La maniera, protureformacija i kriza talijanskoga društvaTradicija Leonarda i Michelangela u

firentinskoj umjetnosti između kontinuiteta i manirističke inovacije.Antiklasični manirizam.Venecijanski manirizam

Internacionalni manirizmi.

Sveučilište u ZagrebuFilozofski fakultet

Odsjek za povijest umjetnostidr. sc. Sanja Cvetnić

Lijevo: Raffaello Sanzio (Urbino 1483.-Rim 1520), Zaruke Marijine, 1504., ulje na dasci, 170 x 117 cm. Milano, Pinacoteca di Brera. Desno: Giovanni Battista di Jacopo Rosso zvan Rosso Fiorentino (Firenca 1494./5. – Pariz 1540.), Zaruke Marijine, 1523., ulje na dasci, 325 x 250 cm. Firenca, San Lorenzo.

Lijevo: Giulio Pippi zvan Giulio Romano (Roma 1499.- Mantova 1546.) Obrezanje Kristovo, 1515.-1519., 122 x 115 cm. Pariz, Musée du Louvre. Desno: Julije Klović (Grižane, 1498.- Rim, 1578.), Salamon i kraljica od Šabe, sitnoslika iz Časoslova Farnese (1537.-1546.).New York, The Pierpont Morgan Library.

GIULIO ROMANO BIO JE RAFAELOV SURADNIK, NAKON PLJAČKE RIMA (SACCO DI ROMA) 1527. GODINE, OSTAJE U MANTOVI. KLOVIĆ JE RANJEN U PLJAČKI RIMA, ALI SE VRAĆA U GRAD I RADI ZA KARDINALA FARNESE (NEĆAK PAPE PAVLA III.). USP. STUPOVE I PROSTORNI OPIS!

Lijevo: Giovanni Battista di Jacopo Rosso zvan Rosso Fiorentino (Firenca 1494./5. – Pariz 1540.), Skidanje s križa, 1521., ulje na dasci, 333 x 196 cm, Volterra, Pinacoteca civica.Desno: Jacopo Carucci zvan Pontormo (Pontormo 1494. – Firenca 1557.), Prijenos Kristova tijela, 1527.-28., ulje na dasci. 313 x 192 cm. Firenca, crkva Santa Felicita, kapela Capponi.

Giovanni Battista di Jacopo Rosso zvan Rosso Fiorentino (Firenca 1494./5. – Pariz 1540.), Skidanje s križa, detalji 1521., ulje na dasci, 333 x 196 cm, Volterra, Pinacoteca civica.

Jacopo Carucci zvan Pontormo (Pontormo 1494. – Firenca 1557.), Prijenos Kristova tijela, detalji, 1527.-28., ulje na dasci. 313 x 192 cm. Firenca, crkva Santa Felicita, kapela Capponi.

Jacopo Carucci zvan Pontormo (Pontormo 1494. – Firenca 1557.), Prijenos Kristova tijela, detalji, 1527.-28., ulje na dasci. 313 x 192 cm. Firenca, crkva Santa Felicita, kapela Capponi.

USPOREDI KLASIČNI IDEAL LJUDSKOGA LICA I PONTORMOVA FIZIONOMIJE.

Gore: Jacopo Carucci zvan Pontormo (Pontormo 1494. – Firenca 1557.), freska Navještenja, oko 1527.-28. u kapeli Capponi, crkva Santa Felicita.

Filippo Brunelleschi (Firenca 1377.-1446.), kapela Barbadori, oko 1420. Novi vlasnik, Lodovico Capponi kupuje ju 1525. (otada Kapela Capponi) i naručuje od Pontorma freske i oltarnu sliku. Kapela se nalazi u crkvi Santa Felicita u Firenci.

Girolamo Francesco Maria Mazzola zvan Parmigianino (Parma 1503.- Casal Maggiore 1540.), Autoportret u konveksnom ogledalu, 1524., ulje na dasci, promjer 24,4 cm. Beč, Kunsthistorisches Museum.

• Girolamo Francesco Maria Mazzola zvan Parmigianino (Parma 1503.- Casal Maggiore 1540.) Madonna dal Collo Lungo [Bogorodica dugoga vrata]1534.-40., ulje na dasci, 216 x 132 cm. Firenca, Uffizi.

PARMIGIANINO 1527. GODINE, NAKON PLJAČKE RIMA (SACCO DI ROMA) NAPUŠTA RIM, ODLAZI U BOLOGNU (1531.), PA NATRAG U PARMU.

Girolamo Francesco Maria Mazzola zvan Parmigianino (Parma 1503.- Casal Maggiore 1540.), Polaganje u grob, 1535. ili neposredno prije, tuš i pero, laviranje, papir. 154 x 170 mm. London, Courtauld Institute of Art Gallery.

