* probna verzija

RASPLODNI SUSTAV

razmnožavanje obnavljanje i rasprostranjenje žive tvari u prostoru i vremenu

nespolno razmnožavanje

>potomci nastaju iz tjelesnih (somatičnih) stanica > raširen oblik reprodukcije u praživotinja

“omne vivum ex vivo”

DVOJNO ili BILATERALNO DIJELJENJE:

­podjela roditeljskog organizma na 2 dijela pri čemu roditelj potpuno nestaje kao jedinka ­organeli se dijele ili ih sve naslijedi jedan od potomaka dok ih drugi izgradi nanovo (jezgra, bazalno zrnce, mitohondrij i dr.) ­potpunom dijeljenju životinje prethodi mitotsko dijeljenje plazme ­kod bičaša (binarno uzdužno dijeljenje), okućena, zrakaša, sunašca, trepetljikaša (binarna poprečna dioba) ­dijeljenje mitozom u mnogostaničnih životinja osnovni je oblik rasploda somatičnih stanica

nespolno razmnožavanje

MNOGOSTRUKO ili MULTIPNO DIJELJENJE (fragmentacija)

­ istovremeno stvaranje brojnih potomaka, čemu prethodi podjela jezgre na onoliko dijelova koliki će biti broj novonastalih jedinki (truskovci npr. Plasmodium malariae)

nespolno razmnožavanje

PLAZMOTOMIJA ­ dijeljenje mnogojezgrenih praživotinja na dvije do 6 jedinki ­ roditeljske jezgre se ne dijele nego se raspodijele na kćeri ­ bičaši (Opalina), amebe (Pelomyxa)

AMITOZA ­izravno dijeljenje jezgre bez stvaranja diobenog vretena (mikroorganizmi, degenerirane tkivne stanice npr. tumori)

nespolno razmnožavanje

PUPANJE ILI INEKVALNO DIJELJENJE

­tijelo majke se ne dijeli, nego se samo na određenom mjestu tijela odvajaju stanični kompleksi (neki trepetljikaši) ­ unutrašnje pupanje (endogena gemacija) – invaginacija na apikalnom kraju u obliku komorice ­ vanjsko pupanje (egzogena gemacija): pupovi se stvaraju na površini roditelja; u plaštenjaka ­ u višestaničnih životinja (hidra) – stolonijalne, monopodijalne, simpodijalne zadruge

REGENERACIJA ­ obnavljanje izgubljenih dijelova tijela ­ kod najnižih životnih oblika iz svakog dijela tijela može nastati novi organizam ­ obično se obnavlja prvobitna struktura

nespolno razmnožavanje

>>> ­ nejrasprostranjeniji oblik reprodukcije ­ postojanje rasplodnih stanica (gameta), spolno diferenciranih ­ gamete moraju sazrijeti u procesu mejoze ili kromatske redukcije ­ mejotičkim dijeljenjem smanjuje se somatični ili diploidni broj kromosoma (2m) na polovični ili haploidni (n) genom ­ diploidni broj kromosoma nastaje ponovo spajanjem dviju rasplodnih stanica ­ u nastaloj oplođenoj jajnoj stanici ili zigoti jedan genom potječe od majke, a drugi od oca ­ plodila ili gonade: epitelno­zametne strukture u kojima se stvaraju spolne stanice ­ izvodne cijevi ili gonodukti – preuzimaju spolne produkte i izvode ih van ­ kopulacijski organi – organi za parenje (spolnica ili vagina kod ženki i penis kod mužjaka)

spolno razmnožavanje

primarna i sekundarna spolna svojstva

>>> ­uzrokuju razlike između mužjaka i ženki (spolno dvoličje ili seksualni dimorfizam) ­ dvospolne ili hermafroditske životinje – muška i ženska plodila razvijena u istoj životinji

HOLOGAMIJA svaka jedinka može postati gameta (bičaši, truskovci, sunašca)

MEROGAMIJA majka koja je sposobna proizvoditi gamete (gamont), jedinka koja se dijeli običnim dijeljenjem (agamont); gametogamija – poseban način dijeljenja koji uzrokuje stvaranje gamonta

PLAZMOGAMIJA stapanje tijela 2 ili više jedinki, a da se pri tome ne spajaju jezgre (za neke slučajeve jasno je da do ove pojave dolazi samo radi probave većeg plijena)

spolni rasplod u praživotinja

AUTOGAMIJA oplodnja između spolnih stanica koje je proizveo jedan dvospolac (npr. trakavice)

KONJUGACIJA (npr. Paramecium caudatum)

