006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 6 I. SLIKE IZ ∞IVOTA ... · Zapadno Rimsko Carstvo na golemom podru∫ju Europe, sjeverne Afrike i Male Azije tvorilo je jedinstvenu, organiziranu

1. NOVO LICE EUROPE

Zapadno Rimsko Carstvo na golemom podru∫ju Europe, sjeverne Afrike i Male Azije tvorilo je jedinstvenu,

organiziranu dr¥avu. Poslije njegova pada to jedinstvo je prestalo: Europa se raspala na viœe dr¥ava (kraljevina).

U petom si razredu u∫io da se na kraju staroga vijeka RimskoCarstvo raspalo na dva dijela. Kako su se zvali ti dijelovi?

U petom si razredu u∫io o Hunima. Kako su oni pridonijelipadu Zapadnoga Rimskog Carstva?

Vojskovo∂a kojeg naroda je sruœio posljednjega rimskog cara?

Razdoblje koje je zapo∫elo padom Zapadnoga RimskogCarstva zovemo srednjim vijekom.

Ponovi! Kada je propalo Zapadno Rimsko Carstvo?Kraj srednjeg vijeka obi∫no ve¥u za godinu kada je Kriœ-

tof Kolumbo otkrio Ameriku. Znaœ li kada je to bilo? (Ako neznaœ, nema problema, joœ ≈eœ ove godine u∫iti o tome.)

GERMANI

Ve≈ina barbara koja je stizala na podru∫je Rimskoga Car-stva bila je germanskog podrijetla. Mnogobrojni ger-manski narod sastojao se od mnogo samostalnih ple-mena. Na ∫elu njihovih plemena bili su kraljevi. (Kraljeveje ina∫e lako bilo prepoznati jer se nikada nisu œiœali.)

I. SLIKE IZ ∞IVOTA SREDNJOVJEKOVNEEUROPE

Ovako je neki krœcanski biskup pisao o osvaja∫kim Germanima: „To je dugo-kosa horda (rulja), (...) koja u¥e¥enimmaslacem ma¥e svoju kosu i smrde poluku i ∫eœnjaku.”

Ponovi! Tko je biskup?

Germani su stanovali u ovakvim selima.Rekonstruirane, to jest ponovno graÏene ku≈e■ Od kakvog su materijala graÏene te ku≈e?

Gdje se nalazimo?

Rim

Konstantinopol

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 6

Germanski su borci isprva bili uglav-nom jednakopravni. Vojnim pothvatimaupravljali su kralj i njegovi povjerenici.Oni su imali najve≈i ugled me∂u borci-ma. Osvojenu zemlju borci su podijeliliprema ∫inu. Kralj je dobio najve≈i diozemlje. Vo∂e je kralj isprva pla≈aorobovima i blagom. Poslije im je za us-luge darivao zemljoposjed. U srednjemvijeku zemljoposjed je imao najve≈uvrijednost. Zato srednji vijek, po jed-nom latinskom nazivu zemljoposjeda,∫esto nazivaju feudalizmom.

Slike iz ¥ivota srednjovjekovne Europe 7

Œto je (bio) Forum Romanum?

Germanski borac ■ Promotri mu naoru¥anje

Germani. Me∂u Germanima koji su ¥ivjeli u plemenima bilaje vrlo razvijena svijest o krvnom srodstvu (rodbini). Nisuzaboravljali svoje pretke, njihova su junaœtva predavali s na-raœtaja na naraœtaj. Osvojenu zemlju smatrali su vlasniœtvomcijele rodbine, ali su je obra∂ivali po obiteljima. Slogu obi-telji simbolizirala je ku≈a. Uku≈ane nisu ∫inili samo ∫lanoviobitelji. Ovamo su spadale sluge, a i usvojeni stranci. Nad uku-≈anima neograni∫enu vlast je imao starjeœina (glava obitelji):bilo koga mogao je kazniti, u ozbiljnom slu∫aju krivca jemogao prognati iz obitelji, a mogao ga je ∫ak i ubiti. Ako gaje nu¥da natjerala (npr. za vrijeme gladi), svoju je djecumogao prodati u roblje. Najbitnija zada≈a starjeœine bila jezaœtita uku≈ana i odr¥avanje mira u ku≈i. Ku≈ni prag nitkonije smio prekora∫iti bez njegova dopuœtenja. Uobi∫ajilo seda onaj tko ¥eli u≈i u ku≈u, svoje oru¥je ostavlja kod ulaza.U obrani ku≈e pomagali su bogovi i pokojnici (umrle osobe).Zato su neke ∫lanove obitelji pokapali pod ku≈ni prag.

Krvna odœteta. Ako je kod Germana neki borac ubio drugogborca, trebao je platiti odœtetu, œto su zvali krvna odœteta. No odœteta nije bila jednaka. Ako je tko napao velikodostoj-nika, trebao je platiti mnogo viœe novaca nego da je napaoobi∫nog borca. Dakle, jednakopravnost boraca je prestala.(Ako je ¥rtva bio na primjer rob, umjesto njega trebalo je datidrugog roba.)

Germani i Rimljani. Broj doseljenih Germana obi∫no je bioœest puta manji nego rimsko stanovniœtvo. (Na svakog je Ger-mana dolazilo pet Rimljana.) Germani su od domorodacaobi∫no uzimali tre≈inu njihove zemlje. Tako su rimski vele-posjednici koji su im se pokorili, mogli zadr¥ati znatan diosvojih posjeda. Bivœe carske (i dr¥avne) zemlje dospjele su u vlasniœtvo plemenskih kraljeva.Isprva su zabranjivali brakove izme∂u Germana i Rimljana.Ti su narodi ¥ivjeli po druk∫ijim zakonima, i vjera im se raz-likovala. S vremenom su se domorodci i doseljenici stopili.To je dovelo do slabljenja krvnoga srodstva* me∂u Germa-nima i do pove≈anja imovinske razlike.

PROPAST STAROVJEKOVNIH GRADOVA

Germani su isprva uniœtavali rimske gradove. Oteli suimovinu tamoœnjih osoba, ljude su zarobili. Poslije su, me-∂utim, otkrili pogodnosti i udobnost rimskoga ¥ivota. I onisami po∫eli su rado upotrebljavati kupaliœta, dobro oprem-ljene stambene ku≈e.

