-Neblyer Tertiary Students SchoolFee Initiative”, is God-sent andmuch appreciated as a great in-vestment and incredible idea.We regard Mr. Andandi as the

leader with vision for the futureHuman Resources Developmentafter valuing human resource forTambul-Neblyer as a fundamentalfactor for the growth and develop-ment of our district and country.Unlike other regions and

provinces that receive school feeassistances from their MP’s andprovincial governments, Tambul-Neblyer students, past and pres-ent, have been neglected since thecountry’s independence whenHuman Resources developmentthrough education remains theONLY option and benefit for thedistrict as Tambul-Neblyer is oneof the poor districts in the country.Mr. Andandi has the dream and

wisdom and initiated to assistTambul-Neblyer students since1997 and his products are now in-fluential professionals in variousfields in the country. Mr. Andandiallocated half a million Kina thisyear for Tambul-Neblyer studentswhich have relieved our poor par-ents tremendously. Our parentsare literally poor and the littlemoney they make from sellingcabbage, potato, sugarcane etccan assist them save up to at leastK500 a year. Today, we are re-quired to pay more than K5000every year in school fees whichour poor parents cannot afford.

Mr. Gabriel Andandi was God-sentfor us and we humbly cry from ourhearts and thank him as this is thebeginning of tangible transition.We were ignored since inde-

pendence by former MPs andprovincial governments in payingour fees. But having seen Mr. An-dandi’s dream to have an edu-cated population in our electorate,it fulfills our dreams and desire aselites for the district. We want tohave a peaceful society comprisesof educated population. There-

fore, we created history in PNG byendorsing our candidate in Mr.Gabriel Andandi for Tambul-Neblyer Open Seat 2017 and paidhis nomination fee. Our initiativeis from within our heart for theoverall benefit for our electorateand future students and parents.Our candidate, Mr. Gabriel An-

dandi meets all the credentials tobe a good leader, not only forTambul-Neblyer but for PNG andthe world. He was a formerteacher with a BA from University

of Goroka. He laterobtained his Mastersin Human Resourcesfrom Australia. Hisprofessional back-ground is very diverseincluding a United Na-tion employee formore than a decadewhere he travelledthe world and metwith people from allover the world inmeetings and confer-ences. He later held avery senior positionwith the EducationDept as the Assis-tance Secretary. He iscurrently a successfulbusinessman. Ourcandidate has a vastexperience in bothprivate and publicsector and a humblefamily man and com-munity leader in Tam-bul-Neblyer includinghis Wambul Village,Lower Kagul district.Our candidate cantalk in Parliament onissues of national andglobal importance.Our candidate is ableto secure financialand capital resourcesfrom overseas givenhis professional expe-rience with diversenetwork and not onlydepend on DSIP andPSIP funds which arevery limited. That's

what makes our candidate out-standing and unique amongstother candidates. So we endorsedand paid his nomination fee to beour leader.To our parents, relatives and

wantoks from Tambul-Neblyer, werespect your constitutional rightsto choose a leader of your choice.But we urge you not to chooseyour wantoks or tribesman/women who lack high stan-dard of leadership caliber. Youmust follow our action to choose a

good leader who has the dreamfor our electorate and the country.We the students come fromthroughout Tambul-Neblyer anddifferent tribes. Our Candidate,Mr. Gabriel Andandi is from Gaul-gal Tribe in the Lower Kagul. Thereason we endorse and pay hisnomination fee is because of hispolicy to have an educated districtand country through education.Mr. Andandi’s policy brings us alltogether.The potential parents for Tam-

bul-Neblyer who will have theirchildren in school tomorrow mustconsider their votes as very impor-tant. The students doing Primaryand High Schools today must asktheir parents whether they havethe money to send them to univer-sities and colleges tomorrow thatwill cost them K5,000 and above.Our candidate, Mr. Gabriel An-dandi has demonstrated since1997 and this year with half a mil-lion Kina he gave to pay studentsfees. He will continue but imagineif he is our MP tomorrow!While we thank our candidate,

father and mentor, Mr. GabrielAndandi in supporting us since1997, we are privileged to presenthim to our parents, relatives, wan-toks and voters in Tambul-Neblyerto consider him in this election.We must remember that “posi-

tive changes start from individualdecisions today”.God bless Tambul-Neblyer &

God bless our country.

Mr. Andandi, leader with a vision.

Page 10: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

P12 Wantok Me 25 - 31, 2017 komentri

KOMENTRI

EditorFrieda Sila Kana

Email: [email protected]

LONG planti kantri long wol, igat lo i stap long bosim olimpot o ol samting ol kampanio gavmen yet i baim i kam longol ovasis kantri. Na i gat tuwanpela grup gavman i makimlong sekap long kwaliti bilongol dispela samting.

Kwaliti i mas nambawan na olsamting i mas seif long ol pipeli yusim. Sapos ol pipel i gatkomplen long kwaliti bilong olsamting ol i baim, orait ol i kenlukim dispela grup na autimwari bilong ol.

Dispela kain pasin i bilonglukautim ol pipel na i bilongsalensim ol ovasis kampani longsalim ol gutpela kwaliti samtingi kam insait.

Tude long PNG i no gat lo istap long bosim dispela samt-ing. Yu ken baim ol kain samt-ing olsem ol slipas o sanglaslong strit o long ol liklik tredstua na ol bikpela stua tu, tasolkwaliti bilong ol i nogut. Bihainlong yu yusim long wanpela otupela wik bai ol i bruk. Mani igo lus nating long baim, nasapos em i wanpela samting yunidim tru bai yu go bek baimgen.

I gat planti komplen i savekamap long dispela pasin bilongsalim ol rabis kwaliti prodaklong ol stua. Planti bilong ol dis-pela samting i save kam long ol

kantri long hap bilong Esia.I gat ol kain kain trik i stap

long grisim ol pipel long baim.Namba wan em i gat ol bren

nem i stap long ol dispela pro-dak na namba tu em prais bi-long ol i daunbilo tru.

Planti pipel i save skelim

tingting gen long taim ol i lukimdispela tupela samting bikos oli save pinis olsem kwaliti bilongprodak em i nogut.

Ol faktori long Esia i wokim oldispela kain rabis kwaliti prodaklong salim i kam long ol kantriolsem PNG bikos ol i save olsemyumi no gat strongpela lo bi-long salensim kwaliti bilong oldispela prodak. Ol i save olsemol pipel bilong yumi i no bisitumas long kwaliti, ol bai ama-mas tasol long skelim prais nasapos ol i lukim prais i daunbilobai ol i baim.

Tude i gat ol lain i wok longsalim ol kain kain samting longol informal maket long strit nalong ol bikpela maket tu naarere long ol haus.

Planti bilong ol dispela samt-ing i no gutpela tasol ol kas-toma i no save salensim ol laini salim. Wanpela gutpela ek-sampel em ol slipas.

Ol i save bruk hariap tru. I gatol bikpela stua we ol pipel i savego baim ol dispela samting nago salim gen long strit.

Ating i gutpela long gavman imas lukluk long ol kain stuaolsem na givim tok lukaut longol papa bilong stua. Sapos ol ilaik wokim bisnis long PNG, mo-beta ol i salim ol kwaliti samt-ing.

I no ken karim ol rabis i kamgiamanim ol pipel. Sapos i gatwanpela lo i stap, mobeta ol ikamap ples klia na tok save weol pipel i ken go na komplen.

Bp. Rolando Santos, CM,Bishop of Alotau-Sideia

Dispela yia, ol lain Vincen-tians of the Congregation ofthe Mission i selebretim400 yia bilong taim ol i sta-tim Vincentian Charism.Long dispela taim tu olmisineri hia long PNG i binselebretim silva jubili bilongPater Marceliano Oabel naPater Jacek Tendej.

Long makim dispela tu-pela bikpela selebresen olVincentian misineri i bin gobung long wanpela ritritlong Tawali, Milen BeProvins. Olgeta 11-pela Vin-centian misineri husat i woklong PNG i bin stap long dis-pela ritrit. I gat 4-pela bi-long Filipins, 3-pelaIndonesian, tupela bilongPolan, wanpela bilongKolombia na wanpela bi-long Australia. Ol i wok long4-pela daiosis, Daru-Kiunga,Alotau, Pot Mosbi naGoroka.

Bisop Rolando Santos ibin go pas long dispela ritrit.Het tok bilong dispela ritritem, Fidelity to the Vincent-ian Charism and the NewEvangelization.

Ol i bin toktok longbikpela presen ol i kisim

long God long mekim wokbilong Vincentian misineri.Pater Marceliano i tok em iluksave long misineri voke-sen bilong em long taim emi wok long peris bilong emlong Gusaweta, Kiriwina,long Alotau daiosis.

Olgeta i bin amamas nawanbel olsem dispela bungbilong ol long toktok nakam bung wantaim longstrongim gen Vincentianvokesen bilong ol, em ibikpela samting tru wemani i no inap long baim.

Printed and Published at:Dove Travel Building,Level 2,: Section 24, Lot25, Angau Drive/ LaharaAvenue Junction, Boroko

Ol Vincentian misineri selebretim 400 yia

Strongim lo bilong rausimol rabis prodak

Jada 017

@#!! Mi baim slipas hia aste.. Nauem bruk!! Mi laikim moni bilong

mi bek Nau!!!

Eh soli..aste mi no stap lohia..em mas wan-pela wokman..soli,

soli..

Long makim dispela tupela bikpela selebresen ol Vincentian misineri i bin go bung long wan-pela ritrit long Tawali, Milen Be Provins.

Page 11: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

Me 25 - 31, 2017 Wantok P13 advatismen

Mi olsem man i go pas long Papua Niugini Ekstretiv Indastri Transparensi Inisetiv i (PNGEITI) Nesenel Seketeriet, i mi amamas long tokaut long nupela pablikesen bilong nambatu ripot, bilong 2014 fiskal yia. Dispela ripot i karamapim wanpela bikpela mak bilongEITI Intenesenel standet we ol i yusim long asesem mipela olsem wanpela kendidet kantri.Dispela 2014 Ripot em NG EITI Malti Stekholda Grup (PNGEITI MSG)i bin putim aut longstat bilong dispela yia. PNGEITI MSG em i bodi we i makim gavman, sivel sosaiti, na indastri we i save lukautim ol wok bilong EITIM insait long kantri. Nau pablikesen bilongdispela ripot i soim olsem PNG i mekim wok long kisim mak bilong EITI olsem wanpelamemba kantri bilong intenesnel bodi we i laikim strongim transparensi na akauntabilitilong eria bilong lukautim ol mineral na petroleum welt. Ol bikpela tingting bilong mekim wok bilong EITI long kantri bai:l Soim long ol pablik manmeri ol dairek na i no dairek kontribusen o samting we

ikstretiv indastri i givim long PNG ikonomi;l Kamapim klia tingting bilong ol pablik manmeri long menesmen bilong ol

ekstrektiv indastri; l Strongim ol wok bilong kamapim mani we i bihainim ol polisi seting; na l Wok gut wantaim ol stekholda long stretim ol hevi i save kamap long ol

ekstrektiv indastri. l Sotpela toktok aniniti i givim bikpela piksa bilong wanem samting i stap insait

long ripot na mi laikim olgeta sitisen long ritim ol toktok i stap insait long kamapim gutpela toktok na skelim tingting i go i kam long dispela ripot.