­ ne stvaraju slobodne gamete, nego se dvije jedinke spoje i za to vrijeme izmijene mikronukleuse ­ spajanje dviju spolno zrelih jedinki (=gamontogamija) u području usta uspostavlja se za vrijeme plivanja ­ gamonti ostaju spojeni nekoliko sati i za to vrijeme događa se reorganizacija i izmjena genetskog materijala ­ mikronukleus se 3 puta dijeli (prve dvije su mejotičke, a treće je mitotička dioba), osim dvije jezgre (ženska jezgra i muška – migrirajuća jezgra) ostale degradiraju i nestaju ­ migrirajuća jezgra svakog konjuganta prelazi preko spojene citoplazme do suprotnog konjuganta gdje se spaja sa stacionarnom jezgrom u obliku zigote ili sinkariona ­ kratko nakon spajanja jezgara životinje se odvoje

spolni rasplod u praživotinja

KONJUGACIJA (npr. Paramecium caudatum)

­ spolne stanice se razvijaju od posebnih praspolnih stanica koje nastaju iz izmetnog epitela koji ima osobinu žlijezda = spolne žlijezde ­ >> SPERMATOGENEZA: proces sazrijevanja sjemena

­u muškoj spolnoj žlijezdi ili sjemeniku ­ >> SPERMATOGONIJA (2n): dijeli se više puta mitotski i raste: spermatocita I. reda (2n) – prva mejotička dioba: 2 spermatocite II.reda (n) – druga mejotička dioba: 4 spermatide (n) – sadrže jednu kromatidu iz svake dijade – 4 spermija(n) ­ >> OOGENEZA: proces sazrijevanja ženske spolne stanice ­ procesi i u jezgri slični onima kod spermatogeneze, dok se procesi u citoplazmi bitno razlikuju ­ >> OOGONIJA: dijele se više puta mitotski i rastu; oocita I.reda (2n) – prva mejotička dioba; oocita II.reda (n) – druga mejotička dioba + polocita I.reda; jaje (n) + 3 polocite II.reda

spolni rasplodni sustav u mnogostaničnih životinja

oblici jajnih stanica

ŽUMANJAK rezervna tvar u citoplazmi

SOLITARNI RAST JAJETA

rast jajne stanice uzimanjem tvari iz tjelesnih sokova

ALIMENTACIJSKI RAST

razvoj jaja pomoću posebnog tkiva koje stvara hranidbene tvari

oblici jajnih stanica

JAJNE STANICE >> obložene folikularnim epitelom uz koji se nalaze hranjive stanice ili trofocite, koje stvaraju žumanjak (kod kukaca) = jajna komorica >> od većeg dijela folikularnog epitela nastane sekundarna jajna lupina ili chorion, a od manjeg corpus luteum (žuto tijelo); mikropila za prolaz spermija na sekundarnom ovoju

>> u kralješnjaka – jajnik pokriven jednoslojnim epitelom, a ispod je ovoj od vezivnog tkiva razdvojen na žljezdanii središnji sloj; u žlijezdanom sloju su mjehurići sa graffovim mjehurićem ili folikulom i tekućinom (liquor foliculi) i jajnom stanicom

oblici jajnih stanica

TELOLECITALNA JAJA

>> polarizirana jaja; velika količina rezervnih tvari pa su jezgra i citoplazma potisnute na jedan pol >> vegetativni pol – dio u kojem je smještena najveća količina žumanjka >> animalni pol – dio sa malo žumanjka s jezgrom i citoplazmom >> ribe, vodozemci, gmazovi, ptice, mekušci

OLIGOLECITALNA JAJA

>> telolecitalna jaja sa mnogo citoplazme, a malo žumanjka >> pojedini vodozemci, puževi, školjkaši

POLILECITALNA JAJA

>> telolecitalna jaja sa mnogo žumanjka, a manje citoplazme >> kod sipa, hobotnica, većine riba, a samo u nekih najnižih sisavaca (jednootvori ili Monotremata)

oblici jajnih stanica

CENTROLECITALNA JAJA

>> tanki sloj citoplazme obavija žumanjak >> člankonošci

HOMOLECITALNA JAJA

>> malo žumanjka, ali je rapoređen po čitavom jajetu >> neki sisavci, kopljače, bodljikaši i hidre

ALECITALNA JAJA >> bez žumanjka >> plošnjaci i sisavci

LJETNA ili SUBITANA JAJA

>> mala i siromašna žumanjkom (Daphnia pulex – jaja zimi su veća i bogatija rezervnim tvarima

PARTENOGENEZA

što je? >> jednospolno razmnožavanje koje uključuje jaje, ali ne i spermij

haploidna >> trutovi, mravi, grinje

diploidna >> izostajanjem jednog ili oba zriobena dijeljenja ili rjeđe stapanjem jezgri gameta s jednim polarnim tjelešcem >> ljetne generacije šiškarica, osa najeznica i dr.

HETEROGONIJA

što je? >> pravilno izmjenjivanje dvospolnog i jednospolnog razmnožavanja

>> metilji, šiškarice, najeznice i dr.