Polaganje u grob, bakropis, 1535., 313 x 219 mm. San Francisco, San Francisco Museum of Art.

BAKROPIS: RAZVOJ U XVI. STOLJEĆU

Agnolo Bronzino (Agnolo di Cosimo; Firenca 1503. – 1572.), Alegorija Venere, oko 1546., ulje na dasci, 146,1 x 116,1 cm. London, National Gallery.

BRONZINO JE BIO PONTORMOV UČENIK (I POSVOJENI SIN), A NA NJEGA JE SNAŽNO UTJECAO MICHELANGELO.

Agnolo Bronzino (Agnolo di Cosimo; Firenca 1503. – 1572.), Alegorija Venere, oko 1546., ulje na dasci, 146,1 x 116,1 cm. London, National Gallery.

Sofonisba Anguissola (Cremona 1532. – Palermo 1625.), Gore: Autoportret, oko 1556., ulje na pergamentu, 830 x 640 mm. Boston, Museum of Fine Arts.Lijevo: Portret Julija Klovića, oko 1556., ulje na platnu, 100 x 79,5 cm. Mentana, Zbirka Federica Zerija. MEĐU PRVIM SLIKARICAMA U SUVREMENOM SMISLU (SAMOSTALNE NARUDŽBE, ZARAĐUJE).

Agnolo Bronzino (Agnolo di Cosimo; Firenca 1503. – 1572.), Portret Eleonore da Toledo sa sinom Giovanni de’ Medici, 1544.-45., ulje na dasci. 115 x 96 cm. Firenca, Galleria degli Uffizi.

ELEONORA DA TOLEDO JE KĆER NAPULJSKOGA PODKRALJA SUPRUGA COSIMA I. MEDICI, TOSKANSKOGA VOJVODE, NARUČITELJA UFFIZIA I VASARIJEVIH ŽIVOTA (LE VITE).

Sofonisba Anguissola (Cremona 1532. – Palermo 1625.)Gore: Detalj pisma flamanskom slikaru Antonu van Dycku s autoportretom, crtež (1623.).Desno: Autoportret za štafelajem, oko 1556., ulje na platnu, 66 x 57 cm. Zbirka dvorca Lancut (Poljska).

Giorgio Vasari (Arezzo 1511.-Firenca 1574.), Perzej i Andromeda, 1570.-72., ulje na kamenu (škriljavac), 115,6 x 86,4 cm. Firenca, Palazzo Vecchio.

Jacopo Robusti zvan Tintoretto (Venecija 1518. – 1594.), Čudo sv. Marka koji oslobađa roba, 1548., ulje na platnu, 416 x 544 cm. Venecija, Gallerie dell'Accademia. PROSTORNI, KROMATSKI I KINETIČKI DOJAM SLIKE BEZ PRESEDANA

TINTORETTO: DISEGNO DEL MICHELANGELO E COLORE DEL TIZIANO [MICHELANGELOV CRTEŽ I TIZIANOV KOLORIT]

Jacopo Robusti zvan Tintoretto (Venecija 1518. – 1594.), Krist pred Pilatom, 1566.-67., ulje na platnu,550 x 410 cm. Venecija, Scuola di San Rocco.

Jacopo Robusti zvan Tintoretto (Venecija 1518. – 1594.), Krist pred Pilatom, 1566.-67., detalj. Venecija, Scuola di San Rocco.

Jacopo Robusti zvan Tintoretto (Venecija 1518. – 1594.), Posljednja večera, 1592.-94., ulje na platnu, 365 x 568 cm. Venecija, S. Giorgio Maggiore.

Domenicos Theotocopolous zvan El Greco (Kreta 1541. – Toledo 1614.), Giulio Clovio, 1571.-72., ulje na platnu, 58 x 86 cm. Napulj, Museo Nazionale di Capodimonte. KLOVIĆ DRŽI U RUCI OTVOREN ČASOSLOV FARNESE S OTVORENIM SITNOSLIKAMA BOGA OCA (LIJEVO) I ROĐENJA ISUSOVA (DESNO).

Domenicos Theotocopolous zvan El Greco (Kreta 1541. – Toledo 1614.), Izgon trgovaca iz Hrama, 1571.-75. ?, ulje na platnu, 117 x 150 cm. Minneapolis, Institute of Arts.

Domenicos Theotocopolous zvan El Greco (Kreta 1541. – Toledo 1614.), Izgon trgovaca iz Hrama, 1571.-75. ?, detelj portretā Tiziana, Michelangela, Klovića, a identitet

posljednjega nije siguran: Correggio, Rafael, ili autoportret El Greca? Minneapolis, Institute of Arts.