OL ROT BILONG MANI KAM INSAIT NA OL LAIN BILONG GIVIM RIPOTOl rot bilong mani kam insait i tingim ol matiriel ol samting bilong mekim wok (moa long2 pesen bilong olgeta mani kamap long ekstrektiv sekta) bikos ripot i gat, prodaksen levi,laisens aplikesen, laisens riniual, riniual penelti na ol transfe fi, divelopmen levi, laisensfi, moa profit takis, ikwiti distribusen bilong ol sels, mandetori sosel ekspendisa, divideno win mani, grup takis, maining na petroleum takis, ol infrastraksa takis kredit, forenkampani holim bek takis na royolti. Olgeta dispela rot bilong kisim mani em i stap insaitlong dispela ripot.

OL KONTRIBUSEN BILONG EKSTREKTIV INDASTRI LONG IKONOMI Ripot i mekim klia olsem bihain long 14 yia bilong gutpela gro, PNG i senis long stap olsemwanpela lo inkam kantri i go long lowa midel inkam, tasol kantri i wok long stretim yetinfrastraksa na gavanens straksa long karamapim ol hevi bilong jiograpi o ples na ol kalsabilong en. Ripot i soim olsem gro bilong ikonomi i go antap long 8 pesen wantaim 91pesen bilong dispela gro i kamap long ol ekstretiv sekta – we ol ekspot bilong PNG LNG istap baksait long en taim em i stap long Me 2014.

LIGAL FREMWOK NA OL FISKAL REJIMRipot i tok klia long wanpela bikpela sistem bilong gavman we i go daun long ol lokal levellong stap klostu long ol ples i stap longwe na i hat long go na tu long bihainim ol kainkain kalsa bilong ol pipel. Em i tok aut olsem maski i gat ol strongpela polisi pletfom istap, em i hat long mekim wok bikos ol i no gat inap kepesiti o saveman na i no gatakauntabiliti, moa long ol lokal level.

MENESMEN NA DISTRIBUSEN BILONG OL MANI I KAM INSAIT Ripot i tok aut olsem i no gat odit insait long ol gavman opis. Baset bilong PNG em Dipatmen bilong Treseri i save wokim wantaim save bilong palbik. Nau enm i stap antaplong wanpela rul o lo long em i mas kamapim ol gutpela fiksal polisi. Ol wok bilong akauntabili na kepesit bilong sabnesenel gavman long wokim ripot em i pas na em i maskisim helpim long strongim gen olsem ripot i tok.

SOSEL EKSPENDISAEktstraktiv i lukim olsem ol kampani i save givim samting i go bek long ol komyuniti weol i save mekim wok long en, na em i abrusim mak bilong dairek ikonomik benefit na ol

emploimen o wok ol i givim ol. Tasol, EITI stande i no gat wanpela tok klia bilong soselekspendisa na dispela em ol i lusim long wan wan kantri long kamapim mining bilong olyet. Ripot i kamapim ol veriens o wok man i narakain long wanem samting ol lain i mekimripot i stap insait long dispela kategri.

MAININGPNG i stap long mak 20 long ol wok gol na kopa produsa wantaim prodaksen bilong sliva,nikel na kolbat. Insait long yia bilong ripot, 9-pela main i bin wok insait long Papua Niuginianinit long ol bikpela intenesenel kampani, ol kampani bilong gavman na ol bikpela lainjunia maining kampani wantaim sampela bikpela kontribusen i kam long moa long 80,000ol smol skel aluviel maina.

OIL NA GESPapua Niugini em i stap 99 namel long 103 kantri i save salim oil wantaim samting olsem2.53 milien barel. Liklik mak bilong prodaksen kost na stratejik kantri lokesen long EsiaPasifik baia i givim gutpela sans long indastri long resis. Kamap bilong oil long 1992 i kami bin lukim prodaksen i go daun isi, isi long namel bilong 1990. Sampela nesenel na maltinesenel oil n ages kampani i bung long prodaksen na eksploresen wantiam sampelanupela projek i stap long plening na divelopmen mak yet.

OL KAMPANI BILONG GAVMANInsait long 2014, ol kampani bilong PNG gavman we i bin putim han long dispela ripotem; Indipenden Pablik Bisnis Kopresen (IPBC), Nesenel Petrolium Kampani bilong PNGLtd (NPCP), Petromin PNG Holdings Ltd, Ok Tedi Mining Ltd, na Mineral Risos DivelopmenKampani Ltd (MRDC). Ripot i tokaut long sampela bikpela hevi na salens we Gavman imas lukluk long en em long bungim ol data o ripot bilong wok na long transarensi omekim long ples klia.

RIKONSILIESEN BILONG OL ROT BILONG KISIM MANIKlostu olgeta ejensi i save givim ripot i bin givim ol data o stori i kam long dispela ripottasol sampela ol data i kam bihain long namba wan pablikesen deit em long Desemba31, 2016. Mipela i hop olsem dispela ripot bai kisim ol data hariap long gutpela, kliapelaripot bai kamap bihain. Planti bikpela rot bilong mani i kam insait em i dabolim mak bilong yia 2014 winim mak bilong 2013- bikos long PNG LNG projek.

OL WOK PAINIM NA REKOMENDESENLong taim bilong redim namba wan ripot (bihainim fiscal yia 2013) na namba 2 ripot (bihainim fiscal yia 2014), ol i kamapim sampela hap bilong sistem na proses na ogenasesen kepesiti we i bin slek bikos em inap long senisim kwaliti, na long mekim kliaript bilong EITI. Ol rekomendesen i kamap long 2013 Ropot i lukim bikpela senis insaitlong 2014 Ripot.

PINISIM TOKTOKMi olsem man i go pas long Seketeriet, mi wanbel long wanem wok i kamap pinis longnau long mekim wok bihainim tingting bilong EITI long kantri na long strongim komitmenwe ol memba bilong MSG i soim long stap baksait long dispela tingting. Mi lukim tu gutpela rilesensip namel long ol MSG we i kamapim ples bilong toktok ples klia i go i kam,gutpela wok bung wantaim, gutpela komyunikesen, moa toksave i go i kam isi na i gatbilip namel long ol memba kantri, ol indasti na ol sitisen. Mi lukim dispela wok bungwantaim olsem wanpela bikpela rot long stretim ol hevi we i save stropim ol ekstrektivlong go het.

Tok orait i kam long:

LUCAS ALKANHet ov Nesenel Seketeriet

NIUS TOKTOKBilong

PNGEITI NESENEL SEKETERIETLong

PABLIKESEN BILONG PNG EKSTEKTIV INDASTRI TRANSPARENSI INISETIV (PNGEITI) 2014 FISKAL YIA RIPOT

Page 12: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

Me 25 - 31, 2017 Wantok P15P14 Wantok Me 25 - 31, 2017 advatismen

Papua Niugini Ilektorel Komisen i gatwok aninit long Konstitusen o MamaLo bilong Indipenden Stet ov Papua

Niugini na Ogenik Lo bilong Nesenel naLokal-Level Gavman Ileksen long redi longbanisim gut 2017 Nesenel Ileksen.

Wok bilong banisim gutpela nem bilongvot na olgeta hap bilong ilektorel wok i masgo long olgeta sitisen na political na sivelstekholda long kantri.

Ol representative na kendidet bilong poli-tikel pati, ol indipenden kendiket, ol wanwan skrutinia na sapota i gat bikpela wokolsem ol ki patisipen na benefiseri longsapotim fri, fe na seif ilektorel proses.

PNGEC Kod ov Kondak bilong Politikal Pati,Kendidet na Pati , Kendiket na Pati Skrutiniana Sapota long taim bilong 2017 NesenelIleksen ol i wokim disain bilong em olsemwanpela agrimen namel long Komisen napolitikal stekholda long bihainim ol ilektorello bilong kantri.

Yumi olgeta pasim tingting long promotim,strongim, na ranim na stap insait long wanpela ileksen we i kisim olgeta lain, stapwantaim bel isi na bihainim demokretik nai no gat man bai paulim ol samting,kamapim pait na fosim na mekim ol vota ipret wantaim ol ilektorel opisa na ol sekyuriti fos.

Politikal lidasip bilong provinsla na opendistrik ilektoret i kisim wok long banisim

demokresi bilong yumi na banisim gutpelanem bilong yumi long vot na larim olgetasitisen long stap fri long makim olman na meri long makim ol. Yu no bihainimlo bilong ileksen em yu brukim lo na mipelabai strongim lo long lukautim gutpela ileksen long nem bilong ol pipel bilongPapua Niugini.

Taim bilong KempeinOl ileksen kempen ektiviti bilong ol kendideti mas kamap long pasin we i rispekim rait bilong ol arapela kendiket na sapota long frilong wokim kempen. Wanem kain pasinnogut i kamap bilong bagarapim kempen bilong narapela kendidet olsem long taimbilong reli, miting, mas, o demonstresen,painim rot long stopim narapela man o merilong kamap long wanpela politikel reli bilong narapela politikel pati em i no gutpela. Ol politikal pati na kendidet i mastraim long go long ol lain pipel grup husat istap nogut na ol lain i stap namel nating nanogat man i papa long ol long toksave longol pati program bilong ol. Ol kendidet na politikal pati i mas no ken

painim rot long senisim tingting bilong olvota wantaim ol presen, mani na pretim olo givim tok promis long ol. Ol kain pasin olsem i stap daunbilo em i

tambu long mekim:

n Givim ol presen, mani o promis long

givim wok long ol vota sapos ol i givimvot bilong ol.

n Kirapim ol kepen haus long ol komyuniti.

n Yusim ol gavman risos, olsem ol kar otrak long mekim wok bilong kempen.

n Pasim kempen rot bilong narapelakendidet i ran long seim ilektoret .

n Brukim o bagarapim ol kempenmatiriel o kempen hetkwata bilongnarapela pati o kendidet.

n Mekim ol toktok we i kirapim bel hatna pait long wanem kain man o meri,kendidet o politikel pati o wanem kainposta o toktok we i gat ol toktok bilongmekim ol pipel i kros.

n Senisim tingting bilong ol poling opisalo wokman long sapotim kendidet bilong ol.

n Ol politikel pati na kendidet i maswokim ol pablik kempen bilong ol bihainim ol polisi pletfom bilong ol.

