Antonija i ak, Ivana Maurovi, Ivana Jeud: Povezanost procjene rizika s osobnim, obite ljskim i drugim obilje jima... Zaprimljeno: 09.09.2010. Izvorni znanstveni lanak UDK: 376.1-056.49-053.6 POVEZANOST PROCJENE RIZIKA S OSOBNIM, OBITELJSKIM I DRUGIM OBILJE JIMA MALOLJETNICA, KORISNICA RAZLIITIH TRETMANSKIH PROGRAMA Antonija i ak Ivana Maurovi Ivana Jeud Odsjek za poremeaje u pona anju Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuili te u Zagrebu SA ETAK Svrha rada je upoznavanje, do sada nedovoljno istra enih, specifinih obilje ja malolj etnica s poremeajima u pona anju u Republici Hrvatskoj. Istra ivanje je provedeno na uzorku od 237 maloljetnica koje su u vrije me istra ivanja bile ukljuene u institucionalni, poluinstitucionalni ili izvaninstitucionalni tretmanski program. Specifini ciljev i rada odnose se na utvrivanje razina i specifinih podruja rizika te znaajnosti razlika u procjeni razina rizika za korisnice razliiti h vrsta tretmana. Nadalje, u radu se nastoji utvrditi povezanost procijenjenih podruja rizika s drugim procjenjivanim i za tretman va nim podrujima kao to su jake strane, potrebe i okolnosti obiteljskog ivota te individualna obilje ja maloljetnice. Primijenjen je Upitnik za odreivanje razine intervencija/voenje sluaja ija je namjena procjena rizika i potreba djece i mladih, a sa svrhom odreiva nja vrste i duljine tretmana, predikcije ishoda tretmana i pona anja u budunosti. Za obradu dobivenih podataka kori tene su robustna diskriminacijska analiza i kvazikanonika korelacijska analiza. Robustna diskriminacijska analiza ukazuju na statistiki znaa jno razlikovanje tri skupine ispitanica, dakle onih iz institucionalnog, poluinstitucionalnog i izvaninstitucionalnog tretmana. Na veini podruja rizika maloljetnice ukljuene u institucionalni tretman procijene su na vi oj razini rizika. Rezultati kvazikanonik e korelacijske analize ukazuju na postojanje povezanosti izmeu procjenjivanih podruja rizinosti i drugih procjenjivanih i za tretman va nih po druja. Pri tome su najvi e korelacije meu kvazikanonikim faktorima dobivene za povezanost podruja rizika i obilje ja malolj etnica, to ukazuje na izuzetnu slo enost populacije maloljetnica s poremeajima u pona anju, kako gledano u cjelini tako i po pojedinim subuzorcima. U skladu s dobivenim podacima, odnosno razinama rizika, tretmanskim potrebama i prijemivosti, u radu s u predlo ene i komponente tretmana za svaku od tri skupine maloljetnica. Kljune rijei: maloljetnice, podruja rizika, poremeaji u pona anju, intervencijske potr ebe 1. Izazovi rada s maloljetnicama rizinog pona anja Tijekom posljednja dva desetljea svjedoci smo kontinuiranog nezadovoljstva strunjaka stanjem tretmana

djece i mladih s poremeajima u pona anju u Hrvatskoj, a posebice institucionalnog tretmana. O tome se u navedenom razdoblju dosta pisalo (KollerTrbovi, 1996; i ak i Koller-Trbovi, 1997, 1999; Koller-Trbovi, i ak i Ba i, 2001; i ak, 2001a; i ak, 2001b; Sladovi Franz, 2004; Ajdukovi, Sladovi Franz i Kamenov, 2005; Koller-Trbovi, Nikoli i Dugand i, 2009; Ratkajec, Jeud, 2009; Jeud, 2010). Meutim, ono ega smo takoer bili svjedoci, a o emu se nije pisalo, jesu specifine pote koe i nesnala enja u tretmanu enske populacije. Od brojnih problema koji na tom podruju postoje danas u Hrvatskoj, ovdje emo izdvojiti dva: pitanje specifinih obilje ja populacije djece i mladih s poremeajima u pona anju enskog spola i pitanje utemeljenosti specifinih1 intervencija za ensku populaciju. Danas je u literaturi iz podruja razvojne psihologije mogue pronai brojne dokaze o tome U tom smislu se u literaturi govori o rodno osjetljivim intervencijama

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 18 (2010) Br. 2, 1-104 da je put socijalizacije djevojica i djeaka razliit (Bloomquist i Schnell, 2002; Eccles, Jacobs i Harold, 1990; Wichstrom,1999). Sukladno tome istra ivanja i iz drugih podruja vezana uz opu populaciju djece pokazuju da se u pravilu problemi pona anja kod djeaka javljaju ranije nego kod djevojica i to tako da zapoinju prije desete godine ivota i da su u pravilu povezani s problemima uenja i/ili niskim kolskim postignuem. S druge strane, problemi djevojica e e zapoinju u fazi izgradnje identiteta, na poetku adolescencije i e e se oituju kao internalizirani poremeaji, naje e u vidu problema hranjenja, poveane razine depresivnosti i suicidalnih tendencija (Forgey, 2000). Pregledom istra ivanja mo e se konstatirati da su upravo istra ivanja u podruju emocionalnih i pona ajnih problema djece i mladih ukazala da su prediktori negativnih socijalizacijskih ishoda razliiti za djeake i djevojice. Primjerice, neka od istra ivanja ukazala su da: djeaci razvijaju odstupajua, osobno i socijalno nefunkcionalna pona anja po linearnom modelu. To znai da se emocionalno i pona ajno odstupajua pona anja javljaju postupno te da se njihov intenzitet i slo enost takoer postupno poveavaju. Razvoj takvih pona anja kod djevojaka je diskontinuiran, odnosno skokovit (Sharkey i sur., 2003); podatak da maloljetnice ine manji broj manje ozbiljnih kaznenih djela konzistentan je u razliitim kulturama i u razliitim razdobljima (Hoge i Robertson, 2008); 50% visoko-rizinih adolescenata, poinitelja kaznenih djela pokazuju simptome PTSP-a. Vezano uz posljedice zlostavljanja u djetinjstvu, te seksualnog zlostavljanja, vjerojatnost izra avanja simptoma posttraumatskog stresnog poremeaja je est puta vee za maloljetnice nego za maloljetnike (Cauffman i MacIntosh, 2006); meu djecom osnovno kolske dobi s ADHD dijagnozom razlike po spolu postoje u odnosu na hiperaktivnost, koja je znaajno izra enija kod djeaka nego kod djevojica (Bloomquist i Schnell, 2002); adolescentice koje su poinile kaznena djela daleko su e e zanemarivane i zlostavljane u djetinjstvu, bje ale od kue i vr ile kaznena djela na tetu druge osobe, nego adolescenti poinitelji kaznenih djela (Funk, 1999, prema Sharkey i sur., 2003); podaci o prikrivenoj agresiji (primjerice: ogovaranje, odbacivanje vr njaka, laganje) vi i su za maloljetnice nego za maloljetnike (Bloomquist i Schnell, 2002; Hoge i Robertson, 2008); za znaajan broj maloljetnica (ak 67%) fiziko