Domenicos Theotocopolous zvan El Greco (Kreta 1541. – Toledo 1614.), Pokop grofa od Orgaza, 1586.-88., ulje na platnu, 480 x 360 cm. Toledo, Santo Tomé.

EL GRECO: KRETA → Venecija → RIM → TOLEDO

Domenicos Theotocopolous zvan El Greco (Kreta 1541. – Toledo 1614.), Pokop grofa od Orgaza, 1586.-88., detalj. Toledo, Santo Tomé.

Domenicos Theotocopolous zvan El Greco (Kreta 1541. – Toledo 1614.), Pokop grofa od Orgaza, 1586.-88., detalj. Toledo, Santo Tomé.

Domenicos Theotocopolous zvan El Greco (Kreta 1541. – Toledo 1614.), Portret Fray Hortensio Félix Paravicino,1609., ulje na platnu, 112,1 x 86,1 cm. Boston, Fine Arts Museum.

Domenicos Theotocopolous zvan El Greco (Kreta 1541. – Toledo 1614.), Portret plemića iz obitelji de Leiva (Alonso Martínez de Leiva), 1580., ulje na platnu, 88 x 69 cm. Montreal, Museum of Fine Arts.Diego Rodriguez de Silva Velázquez (Sevilla 1599. – Madrid 1660.), Portret Francisca Pacheca (?; slikar i Velázquezov punac), 1618.-20., ulje na platnu, 40  x 36 cm, Madrid, Museo del Prado. Pablo Picasso (Malaga 1881. – Mougins 1973.), Mušketir, 28. ožujka 1967., ulje na šperploči, 101 x 81,5 cm. Budimpešta, Ludwig Múzeum – Kortárs Müvészeti Múzeum (Muzej suvremene umjetnosti). Na poleđini napisao: »Domenico Theotocopoulos van Rijn da Silva« kao hommage velikim slikarima (El Greco, Rembrandt i Velázquez)

EL GRECO JE ZAČEO TRADICIJU ŠPANJOLSKOGA PORTRETA

Giovanni Girolamo Savoldo (Brescia 1480./85. – Venecija 1548.), Sv. Matej i anđeo, 1534.ulje na platnu, 93 x 125 cm. New York, Metropolitan Museum of Art.

STVARNI IZVOR/I SVJETLAVENECIJANSKA ŠKOLA

Giovanni Girolamo Savoldo (Brescia 1480./85. – Venecija 1548.), Odmor na putu u Egipat. Dubrovnik, katedrala. Savoldo spaja lombardsko-venetska (Tizian, Pordenone) i firentinska iskustva (Fra Bartolomeo).

VENECIJANSKA ŠKOLA

Jacopo dal Ponte zvan il Bassano (Bassano del Grappa, oko 1510. – 1592.), Poklonstvo pastira, 1544.-45., ulje na platnu, 139,5 x 219 cm. Windsor, Royal Collection.

REALIZAM U OPISU PASTIRA (ODJEĆA, LICA, NAGOST NOGU) I ŽIVOTINJA.

VENECIJANSKA ŠKOLA

Paolo Caliari Veronese (1528. – 1588.), Gozba u Šimunovoj (Levijevoj) kući, 1573., ulje na platnu, 555 x 1280 cm. Venecija, Accademia.

»Venecija,, 18. srpnja 1573. Zapisnik sa zasjedanja Inkvizicijskoga suda u subotu, 18. srpnja 1573. Danas, u subotu 18. dana mjeseca srpnja 1573., nakon što je zamoljen od Inkvizicije da se pojavi pred Svetim Sudom, Paolo Caliari iz Verone s boravištem u župi San Samuele, upitan o svome imenu i prezimenu, odgovorio je kako je gore navedeno. [...]«

VENECIJANSKA ŠKOLA

Paolo Caliari Veronese (1528. – 1588.), Gozba u Šimunovoj (Levijevoj) kući, 1573., ulje na platnu, 555 x 1280 cm. Venecija, Accademia.

• KRONOLOGIJA TRIDENSKOGA SABORA• dvadeset i pet godina čeka se saziv sabora (od 1520.)

• Sabor pod papama Pavlom III. i Julijem III. (1545. - 1552.)• 13. prosinca 1545. godine I. sjednica;• Od 21. travnja 1547. do 16. veljače 1548. sjednice premještene u Bolognu

zbog pojave kuge u Trentu;• 28. travnja 1552. godine tijekom XVI. sjednice prekinut je rad zbog

sigurnosti sabornika – njemački su se prinčevi udružili s Francuskom protiv Karla V.;

• Desetogodišnji zastoj u radu Sabora (1552.-1562.).• Sabor pod papom Piom IV. (1562. - 1563.)