Ol kendidet husat i raun long seim eria imas toktok namel long ol yet long ol i noken ranim ol reli long seim taim we baimekim ol sapota i kros na pait.

Ileksen DeLong ileksen de, ol politikel pati i mas

helpim long fri ilektorel proses long stap fri,

fe, seif na bungim olgeta lain inap long vot iken vot.

n No gat kempen i mas kamap long taimbilong poling, na no gat kempen i maskamap insait na ausait long ples bilongpoling.

n Ol politikel pati, kendidet, skrutinia naol sapota bilong ol i mas no ken mekimpasin braiberi o baim vot, olsem givimtranspot long ol vota long go long voto pol, na ol i mas givim ripot longPNGEC o polis atoriti sapos ol i lukimsampela kain pasin braiberi i kamap.

n Ol politikel pati, kendidet, skrutinia naol sapota bilong ol i no ken mekim pretol vota o ilektorel opisa long sampelakain wei.

n Ol politikel pati, kendidet, skrutinia naol sapota bilong ol i no ken sapotimpasin bilong blokim vot na i mas lukimrait bilong wan wan manmeri long gatsikret vot i mas kamap.

n Ol politkel pati, kendidet, skrutinia naol sapota bilong ol mas no ken sapotimpasin bilong pulim vot o mekim pasinbilong senisim poling.

n Ol politikel pati, kendidet, skrutinia naol sapota bilong ol i mas rispekim wokbilong domestik na intenesnel ileksensobseva o ol lain bilong was long ileksen

n Ol politikel pati skrutinia i mas no ken

pasim rot o painim wei bilong senisimtingting bilong ol domestik o intenesenel obseva.

Bikpela tingting bilong dispela Kod ov Kondak em long mekim wei bilong integritibilong ilektorel proses, kamapim gutpelakempen wantaim bel isi na promotim gutpela pasin long taim bilong ileksen.

Brukim Konstitusen o Mama Lo, IlektorelLo na ol Pasin bilong Ileksen na ol narapelalo i mas gat ripot i go long ol rait atoriti.

Mi olsem Ilektorel Komisina bilong yu, ilaik tok strong long yupela ol politikel pati,kendidet, skrutinia na ol sapot long rispekimna bihainim ol Nesenel Konstitusen, OgenikLo bilong Integriti bilong Politikel Pati naKendidet (OLLIPAC), Ogenik Lo bilong Nesenel na Lokal Level Gavman Ileksen,Ilektorel Lo Regulesen 2007 na olgeta narapela lo na regulesen na bihain long ileksen.

God i ken blesim yumi na ol program bilong 2017 Nesenel Ileksen bilong lainPalamen bilong naispela kantri bilong yumi,Papua Niugini

Tok orait i kam long:

MR. PATILIAS GAMATO, MLIlektorel Komisina

BIHAINIM GUT ILEKSEN LO NA BANISIM GUT GUTPELA WOK BILONG VOT NA ILEKSEN LONG 2017 NESENEL ILEKSEN

Page 13: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

P16 Wantok Me 25 - 31, 2017 wolnius

Mak bilong daunim stetu bilong Chávez bai bagarapim Venesuela o nogat?DISPELA protes i bin stat wantaim wanpelagrup bilong ol skul pikinini. Olgeta i bilaslong skul yunifom bilong ol na i sanap au-sait long taun hol long liklik taun bilongVilla del Rosario long westen Venesuela.

I no longtaim, sampela lain i tromoi wan-pela petrol botol long stetu bilong olpelapresiden bipo, Hugo Chávez na paia ikamap. Ol manmeri i singaut amamas longtaim paia i kukim dispela plastik stetu na oli pulim i go daun na pulim raun long strit.

Dispela pasin ol i mekim long kukim stetubilong Chavez i no wankain olsem taim olpipel bilong Iraq i bin daunim bikpela stetubilong Saddam Hussein long Baghdad, long2003 bihain tasol long ol soldia bilongAmerika i bin go insait long Iraq.

Tasol long wiken ol mobail fon poto bilongstetu bilong Chávez i raun long olgeta konabilong Venesuela we ol pipel i no wanbellong Presiden Nicolás Maduro, em Chávezyet i bin makim long kisim ples bilong em.Klostu olgeta de i gat ol protes i save kamapbikos ol pipel i no wanbel long ol samtingMaduro i wok long mekim long kantri.

Long dispela taim i kam inap nau ol pipeli wok long bagarapim ol stetu bilong Chavez:long Ureña, wanpela taun long westen Ve-nesuela, wanpela stetu bilong het bilongChávez i lus long pablik skwea na bihainlong ples bilong lida yet, long Barinas, sam-pela lain i bin bagarapim wanpela piksa isoim pes bilong Chavez.

Sampela lain i tok bihain long planti yia weikonomi bilong kantri i bagarap, kaikai i sotna gavman i wok long bagarapim ol pipel, olpipel bilong Venesuela i belhat tru na i stap.

“Dispela pasin i soim olsem gavman i nogat rot moa nau long kontrolim pipel,”Marinelis Soto, wanpela akaunten husat istap kostu long Villa del Rosario i tok.

Em i tok, “Dispela samting i kamap longtaun we ol pipel i save sapotim gavman-tasol nau ol i belhat tru na oltaim ol i saveputim ol rot blok.”

Ol arapela lain i tok lukaut olsem long taimMaduro i muv nau long senisim konstitusenbilong kantri, maski sapos i bin gat ol protesi kamap inap 6-pela wik nau, i no gat toktok i

kamap yet long rausim Maduro long gavman.Olgeta de, planti tausen manmeri i wok

long protes, tasol planti pipel na ol politikallida wantaim ol i sapotim.

Tasol ol savelain i tok pasin bilong rausimgavman i save kamap namel long ol membabilong gavman yet na i no long ol protes ikamap ausait.

Luís Vicente Leon i tok, “I gat ol hevi ikamap long gavman tasol yumi no inap tokem i mak bilong rausim gavman tru,” em itok.

“Long taim bikpela hevi tru insait longgavman i kamap ples klia nau, bai ol lain ibruk i go kam na ol samting i bagarap. Oloposisen o wanpela kraisis i no inap longkamapim dispela. Ol hevi insait yet long gav-man bai brukim gavman,” em i tok.

Wanpela mak bilong ol samting i no stapstret long gavman i bin kamap long munMas long taim atonei jeneral bilong kantri,Luisa Ortega, i toktok strong egensimsuprim kot husat i laik rausim pawa bilongkongres em ol lain oposisen i go pas long en.Ortega i tok dispela pasin bai gavman i laikmekim bai “katim rop bilong konstitusen”.

Gavman i no mekim dispela senis tasol Or-tega i kamap wanpela strongpela maus bi-long egensim ol pasin nogut gavman imekim.

I gat bikpela presa nau long Maduro, tasoli gat tupela ki grup husat i no opim maus naegensim em yet. Ol dispela tupela lain em olmemba bilong gavman na ol lain militeri.Olsem na i luk olsem ol pait bai i kamaptasol long toktok na ol protes long strit.Sampela lain i tok ol trabel long Venesuela bai bagarapim tru kantri.

Presiden Duterte i go bungim 'hero' bilong em PutinPRESIDEN Rodrigo Duterte bilong Filip-ins bai kamap long Moscow long luklukraun inap faivpela de we em baibungim “fevered hero” bilong emVladimir Putin na strongim wok bungnamel long Rasia na kantri bilong em.

Durtete i hatim US long taim em ikamap presiden las yia na em i mekimtok nogut long Barack Obama na em itok em i trastim tasol Rasia na Saina,tupela bikpela kantri long wol.

“Mi senisim tingting bilong mi longpasin bilong yupela na bai mi go longRasia long toktok wantaim Putin natokim em olsem mipela tripela tasol isanap egensim wol: Saina, Filipins naRasia. Em wanpela tok tasol,” em i bintok long taim em i bin go lukluk raunlong Saina.”

Long taim em i raun long Moscow,Duterte bai toktok long wanpela topyunivesiti na bai em i toktok long ol

wok namel long kantri bilong em wan-taim Praim Minista Dmitry Medvedev,na Putin.

Rasia i no mekim wanpela toktokegensim pasin Durtete i mekim longstopim ol drag long kantri bilong em.Ol human raits grup i mekim strong-pela toktok egensim pasin Duterte imekim long kilim ol lain i salim ol drag.

Durtete na Putin i bin bung nambawan taim long wanpela intenesenelbung long mun Novemba las yia naPutin i bin invaitim em long go longMoscow.

Bihain long dispela, i bin gat wokbung long militeri i kamap namel longtupela kantri na tupela bikpela nevi sipbilong Rasia i bin go sua long Manila.Duterte i sotim nau ol join militeri ek-sasais wantaim US.

Duterte i tok wanpela bikpela as bi-long raun bilong em I go long rasia, em

long kisim ol wepon inap long paitegensim ol Islam milten long kantri bi-long em.

Long pinis bilong las yia, Stet Dipat-men bilong US i tokaut olsem bai em ino inap long samin moa planti tausenol raifel i go long ol polis bilong Filipins,Durtete i tok bai em i go baim longRasia.

Em i tok “Mi tingim wanem samtingol Raisa diplomat i tok: ‘Kam longRasia, mipela i gat ol dispela samtingyu nidim,’”em i bin tok long dispelataim.

Em i tok,“Mi no laik tru long wokwantaim US na mi laik ol i mas stopnau long bosim mi na tokim mi longwanem samting mi mas mekim. Mi nogo long kantri bilong ol yet. Ol i bin in-vaitim mi long taim Trump i kamappresiden tasol mi no go bikos mi woklong tingting long go long Rasia.”

Presiden Rodrigo Duterte bilong Filipin, i tok: ‘Mi no laik wokwantaim ol US.

Ol polisman i sambai long raunim ol lain i protest.

Page 14: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

Biipo, bipo tru plantiman tru i stap na no gat

man i save long we bilongkilim man indai. Ol mansave indai long taim bilongol yet. Olsem ples i pulaplong manmeri.

Tasol klostu long pleswanpela rabisman i stap empalai tasol. Palai i save staplong bikpela diwai, klostulong wara ol meri i savepulmapim wara long en. Natu u gat wanpela ples haitbilong em yet antap longdiwai.

Dispela diwai i gat rop, igo antap long en na dispelarop i bin mekim bikpela hipna i gat pikinini. Pikinini bi-long rop i olsem raunpelasospen, na long dispela palaii save slip olgeta taim.

Taim ol meri i laik pulman-pim wara long dispela pleswe palai i stap long en, palaii isi tasol kamdaun na kilimol wan wan. Taim ol dispelameri i go long ples ol i save

indai. Long dispela ples isave matmatim ol longgraun.