Na mnogim mjestima uskoro su u miru ¥ivjeli s tamoœ-njim stanovniœtvom, a i oni su se tamo nastanili. Drugdje supak dolazila nova plemena, pa su gradove svaki put ponovnooplja∫kali. Zapadnoeuropski gradovi jedan za drugim supropadali. Opustio je i Rim, bivœi glavni grad. Na nekadaœ-njem raskoœnom Forumu Romanumu izrasli su trava i korov.No≈u nije bilo preporu∫ljivo izi≈i iz ku≈e: u opustjele di-jelove grada uselili su se vukovi. Napadali su ljude.

Barbari. Izvorno zna∫enje rije∫i: ∫ijigovor ne razumijemo. Neki tu rije∫ izvodeiz latinske barba koja zna∫i bradu. Bar-bari su, naime, imali bradu i brkove. Toje Rimljanima, koji su lice brijali, bilo∫udno.

Koga su tako zvali Stari Grci i Rimljani?Danas koga zovu barbarom?

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 7

NASLJEDNIK RIMA: BIZANTSKO CARSTVO

Germani nisu prijetili samo zapadnom dijelu RimskogCarstva. Isto∫no carstvo, me∂utim, uspjeœno im se suprot-stavilo. Svojim raskoœem, bogatstvom glavni grad Kon-stantinopol bio je najljepœe naselje tadaœnjega svijeta i naj-ve≈i grad u Europi. Stanovnici su mu govorili gr∫ki, i svoj su grad radije zvali gr∫ki: Bizant.

Bizant nije bio samo sna¥an i bogat grad nego i isto∫nosrediœte krœ≈anstva. Njegov glavni sve≈enik (patrijarh)bio je crkveni poglavar cijeloga isto∫nog carstva. Carevisu, me∂utim, i od njega bili ve≈i gospodari. Sazivali sucrkvena vije≈anja, takozvane sabore. Na saborima su od-lu∫ivali kakav vjerski nauk krœ≈ani treba da prihvate, tojest u œto treba da vjeruju. Na kraju burnih rasprava obi∫noje odlu∫ivao car.

Zaœto je carevima bio interes œirenje krœ≈anstva?

KRIVOVJERCI

√ije su vjerske nazore ocijenili krivima, pogreœnima, njihsu zvali krivovjercima (hereticima). Dakle krivovjercimasu smatrali one ljude koji se u ne∫emu nisu slagali s naukom Krœ≈anske crkve. Oni su obi∫no trebali bje¥atiiz Carstva jer bi ih ina∫e pogubili. Krivovjerstvo je poslijemnogo teœko≈a ∫inilo i na zapadnim podru∫jima.

Car je pomagao one sve≈enike koji su nastojali krœ≈anst-vo proœiriti i u udaljenim krajevima.

8 Slike iz ¥ivota srednjovjekovne Europe

Na koja je dva dijela podijeljeno RimskoCarstvo pri kraju njegova postojanja?

Bogati Bizant. Bizantski su carevi osebi govorili da samo njima pripadacarski naslov ( titula) naslije∂en iz staro-ga vijeka. Po uzoru na Rim su ustrojili¥ivot u carskome dvorcu, a i u odijeva-nju i gradnjama oponaœali su Rim. Bogat-stvo njihovih podanika pove≈avala je itrgovina. Robu dalekih isto∫nih krajevaoni su prevozili u Europu. Na golemimbizantskim sajmovima moglo se na≈i bi-bera, cimeta, svile, vjeœto izra∂eno oru¥je,skupe posude, zlatni nakiti ...

Car osuÏuje krivovjerca■ Promotri u kakvoj je pozi osuÏenik

BizantRim

Gdje se nalazimo?

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 8

POKUŒAJ OBNOVE RIMSKOG CARSTVA

Jedan od najmo≈nijih bizantskih careva bio je Justini-jan. ∞elio je vladati na tako velikom podru∫ju kao srednjo-vjekovni rimski carevi. Vodio je pobjedonosne vojne (ratnepohode) prema zapadu. Na neko vrijeme osvojio je i svomecarstvu priklju∫io i staru prijestolnicu Rim. U Bizantu jedao sagraditi golemu pala∫u i joœ ve≈u crkvu. Poslije nje-gove smrti ta novoosvojena podru∫ja Carstvo je izgubilo.No, joœ dugo vremena Bizant nije mogao pobijediti nijedannarod. Njegovi su brodovi vladali Sredozemnim morem.Bizantski carski dvor poslu¥io je kao uzor drugim europ-skim vladarima.


Navedi jednog ili dva starovjekovnarimska cara?

Justinijanove osobine. „Nije bio ni pre-visok ni prenizak, (...) nije bio ni mrœav,nego mal∫ice debeo; lice mu je bilookruglo, nimalo ru¥no; i nakon dvo-dnevnog posta bilo je rumeno. (...) bio jedvoli∫an, nedoku∫iv ∫ovjek. Vjeœto jeznao hiniti neko svoje uvjerenje; suzunije pustio u sre≈i ili u boli, nego izinteresa, kada su dani trenutak ili nekaokolnost to zahtijevali.”

(Prokopije o caru)

Portret cara Justinijana ■ Œto nam otkrivaju careva odje≈a i lice?

Marija i Isus na mozai∫noj slici u najznamenitijojcrkvi u Raveni ■ Kako umjetnik prikazuje djetetaIsusa? ■ U povijesnom atlasu naÏi grad Ravenu!

1. Œto smo u∫ili o Germanima?2. Kako druk∫ije zovu srednji vijek? Zaœto baœ tako?3. Zaœto je ve≈ina starovjekovnih gradova propala

na po∫etku srednjeg vijeka?4. Zaœto se odr¥ao i dalje razvijao Konstantinopol,

to jest Bizant?5. Tko su krivovjerci?6. Po ∫emu je glasovit car Justinijan?

Novo lice Europe

Novi narodi na podru∫ju Rimskoga Carstva.Germani – plemenski kraljevi.

Bizant (Konstantinopol) nije propao (kao drugi gradovi).