zlostavljanje se nastavlja i tijekom tretmana u korekcijskoj instituciji (Owen i Bloom, 1997, prema Holsinger, Belknap i Sutherland, 1999); maloljetnice, poiniteljice kaznenih djela, znaajno e e od maloljetnika upuuju se u formalnu policijsku i sudsku proceduru te dobivaju za ista kaznena djela te e sankcije (Berger i Hoffman, 1998, Bishop i Frazier, 1992, prema Holsinger,Belknap i Sutherland, 1999). Novija literatura (Holsinger, Belknap i Sutherland, 1999; Larzelere i sur., 2004.; ChesneyLind, Morash i Stevens, 2008) je suglasna i oko toga da je broj maloljetnih osoba enskog spola u riziku i/ili rizinog pona anja u porastu. Temeljem toga mogao bi se oekivati ne samo porast interesa za istra ivanje specifinih obilje ja enske populacije,2 nego i porast specijaliziranih, potrebama enske populacije namijenjenih preventivnih i tretmanskih programa. Meutim, ni znanost ni javne politike, odnosno praksa ne slijede tu potrebu. Chesney-Lind, Morash i Stevens (2008) temeljem rezultata istra ivanja ukazuju na kompleksne tretmanske potrebe djevojaka rizinog pona anja utemeljene na obilje jima kao to su: te ki obiteljski problemi zbog kojih obitelj ne funkcionira kao initelj podr ke, iskustvo traume (seksualno, fiziko i emocionalno zlostavljanje), intimni odnosi sa starijim mu karcima i uz to vezana izlo enost eksploataciji i drugim rizicima, nedostatna pripremljenost za samostalan ivot te kolski neuspjeh. U pravilu postoji neusklaenost izmeu intervencija koje su odreenoj populaciji potrebne i onih koje se u praksi, u nekoj zajednici ostvaruju. Da ta neusklaenost postoji i kad je u pitanju tretman maloljetnih osoba enskog spola asocijalnog pona anja poruuju Holsinger, Belknap i Sutherland (1999). Autori su nainili analizu intervencija i usluga koje se u sustavu pravosua u SAD-u pru aju maloljetnim poiniteljicama kaznenih djela. Jedna od va nih poruka tog istra ivanja jest i to kako su najrizinije godine za maloljetne osobe enskog spola one izmeu 9 i 15 godine, dok su usluge, odnosno intervencije uglavnom namijenjene djevojicama do 9 godina te adolescenticama od 14

Holsinger, Belknap i Sutherland (1999) navode da je interes za izuavanje kriminal ne djelatnosti i tretmana ena, poiniteljica kaznenih djela pojaan krajem pro log stoljea zbog razloga kao to su: povean broj istra ivaa enskog spo sa senzibilitetom za enska pitanja, utjecaj feminizma na znanost i dru tvene djelatnosti, otkria kao to su ona povezana s meugenaracijskim prijenosom nasilja i zlostavljanja.

Antonija i ak, Ivana Maurovi, Ivana Jeud: Povezanost procjene rizika s osobnim, obite ljskim i drugim obilje jima... do 21 godina. U sklopu tog istra ivanja nainjena je i tzv. gap analysis , odnosno utvrena je priroda odnosa izmeu eljenih i dobivenih intervencija iz perspektive korisnika. Pokazalo se da su maloljetnice naje e (50 70% ispitanih) eljele, odnosno procjenjivale da im je potrebno: osposobljavanje za posao i sam posao, osposobljavanje za izgradnju i odr avanje pozitivnih meuljudskih odnosa, individualno savjetovanje te razliiti treninzi (za kontrolu ljutnje, rje avanje problema, vje tine uenja, te zdravstveni i sportski). Upravo te usluge ili intervencije su po procjeni samih maloljetnica najmanje dobivale. Naime, samo od 3 do 12% maloljetnica procijenilo je da su neku od tih usluga i dobile tijekom tretmana. Sukladno procjeni samih korisnica i analiza utemeljenih na drugim pokazateljima ukazala je kako su najslabije pokrivena podruja rada na traumi, pripreme za posao i zapo ljavanje, osiguravanje osobe za dugotrajan odnos (mentora) te podruje pozitivne vr njake podr ke. Kako na tom vrlo kompleksnom podruju stvari stoje u Hrvatskoj, na alost ne mo e se u ovom uvodu govoriti temeljem relevantnih pokazatelja, jer ih za sada nema. Va no je takoer naglasiti da, iako je u na oj zemlji podruje kriminaliteta i problema u pona anju u enskoj populaciji generalno neistra eno, u literaturi nalazimo odreeni broj istra ivanja koja su vezana uz odrasle poiniteljicekaznenih djela (npr. 993; uur i akman-Ban, 2005). Kako bi se na poetku rada spomenuto nezadovoljstvo strunjaka i javnosti moglo utemeljiti na podacima u ovom radu emo se usmjeriti na opis podruja rizinosti i intervencijskih potreba maloljetnih osoba enskog spola u riziku i/ili rizinog pona anja temeljem podataka prikupljenih u istra ivanju Usklaivanje intervencija s potrebama djece i mladih u riziku: izrada modela 3. 2. Ciljevi i hipoteze Cilj rada usmjeren je na ispitivanje i opisivanje podruja rizika i intervencijskih potreba maloljetnica koje su zbog ivota u rizinim uvjetima i/ili poremeaja u pona anju ukljuene u neki od tretmanskih programa. Specifini ciljevi rada odnose se na utvrivanje: razina rizika, specifinih podruja rizika te znaajnosti razlika u procjeni razina rizika za korisnice razliitih vrsta tretmana povezanosti procjenjivanih podruja rizinosti s drugim procjenjivanim i za tretman va nim podrujima kao to su jake strane, potrebe i okolnosti obiteljskog ivota te individualna

akman-Ban, 1

obilje ja maloljetnice. Sukladno ukratko predstavljenim saznanjima iz literature te specifinim ciljevima rada postavljene su dvije hipoteze: H1 korisnice institucionalnog tretmana biti e procijenjene na vi oj razini rizika od korisnica poluinstitucionalnih i izvaninstitucionalnih tretmanskih programa kako u odnosu na ukupnu razinu rizika tako i u odnosu na veinu procjenjivanih podruja rizika. H2 procjenjivana podruja rizika biti e u pozitivnoj korelaciji s drugim procjenjivanim, za izbor i planiranje tretmana bitnim podrujima (jake strane, obilje ja obitelji i obilje ja maloljetnice). 3. Metode 3.1. Uzorak ispitanika Ukupni uzorak ispitanika oba spola u cijelom projektu ini 998-ero djece i mladih s poremeajima u pona anju ili u riziku za razvoj poremeaja u pona anju, korisnika institucionalnog, poluinstitucionalnog i izvaninstitucionalnog tretmana u Republici Hrvatskoj tijekom 2008 godine. Specifinije prema vrstama tretmana uzorak ini 418 korisnika institucionalnog tretmana, 385 korisnika poluinstitucionalnog i 195 korisnika izvaninstitucionalnog tretmana. U ukupnom uzorku sudjeluje 237 enskih i 761 mu kih osoba, od ega 12,7% djece, 63,3% maloljetnika, 22,3% mlaih punoljetnika. Sedam ispitanika (1,7%) bilo je starije od 21 godinu. Uzorak je obuhvaao gotovo ukupnu populaciju djece i mladih koja se u prvom tromjeseju 2008. godine nalazila u institucionalnom tretmanu na podruju RH (osim korisnica OZ Po ega), te poluinstitucionalnom u okviru domova za odgoj, dok je dio uzorka ispitanika iz poluinstitucionalnog i izvaninstitucionalnog tretmana izabran u skladu s kriterijima formiranja uzorka (veliini naselja) primijenjenim pri ranijoj primjeni istog instrumenta4. Sukladno ciljevima ovog rada iz ukupnog uzorka izdvojene su samo maloljetnice (N=237). Obzirom na vrstu tretmanskog programa u koji su bile uklju 3 Istra ivanje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta (MZO - 24888), a pr ovodi se na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveuili ta u Zagrebu. 4 Vi e o tome vidjeti u: i ak, A., Koller-Trbovi, N. i Lebedina-Manzoni, M. (2001)