Tasoll ol man bilong plesol i no klia long dispela indaibilong ol meri i kamapolsem wanem? Na tu ol i nosave palai i stap klostu longwara na i save kilim ol meri.Nogat tru. Olgeta man i lon-glong long dispela samting istap.

Wanpela taim, wanpelayangpela boi i skelim tingt-ing bilong em, na i tok, “Ol-geta taim mi save lukim olmeri save go pulmapimwara long dispela hap.”Orait, long wanpela de.Wanpela meri i go daunlong wara na dispela yang-pela boi i hait tasol na bi-hainim dispela meri.Tasom meri ya i laikpulmapim wara i stap.Wantu palai i ran i kam-daun long diwai na sangu-maim dispela meri.

Yangpela boi i lukim palia

pinis na wantu i rain i golong ples na tokim ol man ispik: “Mi lukim pinis wan-pela samting i save kilimyumi em palai. Man, palai ino manki em i bikpela na igat tupela het na tang. “Olman bilong ples i harim tokpinis, orait i redim spia, ba-nara, na ol kain kain samtingbilong kilim indai dispelapalai. Wanpela de ol i tokimwanpela lapun meri. Yu dodaun long wara na baimipela i bihainim yu. Dispelalapun meri i kisim ol mambuna pulimapim long bilum bi-long em na i go daun longpulimapim wara.

Ol man bilong kilim indaipalai ol i redi pinis. Taimpalai i lukim meri i tan tasoli kam na holimpas em i laikkilim lapun meri. Tasol olman i banisim dispela manbilong sanguma na ol i sutimem wantaim spia. Taim ol ilaik kilim dispela palai, ol-geta em i tokim ol: “Ah! Yu-

pela wet i noken kilim mikwik. Mi gat naispela na gut-pela samting bilong tokimyupela.”

Orait ol wet nau palai iautim kain kain we bilongsanguma, posin, marila, longbikman bilong ples. Em nu-pela samting tru na ol i ama-mas tru long kisim dispelasamting o tok hait bilongpalai. Bihain long palai iautim olgeta stori bilongsanguma, ol i kilim em indaiolgeta. Olsem as bilong olsanguma, posin, na kainkain marila nogut, em palaiyet i kamapim.

Olsem long olgeta hap bi-long graun i gat kain kainsamting nogut i bilongbagarapim man. Na tu longPNG as tru bilong sanguma,posin, na ol arapela samtingnogut bilong bagarapimpipel. Dispela samting tum-buna yet i bin kamapim naskruim i stap yet inap longdispela taim.

entatenmen

Ansa bilong Wod Pilai isu 2226

Ol wod lista:

AREREBIKBELBRAITPELADRAIDOKERIMA

GRASOPHEVENHOLIMANHUSATJAPANKASANGKOLPELA

LETALONGTAIMMASTAMISISPAIARAUNABAUTRIGEL

SANPEPASITIMSTRETIMTELIPONTUMORAWANHAUSYANGPELA

PPAAIINNIIMM WWOODD PPIILLAAII

Me 25 - 31, 2017 Wantok P17

Em nau! Ol pikinini i ken painim rot

i go long ples wantaim Wantok lain...

Stat hia

STORI BILONG TUMBUNA

Stat hia

Pinis

Pinis

WOK SANGUMA KAMAP WE

Page 15: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

P18 Wantok Me 25 - 31, 2017 abcnius

Australia Indijinisna Pasifik Ailan na

kalsa raitsCaroline Tiriman i raitim

OL indijinis pipel bilongAustralia inap lainim sam-pela samting long kalsa nahuman raits long ol pipel bi-long Pasifik.

Dennis Marita, Dairektabilong Kalsa Divisim aninitlong Ministri bilong Kalsa naTurisim long Solomon Ailan,i bin mekim dispela toktoklong wanpela bung ol i kolimFirst Nations Cultural Sum-mit i bin kamap long Mel-bourne, tupela wik i go pinis.

As tingting bilong dispelamiting em bilong kisim savei kam long ol narapla indiji-nis pipel bilong wol longkamapim wanpela rot bi-long helpim ol indijinis pipelbilong Australia longstrongim wok bilong lukau-

tim kalsa bilong ol.Sampela kalsa bilong ol

Aborijini pipel bilong Aus-tralia i wok long lus nau naol i laik strongim dispela.

Dennis Marita, i tok maskiol kalsa bilong ol PasifikAilan pipel i strong yet, ol imas wok strong long no kenlusim ol dispela save bilongol long ol pasin tumbuna.

Dennis Marita Dairekta bilongKalsa Divisen Solomon AilanMinistri bilong Kalsa na Tur-isim.

Musik em i bikpela hap long

ol kalsa bilong wol

MUSIK em i bikpela hap longol pasin tumbuna oa kalsabilong ol pipel bilong PapuaNiugini na ol pipel i mastraim na holim strong.

John Faunt bilong Wan-tok Music long PNG i binmekim dispela toktok tu-pela wik i go pinis taim emi bin stap long First NationsCulture mitng hia long Mel-bourne.

As tingting bilong dispelamiting bilong painim wan-pela wei bilong helpim ol in-dijinis pipel bilong Australia

long ol gutpela rot bilongholim strong ol pasin tum-buna bilong ol.

Planti toktok na wari isave kamap long Australiaolsem ol kalsa bilong ol as-ples pipel i wok long lus nau,tasol ol i gat laik longstrongim ol dispela pasintumbuna bilong ol.

John Faunt i tok long luk-luk bilong en em i lukimolsem em i sori long lukimolsem kalsa bilong ol Abori-jini pipel bilong Australia iwok long lus.

John Faunt bilong Wantok Music PNG.

Ol woda i sutim

17 kalabusmanCaroline Tiriman i raitim

POLIS ripot i tok ol 17 kal-abusman husat i bin ranawelong Buimo haus kalabuslong Lae i bin dai long taimol woda i sut long stopim ol.

Ol ripot i tok 77 man i binbrukim banis bilong kalabus,na ol korektiv opisa i bin sutlong stopim ol tasol 17 bi-long ol i dai, na ol i bin holimtripela bilong ol.

Ol i tok planti long ol dis-pela man i bin stap wet kotlong ol kain pasin bilong stil,yusim ol gan na mekim oldispela stil pasin.

Dispela em i namba tutaim we bikpela namba bi-long ol kalabusman i binranawe long Buimo hauskalabus.

Narapela kain hevi olsemi bin kamap long 2016.

Polis Komanda long Lae,Anthony Wagambie Jr itokim ol pipel long stap isilong haus bilong ol longwanem ol 57 kalabusman ihait nabaut i stap.

Kekend Charles em i kam-eraman ripota bilong NBCTelevisen long Lae, i tokimRadio Australia long dispelahevi.

Australia na PNG i

kamapim asua long ManusCaroline Tiriman i raitim

OL hevi na wari wantaim olasailum sika na refuji longditensen senta long Manus iasua bilong ol praim ministabilong PNG na Australia,Peter O'Neill na MalcolmTurnbull.

Oposisen lida Don Polye imekim dispela toktok bihainlong ol PNG imigresen opisai bin tokim moa long 800 olman i stap yet long sentaolsem klostu nau bai ol irausim ditensen senta na oli mas tingting gut nau longbihain taim bilong ol.

ABC niusman long PNGEric Tlozek i bin ripot olsem

ol i tokim ol dispela asailumsika na refuji olsem ol i masmuv i go long wanpela plesklostu long Lorengau taun.

Dispela toktok bilong olimigresen opisa i bihainim olwok em gavman i wok longmekim aninit long ruling bi-long PNG Suprim Kot. Kot ibin tokaut olsem dispelasenta i bin brukim mama lobilong kantri na Australia imas pasim.

Mista Polye i tok sapos olgavman bilong Australia naPNG i bin hariap na stretimdispela hevi, ol dispela refujina asailum sika bai no inapbungim planti wari na hevinau.

Ol ovasis sekyuriti opisa

long PNG i mas go

Caroline Tiriman i raitim

ATONI Jeneral na Minista bi-long Polis na Jastis bipo longgavman bilong Praim Min-ista Peter O'Neill, i tok pasinem Papua Niugini PolisKomisina Gary Baki i mekimlong kisim ol ovasit sekyuritiopisa long wok long kantri ibrukim lo na em i mas salimol dispela lain i go bek longples bilong ol.

Kerenga Kua i mekim dis-pela toktok bihain long sam-pela opisa bilong wanpelasekyuriti bisnis bilongAmerika i stap nau long PotMosbi long givim treninglong yusim ol gan pastaimlong bikpela miting bilongAPEC long 2018.

Planti pipel long Pot Mosbisiti i bin wari long taim ol iharim nius bilong ol dispelaovasis sekyuriti opisa.

ABC niusman long PNGEric Tlozek i ripot olsemplanti pipel i bin kirap nogutlong lukim ol dispela pipelhusat i gat ol yunifom bilongol soldia na ol i wok longkarim ol raifol na raun longol bikrot long siti.

Em i tok Polis KomisinaGary Baki i tok ol dispelaopisa i givim trening long olPNG polis opisa, na tu ol iwok long helpim ol polislong stopim ol kriminalpasin long siti.

Tasol Kerenga Kua i tokdispela em i rong olgeta.

Dispela em Facebook pes bilong Laurence Aviation and Se-curity Group.

PNG meri saintis wokim

risets long HIV/AIDS

Sam Seke i raitim

BAIOMEDIKOL sains em iwanpela kain stadi i glasimolsem wanem bodi bilongman i wok, na long olmarasin we bai mekim heltbilong man i gutpela moa.

Na yumi ken tok olsemdispela kain stadi i no isisamting.

Tasol Janet Gare, wanpelameri bilong Isten Hailans ibin wokim pinis dispela stadilong 2015, na long tude emi kisim PhD bilong em longbaiomedikol sains longMonash Yunivesiti long Mel-bourne.

Ms Gare i bin go bek longPNG bihain em i pinisimstadi bilong em na i lukau-tim medikol laboratori long

Goroka i save go pas long olwok bilong HIV/AIDS.

Narapela meri tu, An-nemarie Laumaea bilongGalp Provins i gat wanpelayia moa i stap na bai em ipinisim baiomedikol sainsstadi long Burnet Institut.

Stadi bilong Ms Laumaeaem long ol kain kain marasinbilong pait egensim binatangbilong HIV.

Gavman bilong Australianau i baim skul bilong tupelameri wantaim.

Tupela meri ya i tokimplanti moa yangpela meri bi-long PNG long go insait longdispela stadi na wok longkantri.

Ms Laumaea i tok dispelakain wok i no isi, tasol bai givimbikpela helpim long kantri.

PNG baiomedikol saintis Janet Gare na Annemarie Laumaea,baiomedikol PhD sumatin long Melbourne.