Procvat Bizanta.Srediœte isto∫nih podru∫ja.Srediœte isto∫noga krœ≈anstva.Progon krivovjeraca.

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 9

2. VLASTELINSTVO

U srednjem vijeku ljudi su potpadali pod vlast nekog veleposjednika. U srediœtu veleposjednikova imanja, to jest

vlastelinstva bila je tvr∂ava koja je svakom svjedo∫ila o veleposjednikovoj mo≈i. Oko tvr∂ave bile su oranice, œume,livade i zemljiœta seljaka. Pogledajmo kako je nastao taj sustav.

SELO

Stanovniœtvo rimskih gradova nije se smanjilo samo zbognapada novih naroda. U starom vijeku mnogo je ljudi ¥iv-jelo iza gradskih zidina. O njihovoj prehrani brinuli su secarski ∫inovnici. Poslije propasti Carstva, me∂utim, nijebilo tko ≈e gradove opskrbljavati. Gladni ljudi bili su pri-siljeni nastaniti se tamo gdje hrana rodi. Bilo je sve viœesela.

NASTANAK KMETSTVA

Za vrijeme Rimskoga Carstva zemlju su obra∂ivali uglav-nom robovi. Rob je od uroda dobivao samo toliko da neumre od gladi. Rad mu zato nije mnogo vrijedio. Uza sveto, na kraju staroga vijeka, kada je Rim ve≈ rijetko kad pob-je∂ivao, malo je bilo zarobljenika, pa zato ni robova nijebilo dovoljno. Mnoge zemljoradnike su oslobodili. Oni sumogli zadr¥ati sebi dio uroda, pa ako su proizveli viœe, toje i za njih bilo bolje, ta i njima je ostalo viœe.

Me∂u zemljoradnicima bilo je i takvih ∫iji preci prijenisu bili robovi, nego slobodnjaci. Takvi su bili na primjergermanski borci koji su zauzeli dio zemalja. Ako nije imaosluge, borac je morao sam obra∂ivati svoju zemlju. Za vri-jeme rata pak uzeo je oru¥je jer je morao po≈i u borbu.Zemlja mu je ostala nezasijana, obitelj mu je gladovala.Mogao si je pomo≈i tako da je svoju neveliku zemlju isvoje usluge ponudio nekom bogatom veleposjedniku.Veleposjednik mu je obi∫no vra≈ao ve≈u zemlju, ali boracve≈ nije bio njezin vlasnik, samo ju je upotrebljavao,obra∂ivao. Od toga je mogao ¥ivjeti, ali je trebao prihva-titi gospodarevu vlast. Ve≈ nije bio potpuno slobodan.Zvali su ga kmetom, a njegovu zemlju kmetovskim seliœ-tem. Nastanak kmetstva od oslobo∂enih robova i siro-maœnih boraca trajao je du¥e vrijeme. U srednjem vijekukmetovi su obra∂ivali zemlju.

KMETOVSKO SELIŒTE

Kmetovsko seliœte sastojalo se od viœe dijelova. Svaki jekmet dobio jedno ku≈iœte (gruntiœte) gdje je sagradio ku≈u,gdje je dr¥ao razno ratarsko oru∂e i poljoprivredne proiz-vode. Ku≈i je pripadao vrt gdje je uzgajao za obitelj pot-rebno povr≈e, mo¥ebitno vo≈e. Na seoskom zemljiœtu svakije kmet imao svoju oranicu gdje je sijao uglavnom kakvu¥itaricu (ra¥, je∫am, pœenicu).


U Rimskom Carstvu bilo je jako mnogogradova. Navedi neke panonske gradove iz toga doba.

Kako su dolazili do hrane (¥itarica)mnoœtva siromaha koja su ¥ivjela u Rimu?

Ponovi! Zaœto je Rimsko Carstvo oslab-jelo?

Obrazlo¥i, zaœto je kmet – za razliku od roba – bio zainteresiran za œto boljuproizvodnju.

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 10

Otprilike jednako velike oranice ispo∫etka su ¥rebanjemponovno podijelili, kako bi svatko gospodario i na boljoj ina loœijoj zemlji. U te zemlje svatko je trebao sijati istebiljke, u isto vrijeme. To je odre∂ivala seoska zajednica.Selo je imalo i takva podru∫ja koja je zajedni∫ki upotre-bljavalo, na primjer œume, gdje su mogli skupljati drvo zaogrjev, gdje su svinje ¥irovali*, pa livade ili jezera, obalarijeke, gdje su mogli loviti ribu.


Tropoljni sustav (tropoljno obraÏivanje) na jednom srednjovjekovnom vlastelinstvu. Promotri ve≈ zazelenjelu jesenskusjetvu, oranicu koja pripravlja proljetnu sjetvu i nezasijano podru∫je (ugar)! Vide se vrtovi uz ku≈u, zajedni∫ki paœnjak,

œuma i vodenica ■ Od kakvih se dijelova sastojalo vlastelinstvo?

Zaœto je svatko u isto vrijeme trebaosijati, ¥eti?

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 11

VLASNIK VELEPOSJEDA (VLASTELINSTVA): VELEPOSJEDNIK

Kmetovima je zapovijedao njihov gospodar, veleposjed-nik, vlastelin. Sva zemlja sela bila je u njegovu vlasniœtvu.Za uporabu kmetovskog seliœta kmet je svome gospodarudugovao viœe usluga, takozvane da≈e. Dio uroda (obi∫nodesetinu) vlastelinovi su ljudi svake godine ubirali. To jebio porez u naturi (u proizvodima). Od preostalog dijela,me∂utim, kmetska je obitelj mogla ¥ivjeti.Dio zemlje vlastelin nije podijelio me∂u kmetovima, negosi je zadr¥ao za sebe. Tu su proizvodili hranu za vlastelina,njegovu obitelj i sluge. To podru∫je su zvali alodij. Alodijsu kmetovi trebali obra∂ivati besplatno, u obveznoj tlaci(robota). (Pod tlaku je potpadao i obvezatni prijevoz uro-da.)U sporovima izme∂u kmetova presu∂ivao je vlastelin.U pravnim raspravama izme∂u vlastelina presu∂ivao jekralj. To, me∂utim, ∫esto nisu do∫ekali, nego su s ma∫emnasrnuli jedan na drugog. √esto su i svoje sluge prisiljavalida sudjeluju u borbi.