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 18 (2010) Br. 2, 1-104 Tablica 1. Distribucija ispitanika po spolu i dobi obzirom na vrstu tretmana Vrste tretmana Ukupan broj ispitanika Broj ispitanica Prosjena dob svih ispitanika Prosjena dob ispitanica Institucionalni tretman (N1) 418 67 (16.03%) 16,2 16,1 Poluinstitucionalni tretman (N2) 385 118 (30.65%) 13,0 12,4 Izvaninstitucionalni tretman (N3) 195 53 (27.18%) 14,1 12,6 Ukupno 998 237 (23.75%) 14,4 13,7 ene u vrijeme ispitivanja tako formirani uzorak podijeljen je u tri subuzorka: institucionalni tretman (N1), poluinstitucionalni tretman (N2) i izvanisnstitucionalni tretman (N3). Obilje ja ispitanica tih subuzoraka u usporedbi s ukupnim uzorkom, a glede spola i dobi prikazana su u tablici 1. 3.2. Mjerni instrument Podaci o procjeni ukupne razine rizinosti, razine rizinosti na pojedinim podrujima, jakih strana, okolnosti obiteljskog ivota i individualnih obilje ja ispitanica uzorka, korisnica razliitih tretmanskih programa, prikupljeni su uz pomo Upitnika za odreivanje razine intervencije/voenje sluaja (u daljnjem tekstu UZORI). Originalna verzija upitnika nosi naziv Youth Level of Service/ Case Management Inventory (YLS/CMI, Hoge i Andrews, 2006)5. Teorijski okvir instrumenta ine opa teorija linosti i socijalno-psiholo ki model kriminalnog pona anja. Taj se okvir realizira kroz etiri principa6 koja su u upitniku predstavljena sa sedam dijelova. Instrument slu i za procjenu rizinosti, jakih strana i potreba djeteta i njegova okru enja sa svrhom projekcije, prije svega, individualnog, ali i diferenciranog tretmana na lokalnoj, regionalnoj i dr avnoj razini (Koller-Trbovi, 2008). Prvi dio upitnika odnosi se na procjenu rizika/ potreba maloljetnika te se sastoji od 42 estice koje su podijeljene u 8 podruja procjene: Ranija i sada nja kaznena djela/Sankcije (Raniji i sada nji delinkventni status u izvornoj verziji), Obiteljskeprilike/Roditeljstvo, kolovanj e/Zaposlenje, Odnosi s vr njacima, Zlouporaba sredstava ovisnosti, Slobodno vrijeme/Rekreacija, Linost/Pona anje, Stavovi/Orijentacija. Uz procjenu rizika, u ovom se dijelu procjenjuje i prisutnost jakih strana i to na svim podrujima osim na prvom. Drugi dio instrumenta sadr i tablicu za numeriku procjenu rizika/potreba u pojedinim podrujima (ukupna razina rizika) i ukupno na svim podrujima (ukupna procjena). Na ukupnoj procjeni mogue su 4 razine rizinosti: niska (0 8), umjerena (9 22), visoka

(23 34) i vrlo visoka (35 42)7. Trei dio upitnika namijenjen je procjeni drugih potreba i okolnosti (vezanih uz samog maloljetnika i njegovu obitelj) koje mogu biti va ne za planiranje i provedbu odreene intervencije (Hoge i Andrews, 2006). U etvrtom dijelu upitnika, strunjak iznosi vlastitu procjenu razine rizika/potreba. Ukoliko se ta procjena razlikuje od numerike procjene potrebno ju je obrazlo iti. Peti dio odnosi se na procjenu razine intervencije kojom bi se moglo odgovoriti na procijenjenu razinu rizika i intervencijske potrebe. esti dio upitnika namijenjen je planiranju intervencije te nudi shemu plana za voenje sluaja, u kojem ciljevi i naini njihova ostvarivanja trebaju proizlaziti iz procjene rizika/potreba, identificiranih snaga te biti u skladu s procijenjenim imbenicima prijemivosti iz treeg dijela upitnika (Hoge i Andrews, 2006). Sedmi dio upitnika namijenjen je praenju napretka, odnosno ponovnoj procjeni razine rizika, razine nadzora te evidentiranju drugih promjena koje su se dogodile (protokom vremena ili pod utjecajem tretmana) te stupnja do kojeg su ostvareni ciljevi intervencije. Procjenjiva ispunjava upitnik tako da za svaku pojedinu esticu, unutar svakog podruja, oznai prisutnost odreenog obilje ja. Upitnik nudi i prostor za upisivanje komentara i bilje enje izvora informacija i snaga. Prilagodba upitnika na im uvjetima napravljena je u prvom (Ranija i sada nja kaznena djela/sankcije usklaeno s na im zakonodavstvom) i petom dijelu instrumenta (dodane su estice procjene uspje nosti i adekvatnosti izreene intervencije). Za potrebe ovog rada kori teni su podaci prikupljeni u prvom, drugom i treem dijelu upitnika. Metrijska obilje ja originalnog instrumenta utvre 5 Prava za prevoenje i kori tenja instrumenta za potrebe istra ivanja otkupljena su od Multi - Health Systems Inc. Customer Number 135920. Originalni naziv instrumenta je Youth Level of Service/Case Management Inventory 6 To su: klasifikacija prema razinama rizika, klasifikacija prema potrebama, klasi fikacija prema responsivnosti (prijemivosti za tretman) i princip zavr ne procjene strunjaka (Hoge i Andrews, 2006) 7 Za raniju verziju instrumenta (Formular za procjenu rizinosti/potreba) prevedenu na hrvatski jezik utvrene su norme za razine rizinosti kako slijedi: niska (0 7), umjerena (8 15), visoka (16 22) i vrlo visoka (23 42) (Nik oli, Koller-Trbovi i i ak, 2002). Za verziju instrumenta koji se primjenjuje u ovom radu taj postupak je u tijeku.

