STANIŠTA LEKOVITIH BILJAKA

Staništa lekovitih biljaka

Na osnovu toga u kojim su fitocenozama zastupljene lekovite biljke može se razlikovati nekoliko grupa:

I grupa – Lekovite biljke koje se nalaze u isključivo šumskim zajednicama II grupa – Lekovite biljke koje su zastupljene samo u livadsko-pašnjačkim sistemima III grupa – Lekovite biljke koje su cenobionti korovskih (segetalnih zajednica) IV grupa – Lekovite biljke koje se nalaze u šumskim zajednicama, ali se sporadično javljaju i u drugim, najčešće livadsko-pašnjačkim fitocenozama V grupa – Lekovite biljke livadsko-pašnjačkih zajednica, a ređe se nalaze i u drugim, uglavnom šumskim fitocenozama VI grupa – Lekovite biljke koje se približno ravnomerno javljaju i u šumskim i u livadsko-pašnjačkim zajednicama

Staništa lekovitih biljaka

Postoji veliki broj lekovitih vrsta biljaka, koje pripadaju kategoriji šumskih biljaka, odnosno, onih koje su vezane za šumske ekosisteme i prisutne su u većem broju samo šumskih asocijacija.

Abies alba Acer platanoides Acer tataricum Allium ursinum Arum maculatum Asarum europeum Calamintha officinalis Cornus mas Cornus sanquineus Corylus avellana Crataegus oxyacantha Digitalis lanata Evonymus europeus

Fagus moesiaca Fraxinus excelsior Hedera helix Juglans regia Juniperus communis Oxalis acetosella Polypodium vulgare Populus tremula Primula acaulis Prunus avium Pulmonaria officinalis Quercus cerris Quercus farnetto

Quercus petraea Quercus pubescens Rosa canina Slavia glutinosa Sambucus nigra Scrophularia nodosa Sedum telephium Sorbus domestica Tamus comminis Telekia speciosa Tilia cordata Tilia platyphyllos Ulmus glabra Urtica dioica

Staništa lekovitih biljaka

Tipične lekovite biljke livadsko-pašnjačkih ekosistema, a koje nisu kontatovane u šumskim i korovskim asocijacijama. To su:

Carlina acaulis Colchicum autumnale Erodium cicutarium Euphrasia stricta Gymnadenia conopsea Herniaria glabra Medicago lupulina Ononis spinosa Polygala vulgaris Ranunculus acer Ranunculus bulbosus Sanquisorba officinalis Thymus serpyllum

Colchicum autumnale

Staništa lekovitih biljaka

Lekovite biljke koje se javljaju samo u korovskim (segetalnim) zajednicama:

Althea officinalis Anagalis arvensis Artemisia absinthium Centaurea cyanus Chelidonium majus Datura stramonium Malva silvestris Papaver rhoeas Polygonum aviculare Solanum nigrum Stachys palustris Malva silvestris

Staništa lekovitih biljaka Lekovite biljke koje su cenobionti uglavnom šumskih zajednica, ali se sporadično javljaju i u drugim, najčešće livadsko-pašnjačkim

fitocenozama:

Crataegus monogyna Daphne mezereum Digitalis ambigua Euphorbia amygdaloides Fragaria vesca Geranium macrorrhizum Geranium robertianum Geum urbanum

Helleborus odorus Hypericum hirsutum Lilium martagon Prunus spinosa Rubus idaeus Verbena officinalis Veronica officinalis

Lilium martagon

Staništa lekovitih biljaka

Lekovite biljke livadsko-pašnjačkih zajednica, a koje se ređe javljaju i u drugim, uglavnom šumskim fitocenozama:

Achillea crithmifolia Achillea millefolium Alchemilla vulgaris Antennaria dioica Anthylis vulneraria Bellis perennis Campanula glomerata Coronilla varia Daucus carota Euphorbia cyparissias Filipendula hexapetala Filipendula ulmaria Galium verum Hieracium pilosella Achillea millefolim Euphorbia cyparissias

Staništa lekovitih biljaka Lekovite biljke livadsko-pašnjačkih zajednica, a koje se ređe

javljaju i u drugim, uglavnom šumskim fitocenozama:

Plantago lanceolata Plantago media Polygonum bistorta Potentilla recta Potentilla reptans Primula elatior Primula veris Prunella vulgaris Ranunculus repens

Rumex acetosa Stachys officinalis Stachys recta Taraxacum officinale Veratrum album Veratrum nigrum Verbascum phlomoides Viola tricolor