DVOPOLJNI I TROPOLJNI SUSTAV

Dok je u selima ¥ivjelo malo kmetova, zemlju su upotreb-ljavali dotle dok je rodila. Kad se zemlja iscrpila, ljudi su seodselili na drugo mjesto gdje su, iskr∫ivœi œumu i grmlje,pripremili novu oranicu. Poslije nekog vremena ve≈ nijebilo slobodne zemlje. Pristupili su drugom na∫inu.

Oranicu koja im je bila na raspolaganju podijelili su nadva dijela. Jedan su dio zasijali, a drugi su ostavili da seodmara. Ovaj drugi dio zvali su ugar, na njemu su napasi-vali ¥ivotinje koje su zemlju i nagnojile. Taj na∫in poljo-djelstva se zove dvopoljni sustav (dvopoljno obra∂ivanje).Budu≈i da su jedne godine upotrebljavali tek polovicu pod-ru∫ja, uroda je bilo malo. Zato tamo gdje je klima bila po-voljna, uveli su tropoljni sustav (tropoljno obra∂ivanje).U jednu tre≈inu oranice sijali su u prolje≈e, u drugu tre≈inuu jesen, a jedna je tre≈ina ostala u ugaru. Te tre≈ine svakegodine su mijenjali.

PRSNI HAM

Kmetovi su radili ¥ivotinjama, najviœe volovima. Njih suispo∫etka pred kola i plug uprezali tako da su u¥ad (ham*)stavljali im na vrat. Ako je trebalo ispoljiti ve≈u snagu,¥ivotinje su se guœile. S vremenom su poljodjelci shvatilida ≈e biti bolje ako ham premjeste na prsa volova. Prsnimhamom ¥ivotinje su mogle ispoljiti mnogo ve≈u snagu.Taj novi na∫in uprezanja omogu≈io je uporabu teœkogpluga kojim se zemlja bolje mogla uzorati. ∞etvu su,me∂utim, joœ mnogo stotina godina radili srpom*, sagiba-ju≈i se.


Promotri tropoljni sustav i na cre¥u na 11.stranici!

Vlastelinovu zemlju nemojmo zamislititako kao danaœnji veleposjed koji pokri-va golemo ¥itno polje. Te su se zemljenalazile u raznim dijelovima dr¥ave,raœtrkano. Oranice vlastelinovih alodijaprostirale su se me∂u kmetskim oranica-ma. Tako su ih lakœe mogli obra∂ivati,ali i vlastelin se morao dr¥ati reda koji jeodredila seoska zajednica.

Koja je razlika izme∂u onoga koji nekiposjed upotrebljava i njegova vlasnika?

Seljak ora∫ ■ Promotri mu oruÏe. Kakav plugprikazuje ova slika? ■ U pozadini se vidi golematvrÏava. Œto misliœ, tko stanuju u njoj?

Objasni, zaœto na zemlji obra∂ivanoj s tropoljnim sustavom urodi viœe nego naonoj s dvopoljnim.

Zaœto je pojedine tre≈ine trebalo izmje-njivati?

vratni ham

prsni ham

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 12

Koja je razlika izme∂u srpa i kose?Hrvatska narodna pjesma pokazuje kako je velika snaga tre-

bala za oranje teœkim plugom. Dopuni stih: „Idem, majko, napolje orati,/ i pred plugom ......... vola tjerati.”

∞IVOT NA SELU

Ako je urod bio dobar, seljak i njegova obitelj bezbri¥no suprovodili zimu. Ako je, me∂utim, urod bio samo osrednji,trebali su oskudijevati. Glad i bolesti, poœasti* (epidemije)uniœtavali su ∫itava sela. Me∂u mrtvima uvijek je bilo jakomnogo djece. ∞ivot nije bio te¥ak samo zbog jednoli∫ne imale koli∫ine hrane.

Na po∫etku srednjega vijeka kmetovi su stanovali u koli-bama koje su dopola bile u zemlji. Dim ognjiœta sukljao jevan kroz uska vrata. Svoj stan kmetovi su zimi trebali podi-jeliti i sa ¥ivotinjama. Samo poslije viœe stolje≈a seljaci suku≈e po∫injali graditi na povrœini zemlje. U njima ve≈ nijebilo otvoreno ognjiœte, nego pe≈ ∫iji su dim ve≈ mogli od-voditi. Kupaonice, me∂utim, nije bilo. Seljani su se od pro-lje≈a do jeseni kupali u potoku, zimi pak nigdje. Mnogeljude morili su i paraziti. Zato su seljanke redovito poma-gale jedna drugoj iz kose istrijebiti uœi.


Œto su seljaci jeli u srednjem vijeku?Ve≈inu posijane i po¥njevene ljetine∫inile su one biljke od kojih se moglapripremiti kaœa. (Kaœa je ¥itko kuhanojelo od kakve ¥itarice.) Uzgajali su ipœenicu i ra¥, ali su ve≈inu toga trebalipredati veleposjedniku. Na stol kmetaosim kaœe dospijevali su rijetka juha ipivo, a blagdanima kruh i kola∫. Mesa suveoma rijetko jeli. Dr¥anje pili≈a, gusa-ka, svinja proœirilo se vrlo polako. Lovitipak na ve≈ini mjesta bilo je dopuœtenosamo gospodi.

U srednjem vijeku me∂u seljacima po-lako se raœirio i obi∫aj pe∫enja kruha.No, ogrjev, drvo bilo je vrlo skupo. Biloje takvih krajeva gdje su godiœnje samopet-œest puta nalo¥ili pe≈. Poput kamenasasuœeni kruh drobili su sjekirom. Ko-madi≈e su umakali u juhu kako bi ihmogli pojesti.

Predak nogometne lopte. U srednjovje-kovnoj Engleskoj nedjejom su se seljanizabavljali pretkom nogometne lopte. Do susjednog sela pokuœavali su nogomudarati veliku, ku∫inama ispunjenu ko¥-nu loptu. Muœkarci susjednog sela pak tosu nastojali sprije∫iti. „Vrata” (kapija)bio je zid crkve (jedine ve≈e zgrade).