• Sazivna papinska bula izdana je još 29. studenoga 1560., ali je prva sjednica (XVII.) otpočela radom 18. siječnja 1563.;

• Posljednja sjednica (XXV.) održana 3. prosinca 1563. i završila sutradan.

• Papa Pio IV. usmeno je potvrdio odluke Tridentskoga sabora, a papinskom bulom Benedictus Deus pismeno je potvrdio odluke 30. lipnja 1564.

Domenico Brusasorci (Busasorzi; Verona oko 1515. – 1567.), prije pripisano Tizianu. XXIII. sjednica Sabora, 15. srpnja 1563., jedina koja je održana u glavnom brodu crkve Santa Maria Maggiore. Tridento/Trento, Museo diocesano.Na posljednjoj, XXV. sjednici, koja je započela 3., a dovršena 4. prosinca, Sabor donio Odluku o čašćenju svetaca i relikvija te o crkvenim slikama.

• Sebastiano Luciani, zvan Sebastiano del Piombo (Venecija 1485.-Rim 1547.), Krist nosi križ,1535.-40., ulje na kamenu, 157 x 118 cm. Budimpešta, Szépmüveszéti Múzeum.

Antonio Allegri zvan il Correggio (Correggio oko 1490.-1534.)Uznesenje Bogorodice, 1526.-1530., 1093 x 1195 cm. Parma, Duomo, kupola.

RAZVIJENI ILUZIONIZAM; VRTLOŽNI UZGON.

PREDBAROKNI SLIKARSKI ILUZIONIZAM

• Antonio Allegri zvan il Correggio (Correggio oko 1490.-1534.),

Zeus i Io, oko 1532., iz ciklusa Zeusovih ljubavi, ulje na platnu,

163 x 174 cm. Beč, Kunsthistorisches Museum.

Alonso Berruguete (Paredes de Nava 1488. – Valladolid 1561.), Sv. Ivan Krstitelj, oko 1540., reljef, drvo, 80 x 49 cm. Toledo, katedrala.

ANTIKLASIČNI MANIRIZAM

Benvenuto Cellini (Firenca1500. – 1571.), Soljenka François I. 1540.-1543., zlato, ebanovina, 31,3 x 33,5 cm. Beč, Kunsthistorisches Museum.

‘LILIPUTANIZAM’ U MANIRISTIČKOJ SKULPTURI

Rosso Fiorentino (Firenca, 1494. – Pariz, 1540.), stucco Galerie François I., 1534.-36., Fontainebleau.

TERMINOLOGIJA: Mrtva priroda kao dekorativna tema (stucco u crkvenoj i profanoj arhitekturi, knjižna ilustracija, oltar, grobnica) – mrtva priroda kao vrsta.

Francesco Primaticcio (Bologna 1504. – Pariz 1570.), stucco, iza 1540.Odaje vojvotkinje d'Étampes u dvorcu Fontainebleau

• Giambologna (Giovanni da Bologna; Jean Boulogne; Douai, Flandrija 1524./29. – Firenca 1608.), Neptunova fontana, 1563.-1566., bronca i mramor, visina 335 cm. Bologna, Piazza di Nettuno.

• GIAMBOLOGNA JE FLAMANAC KOJI SE UKLOPIO U

FIRENTINSKU KULTURU. ON DOVRŠAVA MICHELANGELOVA

ISTRAŽIVANJA VELIKOGA FORMATA (GIGANTIZAM), KOJA

SU OBILJEŽILA FIRENTINSKI MANIRIZAM I OTVARA PUT

BAROKNOJ SKULPTURI, PRIJE SVEGA VIŠESTRUKOME

POGLEDU NA NJU.

‘GIGANTIZAM’ U MANIRISTIČKOJ SKULPTURI

Giambologna (Giovanni da Bologna; Jean Boulogne; Douai, Flandrija 1524./29. – Firenca 1608.), Neptunova fontana, 1563.-1566., bronca i mramor, visina 335 cm. Bologna, Piazza di Nettuno.

Giambologna (Giovanni da Bologna; Jean Boulogne; Douai, Flandrija 1524./29. – Firenca 1608.), Merkur, 1550. (pripreme) – 1565. bečka verzija, replika Farnese prije 1579. (sada u Napulju, Museo di Capodimonte), replika iz Firence (ovdje) oko 1580.

Giambologna (Giovanni da Bologna; Jean Boulogne; Douai, Flandrija 1524./29. – Firenca 1608.), Otmica Sabinjanki, 1583., mramor, 410 cm. Firenca, Loggia dei Lanzi.