Antonija i ak, Ivana Maurovi, Ivana Jeud: Povezanost procjene rizika s osobnim, obite ljskim i drugim obilje jima... Tablica 2. Usporedni prikaz podataka o broju ispitanica po pojedinim razinama uk upnog rizika za ukupni uzorak i pojedine subuzorke Subuzorci ispitanica UKUPNA RAZINA RIZIKA10 Ukupno prema vrstama tretmana niska Aps. % umjerena Aps. % visoka Aps. % vrlo visoka Aps. % Institucionalni 5 7.5 38 56.7 21 31.3 3 4.5 67 Poluinstitucionalni 48 40.7 65 55.1 5 4.2 _ _ 118 Izvaninstitucionalni 35 66.0 18 34.0 _ _ _ _ 53 Ukupno 88 37.0 121 50.8 26 10.9 3 1.3 238 na kroz brojna istra ivanja (Rowe, 2002, Schmidt, Hoge i Robertson, 2002, prema Hoge i Andrews, 2006; Catchpole i Gretton, 2003; Thompson i Pope, 2005; Poluchowitz, Jung i Rawana, 1999; Schmidt, Hoge, Gomez, 2005) ukazuju na dobru unutarnju konzistentnost i valjanost instrumenta8. 3.3. Nain provoenja ispitivanja Istra ivanje je provedeno u razdoblju od sijenja do o ujka 2008. godine. Prethodila mu je edukacija strunjaka koji su vr ili procjenu u svim institucijama iji su korisnici bili ukljueni u uzorak ispitanika. 3.4. Metode obrade podataka Za utvrivanje razlika izmeu skupina ispitanica grupiranih prema vrsti tretmana u koju su ukljuene primijenjena je robustna diskriminacijska analiza (Nikoli, 1991), a za utvrivanje povezanosti procjenjivanih podruja rizinosti s drugim procjenjivanim i za tretman va nim podrujima kori tena je kvazikanonika korelacijska analiza po programu ROBKAN (Nikoli, 1991). 4. Rezultati 4. 1. Razlike u procjeni razina i podruja rizika korisnica triju vrsta tretmana Sukladno oekivanjima, distribucija rezultata ispitanica pojedinih subuzoraka definiranih prema vrsti tretmana, postignutih na varijabli ukupna razina rizika (tablica 2), pokazuje da s porastom razine institucionalizacije9 tretmana raste i procjena te ine ukupne razine rizika. S druge strane, injenica da je preko 50% ispitanica ukupnog uzorka (i dva subuzorka) procijenjeno na razini umjerenog rizika mo e se tumaiti na vi e naina. Primjerice, to bi

moglo ukazivati: da gledano iz tretmanske perspek tive podatak o ukupnoj razini rizika nije dovoljno informativan; ili da se prava slika obilje ja i razina rizika mo e oekivati tek na temelju podataka o specifinim podrujima rizika, ili gledano iz metodolo ke perspektive, da je neophodno izraditi hrvatske norme za svako podruje rizika, odnosno, da je mogue smanjiti broj razina ukupnog rizika s etiri na tri i slino. Ukratko, ukupna razina rizika za korisnice institucionalnog tretmana uglavnom je procjenjivana kao umjerena i visoka, za korisnice poluinstitucionalnog tretmana kao umjerena i niska, dok je za 2/3 korisnica izvaninstitucionalnih programa ukupna razina rizika procijenjena kao niska, a za preostalu 1/3 kao umjerena. Sudei prema pokazateljima procjene ukupne razine rizika dobiveni su oekivani rezultati u smislu da s porastom razine institucionalizacije raste razina rizika. Kako bi se u potpunosti istra io prvi specifini cilj, odnosno utvrdila specifina podruja rizika te istra ila znaajnost razlika u procjeni razina rizika za korisnice razliitih vrsta tretmana nainjena je diskriminacijska analiza. Istra ivanje razlika u obilje jima rizika izmeu skupina ispitanica ukljuenih u programe institucionalnog, poluinstitucionalnog i izvaninstitutcionalnog tretmana rezultiralo je dvjema diskriminacijskim funkcijama znaajnim na razini p < 0.01%. Diskriminacijska vrijednost prve funkcije iznosi 6.9227, test razlike izmeu aritmetikih sredina (F) iznosi 79.83, a prosjene vrijednosti skupina ispitanika na diskriminacijskoj funkciji udaljene su meusobno za 3.5 standardne devijacije (tablica 3). Temeljem vrijednosti diskriminacijskih koeficijenata varijabli i korelacija varijabli s prvom diskriminacijskom funkcijom mo e se uoiti kako znaajan doprinos njenom definiranju daju gotovo sva procjenjivana podruja rizika (tablica 4), pa ju je logino imenovati funkcijom vi estrukih rizika. Slijedom 8 Vi e o tome vidjeti u i ak i sur. , 2010. 9 Ovdje se koristi termin razina institucionalizacije iako bi bilo struno primjerenij e koristiti termin razina strukturiranosti intervencije . Razlog le i u injenici da se istra ivanje nije bavilo obilje jima tretmanskih programa te se t onije i praktinijim ini koristiti termin koji naglasak stavlja na formalnu, a ne na su tinsku stranu tretamna. 10 Ovdje valja naglasiti da su za odreenje ukupne razine rizika kori teni standardi iz originalnog instrumenta i da je standardizacija za hrvatske uvijete u tijeku.

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 18 (2010) Br. 2, 1-104 Tablica 3. Rezultati robustne diskriminacijske analize Diskriminacijska vrijednost Centroidi Standardne devijacije F P N1 N2 N3 N1 N2 N3 1. 6.9227 2.19 -.65 -1.31 2.04 1.27 1.46 79.83 .000 2. .3429 -.18 .31 -.46 .76 .80 .73 25.18 .000 Tablica 4. Struktura diskriminacijskih funkcija Podruja rizika Diskriminacijski koeficijenti Korelacije s diskriminacijskom funkcijom 1. 2. 1. 2. Ranija i sada nja kaznena djela/Sankcije 0.45 0.26 0.81 0.04 Obiteljske prilike/Roditeljstvo 0.43 0.12 0.79 0.16 kolovanje/Zaposlenje 0.25 0.28 0.73 0.16 Odnosi s vr njacima 0.39 -0.43 0.82 -0.21 Zlouporaba sredstava ovisnosti 0.37 -0.28 0.78 -0.28 Slobodno vrijeme/Rekreacija 0.13 0.67 0.29 0.77 Linost/Pona anje 0.34 0.16 0.76 0.10 Stavovi/Orijentacija 0.36 -0.30 0.84 -0.20 Slika 1. Grafiki prikaz vrijednosti centroida na diskriminacijskim funkcijama Vrijednosti centroida na diskriminativnim funkcijama 2,5 2 1,5 1 0,5 0 -0,5 -1 -1,5 2,19 -0,18 -0,65 0,31 -1,31 -0,46 Institucionalni Poluinstitucionalni Izvaninstitucionalni tretman tretman tretman 1. diskr. funkcija 2. diskr. funkcija toga, mo e se konstatirati kako se u odnosu na prisutnost rizika u svim procjenjivanim podrujima promatrane skupine ispitanica meusobno statistiki znaajno razlikuju. Pritom, prosjene vrijednosti ukazuju kako dijametralno suprotan polo aj na tako definiranoj diskriminacijskoj funkciji posti e skupina ispitanica iz institucionalnog tretman nasuprot ispitanicama iz izvaninstitucionalnog i poluinstitucionalnog tretmana (slika 1). Za drugu diskriminacijsku funkciju svojstvena vrijednost iznosi .3429, test razlike izmeu aritmetikih