Vodenica s takozvanim odozdolnim i odozgornim vodenim kolom. Konstrukciju za mljevenje tjeralo je vodeno kolo.Ispo∫etka voda je kolo tjerala odozdo tako da je ono jednostavno uronjeno u teku≈u vodu. To je bilo odozdolno kolo.Poslije su spoznali da je bolje ako voda na kolo pada odozgo. Vodeni∫ko kolo nije samo vodenicama davalo energije, nego

i raznim pilanama, kova∫nicama i razbija∫ima ruda∫e

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 13

∞IVOT U TVRÎAVI

U ranom srednjem vijeku ni vlastelini nisu ¥ivjeli mnogoudobnije od svojih kmetova. Tvr∂ave su im se isprva sasto-jale od jedine kule. Tu je vlastelin i stanovao, zato su juzvali stambena kula. Isprva nisu ju mogli grijati, zato suse zimi od hladno≈e branili ¥ivotinjskim krznima. Poslijesu se pojavili prvi kamini. Nisu poznavali ni prozorskostaklo. Zimi su otvore zatvarali drvenim plo∫ama. U mrakuneœto svjetla davale su ∫a∂ave baklje (lu∫i). Stambenu kuluposlije su opkolili zidom, na zidu su ostavili puœkarnice,podigli su kule: nastala je srednjovjekovna tvr∂ava.


∞ivot u tvrÏavi ■ Reci tkose ∫ime zanima!

Viteœka oprema ■ √emu su slu¥ili pojedini dijelovi te opreme? ■ Tko stoji kraj viteza?

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 14

SAMOOPSKRBNO GOSPODARSTVO

Najviœe sela nastojalo je sebe opskrbljivati raznim potrep-œtinama. Ratarsko oru∂e izra∂ivao je mjesni kova∫, a posu-de lon∫ar. ∞ito su mljeli u vodenici. Nju je sagradio vele-posjednik, a za njezinu upotrebu kmetovi su pla≈ali di-jelom braœna. Niti potrebne za ruho ¥ene su same prele odov∫je vune, tkanine su pak tkali. Isprva su i gradovi samiproizvodili hranu i ve≈inu robe za ruho. Dakle, prvu polo-vicu srednjeg vijeka karakteriziralo je samoopskrbnogospodarstvo.

Objasni pojam „samoopskrbno gospodarstvo”.

3. SREDNJOVJEKOVNA CRKVA


Karakteristi∫na srednjo-vjekovna noœnja

1. Kako je nastalo selo?2. Od kakvih druœtvenih skupina je

nastalo kmetstvo?3. Œto je tlaka (robota)?4. Œto zna∫e ovi pojmovi: ugar,

dvopoljni i tropoljni sustav?5. Opiœi ¥ivot kmetova i vlastelina.6. Kako je nastala tvr∂ava?

........................................

Kmetstvo: od oslobo∂enih robova iosiromaœenih boraca.Kmet: porez u naturi, tlaka (robota).Zemljoradnja: dvopoljni, zatim tro-poljni sustav.Nastanak tvr∂ava: stambena kula →tvr∂ava.Samoopskrbno gospodarstvo.

Prizori iz viteœkog ¥ivota:Nakon borbe pobjednik odsvoje izabranice preuzimavijenac ■ Zaœto su prire-Ïivali viteœka nadmetanja?■ Na drugoj slici: op-raœtanje pred odlazak. Vi-tez kle∫i pred svojom iza-branicom koja odre¥e i zauspomenu ostavlja pramen

njegove kose

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 15

U petom si razredu u∫io o nastanku i œirenju krœ≈anske vjere.U srednjem vijeku u prvom redu krœ≈anstvo je usmjeravalo

kulturu i svagdanji ¥ivot u Europi.

SEOSKE CRKVE

U Rimskom Carstvu poslije proœirenja krœ≈anstva u sva-kom je gradu bila najmanje jedna krœ≈anska crkva. U crkvise nedjeljom odr¥avao obred, misa. Misu je, uz pomo≈ os-talih sve≈enika, prikazivao glavni sve≈enik.

Stanovnici kraljevstava koja su nastala na podru∫juCarstva isprva su bili pogani. Vjerovali su u mnogo bogo-va, o kojima su mislili da stanuju u izvorima, stijenama iosobito u hrastovima. Postupno i oni su upoznali krœ≈an-stvo, i pokrstili su se. K njima su dolazili krœ≈anski sve≈eni-ci. Oni su u prvom redu vladare nastojali uvjeriti u istini-tost nove vjere. Ve≈ina naroda koja se nastanila u Euro-pi primila je krœ≈anstvo. Ti narodi nisu ¥ivjeli uglavnomu gradovima – kao u srednjovjekovnom Rimu – zato su imi crkve gra∂ene u selima. Sve≈enike koji su tamo slu¥ilizvali su plebanuœima (= narodnim sve≈enicima, ¥upnicima).

Crkve su gradili veleposjednici. Kmetovi su pak za uz-dr¥avanje crkve i pla≈anje ¥upnika davali desetinuuroda. Sve≈enikova zada≈a bilo je podu∫avanje naroda i


Koja je najbitnija razlika izme∂u staro-vjekovne gr∫ke i rimske vjere, odnosno krœ-≈anske vjere?

U Rimskom Carstvu isprva su progonilikrœ≈ane. Zaœto?

Koji je car dopustio krœ≈ansku vjerois-povijed?

Posje∫eni hrast. Prema legendi, svetiBonifacije uzalud je uvjeravao pogane uistinitost krœ≈anske vjere. Na kraju serasrdi, zgrabi sjekiru i posije∫e hrast kojije taj poganski narod smatrao svojimbogom. Od gra∂e œto ju je dobio od togadrveta sagradio je krœ≈ansku crkvu.Snaga njegove vjere toliko je zapanjilaborbene Germane da su primili krœ≈anstvo.

Znaœ li odakle potje∫e latinska rije∫„plebanus”? Kako su u Rimu zvali obi∫ninarod?