Ol polis long NGI rijon

redi long ileksenCaroline Tiriman i raitim

Ol wok bilong lukautimsekyuriti long taim bilongileksen i wok long go het gutlong Niugini Ailan rijon,maski i bin gat sampela hevii bin kamap long Wes NuBriten provins tupela wik igo pinis.

Polis Komanda bilongManus, David Yapu i mekimdispela toktok bihain longbikpela bung em olgeta PolisKomanda bilong NiuginiAilan i bin holim wantaim

Polis Komisina Gary Baki longFraide long wik i go pinis.

Em i tok bikpela wok emol i wok long mekim em bi-long lukim olsem no gat tra-bel i kamap na ol kendidetna ol sapota bilong ol i bi-hainim lo na no kenkamapim trabel.

Komanda Yapu i tok tuolsem ol polis long Manusbai kisim helpim i kam longPNG Difens Fos long taim bi-long kaunim ol vot we bai oli yusim ol sip bilong nevilong go long ol liklik ailan.

Page 16: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

Me 25 - 31, 2017 Wantok P21bisnis

Benorah Carrie Hesehing i raitim

WANPELA nupela rot olHebou konstraksen i wokimlong bungim Nesenel Kepi-tal Distrik (NCD) na Sentrelprovins ol i kolim Dogurarot (stat bilong MagiHaiwe), i kisim nupela nemtaim ol i opim long las wik.

Nem bilong dispela rot emnau Sir Reuben TaurekaHaiwe.

Praim Minista, PeterO’neill i tok olsem Sir Tau-reka em i wanpela bilong olstrongpela man insait longpolitiks long bipo.

“Em i bin wokim planti olgutpela samting, taim emstap long politiks olsem nayumi givim dispela nem longluksave long ol hatwok bi-long em,” Praim ministaO’Neil i tok.

Dispela rot em wanpela

18 mun projek bilong ol Ne-senel Kepital DistrikKomisen (NCDC) ananit longlidasip bilong Gavana PowesParkop na ol Mosbi openmemba long divelopim bik-siti, long mani mak moa longK140 milien.

Hebou konstraksen iwinim dispela kontrak longNCDC long Oktoba 2015.

Ol i wokim dispela rot guttru insait long 18 mun namani mak bilong dispelaprojek stret, i no gat moamoni ol i lus.

Siti Mesesa,Leslie Alu itok ol i no lusim ekstra manilong ranim dispela projek.

“Insait long dispela wok,mipela i lusim moni maklong K4 milien long pulimwara bilong helpim ol EdaRanu long wok billong ol bi-hain taim na pawa tu.

“Sir Reuben TaurekaHaiwe wantaim narapela tu-

pela moa rot i wok yet longem we bai i stap long Bau-tama i go long 15 Mile naDogura i go long Buswarabai go wantaim wok bilongSentral provins long wokim

Sentral siti,” Mista Alu i tok.Long wankain taim, Dipat-

men bilong Wok (DoW) i gatplen bilong wokim wanpelarot we bai i bungim Sentralna Milen Be provins.

Mista Alu i mekim bikpelatok amamas long Heboukonstraksen long gutpelawok bilong ol na I askim olpipel long yusim na lukautimgut dispela rot.

Nupela rot i kisim nem bihainim wanpela bikman long politiks bipo

Nupela Sir Reuben TaurekaHaiwe, Hebou konstraksen iwokim long Dogura, 6 mail(stat bilong Magi Haiwe) i golong Bautama long PotMosbi. Poto: Nicky Bernard

Papa graun kampani

i kisim mainig laisensMINERAL Risos Atoriti(MRA) i givim maininglaisens long wanpela papagraun kamapani long EngaProvins.

MRA i larim Koekam PMHoldings Limited long Kom-piam- Ambum distrik longsalim ol eksploresen kam-pani i go insait long asplesbilong ol.

Siaman bilong kampani,Peter Mark, i tok tenkyulong MRA i givim laisens na itok olsem dispel i kisimbikpela taim na ol risos longkisim dispel maining laisens.

Mark i tok tenkyu longMinista bilong Mainig, Bryon

Chan, MRA na ol lain husat imekim bikpela wok bilongpapa graun kamapni i kenmekim sampela toktok longol divelopmen bilong ol risoslong graun bilong ol yet.

“Nau mipela i gat 5-pelayia mainig laisens na milaikim ol pipel long faivkaunsil wod eria long wokbung wantaim bilong mipelai ken kisim bikpela helpimlong ol mainig divelopmen,”Mark i tok.

Ol eria bai kisim helpimem Poreyalin, Aiyal, Malipin,Liu-Tip na Kukin-Kalimbhaus lain long KompiamLokel Level Gavman.

Lukaut long Piramid SkimFrieda Sila Kana i raitim

GAVANA bilong Benk ovPNG o Sentral Benk,LoiBakani, i bin mekim tok-lukaut i go long ol pablikmanmeri long ol i no kenputim mani bilong ol i golong ol piramid skim, em ollain we i save tok long kisimmani bilong ol pipel na tokpromis long givim bek wan-taim bikpela intres.

Gavana Bakani i tok maskii no gat lo kontrolim ol pi-ramid skim na ol narapelalain husat i save kisim manilong ol pablik tasol bikpelalo i givim pawa o laisenslong ol benk long kisim manibilong ol pipel o deposit nabaim bek. Ol dispel laisens isave kisim tokorait bilongSentral Benk tasol.

Lo i laik banisim pabliklong ol narapela lain husatbai i laik kisim mani bilong olna tok promis long baim bekwantaim bikpela intres owinmani. Mista Bakani i bintok long las wik olsem Sen-

tral Benk i gat lo long ban-isim ol diposit o mani bilongol pablik we ol i putim insaitlong ol benk.

BPNG i save sekim ol benksapos ol i baim bek mani bi-long ol lain husat i putimmani insait long benk bilongol. Tasol nau i gat ol sampelalain i stap nabaut long stritna pablik we i wok long kisimmani long ol pablik olsemdeposit na i save tok promislong bikpela winmani.

Mista Bakani i tok ol i bingo wantaim polis long

holimpasim sampela ol dis-pela lain tasol i luk olsemplanti i wok long stap yet.

Em i toklukaut long olpipel long ol i no ken larimmani bilong ol i go long hanbilong ol lain nating we i nobenk.

“Em i gutpela long harimolsem sampela lain husat iputim mani bilong ol long olkain giaman lain nau i woklong ripotim i go long olpolis. Ol polis i mas putim oldispela lain long kot,” MistaBakani i tok.

Em i tok moa olsem olpipel i no ken putim mani bi-long ol long olkain lain olsemna tu, ol i mas ripotim ol longpolis na ol i no ken pret.

Em i tok, i gat sampela laini wok long toktok olsemBPNG i holim mani bilong olwe i kam long ovasis tasolem i giaman toktok tasol. Ino trupela tok.

Em i tok Sentral Benk baiwok long painim wei yetlong kempen long stopim oldispel kain lain na lainim olpipel long banisim ol.

Loi Bakani, Gavana bilong Sentral Benk i sindaun wantaim ol Deputi Gavana na ol narapelasenia opisa bilong benk long taim bilong pres konprens las wik. Poto: Frieda Sila Kana.

Komiti i bung long toktok bilong CBB Operesen PlenJohn Supa i raitim

TAIM i kamap nau longnamba 14 wik bilong wok bi-long kopi beri bora (CBB) naNesenel Egrikalsa na Kwar-entin Inspeksen Atoriti(NAQIA) na Kopi Indastri Ko-presen (CIC) i mekim wokstrong yet long larim dispelapait i go yet.

Tasol i gat wari nau olsemi no longtaim nau bai manilong dispela tupela ogenais-esen bilong gavman bai pinisinsait long tupela wik tasol.

Insait long Nesenel Ime-jensi miting long Goroka laswik, dispela dispela wari ibin kamap ples klia.

Seketeri bilong Dipatmenbilong Egrikalsa na Laip-strok, Dokta Vele Ill’ava i bingo pas long dispela miting.Em i salensim ol opisa bilongCIC, NAQIA na provinsal gav-man opisa i makim Jiwaka,

Isten Hailans na Morobeprovins long bungim han narisos long daunim hevi bi-long CBB.

“Em i kain taim we i givimsans long larim yumi lukimdispela hevi olsem yumi masstrong yet long groim kopiindastri long PNG nakamapim gut ol boda sekyu-riti na baio sekyuriti longkantri,” Dokta Ilava i tok.

Em i tokaut olsem wok bi-long CBB em i bikpela wokbikos indastri i save sapotimmoa long 3 milien pipel.

Long makim maus bilongCIC CEO Charles Dambui,Jeneral Menesa bilong Indas-tri Operesen, Mista StevenTumae i tokim komiti olsemCIC i yusim pinis moa long K2milien insait long 12-pela wiklong wokim ol bikpela toksave, wokim ol sevei, na olwok bilong pasim rot bilongbinatang CBB long go

bikpela. Em i tok olsem insait long

32 wik i go inap long Janueri2018 ogenaisesen bai putimnarapela K6 milien antaplong mekim wok bilong ban-isim yet indastri.

Menesing Dairekta bilongNAQIA Joel Alu i mekimwankain toktok olsem CIC, nai tok NAQIA i putim tu wan-pela intenel CBB kodinetingtim long wok wantaim CIC.

Em i tok dispela ogenais-esen i kisim liklik mani tasollong gavman na em i tromoipinis K1 milien inap nau emmani we i no stap long basetplen bilong en.

“Mipela i lukim dispelasamting olsem wanpela ne-senel imejensi we gavmanna olgeta wan wan PapuaNiugini manmeri i mas papalong en,” Mista Alu i tok.

Dokta Ila’ava i tok olsemNERC i lukim olsem 80 hekta

olgeta i kisim bagarap longCBB long Jiwaka na IstenHailans provins.

“NERC i lukim olsemnamel long 80 hekta o fam,tripela fam i stap long Ji-waka i kisim 100 pesen bi-natang na 60 long Asaro,Isten Hailans i kisim

bagarap,” Mista Alu i tok. Komiti i givim tok orait

long K115,458,978 basetlong CBB imejensi risponsplen we ol teknikel tim bilongCIC na NAQIA i bin kamapim.

CIC na NAQIA tim i binkisim tok stia long redimwanpela nupela NEC sab-

misen bilong rausim CBB longJiwaka na EHP insait longnarapela tripela yia bihain.

Long wankain taim, NERCbai toktok yet long Treserina Fainens long kisim nara-pela K20 milien we NesenelEkseketiv Kaunsil i tok oraitlong en pinis.

CBB Nesenel Imejensi Rispons Komiti i sanap kisim poto bihain long miting long Goroka longTrinde 17 Me. Poto: John Supa.