sredina (F) iznosi 25.18, a prosjene vrijednosti skupina ispitanika na ovoj funkciji udaljene su meusobno za 0.77 standardne devijacije (tablica 3). Najznaajniji doprinos definiranju druge diskriminacijske funkcije daje podruje slobodnog vre mena (tablica 4), dok su ostale znaajne projekcije i korelacije osrednje i niske te prete no negativnog predznaka (zlouporaba sredstava ovisnosti, odnosi s vr njacima i stavovi/orijentacije). Prosjene vrijednosti ukazuju kako se po polo aju na drugoj diskriminacijskoj funkciji najizra enije razlikuju ispitanice iz poluinstitucionalnog nasuprot ispitanicama iz izvaninstitucionalnog i institucionalnog tretmana (slika 1). Rezultati univarijatne analize varijance (tablica 5) potvruju ranije navedenu i oekivanu usklaenost razine institucionalizacije tretmana i razine ukupnog rizika. Naime, vrijednosti aritmetikih sredina pokazuju da ispitanice subuzorka institucionalnog tretmana posti u najvi e vrijednosti na svim procjenjivanim podrujima rizika. Slijede ih u veini procjenjivanih podruja rizika ispitanice iz poluinstitucionalnog tretmana, dok ispitanice iz izvaninstitucionalih programa posti u najni e prosjene vrijednosti. Iako su se razlike izmeu rezultata triju skupina ispitanica pokazale statistiki znaajnima (p < 0.01%) za sva procjenjivana podruja rizika, va no je napomenuti kako je oekivana logika usklaenosti razine institucionalizacije i rizika donekle naru ena kad su u pitanju podruja odnos s vr njacima i stavovi/orijentacija (tablica 5). Prikazani rezultati daju podlogu za prihvaanje prve hipoteze, ime se potvruje da su korisnice institucionalnog tretmana procijenjene na vi oj razini rizika od korisnica poluinstitucionalnih i izvaninstitucionalnih tretmanskih programa kako u odnosu na ukupnu razinu rizika tako i u odnosu na veinu procjenjivanih podruja rizika.

Antonija i ak, Ivana Maurovi, Ivana Jeud: Povezanost procjene rizika s osobnim, obite ljskim i drugim obilje jima... Tablica 5. Rezultati univarijatne analize varijance Varijable Aritmetike sredine Standardne devijacije F P N1 N2 N3 N1 N2 N3 Ranija i sada nja kaznena djela/ Sankcije 2.72 1.30 .68 1.24 .60 1.27 39.72 .000 Obiteljske prilike/Roditeljstvo 4.48 2.23 1.49 1.38 1.64 1.62 68.73 .000 kolovanje/Zaposlenje 2.73 1.75 1.09 2.11 1.47 1.26 13.60 .000 Odnosi s vr njacima 2.16 .55 .64 1.15 .88 .95 55.92 .000 Zlouporaba sredstava ovisnosti 1.04 .08 .06 1.20 .35 .30 28.20 .000 Slobodno vrijeme/Rekreacija 1.81 1.75 1.11 .90 1.08 1.00 14.35 .000 Linost/Pona anje 3.63 2.01 1.38 1.69 1.49 1.71 28.39 .000 Stavovi/Orijentacija 2.01 .53 .53 1.47 .83 .88 36.11 .000 Tablica 6. Znaajnost kvazikanonikih koeficijenata 4.2. Povezanost procijenjenih podruja rizinosti s drugim obilje jima maloljetnica i njihovih obitelji Budui da je potvreno da se subuzorci ispitanica definirani na temelju vrste tretmana statistiki zanajno razlikuju obzirom na ukupnu razinu rizika ima smisla dalje istra ivati u kakvom su odnosu procijenjene razine rizika s drugim obilje jima znaajnim za provedbu tretmanskog programa. Upravo u tom smjeru ide drugi specifini cilj ovog rada. Kako bi se ostvario taj cilj nainjene su tri skupine kvazikanonikih korelacijskih analiza kojima je za svaki subuzorak ispitanica posebno utvrena povezanost podruja rizika s jakim stranama maloljetnica, obilje jima obitelji te drugim obilje jima maloljetnica. Pritom je va no napomenuti da je kvazikanonika korelacijska analiza po programu ROBKAN (Nikoli, 1991) kori tena kao alternativa kanonikoj korelacijskoj analizi jer je znatno manje osjetljiva na kategorijalne varijable koje su kori tene za definiranje podruja rizika procjenjivanih upitnikom UZORI/VS. 4. 2. 1. Povezanost razina rizika s jakim stranama maloljetnica Prva skupina kvazikanonikih korelacijskih analiza nainjena za sve subuzorke odnosi se na utvrivanje povezanosti izmeu podruja rizika definiranih kroz osam sumarnih varijabli i podruja jakih strana maloljetnica definiranih kroz sedam varijabli. U svakoj od tri kvazikanonike korelacij Podruja rizika: Jake strane Korelacije Kovarijance HI-test DF Znaajnost Institucionalni tretman .39 .65 9.50 42 .000 Poluinstitucionalni tretman .41 1.66 20.04 42 .008. Izvaninstitucionalni tretman .49 1.16 12.40 42 .000

ske analize ekstrahirana je po jedna kvazikanonika dimenzija ili faktor. Vrijednosti kvazikanonikih korelacija za ta tri faktora kreu se od 0.39 do 0.49, a kvazikanonike kovarijance statistiki su znaajne uz proporciju pogre ke p < 0,01%. Uzimajui u obzir znaajnost kovarijanci i korelacija mo e se rei da je za sva tri subuzorka utvrena statistiki znaajna povezanost izmeu podruja rizika i jakih strana. Rezultati testiranja znaajnosti kvazikanonikih koeficijenata za sve tri kvazikanonike korelacijske analize prikazani su u tablici 6. Obilje ja i smjer povezanosti jakih strana i podruja rizika za pojedine subuzorke definirani su uz pomo matrice strukture11, to jest korelacija varijabli s faktorima. U sluaju subuzorka koji ine korisnice institucionalnog tretmana dobivene su ni e pozitivne korelacije varijabli s kvazikanonikim faktorima u oba skupa varijabli. Sudei prema visini korelacija varijabli prvog skupa s faktorom drugog skupa mo e se rei kako je u definiranju kvazikanonikog faktora u podruja rizika najznaajniju pozitivnu korelaciju s kvazikanonikim faktorom ostvarila varijabla ranija i sada nja kaznena djela/sankcije. U skupu varijabli koje definiraju prostor jakih strana sudjeluju varijable koje definiraju obilje ja maloljetnica na podrujima slobodno vrijeme/rekreacije, odnosi s vr njacima i linost/pona anje. Na taj nain za ovaj je subuzorak formiran specifian tip povezanosti rizika i jakih strana koji na neki nain ukazuje da pojava jakih strana, dodu e na malom broju 11 Budui da su matrice sklopa (paralelnih projekcija) i matrice strukture (korela cija) identine u sluaju svih kvazikanonikih korelacijskih analiza u tablicama 7 i 8 dat je usporedni prikaz korelacija varijabli s odgovarajuim fak torima za sva tri subuzorka.