Viola tricolor

Staništa lekovitih biljaka

Izvestan broj lekovitih biljaka se javlja približno ravnomerno i u šumskim i u livadsko-pašnjačkim biljnim zajednicama. U pitanju su kako šumske vrste koje se sporadično prelaze i na prirodne livade odnosno pašnjake i obrnuto – neke travnjačke biljke mogu se naći,

umanjoj meri u šumskim fitocenozama

Ajuga reptans Arctostaphyllos uva-ursi Centaurium umbellatum Gentiana asclepiadea Gentiana lutea Hypericum perforatum Origanum vulgare Plantago major Salvia pratensis Sedum acre Teucrium montanum Vaccinium myrtillus Vaccinium vitis-idaea

Hypericum perforatum

Dolinske livade Grčko-Mezijske rečne plavine i vlažne livade sa Hordeum

secalinum (As. Festuco-Hordeetum secalini)

Opšte karakteristike: Vlažne dolinske livade fiziognomski okarakterisane vrstama Hordeum secalinum i Trifolium resupinatum, koje sa značajnijim učešćem prate Alopecurus utriculatus, Bromus racemosus, Carex distans, Carex divisa, Festuca pratensis i dr.

Ekologija: Vlažno zemljište, ponekad blago zaslanjeno (slanište). Površinske vode se javljaju od novembra do maja. Reakcija zemljišta slabo kisela do neutralna, a po teksturi pripada jako koloidnim ilovačama krupne mrvičaste strukture.

Hordeum secalinum

Lekoviti predstavnici

Achillea millefolium Filipendula hexapetala Lythrum salicaria Ononis spinosa Polygala vulgaris Potentilla reptans Prunella vulgaris Ranunculus repens Rumex acetosa Taraxacum officinale

Opšte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo

Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Velike Morave (dolinske livade Jasenice), Leskovačko polje kod Vlasotinca u dolini Južne Morave, Uroševac (Kosovo)

Potentilla reptans

Dolinske livade Grčko-Mezijske rečne plavine i vlažne livade sa Hordeum

secalinum (As. Festuco-Hordeetum secalini)

Opšte karakteristike: Niske, po pravilu zatvorene, floristički veoma bogate zeljaste stepolike formacije prisutne na karstnim terenima, u kojima dominira trava Agrostis capillaris, koju značajno prate i vrste Anthoxanthum odoratum, Festuca valesiaca, Koeleria gracilis, Sanguisorba officinalis.

Ekologija: Travne formacije sa Agrostis vulgaris predstavljaju prelazni tip između brdskih

kserofilnih stepskih pašnjaka i mezofilnih livada, koje se razvijaju na staništima južno eksponiranih padina brdskog pojasa, u visinskom dijapazonu od 600 do 1100 m. Geološka podloga je krečnjak.

Agrostis capillaris

Brdske livade Suve subkontinentalne stepske travne formacije sa dominacijom

Agrostis gr. vulgaris (As. Agrostietum vulgaris)

Brdske livade Suve subkontinentalne stepske travne formacije sa dominacijom

Agrostis gr. vulgaris (As. Agrostietum vulgaris)

Opšte rasprostranjenje: Srednja, Istočna i Jugoistočna Evropa.

Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno čest tip staništa u istočnoj Srbiji: Rtanj, Stara planina (Vis, Kovačevo, Nanin kladenac, Krstac, Manastir, Kovačevo, Krstac,

brdski predeli između Dojkinačke, Jelovačke i Toplodolske reke.), Suva planina (Kosmovac), Krivi Vir, Južni Kučaj; Redje se zajednice ovog tipa javljaju i u zapdnoj Srbiji (Rajac na Suvoboru).

Lekoviti predstavnici

Achillea millefolium Alchemilla vulgaris Antennaria dioica Carlina acaulis Euphorbia cyparissias Euphrasia stricta Filipendula hexapetala Galium verum

Gymnadenia conopsea Hypericum perforatum Plantago lanceolata Plantago media Polygonum bistorta Primula veris Rumex acetosa Stahys officinalis Veratrum album Viola tricolor

Achillea millefolium

Opšte karakteristike: Umereno vlažni i suvi travnjaci pašnjačkog karaktera kojima fiziognomiju određuje busenasta vrsta

Nardus stricta. Ostale značajne vrste su

Vaccinium myrtillus, Crocus veluchensis, Potentilla ternata, Cladonia rangiferina, Thymus jankae, Cetraria islandica, Carex verna, Luzula multiflora, Genista depressa, Ranunculus montanus, Anthoxanthum odoratum i dr. Ekologija: Staništa umereno vlažna ili suva, uglavnom razvijena na silikatima, ali i na crvenim permskim peščarima, dok su na krečnjacima veoma retka. Na visinama izmedju 900 i 2000 m.