Neki germanski kralj ovako je molioBoga: „Ako mi podariœ pobjedu nadmojim neprijateljima, i poka¥eœ svojumo≈, vjerovat ≈u u tebe, i pokrstit ≈u se.Molio sam se mojim bogovima, ali oni,kako vidim, prevarili su me.”

Œto misliœ, zaœto je ovdje rije∫ „bog”jednom pisana velikim, a drugi putmalim po∫etnim slovom?

Naredba nekoga kralja koji je primiokrœ≈anstvo: „Ako se tko ne bude poko-ravao svome sve≈eniku, i ne sruœi onestupove koje su podigli vragu (pogan-skim bogovima), neka se dade uhvatiti idovesti pred mene. Na nama stoji kakoda kaznimo krivca.” Tako je graÏena crkva romanskoga stila. ■ Promotri niske, debele

zidove i male prozore!

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 16

obavljanje crkvenih, vjerskih obreda. (Narod je vjerovaoda ti obredi osiguravaju da im ¥ivot i rad bude popra≈enBo¥jim blagoslovom.) Sve≈enik je provjeravao i to da ned-jeljom i blagdanima svatko ide u crkvu, i da tih dana nitkone radi.

MU√ENICI I SVECI

Za srednjovjekovnu Crkvu vrlo je bilo karakteristi∫noœtovanje svetaca. Rije∫ svet prvotno je zna∫ila: „Bo¥jevlasniœtvo”. Govorili su to o ljudima o kojima su mislili dasu nakon smrti dospjeli pokraj Boga.

Isprva su samo o mu∫enicima vjerovali da su nakon smrtipostali sveci. Oni su radije umrli nego zatajili krœ≈anstvo.Poslije nekog vremena me∂u svece su ubrajali i velikeznanstvenike i nau∫avatelje krœ≈anske vjere. Poslije susvecem smatrali svakog ∫ovjeka koji je za ¥ivota bio kre-postan (poœten) i ∫estit. Napisali su im ¥ivotopis da drugi-ma poslu¥e za uzor (primjer). Doga∂aje iz ¥ivota svetacazovemo legendama. U legendama mnogo je bajoslovnihelemenata, ali mnogo je i istine. Vrlo su pou∫ne. (Sjetimose samo op≈epoznate legende o svetom Nikoli.)

Dijelovima tijela i odje≈e svetaca, predmetima koje suupotrebljavali narod je pridavao ∫udesnu mo≈, i zvaoih je relikvijama (svete mo≈i). U oltarima* crkava bila jesmjeœtena poneka takva relikvija.

VIŒI SVEÙENICI


Sje≈aœ li se od napada kojeg naroda jeneki papa spasio Rim?

Kojeg je vladara papa okrunio za cara?

„Ono œto je pismenim ljudima pismo, toje neobrazovanom promatra∫u slikar-stvo, kako bi oni koji slova ne poznaju,barem promatraju≈i zidove, upoznaliono œto u kodeksima nisu mogli pro-∫itati.” – rekao je jedan glasoviti papa.(Veliki sveti Grgur, na kraju 6. stolje≈a.)

Zaœto su vjernicima bile tako va¥neslike koje su mogli promatrati na zidovi-ma crkve?

Œto mora znati sve≈enik? Krstiti, up-ravljati obredom vjen∫anja, nau∫avati o grijesima i krepostima, govoriti misu,tjeœiti bolesnike, pokopati mrtve. Za to jetrebao znati ∫itati i pjevati.

Prema legendi, sveti Nikola bio je viœisve≈enik (biskup). Kada je doznao da ugradu tri djevojke ne mogu se udatisamo zato œto nemaju novaca za pr≈iju(miraz), vrlo se rastu¥io. No, ubrzo jenaœao rjeœenje. Kroz otvoreni prozordjevojkama je u sobu ubacio vre≈icu s novcem, pa ih je otac mogao udati.Nije sigurno da se to to∫no tako dogodi-lo jer su to napisali mnogo godina posli-je Nikoline smrti. Bit (suœtina) toga

doga∂aja, me∂utim, istinita je, pa i danas mo¥e poslu¥iti za uzor (primjer): dobro∫instvo i u najgoroj situaciji mo¥epomo≈i. Otud potje∫e obi∫aj darivanja djece na dan svetogNikole, œto se mnogo kasnije uobi∫ajilo isprva u Njema∫koj,a poslije i drugdje.

Najva¥niji blagdani u srednjem vijeku. Osim nedjelje,svugdje su slavili Uskrs i Bo¥i≈. Osim toga velikim blag-danom se smatrao i dan onoga sveca ∫ija je relikvija bila u oltaru i po kome su nazvali mjesnu crkvu. Blagdanom nisuradili. U mnogim krajevima narod je odigrao doga∂aj koji seve¥e za taj blagdan. Spomen na to jest noœenje betlehema.………………………………………………………

Œto se slavi na Bo¥i≈, a œto na Uskrs?

Rije∫ „relikvija” danas se upotrebljavane samo u crkvenom nego i svagdanjem¥ivotu. Za œto ka¥emo, na primjer, „obitelj-ska relikvija”?

Lani si u∫io o martirima (to jest mu∫enici-ma). Tko su bili oni?

Pretpostavljeni pojedinih ¥upnika (plebanuœa) bili subiskupi i kardinali. Naslov (titula) kardinala bila je viœa.Nad viœim sve≈enicima bio je papa koji je stanovao uRimu. No, najviœega sve≈enika nije birao on, nego kralje-vi. Me∂u kandidatima ∫esto su bili njihovi prijatelji, pa ivitezovi. Zato su se mnogi viœi sve≈enici radije borili iliodlazili u lov, nego se molili, i tako zanemarili poslove okocrkve.

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 17

Kada ka¥emo: „tjerat ≈emo koga u re-gulu”?

REDOVNICI

Uz viœe sve≈enike i ¥upnike u srednjem vijeku va¥na jeuloga pripala i redovnicima.