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 18 (2010) Br. 2, 1-104 Tablica 7. Usporedni prikaz Matrice strukture kvazikanonikih faktora 1. skupa var ijabli za sva tri subuzorke Podruja rizika Korelacije varijabli 1 skupa s faktorima 2 skupa Institucionalni Poluinstitucionalni Izvaninstitucionalni Ranija i sada nja kaznena djela/Sankcije .38 .01 .48 Obiteljske prilike/Roditeljstvo .16 -.22 .23 kolovanje/Zaposlenje .07 -.36 .09 Odnosi s vr njacima .04 -.15 .20 Zlouporaba sredstava ovisnosti .17 -.02 .28 Slobodno vrijeme/Rekreacija .20 -.27 -.22 Linost/Pona anje .21 -.29 .13 Stavovi/Orijentacija .02 -.30 .51 Tablica 8. Usporedni prikaz Matrice strukture kvazikanonikih faktora 2. skupa var ijabli za sva tri subuzorke Podruja jakih strana Korelacije varijabli 2 skupa s faktorima 1 skupa Institucionalni Poluinstitucionalni Izvaninstitucionalni Obiteljske prilike/Roditeljstvo .22 .22 .05 kolovanje/Zaposlenje .03 .14 .46 Odnosi s vr njacima .27 .41 .44 Zlouporaba sredstava ovisnosti -.14 .33 .17 Slobodno vrijeme /Rekreacija .37 .29 .29 Linost/Pona anje .23 .27 .02 Stavovi/Orijentacija .13 .36 .03 podruja i s osrednje visokim korelacijama, ima izravnu vezu s ranijim neprihvatljivim pona anjem i sankcijama, odnosno intervencijama poduzetim u vezi s tim kako prema maloljetnici, tako i prema njenoj obitelji. Takve je rezultate mogue tumaiti i kao utjecaj ranije poduzetih intervencija na razvoj jakih strana u specifinim ivotnim podrujima. Kvazikanonika korelacijska analiza za subuzorak maloljetnica ukljuenih u poluinstitucionalni tretman rezultirala je parom kanonikih faktora definiranih u podruju rizika ni im i negativnim korelacijama u pet podruja, a u podruju jakih strana pozitivnim korelacijama u veini promatranih podruja (osim podruja kolovanje/zaposlenje). Temeljem toga mo e se pretpostaviti ope pravilo po kojem se izostanak rizika u veini podruja vezuje uz prisutnost jakih strana ispitanika na tim istim podrujima. Uvid u tablice 7 i 8 pokazuje da su najvi e pozitivne korelacije varijabli oba seta s kvazikanonikim faktorima postignute u sluaju subuzorka ispitanica ukljuenih u izvaninstitucionalni tretman. U prostoru rizika znaajne pozitivne korelacije s faktorom ostvarile su varijable koje definiraju stavove i orijentacije maloljetnice te ranija i sada nja kaznena djela i sankcije, a u prostoru jakih strana varijable koje definiraju kolovanje/zaposlenje, odnose s vr njacima i slobodno vrijeme. Time je

povezanost podruja rizika i jakih strana ostvarila vrlo osebujan tip veza u kojem se rizici na jednom podruju vezuju uz jake strane na potpuno drugom podruju. Sve navedene rezultate mogue je razumjeti pod vidom naje e kori tenih modela za tumaenje meuodnosa initelja rizika i za tite (gdje se naje e ubrajaju i jake strane). Radi se o modelima dopune i interakcije (McCarthy, Laing i Walker, 2004). Vezano uz tip povezanosti rizika i jakih strana kod ispitanica iz institucionalnog tretmana mogue je koristi interakcijski model i to u smislu tumaenja da je veza rizinih i initelja za tite izuzetno dinamina i da dovodi do razvoja otpornosti uz uvjet izlo enosti visokom riziku. Kad su u pitanju pokazatelji generirani za subuzorke ispitanica poluinstitucionalnog i izvaninstitucionalnog tretmana, mogue je koristiti model dopune prema kojem prisutnost specifinog rizika izravno utjee na generiranje negativnih ishoda u tom podruju pa stoga nije logino oekivati postojanje initelja za tite (jakih strana) na onim podrujima na kojima postoji rizik. 4.2.2. Povezanost razina rizika i obilje ja obitelji Druga skupina kvazikanonikih korelacijskih analiza usmjerena je na utvrivanje povezanosti izmeu podruja rizika i obilje ja obitelji maloljetnica. I u ovoj skupini analiza u svakoj od tri kvazikanonike korelacijske analize dobivena je po jedna

Antonija i ak, Ivana Maurovi, Ivana Jeud: Povezanost procjene rizika s osobnim, obite ljskim i drugim obilje jima... Tablica 9. Znaajnost kvazikanonikih koeficijenata Razine rizika: obilje ja obitelji Korelacije Kovarijance HI-test DF Znaajnost Institucionalni .66 3.26 31.92 70 .000 Poluinstitucionalni .65 3.15 58.32 70 .650 Izvaninstitucionalni .77 3.57 38.56 70 .004 Tablica 10. Usporedni prikaz Matrice strukture kvazikanonikih faktora 1. skupa va rijabli za dva subuzorke Podruja rizika Korelacije varijabli 1 skupa s faktorima 2 skupa Institucionalni Izvaninstitucionalni Ranija i sada nja kaznena djela/Sankcije .56 .62 Obiteljske prilike/Roditeljstvo .53 .80 kolovanje/Zaposlenje .35 .11 Odnosi s vr njacima .30 -.01 Zlouporaba sredstava ovisnosti .56 .06 Slobodno vrijeme/Rekreacija .13 -.40 Linost/Pona anje .31 .17 Stavovi/Orijentacija .44 .15 Tablica 11. Usporedni prikaz Matrice strukture kvazikanonikih faktora 2. skupa va rijabli za dva subuzorke Potrebe i okolnosti u obitelji Korelacije varijabli 2 skupa s faktorima 1 skupa Institucionalni Izvaninstitucionalni Povijest kriminalnog pona anja .29 .38 Emocionalni poremeaji/psihijatrijski problemi .04 .32 Zlouporaba droge/alkohola .39 .43 Brani sukobi .37 .49 Financijski/stambeni problemi .44 .70 Nesuradljivi roditelji .37 .30 Kulturolo ki/etniki problemi .05 .18 Zlostavljanje od strane oca .31 .39 Zlostavljanje od strane majke .35 .48 Znaajna obiteljska trauma .19 .13 Ne to drugo .09 -.09 kvazikanonika dimenzija, a samo dvije od njih statistiki su znaajne uz proporciju pogre ke p < 0,01% (tablica 9). Vrijednosti kvazikanonikih korelacija za te dvije dimenzije kreu od 0.66 do 0.77. Obilje ja i smjer povezanosti podruja rizika i obilje ja obitelji za pojedine subuzorke definirani su temeljem korelacija varijabli s faktorima samo za one parove kvazikanonikih faktora koji su postigli navedenu razinu statistike znaajnosti. Sudei prema smjeru i visini korelacija varijabli s faktorima za subuzorak korisnica institucionalnog tretmana (tablice 10 i 11) dobivena je slo ena, ali oekivana, povezanost veeg broja procjenjivanih podruja rizika s veim brojem okolnosti obiteljskog ivota. Znaajne, srednje visoke pozitivne korelacije s kvazikanonikim faktorom u prostoru

rizika ostvarila su sva procjenjivana podruja rizika, osim slobodnog vremena. Pritom su najvi e kore lacije ostvarila podruja zlouporabe sredstava ovisnosti i ranija i sada nja kaznena djela/sankcije. U prostoru okolnosti obiteljskog ivota takoer je vei broj estica ostvario pozitivne, ali ne to ni e korelacije. Radi se o esticama koje opisuju financijske/ stambene probleme, zloporabu alkohola/droge, brane sukobe, nesuradljive roditelje te zlostavljanje od strane majke i oca (tablica 11). Temeljem tako opisanog para kvazikanonikih faktora mo e se pretpostaviti kako su vi estruki rizici korisnica institucionalnog tretmana povezani s veim brojem negativnih okolnosti obiteljskog ivota. Pritom posebno treba naglasiti te inu okolnosti definiranih kao financijski i stambeni problemi obitelji. Za subuzorak korisnica izvaninstitucionalnih programa rezultati korespondirajue kvazikanonike korelacijske analize ukazuju na prete no pozitivne korelacije varijabli oba skupa s kvazikanonikim