Page 17: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

P22 Wantok Me 25 - 31, 2017 ruralindestri

Nupela haus slip bilong Stang Wokmeri Trening Skul i opJerry Daniels i raitim

BIKPELA amamas i binkamap long Sande Me 23taim Stang Wokmeri tren-ing Skul long Kaiapit Seket,Markham distrik i bin pimnupela domitori bilong olskul meri, ‘Benjamin WooDomitori’.

Dispela nupela domitori ohaus slip bilong ol meri bai

holim moa long 20 sumatin.Bikos long hevi bilong hausslip o domitori, long dispelayia 2017, bai i no gat gre-duesen long wanem long lasyia 2017 i no bin gat inapples slip bilong ol merisumatin.

Nau taim dispela domitorii op bai planti meri liklik iken enrol na bai ol i gat plesbilong slip.

Dispela domitori i binkamap wantaim helpim bi-long ELCPNG Luteran OvasisPatna Forum, Memba bilongMarkham na Minista BilongHousing na Eben Divelop-men, Paul Isikiel na PC & JYWoo limited.

Presiden bilong Yabim dis-trik, Pasto Yasam Aiwara igo pas long opim nupeladomitori na Minista Paul

Isikiel i katim ribon bilonghaus i op na givim longStang Wokmeri TreningSkul.

Mis Sabine Schmitt-Stockbilong ELCPNG Projek Opiswantaim Mis Yanganu Irints,hetmeri bilong Yabim distriki katim ribon na opimkaramap bilong monumen isoim nem bilong dispeladomitori.

Ol i givim dispela nem‘Benjamin Woo’ long givimluksave bilong bikpela sapot

dispela man i save givimlong Stang Wokmeri TreningSkul na em i stap siaman bi-long Bod bilong Stang Wok-meri Trening Skul stat longyia 2009 i kam inap nau2017.

Bihain long ol wok bilongopim haus i kamap, ol ges ovona i givim toktok em,Sabine Schmitt, Paul Isikiel,Pasto Yasam Aiwara nanamba tu Siaman bilongBod bilong Skul, WaikesaAmos.

Presiden bilong KaiapitSeket Pasto BiStanleyDaimei i bin go pas long litejibilong lotu na Antipas Kiri-wang wanpela bod membabilong skul i bin masta ovseremoni long dispela taim.

Ol manmeri long GugurufPeris i kamap wantaim olyangpela bilong ol longwitnes long dispela de naamamas wantaim insaitlong program bilong lotu nabihain long en sampelakaikai.

Het mistres i soim Mista Ben Woo na Misis Sabine Schmitt ol rum bilong haus.Ben Woo na Paul Ezekiel Memba bilong Markham na Minista bilong Hausing na Eben Menes-men i sanap klostu long haus slip bilong ol wok meri.

NCSL ranim awenes long Purari Herd beisNASFAN Kontributa Sevings na Lon (NCSL) iwok long ranim yet ol tok save woksop bi-long en long ol memba bilong en bai savelong ol gutpela sevis ol i wok long givim.

Wanpela bilong ol dispela woksop awenesi bin kamap long Purari Herd Beis longWesten Provins long stat bilong dispelamun. Maketing Opisa bilong NCSL na NAS-FUND i go toktok long ol wokman na wok-meri bilong kampani Total E&P Limited longwokim awenes long wok ples bilong PurariHerd Beis long Galp bilong Papua.

NCSL i kisim dispela taim long salim ol pro-dak bilong en na tu long askim ol nupelamemba long kam insait.

Dispela wanpela de wokabut i stat wan-taim ol presentesen na i pinis wantaim ol

askim na bekim. Bihain long dispela olmemba i pulimapim ol membasip fom bi-long ol na ol i kisim poto bilong wokim NCSLAidentifikesen kat.

Maketing Opisa bilong NCSL, Jasper Ki-naram i tok, “Total E&P i wok long strongimkalsa bilong sevim mani namel long ol wok-man na wokmeri olsem na NCSL tim i kamlong ples wok bilong ol.”

Em i tok i gat 15 memba i rejista long On-lain Memba Portal wantaim Wifi sevis longbeis

Na nau ol i ken lukim balens bilong ol longwanem taim ol i laik save.

Total E&P em i wanpela bikpela oil na gaseksploresen we i lukluk long prodaksen napetroleum prodak maket.

Purari Herd base, Gulf Province: NCSL Maketing Opisa, Jasper Kinaram i holim wanpela NCSLprodak, sevis na benefit awenes long ol wokman na wokmeri na ol kontrakta bilong of TotalE&P Ltd.

Page 18: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

nrlspot Me 25 - 31, 2017 Wantok P23

2017 NRL Dro bilong raun namba 12

Det

Fraide,Me 26

Sarere,Me 27

Sarere,Me 27

Sande,Me 28

ANZ Stediam

Mt SmartStediam

Southern rossGroup

Stediam

GIO Stediam

Nine,Fox

Fox

Fox

Fox

7:50pm

5:30pm

7:30pm

4:00pm

TV TaimAweHomPilai

Graun

2017 Dro bilong Stet ov Orijin namba 1

Det

Trinde,Me 31

Queensland NSW Suncorp Stediam Nine 8:00

pm

TV TaimAweHomPilai

Graun

2017 NRL Risal bilong raun namba 10

Det

Fonde,Me 18

Fraide,Me 19

Fraide,Me 19

Sarere,Me 20

Sarere,Me 20

Sarere,Me 21

Sande,Me 21

Sande,Me 21

SouthernCross Group

Stediam18 (win) 14 (lus)

14 (lus) 30 (win)

36 (win) 0 (lus)

10 (lus) 30 (lwin)

16 (lus) 22 (win)

20 (lus) 30 (win)

18 (lus) 24 (win)

6 (lus) 14 (win)

FMG Stediam

Suncorp Stediam

CBus SuperStediam

ANZ StediamSuncorp Stediam

McDonaldJones

Stediam

ANZ Stediam

NIB Stediam

Nine,Fox

Fox

Nine,Fox

Fox

Fox

Fox

Nine,Fox

Fox

7:50pm

6:00pm

7:50pm

5:30pm

7:30pm

2:00pm

4:00pm

6:30pm

TV TaimAweHomPilai

Graun

2017 NRL Lata | TELSTRA PREMIASIPPo-sisen

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

L DPTim W A +/- PtsB F

2 011 9 165 73 180 238

3 011 8 161 90 160 251

3 011 8 146 72 160 218

3 011 8 170 66 160 236

4 011 7 183 86 140 269

5 011 6 203 57 120 260

5 011 6 222 -9 120 213

6 011 5 209 -43 100 252

6 011 5 198 -28 100 170

6 011 5 236 -38 100 198

7 011 4 233 -11 80 222

7 011 4 292 34 80 258

7 011 4 247 -59 80 188

7 011 4 249 -61 80 188

8 011 3 290-138 60 152

9 011 2 293-109 40 184

Ol tim bai stap sambai em: Cowboys, Dragons,Knights, Panthers, Sea Eagles, Storm, Tigers, Titans

Pearce na Peats bai pilai wantaim NSWHAPBEK bilong SydneyRoosters, Mitchell Pearce,bai pilai wantaim NewSouth Wales (NSW) longStet ov Orijin resis nambawan bai kamap long nekswik Trinde.

Long wankain taim, kosabilong NSW Blues, LaurieDaley, i makim huka bilongGold Coast Titans, NathanPeats, long pilai huka bihainlong Peter Wallace bilongPenrith Panthers i kisimbagarap.

Boyd Cordner bilongRoosters bai kepten bilongNSW Blues.

NSW Tim em;James Tedesco1Blake Ferguson2

Josh Dugan3Jarryd Hayne4Brett Morris5James Maloney6Mitchell Pearce7Aaron Woods8Nathan Peats9Andrew Fifita10Josh Jackson 11Boyd Cordner12(kepten)Tyson Frizell13Intasenis:14David Klemmer15Wade Graham16Jake Trbojevic17Jack Bird18Edisinal:19Matt Moylan20Jordan McLean21Jack de Belin22

Kosa: Laurie DaleyOl i makim Mitchel Pearce long NSW tim long pilai Orijin resisnamba 1. – NRL Poto

Milford bai pilai wantai Queensland Orjin tim

BEONCOS faiv-eit, AnthonyMilford, bai pilai wantaimQueensland Maroons longgem 1 bilong Stet ov Orijinresis.

Kosa bilong Maroons, KevinWalters, i makim Darius Boydlong kisim ples bilong BillySlater na pilai fulbek.

Queensland Maroons Orijin 1 tim em;

1. Darius Boyd 1(Brisbane Broncos)Corey Oates 2(Brisbane Broncos)Will Chambers 3(Melbourne Storm)Justin O'Neill 4(North QueenslandCowboys)Dane Gagai 5(Newcastle Knights)Anthony Milford 6(Brisbane Broncos)Cooper Cronk 7(Melbourne Storm)

Dylan Napa 8(Sydney Roosters)Cameron Smith9(kepten) (Melbourne Storm)Nate Myles 10(Manly Sea Eagles)Josh Papalii 11

(Canberra Raiders)Matt Gillett 12(Brisbane Broncos)Josh McGuire 13

(Brisbane Broncos)Intasenis:

Michael Morgan14(North QueenslandCowboys)Sam Thaiday 15(Brisbane Broncos)Aidan Guerra 16

(Sydney Roosters)Jacob Lillyman17

(Warriors)Johnathan Thurston18

(North QueenslandCowboys)

Ol i makim Anthony Milford long Queensland tim long pilailong Stet ov Orijin 1- NRL Poto

Maroons i laikim Thurston long pilaiQUEENSLAND tim i makimJonathan Thurston long pilailong gem namba wan bilong2017 Stet ov Orijin resis baikamap long neks wik trindena ol i makim em longnamba 18 jesi.

Kosa bilong Queensland,Kevin Walters, i tokaut longAnthony Milford i kisim,faiv-eit, ples bilong Thurstonbikos em i klia olsemThurstong bai no inap oraitkwik taim long em i binkisim bagarap long solda bi-long em.

Top pilaia bilong Queensland,Jonathan Thurston. - NRL Poto

Page 19: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

ramunicoP24 Wantok Me 25 - 31, 2017

135 KM Slurry Pipeline135 KM Slurry Pipeline

KBKMining

BSKRefinery

RAMU NiCo Menesmen (MCC) Ltd i savegivim gutpela sapot na helpim i go long olskul insait long Projek eria bilong en longRaikos na Usino-Bundi distrik long Madangprovins bikos em i gat strongpela bilipolsem edukesen tasol i ken helpim ol pipelna divelopmen bilong Papua Niugini longbihain taim.