Nardus stricta

Planinski pašnjaci Nardus stricta zeljaste zajednice (As. Nardetum stricatae)

Planinski pašnjaci Nardus stricta zeljaste zajednice (As. Nardetum stricatae)

Opšte rasprostranjenje: rasprostranjena u Evropi

Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Stara planina, Suva planina, Zlatibor, Maljen (Divčibare), Tara

Euphrasia stricta

Lekoviti predstavnici

Achillea millefolium Alchemila vulgaris Anntenaria dioica Daphne mezereum Euphorbia amygdaloides Euphorbia cyparissias Euphrasia stricta Fragaria vesca Gentiana asclepiadea Gentiana lutea

Plantago lanceolata Polygonum bistorta Rumex acetosa Stachys officinalis Vaccinium myrtillus Vaccinium vitis-idea Veratrum album Veronica officinalis

Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene, floristički relativno bogate visokoplaninske umereno visoke travne zajednice u kojima dominira Sesleria coerulans. Staništa su bogata endemičnim, subendemičnim i planinskim reliktnim biljakama poput vrsta Thymus balcanus, Achillea lingulata, Crocus veluchensis, Potentilla ternata, Polygonum bistorta, Veratrum album subsp. lobelianum, Vaccinium myrtillus, Luzula luzuloides

Ekologija: Zajednice se razvijaju pretežno na silikatima (peščarima i konglomeratima), na visinama iznad 1700 m.

Sesleria coerulans

Visokoplaninski pašnjaci Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske Sesleria coerulans

travne zajednice na silikatima (As. Seslerietum coerulantis)

Visokoplaninski pašnjaci Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske Sesleria coerulans

travne zajednice na silikatima (As. Seslerietum coerulantis)

Opšte rasprostranjenje: Centralni, istočni i južni delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stara planina (Vražja glava, Sokolica, Čungulj, Tupanar, Midžor, Popove livade, Martinova čuka)

Lekoviti predstavnici

Achillea millefolium Alchemilla vulgaris Antennaria dioica Galium verum Polygonum bistorta Primula elatior Vaccinium myrtillus Vaccinium uliginosum Vaccinium vitis-idea Veratrum album Polygonum bistorta

Opšte karakteristike: Galerijske šume sa proredjenim ili gotovo sklopljenim spratom drveća sa visonom stabala i do 30 m. Dominantne vrste su Salix alba i Populus nigra. U drugom spratu drveća javljaju se još i Cornus sanguinea, Crataegus nigra, Populus alba, Salix amygdalina. U zavisnosti od trajanja visoke vode spratovi žbunja i prizemne flore su ponegde razvijeni i bujni, a ponegde su skoro potpuno nerazvijeni. Najniže spratove izgradjuju uglavnom Echinochloa crus-galli, Juncus lamprocarpus, Lycopus europaeus.

Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju na obalama nizijskih i brdskih reka, na recentnim aluvijalnim nanosima ili hidromorfnim glejnim i semiglejnim zemljišta. Zemljišta su duže ili kraće plavljena, a nivo podzemne vode je po pravilu veoma visok. Staništa se javljaju na visinama do 500 mnv, u uslovima umereno-kontinentalne i kontinentalne-panonske klime .

Populus nigra

Nizijske šume Poplavne šume vrba i topola (As. Populeto-Salicetum)

Nizijske šume Poplavne šume vrba i topola (As. Populeto-Salicetum)

Opšte rasprostranjenje: Šumska područja Evroazije.

Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Gornja Koritnica; Bela Palanka-Nišava; Babušnica; Leskovik-Nišava; Vojvodina: Kurjačka greda, Provalija, Kuvalovo, Jamina, Ostvo, Golić, Kurjačka greda-Skela

Lekoviti predstavnici

Acer tataricum Alnus glutinosa Clematis vitalba Cornus sanquineus Crataegus monogyna Equisetum arvense Evonymus europeus Galega officinalis Humulus lupulus Lycopus europaeus

Lythrum salicaria Plantago major Populus nigra Prunus spinosa Ranunculus repens Rubus caesius Salix alba Salix purpurea Solanum dulcamara Tussilago farfara Ulmus glabra Verbena officinalis

Salix alba

Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim ili gotovo potpuno sklopljenim spratom drveća u kome svojom brojnošću apsolutno dominira Quercus cerris. U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci cera, a uz njih se sa manjim učešćem javljaju i Quercus petraea, Ostrya carpinifolia, Carpinus orientalis, Betula verrucosa i dr. Sprat zeljastih biljaka je obično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, a kao najčešće vrste se javljaju Brachypodium silvaticum, Dactylis glomerata, Danaa cornubiensis.

Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blago nagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, u brdskom regionu na visinama do 800 m. Podloga je krečnjak, na kome su javljaju različiti stadijumi razvoja eutričnih smedjih zemljišta, koja su srednje duboka (do 60 cm) i sa mnogo skeleta.

Quercus cerris

Brdske šume Mezijske šume cera (As. Quercetum cerris)

Brdske šume Mezijske šume cera (As. Quercetum cerris)

Opšte rasprostranjenje: Centralni delovi Balkanskog poluostrva.

Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Cer (Zarići), Gučevo (Okolina Zajače, Sliv potoka Sige, Sliv Beoče, Sliv Borinske reke, Okolina spomenika), Tara (dolina Aluškog potoka prema kanjonu Dervente, Ljuboš, Vujkićev do, Kameno brdo, Aluški potok); Kosovo: Koritnik (Plava, Belobrade).

Lekoviti predstavnici

Achillea millefolium Calamintha officinalis Campanula trachelium Clematis vitalba Cornus mas Corylus avellana Crataegus monogyna Digitalis ambigua Euphorbia amygdaloides Euphorbia cyparissias Fagus moesiaca

Filipendula hexapetala Fragaria vesca Fraxinus ornus Geum urbanum Helleborus odorus Hieracium pilosella Hypericum perforatum Origanum vulgare Plantago lanceolata Populus tremula Primula veris Prunella vulgaris Prunus avium

Quercus cerris Quercus farnetto Quercus petraea Scrophularia nodosa Teucrium montanum Veroniva officinalis Vinca minor

Opšte karakteristike: Monodominatne šume sa proredjenim ili redje gotovo potpuno sklopljenim spratom visokog drveća u kome apsolutno dominira mezijska bukva Fagus moesiaca i spratom zeljastih biljaka u kome dominiraju mahovine Dicranium scoparium, Hypnum cupressiforme, Polytrichum formosum, Polytrichum commune.

Fagus moesiaca

Planinske listopadne šume Mezijske planinske bukove šume sa mahovinama (As. Musco-Fagetum)

Ekologija: Ove šume se javljaju u vidu manjih ili većih sastojina u okviru bukovog visinskog pojasa, na visinama izmedju 700 i 1400 m. Javljaju se na svim ekspozicijama, po pravilu na velikim nagibima i izloženim grebenima, na jako kiselim skeletnim, suvim i niskoproduktivnim smedjim zemljištima, u uslovima umereno-kontinentalnemezijske planinske klime.

Opšte rasprostranjenje: Centralni i istočni delovi Balkanskog poluostrva

Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Gučevo, Boranja, Majdanpečka Domena, Suva planina, Ostrozub

Lekoviti predstavnici

Crataegus monogyna Digitalis lanata Euphorbia amygdaloides Fagus moesiaca Fragaria vesca Hieracium pillosela Hypericum perforatum Platanthera bifolia Polypodium vulgare Populus tremula

Quercus cerris Quercus petraea Vaccinium myrtillus Verbena officinalis Veronica officinalis

Planinske listopadne šume Mezijske planinske bukove šume sa mahovinama (As. Musco-Fagetum)

Platanthera bifolia

Picea abies

Planinske četinarske šume Dinarske acifoilne smrčeve šume (As. Piceetum excelsae serbicum)

Opšte karakteristike: Tamne monodominantne četinarske šume u kojima dominira smrča Picea abies. Pored smrče u ovim sastojinama su često u visokom procentu zastupljene još i Luzula sylvatica, Oxalis acetosella, kao i mahovine Hylocomium splendens, Hylocomium triquetrum, Polytrichum commune. Inače, spratovi drveća, žbunova i zeljastih biljaka su floristički relativno siromašni.

Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijama izuzev strogo južnih, u srednjeplaninskom pojasu, na visinama od 1300 do 1800 m. Podloga je kisela silikatna, a tip tla je kiselo humusno-silikatno ili smedje podzolasto zemljište, koje je plitko i manje ili više skeletogeno. Staništa se javljaju u području prelazne umerenokontinentalne-ilirsko-mezijske planinske klime.

Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Golija (Jankov kamen, Bele Vode, Mala Muhovica, Dukića potok, Paljevaci, pod Djonovim poljem, Budžaci, Crni vrh)

Lekoviti predstavnici

Abies alba Gentiana asclepiadea Oxalis acetosella Vaccinium myrtillus Veratrum album Veronica officinalis

Gentiana asclepiadea

Planinske četinarske šume Dinarske acifoilne smrčeve šume (As. Piceetum excelsae serbicum)