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 18 (2010) Br. 2, 1-104 faktorom. U prostoru rizika visoke korelacije s faktorom ostvarile su varijable koje definiraju rizike u obitelji i roditeljstvu te u odnosu na ranija i sada nja kaznena djela i sankcije, dok je u prostoru obiteljskih prilika srednje znaajne i vi e korelacije s kvazikanonikim faktorom ostvario vei broj estica, pri emu najvi u korelaciju i u sluaju ovog faktora ostvaruje estica koja opisuje financijske i stambene probleme obitelji, te brane sukobe i zlostavljanje od strane majke. Slijedom toga mo e se pretpostavi postojanje vrlo specifine i fokusirane veze rizika na podruju obiteljskih prilika i roditeljstva, ukljuujui i rizik koji je vjerojatno povezan s ranijim intervencijama prema obitelji, gdje korelacije estica iz podruja drugih okolnosti s kvazikanonikim faktorom imaju funkciju podrobnijeg opisivanja rizika na podruju obiteljskog ivota. Drugim rijeima, kad je u pitanju subuzorak korisnica izvaninstitucionalnih tretmana, dobiveni rezultati na neki nain upuuju na mogunost da nepovoljne okolnosti obiteljskog ivota svoju rizinost zadr avaju u tom podruju i ne vezuju se znaajnije za druga promatrana podruja rizika, ali mo da i to da je rizik na neki nain odr avan kroz vrijeme i kroz ranije intervencije. 4. 2.3. Povezanost razina rizika i obilje ja maloljetnica Povezanost razina rizika i drugih potreba i okolnosti ivota korisnica svih promatranih vrsta tretmana ispitivana je u treoj skupini kvazikanonikih korelacijskih analiza. U analizama provedenim za uzorke korisnica institucionalnog i poluinstitucionalnog tretmana izolirana je po jedna kvazikanonika dimenzija, dok su u sluaju subuzorka korisnica izvansinstitucionalnih programa dobivene dvije dimenzije. Kvazikanonike kovarijance svih dimenzija statistiki su znaajne uz proporciju pogre ke p < 0,01%. Vrijednosti kvazikanonikih korelacija za etiri faktora kreu se od 0.74 do 0.86. Stoga se mo e rei da je za sva tri subuzorka utvrena statistiki znaajna povezanost izmeu podruja rizika i drugih potreba i obilje ja ivota ispitanica. Znaajnosti kvazikanonikih koeficijenata za sve tri kvazikanonike korelacijske analize prikazani su u tablici 12. Tablica 12. Znaajnost kvazikanonikih koeficijenata Rezultati prikazani u tablicama13 i 14 vena prvi pogled usmjeravaju na razmi ljanje da su korisnice institucionalnog i poluinstitucionalnog tretmana meusobno vrlo sline glede procjene podruja rizika, a donekle razliite glede procjene drugih potreba i obilje ja maloljetnica. Naime, sudei prema visini korelacije varijabli koje definiraju podruja rizika s kvazikanonikim faktorima u sluaju oba subuzorka

vidljiv je statistiki znaajan doprinos svih procjenjivanih podruja rizika, uglavnom na razini srednje visokih korelacija. Pritom u sluaju subuzorka korisnica institucionalnog tretmana najznaajniji doprinos definiranju kvazikanonikog faktora daje podruje stavovi/orijentacije, a uz sluaju korisnica poluinstitucionalnog tretmana podruje kolovanje/ zaposlenje. S druge strane, u podruju procjene drugih potreba, okolnosti i obilje ja maloljetnica uoljive su kako slinosti tako i specifinosti u definiranju korespondirajuih kvazikanonikih faktora. Odmah i posebno treba istaknuti skupinu estica koje svojim gotovo podjednakim doprinosom na razini ni ih i srednje visokih korelacija sudjeluju u definiranju svih kvaziknonikih dimenzija svih subuzoraka i na taj nain predstavljaju zajedniko obilje je korisnica svih vrsta tretmana. Radi se o esticama koje definiraju te koe u uenju, lo e kolsko postignue i lo e vje tine rje avanja problema. U sluaju subuzorka korisnica institucionalnog tretmana znaajne pozitivne korelacije s kvazikanonikim faktorom postiglo je ak 16 (od ukupno 27) estica, a najznaajnije korelacije ostvarile su one koje definiraju bje anje, potrebu za za titom, lo e kolsko postignue, neprikladne spolne aktivnosti te dru enje s prijateljima iz drugih dobnih skupina. Na taj nain, ve ranije potvrena prisutnost rizika na svim podrujima procjene kod korisnica institucionalnog tretmana uz sebe vezuje obilje ja koja je mogue imenovati bijegom u dodatno rizini nain ivota . Naime, poznato je da adolescenti u pravilu ili bje e od neega ili ka neemu . ini se da konstelacija navedenih obilje ja sugerira bje anje ka novim rizinim aktivnostima i dru tvima. U sluaju subuzorka korisnica poluinstitucionalnog tretmana u podruju procjene drugih potreba, okol Podruja rizika: obilje ja maloljetnica Broj faktora Korelacije Kovarijance HI-test DF Znaajnost Institucionalni 1. .86 11.64 64.33 182 .000 Poluinstitucionalni 1. .74 6.20 79.58 182 .000 Izvaninstitucionalni 1. .84 7.59 78.38 182 .000 2. .81 2.17 37.16 150 .000

Antonija i ak, Ivana Maurovi, Ivana Jeud: Povezanost procjene rizika s osobnim, obite ljskim i drugim obilje jima... nosti i obilje ja maloljetnica znaajne korelacije s se rei kako se uz slino strukturi rana podruja rizikvazikanonikim faktorom takoer je ostvarilo 16 ka ovdje vezuju slabe socijalne kompetencije. estica, a najznaajnije korelacije dosegle su estice Za dvije kvazikanonike dimenzije izolirane koje definiraju lo e kolsko postignue, nedostatak

za subuzorak korisnica izvaninstitucionalnih tre vje tina za rje avanje problema, nisko samopo to tmanskih programa mo e se rei da donekle slijede vanje te potrebu za za titom. Temeljem toga mo e Tablica 13. Usporedni prikaz Matrice strukture kvazikanonikih faktora 1. skupa va rijabli za sva tri subuzorke Podruja rizika Korelacije varijabli 1 skupa s faktorima 2 skupa Institucionalni Poluinstitucionalni Izvaninstitucionalni 1. 2. Ranija i sada nja kaznena djela/Sankcije .59 .31 .77 -.21 Obiteljske prilike/Roditeljstvo .53 .58 .71 -.43 kolovanje/Zaposlenje .63 .60 .23 .47 Odnosi s vr njacima .55 .46 .45 .45 Zlouporaba sredstava ovisnosti .66 .41 .19 .00 Slobodno vrijeme/Rekreacija .33 .36 .27 -.23 Linost/Pona anje .46 .42 .49 .48 Stavovi/Orijentacija .70 .44 .41 -.05 Tablica 14. Usporedni prikaz Matrice strukture kvazikanonikih faktora 2. skupa va rijabli za sva tri subuzorke Procjena drugih potreba i okolnosti maloljenica Korelacije varijabli 2 skupa s faktorima 1 skupa Instititucionalni Poluinstitucionalni Izvaninstitucionalni 1. 2. Zdravstveni problemi .00 .18 .18 .02 Tjelesno o teenje .00 .05 .00 .00 Niska inteligencija/zaostajanje u razvoju .09 .21 .20 .64 Te koe u uenju .34 .38 .26 .34 Lo e kolsko postignue .59 .45 .25 .41 Lo e vje tine rje avanja problema .45 .45 .43 .26 rtva tjelesnog/spolnog zlostavljanja .25 .29 .31 .01 rtva zanemarivanja .24 .37 .53 .03 Srame ljiv povuen -.21 -.03 -.19 -.28 Prijatelji iz drugih dobnih skupina .49 .15 .57 -.05 Poti tenost .10 .08 .23 -.34 Nisko samopo tovanje .25 .45 .15 -.10 Neprikladene spolne aktivnosti .57 .33 .62 -.11 Rasistiki/seksistiki stavovi .00 -.05 .21 .42