OPLODNJA

što je? >> spajanje jezgara spolnih stanica mužjaka i ženke; u jajnoj stanici se sjedinjuje kromosomska garnitura oba partnera, a jajna stanica zigota potaknuta je na dijeljenje i daljnji embrionalni razvoj

vanjska oplodnja >> karakteristična za životinje koje žive u vodi

unutrašnja oplodnja

>> karakteristična za životinje kopna

oviparne životinje >> legu jaja (neke ribe, vodozemci, gmazovi, ptice)

viviparne životinje

>> legu žive mlade (sisavci)

ovoviviparne životinje

>> iz jajeta se razvija mlado čim ženka izleže jaje (puževi, sisavci Monotremata)

EMBRIOGENEZA

HOLOBLASTIČKO BRAZDANJE

>> ekvalno brazdanje – kod homolecitalnih jaja >> inekvalno brazdanje – kod telelecitalnih jaja

PARCIJALNO ili MEROBLASTIČKO BRAZDANJE

>> diskoidalno brazdanje – izrazito telolecitalna jaja >> superficijelno brazdanje – centrolecitalna jaja

MORULA >> stadij nakon desetog dijeljenja

BLASTULA >> daljnjim povećanjem broja stanica nastaje šupljina blastocel s jednoslojnim blastodermom

GASTRULA >> broj stanica se povećava dijeljenjem, manje stanice na vegetativnom polu se uvraćuju u unutrašnjost >> nastaju 2 sloja: EKTODERM i ENDODERM; unutrašnja šupljina se naziv arhenoteron ili pracrijevo, a otvor na njemu blastopor ili prausta >> između primarnih slojeva razvija se MEZODERM: istiskuje se blastocel i između mezoderma nastaje sekundarna tjelesna šupljina ili celom

EMBRIOGENEZA

iz EKTODERMA >> >> nastaju epiderm kože (s žlijezdama i rožnatim tvorevinama), očna leća, ocaklina, živčane i osjetne stanice, pigmentne kožne stanice i dr.

iz ENDODERMA >> >> nastaje crijevni epitel, slinovnice, gušterača, jetra, svitak i dr.

iz MEZODERMA >> >> nastaju epitel celoma, vezivno tkivo, glatki i poprečnoprugasti mišići, krvne žile i stanice, epitel bubrega i spolnih žlijezda i dr.

*ARHENTERON >> >> nastavlja s invaginacijom dok se ne otvori na suprotnom kraju zametka – na taj način probavilo postaje prolazna cijev

EMBRIOGENEZA

POSTEMBRIONALNI RAZVOJ

>> kada životinja napusti jajnu lupinu do spolne zrelosti >> neposredan ili posredan (preobrazba ili metamorfoza) npr. kod kukaca

ZRELI ILI ADULTNI STADIJ

>> nastupa pojavom zrelosti >> velike razlike s obzirom na vrstu (manje životinje prije sazriju, nego veće i teže) >> npr. puž vinogradnjak postaje spolno zreo nakon tri godine, pčela matica nakon 16 dana, trut nakon 24 dana, slon nakon 20­24 godine

ODREĐIVANJE SPOLA

GENOTIPSKO >> posljedica nasljednih osobina vezanih uz genotip

MODIFIKACIJSKA FENOTIPSKA DETERMINACIJA

DIPLOMODIFIKACIJSKO određivanje spola

HAPLOMODIFIKACIJSKO određivanje spola

>> djelovanjem faktora koji se ne nalaze u genotipu ili se nalaze izvan organizma

>> (npr. kod mrava Eciton quadriglume) iz oplođenih jaja proizlaze ženke; slabije hranjene razvijaju se u radilice i vojnike, dobro hranjene postaju spolno zrele

>> spol se određuje za vrijeme haploidne faze npr. u vrijeme konjugacije kada jezgre imaju polovičan broj kromosoma, pod utjecajem nekih činitelja koje se nalaze izvan jezgre jedna postaje migrirajuća “muška”

ODREĐIVANJE SPOLA

HAPLOGENETIČKO određivanje spola

>> spol se očituje samo u gametama, dok je diplofaza dvospolna (neke praživotinje)

DIPLOGENETIČKO određivanje spola

>> (većina životinjskih vrsta, kao i čovjek) postojanje spolnih kromosoma (X i Y) koji sudjeluju u određivanju spola (kod čovjeka: diploidni broj kromosoma je 46, od kojih su 22 para autosomi i jedan par spolnih kromosoma, xx kod žene i xy kod muškarca – muški heterogametički tip); ženski heterogametički tip (ptice, neki gmazovi, ribe)

pupanje

spolno razmnožavanje (I)

spolno razmnožavanje (II)

spolno razmnožavanje (III)

spermatogeneza i oogeneza

regeneracija

polimorfizam ­ zadruge

dvojno (binarno) dijeljenje

postembrionalni razvoj

oplodnja

partenogeneza

embriogeneza (I)

embriogeneza (II)

embriogeneza (III)

oblici jajnih stanica

autotomija

multipno dijeljenje

oblici spermija

HVALA

na pažnji

izvori: OPĆA ZOOLOGIJA, Ivo Matoničkin, Radovan Erben 10. Organeli, organi, organski sustavi i aparati (str. 221­ 277) 10. Organeli, organi, organski sustavi i aparati – UVOD (str. 99 – 102)