Dispela luksave na helpim Ramu NiCo(MCC) save givim ol skul long Projek eria bi-long em i gat planti gutpela stori bilong en.Na planti sumatin i save amamas longhelpim Kampani save givim.

Long las mun tasol Ramu NiCo (MCC) isoim gutpela pasin stret taim em i givim olstesineri saplai olsem ol A4 pepa, ol eksesaisbuks na ol spots bal olsem volibal, soka nabasketball i go long Dein praimeri skul.

Antap long dispela tu Ramu NiCo i givimsampela kaikai olsem ol beil rais, suganodels na sampela moa kaikai samting i golong skul.

Vais Presiden bilong Ramu NiCo (MCC)husat save stap long Basamuk Rifaineri, XuJian i bin ron long kar wantaim ol opisa bi-long Komyuniti Afes Dipatmen na KoporetOfis long givim dispela helpim i go long Deinpraimeri skul.

VP Xu i tok Ramu NiCo (MCC) i luksave

olsem edukesen bilong ol pikinini embikpela samting tru na em bai opim rot bi-long ol pikinini long save long wol autsait,na tu givim ol stia long lukautim laip bilongol na save long gutpela samting long bihaintaim.

Het tisa bilong Dein praimeri skul, SimonDouglas i givim bikpela tok tenkyu makimskul bod na menesmen na ol sumatin longgutpela pasin Ramu NiCo i mekim.

Mista Douglas i tokaut olsem dispela olkaikai Ramu NiCo (MCC) i bin givim i binkamap long rait taim stret bikos tripela nu-pela tisa i go long skul, na dispela ol kaikaibai helpim ol stret.

Em i tok tu olsem ol pepa na buks skul ikisim i helpim gut skul bikos ol bai mekimwok bilong edministresin bilong skul.

Long las wik tasol, Ramu NiCo i soim nara-pela gutpela helpim gen taim skul i askimlong emti dram long wokim toilet. RamuNiCo lain long Basamuk woksop i bringim olemti dram na givim long skul long soim gut-pela pasin na helpim i go long Dein praimeriskul.

Dispela helpim i bin kamap taim ol wok-man bilong Ramu NiCo Laimston Dipatmeni bin go kisim ol wesan arere tasol long Deinpraimeri skul.

Ramu NiCo givim gutpela donesinlong Dein skul long Raikos

Ramu NiCo (MCC) Vais Presiden, Xu Jian i givim ol buks long wanpela tisa long Dein praimeriskul long Raikos.

VP Xu i sindaun holim spots bal Ramu NiCo i givim Dein praimeri skul.

Ol tisa welkam long Ramu NiCo (MCC) lain long Dein praimeri skul.

Grup poto wantaim ol tisa long Dein praimeri skul.

Page 20: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

Me 25 - 31, 2017 Wantok P25spotnius

PNGOC i sapotim ol etlit long GAPS program

PAPUA Niugini OlimpikKomiti i sapotim 5-pela etlitna tupela kosa long go longnamba tu GAPS programtrening kem long Griffith Yu-nivesiti long Gold Coast,Australia.

Bis Volibal etlit, RichardKilarupa na Moha Mea,boksa Thadius Katua na kosabilong em, Mark Keto, nakosa bilong etletik, Wilson

Malana, i lusim kantri longlas wik Mande long joinimtupela etlit, Theo Piniau naNazmie-Lee Marai long GoldCoast.

Ol narapela etlit na opisallong olgeta hap bilong Pasifik i go long dispela program tu.

Komonwelt Gems Federe-sen, PNGOC na Griffith YUnivesiti i kamapim GAPS

program.Program kamap long dis-

pela yia em i namba tu bi-long ol tripela sesen. Nambawan sesen i bin kamap longDesemba 5 inap 9 long lasyia na las sesen bai kamaplong stat bilong 2018.

Dispela program i bilongskulim ol etlit na opisal longsave gut long ol skil bilongranim ol spot.

PAPUA Niugini OlimpikKomiti i statim nupela grupetlit trening bilong Tim PNGlong HERO program bilongol long dispela yia.

Trening i stat long las wikMande long IBS Yunivesitilong 6 Mail, Pot Mosbi na

bai pinis long Fraide.As tingting bilong HERO

em, Honesti, Ekselens,Rispek na Openes. Dispelaprogram i bilong long skulimna pulimapim ol etlit wan-taim gutpela save na skil bilong ranim spot na eduke-

sen program.“Vison bilong mipela em

long bungim ol Papua Niuginianinit long spot na Tim PNGHERO program em i hap bi-long bungim vison bilongmipela,” PNG Etlit KomisonSiapesen, Karo Lelai, i tok.

PNGOC trenim nupela grup bilong HERO program

Namba wan swima bilong Papua Niugini, Ryan Pini, i toktok long ol etlit.

Namba wan swima bilong Papua Niugini, Ryan Pini, i toktok long ol etlit.

EMTV bai brotkasim RLWC2017 resis

OGENAISING Komiti bilongRagbi Lig Wol Kap 2017(RLWC2017) i amamas longtokaut olsem EMTV i winimrait long Papua Niugini bi-long botkasim Ragbi Lig WolKap resis bilong ol meri longdispela yia.

EMTV bai brotkas long ol-geta 12 resis na fainal baikamap long Desemba 2, 2017.

Dispela em i namba wan

taim long histori long fainalresis bilong ol man na meriwantaim bai kamap longwankain taim na pilai graun.

Sif Ekseketiv Opisa bilongRLWC2017, Andre Hill, i tok,“Mipela i amamas longpatna wantaim EMTV bilongol bai brotkasim Ragbi LigWol Kap resis bilong ol merilong Papua Niugini.”

Pul resis bilong ol meri bai

kamap long Cross Grup Ste-diam long Sydney, Australiaolsem tripol heda long No-vemba 16, 19 na 22.

Semi fainal bai kamapolsem dabolheda long No-vemba 26.

Sif Ekseketiv Opisa bilongEMTV , Matthwe Park, i tok,“EMTV i amamas longbrotkasim resis bilong olman na meri wantaim.”

Dro bilong Ragbi Lig Wol Kap 2017

resis bilong ol meriOl bai tokaut long taim bilong statim resis klostu taim.

19/11/2017Pul

– Round 2

New Zealand

vs Cook Islands

Southern Cross Group

Stedam, Cronulla

22/11/2017Pul

– Round 3

England

vs Cook Islands

Southern Cross Group

Stedam, Cronulla

22/11/2017Pul

– Round 3Australia vs Canada

Southern Cross Group

Stedam, Cronulla

22/11/2017Pul

– Round 3New Zealand vs PNG

Southern Cross Group

Stedam, Cronulla

26/11/2017 Semi-Fainal1st Pul B

vs 2nd Pul A

Southern Cross Group

Stedam, Cronulla

16/11/2017Pul

– Round 1

New Zealand

vs Cook Islands

Southern Cross Group

Stedam, Cronulla

16/11/2017Pul

– Round 1England vs PNG

Southern Cross Group

Stedam, Cronulla

16/11/2017Pul

– Round 1

Australia

vs Cook Islands

Southern Cross Group

Stedam, Cronulla

19/11/2017Pul

– Round 2PNG vs Canada

Southern Cross Group

Stedam, Cronulla

19/11/2017Pul

– Round 2Australia vs England

Southern Cross Group

Stedam, Cronulla

26/11/2017 Semi-Fainal1st Pul A

vs 2nd Pul B

Southern Cross Group

Stedam, Cronulla

2/12/2017 Fainal Brisbane Stediam

Papa PK amamas long tupela pikinini man

wantaim Laiwaden FCJames G. Kila i raitim

WANPELA bikpela sapota bi-long soka long Laiwadenpilai graun long Madang napastaim tisa, Paul ‘PK’ Kam-bual em wanpela papahusat i save promotim sokainsait long famili na dispela ilukim tupela pikinini man bi-long em i save pilai gut nastail stret.

Las wiken bikpela pikininibilong em Jonnell Kambuali skoim namba wan gol longdispela gol i lukim Lai-waden FC i winim kompe-tisen lida Markham FC 4-3insait long gem bilong Ne-senel Primia Lig.

Long narapela wikenantap PK i bin givim wanwan K100 long tupelapikinini man taim tupelabrata yet i bin skorim goltaim Laiwaden FC i daunimNawaeb FC bilong Morobe.

Kambual em i bilong Yu-naitet Stet ov Amiten vileslong Malala long Bogia dis-trik na em i marit longManus provins na bikpelapes long Nabasa strit longMadang taun.

Long las wik Sarere PK igivim wanpela K50 long fes-hap golkipa bilong LaiwadenFC bikos long gutpela pilai

bilong em.Tupela pikinini man bilong

PK i makim PNG pinis long oljunia level. Brendon yet i gowantaim anda 17 na 23 timmakim PNG long pilai longovasis na em stail mangi longpilai, na kombinesen bilongem wantaim bikpela brataJonnell i save givim hetpentru long ol arapela tim.

Laiwaden FC em yangpelatim bilong ol mangi Madanghusat i pilai insait long Ne-senel Primia Lig, kompetisenwe i ran narapela longTelikom Nesenel Soka Lig(NSL).

Long las wik Sarere tupelabrata Jonnel na Brendon iran long fran lain bilong Lai-waden FC na givim bikpelahetpen tru long ol boi bilongMarkham FC.

Jonnel em sotpela longBrendon, tasol spit bilongem long abrusim ol beklainbilong Markham FC na setimol bal i mekim Laiwaden FC igo pas 3-0 long fes hap.

Insait long tupela minittasol long seken hap bilongJonnel i givim hat taim genlong beklain bilongMarkham FC taim em i spitabrusim fulbek na laik skoastret tasol bal i tasim han bi-long fulbek na dispela i

givim fri penalti kik. Gol ya igo insait na Laiwaden FC i gopas 4-0.

Bihain tasol long dispelanamba foa gol, em narapelakain pasin we planti sokasapota i lukim na i no wan-bel na amamas. Dispela emtaim kosa bilong LaiwadenFC, Bob Morris i stat longsenisim ol pilaia na putim olrisev pilaia i go insait longgem. Taim dispela i statkamap nau i lukim kombine-sen na kodinesen bilonggem i paul na dispela i givimsans long Markham FC iskoim tripela gol wantustret.

Planti ol soka sapota bi-long Madang husat i lukimgem long las wik Sarere i toksapos Laiwaden FC i larim ol-geta pilaia husat i pilai longfes hap i stap yet, atingMarkham FC bai no inapskoim ol tripela gol bilong ol.

Ol i tok fes hap gem bilongLaiwaden FC em smat moayet na i winim stret olMarkham FC, maski olsemol i kompetisen lida. Olyangpela mangi Madang ipilai stail stret na pusim bali go kam na setim ol yet nadispela i paulim stret ollongpela pilaia bilongMarkham FC.