Ispo∫etka su pustinjaci odlazili daleko od naselja kakobi bili sami. ∞eljeli su da im nitko ne smeta dok se moleBogu. Poslije su vjerskom ¥ivotu osobito privr¥eni ljudiosnovali male zajednice. Oni su redovnici koji su ¥ivjeli usamostanima, na ∫elu im je bio opat. Opat je nadzirao idnevni red, rad redovnika. Dnevni red ∫esto su i zapisali, inazvali ga pravilom (stranom rije∫i regulom). Najva¥nijizahtjevi bili su posluœnost i siromaœtvo. Redovnici su seodrekli i sklapanja braka. Jelo im je bilo jednostavno.Umjesto mesa (koje se tada smatralo skupim jelom) jeli suono œto i siromasi: sira i ribe. Zahvaljuju≈i njima, nastaloje mnogo ribnjaka.

Jedan od najglasovitijih opata koji je napisao takvo pra-vilo bio je sveti Benedikt. Bio je strpljiv ∫ovjek: od svojihredovnika, koje su poslije prozvali benediktincima, tra¥ioje samo toliko œto oni bez ve≈e muke mogu izdr¥ati. Takoje opraœtao i onima koji su zadrijemali za vrijeme bdjenja.Zahtijevao je, me∂utim, da svatko radi. Siromahe, boles-nike koji su ¥ivjeli u okolici, a nisu se mogli brinuti o sebi,redovnici su uvijek rado njegovali.

U srednjem vijeku joœ nije bilo poznato tiskanje knjiga.Rukom su pisali knjige koje su zvali kodeksima. Obi∫noje i to bio zadatak redovnika.


Samostan u Sankt Gallenu. Samostan se ∫estonije sastojao samo od jedne zgrade, nego jeimao ∫itav kompleks zgrada, bio je takore≈i

manji grad

Redovnici ¥anju. Oltarska slika izraÏena oko1500. g. ■ Pogledaj ∫ime ¥anju! Zaœto se jedan

redovnik moli?

Zvona. Pravilo je u odre∂enim satimapropisivalo zajedni∫ku molitvu. Glaszvona ∫uo je svatko u okolici. Tadaœnjisu ljudi po zvonu znali koliko je sati.

Zvono su lijevali od kovine (metala),ponaj∫eœ≈e od bronce. Izrada mu je zah-tijevala ozbiljno znanje. Zvono nije samoredovnike pozivalo na molitvu. Od 7.stolje≈a upotrebljavali su ga gotovo u svimcrkvama. Smjestili su ga ili u crkvenomtornju ili pokraj crkve na posebnomstalku. Zvono je pozivalo narod na misu,zvono je oglaœavalo da je netko umro(druk∫ije se zvonilo ako je umro muœ-karac, ¥ena, stara, odnosno mlada oso-ba). Kod pokopa zvono se opraœtalo od pokojnika. U mnogim krajevima zvo-no je upozoravalo na napad neprijatelja;drugdje su zvonom ¥eljeli odagnati po-œasti (epidemije), elementarne katastro-fe. Ima mjesta gdje se zvoni u posebnimdanima ili u posebno doba dana. U Sege-dinu, na primjer, na spomen-dan velikepoplave iz 19. stolje≈a (12. o¥ujka) satvremena odzvanjaju gradska zvona, a u peœtanskoj crkvi u srediœtu grada svakeno≈i u tri sata oglasi se zvono na spomenjednoga davnog haranja kuge. PrijeUskrsa pak, sje≈aju≈i se Isusove smrti nakri¥u, zvona „ogluhnu”. Vjeruje se datada zvona idu u Rim.

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 18

∞IVOT SVETACA ● Na Zapadu su slijedili uglavnom pravilasvetog Benedikta koji je ¥ivio na po∫etku 6. stolje≈a. Iz toga pravila znamo da je redovnicima najte¥e bilo bdjeti.Usred no≈i trebali su ustati i moliti se.

Benediktovu strpljivost pokazuje da je dopustio da sesvaki dan kuha dva jela, ako netko jedno ne voli, neka senajede drugog.

Mudri opat poznavao je mlade, znao je da vole razgova-rati. Zato je propisao: vratar koji prima strance neka budestar i mudar redovnik.

Iz Benediktova pravila (regule) mnogo mo¥emo doznatii o ondaœnjim obi∫ajima. Propisao je, na primjer, da svakiredovnik spava u posebnoj postelji, i to obu∫en. Znao je,naime, da Germani koji ¥ive u hladnom klimatskom poja-su uglavnom spavaju zajedno, uzdu¥ i poprijeko, dok Tali-jani imaju posebne postelje, ali se za no≈ skidaju na golo.Benedikt je oboje smatrao nepristojnim.


Jedan dan redovnika benediktinca.Ljudi u srednjem vijeku nisu imali sat,zato su sasvim druk∫ije ra∫unali vrijemenego mi. Dan su i tada dijelili na 24 sata,ali ne na podjednake sate. I dan i no≈ jekod njih imao po 12 sati. Prvi sat danaotpo∫eo je onda kada je Sunce izaœlo, a12. sat svrœen je onda kada je Sunce zaœ-lo na nebu.

Budu≈i da je ljeti dan mnogo du¥i negono≈, i dnevni su sati bili du¥i nego no≈ni.Samo su otprilke znali koliko je sati.(Podne, sredina dana bila je onda kada jeSunce bilo najviœe.) To je izmijenilasamo pojava satova na tornjevima u 13.stolje≈u. I redovnici su tako ra∫unali, pasu i svoj dnevni red ravnali prema tomu.

Pogledaj na crte¥u œto je redovnikradio tijekom jednoga dana.

Œto misliœ, zaœto su ljeti ostavili viœevremena za rad? (Misli na poljski rad ina to kako su si osiguravali svjetlost!)

Izra∫unaj, tijekom jednoga danakoliko se molio jedan redovnik?

1. Koja je razlika izme∂u poganskih vjera i krœ≈anske vjere?

2. Tko su ¥upnici (plebanuœi)? Kakve zada≈e imaju?3. Œto je desetina?4. Opiœi one koje su poslije smatrali svetima. Œto je legen-

da?5. O kakvim smo viœim sve≈enicima u∫ili?6. Koje su va¥nije razlike izme∂u ¥upnika i redovnika?