Page 21: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

Nicky Bernard i raitim

MUNGKAS FC i kam bek longnamba tu hap long daunimYamaros long bikpela gem bi-long Pot Mosbi SokaAsosiesen long Sande.

Tupela tim wantaim i soimstrong bilong tupela longnamba wan hap bilong pilaiwe i nogat skoa i bin kamap.

Mungkas i gat planti sanslong skoa long namba wanhap tasol tupela spit straikabilong ol i no painim gol makbilong Yamaros.

Yamaros i no kisim plantisans long painim gol mak bi-long Mungkas, olgeta bal bi-long Yamaros taim tupelawinga bilong ol krosim i goantap long gol mak o kipa bi-long Mungkas save sevim.

Long namba tu hap tupelatim wantaim i bin pilai strongtru, banis bilong tupela i binstrong long 30 minit insaitlong namba tu hap.

Ol bek lain bilong tupelatim wantaim i bin stopim olstraika bilong ol long kisim baigo insait long mak bilong ol.

Mungkas i senisim pilai bi-long ol liklik na pilaim ol ballong namel bilong pilaigraun long kamapim spesbilong ol straika bilong ol.Dispela i mekim ol Yamarosi lusim tingting long lukau-tim banis bilong ol na givimspes long yangpela na supasab straika bilong Mungkaslong skoim tupela gol longnem bilong em.

Yamaros i pait strong longlas 5 minit tasol i hat trulong brukim banis bilongMungkas bihain long olMungkas surukim skoa go

long 3-0.Mungkas i banisim gol

mak bilong ol na stopim olYamaros straika inap longreferi winim wisel bilongpilai i pinis. Mungkas nau imekim narapela win longbringim ol go antap long latabilong PMSA.

Sabadi, i singaut long oltim husat i laik stap longPrimia Divisen long go givimnem nau bipo long em kisimol tim long Divisen wan longgo antap long Primia Divisenbilong Pot Mosbi SokaAsosiesen.

P26 Wantok Me 25 - 31, 2017 spotsnius

Mungkas i daunim Yamaros

Beks bilong Mungkas i autim bal bipo long pilaia bilong Ya-maros i kam stopim em. Mungkas i win 3-0. Poto Nicky Bernard.

Skel Rais sponsa long NCD Bodi Bilda Asosiesen

Tripela meri bodi bilda bilong Pot Mosbi bai pilai namba wantaim long Nesenel Sempionsip long Goroka stat long Jun 3.Long poto em: Jane Apie’e i nildaun, Giwai Sakarias (sanaplong hankais) na Lessy Wesley Wapa (sanap long hansut).Poto: Frieda Sila Kana.

Air Niugini Kap bai stat long Sande

Philemon Tame i raitim

SP HUNTERS bai pilai egen-sim Townsville Blackhawkslong Nesenel Futbal Stediamlong dispela wik Sande. Dis-pela bai i namba wan gembilong Air Niugini Kap longasples bilong ol Hunters.

Jenerel Menesa bilong AirNiugini, Dominic Kaumu, itokaut long dispela longtaim ol i tokaut long Kap

long Tunde long ai bilong olopisal bilong PNG Ragbi Fut-bal Lig na SP Hunters.

Kaumu i tok klia long dis-pela long tingim bek namba75 aniveseri bilong KokodaTreil kempen wantaimdairek flait namel long PotMosbi na Townsville ol i bintokaut klostu taim.

Salens bilong dispela kapbai kamap wan wan taimlong olgeta yia.

CEO bilong PNGRFL,Reatau Rau, i amamas longsapot Air Niugini i givim longHunters na ol ragbi lig resislong olgeta hap bilongkantri.

Hela Wigmen na RabaulGurias bilong Digicel Kapresis bai pilai pas long opimnamba wan gem bilong AirNiugini Kap long Sande.

Dispela Kap bai kamaplong Pot Mosbi tumora.

Frieda Sila Kana i raitim

NESENEL Kepital DistrikBodi Bilda Asosiesen(NCDBBA) nau i gat tupelabikpela sponsa long helpimol long pilai long NesenelSempionip we bai kamaplong Goroka long neks mun.

Long Fraide las wik, Good-man Fielder Skel Rais i bingivim wanpela K5,000 sek igo long NCDBBA insait longSiaman bilong AsosiesenJacob Kom wantaim ol ek-seketiv bilong Asosiesen.

Pastaim long ol Wokmeribilong Skel Rais i givim sek igo long NCDBBA, tupelastrongpela pawa man bilongol bodi bilda, em PresidenKenny CannyCooper aninitlong 70 kiligram na Lucas

Wemin, bipo Mista PNG na75 kilogram bodi bilda iapim 500 kg ain mak bilong50 beg 10 kilogram rais.

Mausman bilong Skel Rais,Marccus Brouggy i tok,sponsa bilong Skel Rais em oli givim K100 long mak bilongwan wan 10 kg skel rais ol iapim olsem na GFI i givimK5,000 taim tupela masolman i apim 500 kilogram ainwantaim lek bilong tupelalong ai bilong ol midia na olwan pilaia bilong tupela.

Presiden bilong NCDBBA,Kenny CannyCooper i tok, oli amamas tru long Skel Raisi kam wantaim K5,000 longsponsa long ol na tu longNesenel Geming Bod longsponsa long ol tiket na yuni-fom bilong ol. Dispela em

tupela bikpela sponsa bilongol tasol em i tok, ol i wetimyet ol narapela bisnis hausna ogenaisesen we ol i binsalim pas long kisim helpimlong ol.

Lucas Wemin i tok em isave apim ol hevi inap long450 kilogram tasol nau em ibin apim 500 kilogram.

“Mi save apim 450 kilo-gram tasol nau mi apim 500kilogram na em olsem wan-pela mirakel. Mi amamaslong Asosiesen i kisimsponsa bilong Skel Rais longgo long Goroka long Jun 3,”Mista Wemin i tok.

Presiden bilong Asosiesen,CannyCooper i tok em i saveapim mak bilong 600 kilo-gram olsem na 500 kilogramem i orait tasol long em.

I gat 8-pela bodi bilda bi-long NCD i go long Gorokalong neks mun long pilai, 5-pela man na tripela meri. Natu dispela em i namba wantaim long ol meri i go insaitlong pilai long nesenel sem-pionsip.

Ol man husat bai pilai em:Lucas Wemin aninit long 75kilogram, Kenny CannyCooperaninit long 70 kilogram, Mar-tin bai pilai aninit long 65 kilo-gram, Nathan aninit long 80kilogram, Simon aninit long 85kilogram na Ronal aninit long90 kilogram.

Tripela meri husat bai golong nesenel sempionsip em:Jane Apie’e long 58 kilogramwantaim Giwai Sakarias naLessy Wesley Wapa long 52kilogram.

PNGRFL Siaman, SandisTsaka, Sauten Konfederet Dairekta, Gwaibo Mairi, Siaman bilongHunters, Graham Osborne, Jenerel Menesa bilong Air Niugini, Dominic Kaumu na CEO bilongPNGRFL, Reatau Rau, i sekan long taim ol i bin tokaut long Air Niugini Kap long NFS longTunde.

Hunters i redi long pilai egensim BlackhawksPhilemon Tame i raitim

SP HUNTERS i redi long pilaiegensim ol Townsville Black-hawks long Nesenel Futbal-Stediam (NFS), asples pilaigraun bilong ol.

I no gat wanpela senis ikamap long lain ap bilong olHunters long raun namba 12resis bai kamap long Sande.

Wanpela senis tasol ikamap em Willie Minoga ikisim ples bilong David Lokobihain long Loko i bin kisimbagarap long join bilong emlong taim ol i bin daunim ol Ip-

swich Jets long las wik Sarere.“Minoga bai stat long

namba tu ro egensim bipotim bilong em bihain long ol irausim em long tupela gem,”kosa, Michael Marum, i tok.

Marum i tok tenkyu tu longAir Niugini long kamapim AirNiugini Kap we resis bai statlong dispela Sande namellong tupela tim.

Ol 20-man skwat bilongHunters em:

Stargroth AMEAN 1Bland ABAVU 2Israel ELIAB 3

Adex WERA 4Paul WAWA 5Ase BOAS – Kepten6Watson BOAS 7Wellington ALBERT 8Wartovo PUARA Jnr 9Esau SIUNE 10Nixon PUT 11Willie MINOGA 12Stanton ALBERT 13Sailas GAHUNA 14Rhadley BRAWA 15Enoch MAKI 16Moses MENINGA 17Brandy PETER 18Ismael BALKAWA 19Butler MORRIS.20 Hunters skwat i redi long bungim ol Blackhawks long Sande.

Page 22: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

Pilaia bilong Concept Koboni i rausim bal taim pilaia bilong Lamana Dockers i ran long holimem PNGAFL. Dockers i winim dispela pilai.

spotpoto Me 25 - 31, 2017 Wantok P27

Ol poto: Nicky Bernard.

Pilaia bilong MBS(grin) i pasim pilaia bilong Morobe Yunaited long kisim bal long pilai bilongol long Pot Mosbi Soka resis long las wiken.

Gol Kipa bilong Genesis i traim long holim bal tasol i wel long han bilong em na i kamap gol.Guria i bin winim ol 5-1.

Clement, bilong Blu Kumul i kaikai tit long kikim bal taim Monuo bilong Genesis i ran go longstopim em long PMSA soka resis long Bisini Soka graun long las wiken.

Pilaia bilong Lamana Dockers i resis long kisim bal taim pilaia bilong Koboni i kam long rausimlong em.

Pilaia bilong South i ran long banis bilong Sports Tok Kone Tigers long Pot Mosbi Ragbi Ligresis bilong ol long wiken.

Bikpela fowod bilong Dobo Warriors i traim long brukim banis bilong West long PRL pilai bilongol long wiken.

Man i save kontrolim pilai bilong ol Mungkas i lukluk long pasim bal long wan pilaia bilong emtaim ol pilaia bilong Yamaros i kam long stopim em. Mungkas i bin winim pilai 3-0.

Page 23: Wantok...laik kam long dispela wok-abaut mas werim waitpela kala siot na karim wara botol bilong ol yet. Siaman bilong PNG TSCF Pot Mosbi Sapta, Conrad Kumul i tok olsem dispela bung

Namba 2227 Me 25 - 31, 2017

Printed and Published at: Dove Travel Building, Level 2, Section 24: Lot 25, Angau Drive/Lahara Avenue Junction, Boroko.

SSkkeell RRaaiiss ssppoonnssaa lloonngg NNCCDDBBooddii BBiillddaa AAssoossiieesseenn ritim stori

long pes 26

Skel Rais givim K5,000 sek i go long NCD Bodi Bilda Asosiesen long las wik Fraide.