Srednjovjekovna crkvena organizacija

Europski narodi primaju krœ≈anstvo.Grade se krœ≈anske crkve.Œiri se œtovanje svetaca. Doga∂aji iz nji-hova ¥ivota jesu legende.Crkvene vo∂e: papa, kardinali, biskupi.Redovnici stanuju u samostanima na ∫elukojih je opat.∞ivot redovnika odre∂uju pravila.

ŒTIVO

Jedan redovnikov dan

molitva∫itanje ili odmaranje

nedjeljom misa, poslenim danom rad

radobjed, odnosnove∫era

rad ili ∫itanjespavanje

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 19


KAKO JE RAÎEN KODEKS? ● Redovnici koji su znali izra-∂ivati kodeks bili su vrlo cijenjeni. Pogledajmo kako jekodeks pripravljan. Najprije su pripremili listove. Ovce suzaklali i ogulili, zatim su dlaku oœtrim no¥em odstranili.Ko¥u su namo∫ili u vapno, i viœe puta ga ogrecali. Kada jeko¥a ve≈ bila ∫ista, osuœili su je i izlaœtili da bude glatka.Zatim su ju obrezali. Taj su list zvali pergamentom.

Na gotovom listu najprije su ucrtali crte (linije). Budu≈ida olovku joœ nisu poznavali, za to su upotrebljavali palicuod kositra (kalaja) ili olova. Slijedilo je pisanje. Pisali sugusjim perom. Tintu su dobivali tako da su kuhali ∫a∂uzajedno sa œiœkom* (œiœka, nakon œto se to osuœilo, spre∫a-vala je da redovnik rukom ne razma¥e napisani tekst).Tekst su ili diktirali (tako se i viœe knjiga pripremalo od-jednom) ili su ga prepisivali iz druge knjige. Gotove stra-nice uljepœavali su grafi∫ari. Oko po∫etnih slova pojedinihstavaka (pasusa) crtali su krasne sli∫ice. Njih zovemo ini-cijalima. Tekst su i drugdje dopunjavali slikama. To suminijature. Za njihovo bojanje ∫esto su upotrebljavali ∫istozlato. Prepisivanje i bojanje bio je prili∫no te¥ak posao: ra-dili su to stoje≈i, nagnuvœi se, zimi u polutami.

Ako je knjiga bila gotova, stavili su je izme∂u daœ∫anihplo∫a, te su plo∫e pak obavili ko¥om. Sve se to, me∂utim,nije ni vidjelo od mnogo srebrnih, zlatnih i draguljnihuresa, ukrasa.

Zbog velikog posla i skupih materijala knjiga je imala vrloveliku vrijednost. Na mnogim mjestima dr¥ali su je u riznici,drugdje su je pak lancem vezali za ∫itateljski pult (stalak).Ra∂eno je mnogo velikih knjiga sa slovima od pedlja. Iz njihje tekst odjednom moglo ∫itati viœe ljudi, cijeli zbor.

ŒTIVO

Sve≈enik prepisuje kodeks; u ruci s kistom za bo-janje slika ■ Koja je razlika izmeÏu kodeksa i

danaœnjih slika?

Jedan srednjovjekovnikodeks ■ Pogledaj um-jetni∫ku izradbu lista!

Znaœ li koliki je pedalj? Ako ne znaœ, ve≈sad mo¥eœ zaviriti u œtivo na 107. stranici!

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 20

4. ISLAM

Vlast Bizantskog Carstva dugo nije ugro¥avala nijedna zemlja.Stanovnicu su mu postali obijesni. Vrlo su se iznenadili kada supripadnici jednog dotada jedva poznatog naroda, Arapi,pokuœali zauzeti njihov glavni grad. Arapi su bili sljedbenici

jedne nove vjere, islama.

ARABIJA

Arapski je poluotok najve≈i poluotok na svijetu. To jegolema, vru≈a pustinja, obradive zemlje jedva ima. Njezinistanovnici, arapski pastiri bavili su se u prvom redu no-madskim sto∫arstvom: uzgajali su konje i deve. Osim toga¥ivjeli su od trgovine: devljim karavanama* vozili su robuizme∂u ju¥nih, isto∫nih i sjevernih lu∫kih gradova. Jedanod najve≈ih trgova∫kih srediœta bio je grad Meka, sjeciœteva¥nih karavanskih putova.

Arapski narod, koji se sastojao od mnogo plemena, prijeje œtovao razne prirodne predmete. Molili su se pred stije-nama, izvorima tra¥e≈i pomo≈ bogova. Muhamed, jedantrgovac iz Meke, proputovavœi daleke zemlje, upoznao jekrœ≈ansku i ¥idovsku vjeru. Ako bi ta mnoga arapska ple-mena imala istu vjeru, mislio je on, tada bi prestali njihovime∂usobni ratovi.


Ponovi! Œto zna∫i rije∫ „nomad”?U povijesnom atlasu na∂i grad Meku!

Karakteristi∫an kraj iz arapskoga svijeta. U pozadini se vide ostacijednoga kupaliœta iz 8. stolje≈a. Takvim su krajevima prolazile devlje

karavane. Kupaliœte je imalo va¥nu ulogu u druœtvenom ¥ivotu

Ratovi arapskih plemena. U ¥ivotuArapa najve≈a snaga koja ih pove¥e jestsloga me∂u ro∂acima, to jest sloga unu-tar plemena. Vrlo su ozbiljno shva≈alipomaganje i obranu jedan drugoga. Me-∂u pojedinim plemenima pak svakidaœ-nja je bila krvna osveta. Plemena su s vre-mena na vrijeme stupila u savez jedno s drugim, drugi put su pak zbog bezna-∫ajnih stvari vodili dugotrajne ratove.Na primjer, dva plemena ∫etrdeset godi-na su ratovala jedno protiv drugoga zatoœto je deva jednoga plemena preœla na paœu drugoga plemena, gdje su je stri-jelom ranili.

Meka

Gdje smo sada?

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 21

Documents

006-056 európa 6/25/09 9:56 AM Page 6 I. SLIKE IZ ∞IVOTA ... · Zapadno Rimsko Carstvo na golemom podru∫ju Europe, sjeverne Afrike i Male Azije tvorilo je jedinstvenu, organiziranu