Lo e socijalne vje tine .04 .34 -.09 .23 Sklon poricanju .47 .31 .49 -.13 Poku aji samoubojstva .33 .30 .18 -.21 Dijagnosticirana psihoza .12 .28 .20 .20 Izlo en prijetnjama .31 .25 .30 -.15 Povijest spolnih/tjelesnih napada .36 .00 .18 -.21 Napad na osobe na poziciji autoriteta .48 -.03 .43 -.30 Ranije koristio oru je -.09 .00 .00 .00 Ranije podmetao po ar -.09 .00 .00 .00 Bje ao .69 .30 .31 -.01 Treba za titu .59 .44 .54 -.17 Nepovoljni ivotni uvjeti .42 .33 .44 -.01 Ne to drugo .19 -.14 -.09 .12

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 18 (2010) Br. 2, 1-104 obilje ja rizika i osobnih okolnosti opisanih kroz kvazikanonike dimenzije prethodnih subuzoraka. Tako je prva dimenzija u prostoru rizika odreena visokim korelacijama varijabli koje definiraju ranija i sada nja kaznena djela/sankcije, obiteljske prilike, linost/pona anje, odnose s vr njacima i stavove/ orijentacije, a u prostoru obilje ja i okolnosti ivota maloljetnice primarno neprikladnim spolnim aktivnostima, dru enjem s prijateljima iz drugih dobnih skupina, potrebom za za titom te injenicom da je ranije bila rtva zanemarivanja. Na taj nain se uz obilje je rizinosti na vi e podruja istovremeno vezuje orijentacija na izlaganje dodatnim rizicima, emu se pridru uje zanemarivanje od strane roditelja u ranijim razvojnim fazama. Druga kvazikanonika dimenzija odreena je u prostoru rizika srednje visokim korelacijama varijabli koje definiraju rizik u podruju linosti/pona anja, kolovanja/ zaposlenja i odnosa s vr njacima te odsustvo rizika u podruju obiteljskih prilika/roditeljstva. Uz ta obilje ja rizika vezuju se obilje ja i okolnosti osobnog ivota maloljetnica definirana najizra enije kroz nisku inteligenciju/zaostajanje u razvoju, rasistike/ seksistike stavove i lo e kolsko postignue. U sluaju ove kvazikanonike dimenzija oito je definirana povezanost dvije razliite skupine rizika u podruju osobnosti samih maloljetnica. Temeljem rezultata dobivenih kroz devet prikazanih kvazikanonikih korelacijiskih analiza mogue je u potpunosti prihvatiti drugu hipotezu kojom je bilo pretpostavljeno da e procijenjena podruja rizika biti u pozitivnoj korelaciji s drugim procjenjivanim, za izbor i planiranje tretmana bitnim podrujima definiranim kao jake strane, obilje ja obitelji i obilje ja maloljetnice. 5. Rasprava Obzirom da je ostvarenje ciljeva rada zahtijevalo vei broj paralelnih obrada podataka za razliite subuzorke dobiven je veliki broj specifinih podataka na koje se mo e gledati kao na potencijalna usmjerenja za tretmansku praksu. Kako bi se s jedne strane olak alo razumijevanje tih podataka, a s druge strane omoguilo povezivanje s vrlo specifinim teorijskim polazi tem (Hoge, 2002; Hoge i Andrews, 2006) ti su podaci integrirani prema principima na kojima poiva teorijski model, odnosno primijenjeni instrument. Odabrana su tri principa (rizik, intervencijske potrebe, prijemivost) koja su usko povezana s ciljevima ovog rada, za razliku od etvrtog principa12 kojim se u ovom radu nismo bavili, a potom su na temelju rezultata koji se mogu vezati uz te principe generirane preporuke za tretmansku praksu (tablica 15).

Rezultati upuuju da je zaista mogue razlikovati promatrane skupine korisnica tretmana kako u odnosu na ukupnu razinu rizika tako i u odnosu na specifina podruja rizika i druga obilje ja va na za provedbu tretmana. Upravo ta specifina obilje ja mogu dati sadr aj za usklaivanje tretmana s razinama rizika i intervencijskim potrebama korisnica. Na to upuuje i injenica da su najvi e korelacije meu kvazikanonikim faktorima dobivene upravo za povezanost podruja rizika i obilje ja maloljetnica (0.74 do 0.86). Iz ovog prikaza rezultata, posebice dijela koji se odnosi na tretmanske potrebe i prijemivost, vidljivo je da se radi o izuzetno slo enoj populaciji, kako gledano u cjelini tako i po pojedinim subuzorcima. Takoer, iako je, sudei prema dobivenim rezultatima, subuzorak ispitanica ukljuenih u institucionalni tretman najslo eniji i najriziniji nemogue je ne uoiti i visoku zahtjevnost u tretmanskom smislu i korisnica dva druga subuzorka. Predlo ene su komponente tretmana koje logino slijede iz prikazanih razina rizika, tretmanskih potreba i prijemivosti za takve tretmane. Time se poku alo temeljem dobivenih rezultata provjeriti postoji li zaista potreba za utemeljenje tretmana na rodnim obilje jima. Ovdje je nemogue raspravljati o tome postoje li takvi programi u na oj praksi, naprosto stoga to to nije istra ivano u ovom radu. Meutim, poznavanje postojee prakse daje nam za pravo pretpostaviti kako bi rezultati takve provjere bili vrlo slini, ako ne i slabiji od onih koji su prikazani u uvodnom dijelu rada. Stoga upravo provjera tog dijela usklaenosti tretmana s potrebama korisnica ostaje i dalje najvei izazov. Vezano uz rodna obilje ja populacije mladih u riziku, va no je napomenuti kako instrument kori ten u ovom istra ivanju pripada skupini tzv. rodno neutralnih instrumenata koji su kreirani i validirani gotovo iskljuivo na mu kim uzorcima. Naime, filozofija kriminogenih rizika i potreba ne uzima u obzir imbenike koji su specifini za ensku populaciju kao to su npr. iskustva zlostavljanja i problemi s mentalnim zdravljem (Bloom 2000, prema Covington, 2002; Salisbury, Van Voorhis i Spiropoulus, 2008; Jones Hubbard i Mathews, 2008). I ti podaci govore u prilog potrebe povezivanja razine rizika s podrujima prijemivosti za tretman kada je rije o populaciji djevojaka. Na podruju SAD-a, u posljednje vrijeme razvijaju se novi rodno osjetljivi instrumenti procjene 12 Princip zavr ne procjene strunjaka

Antonija i ak, Ivana Maurovi, Ivana Jeud: Povezanost procjene rizika s osobnim, obite ljskim i drugim obilje jima... Tablica 15. Sa eti prikaz kljunih rezultata i njihovo znaenje za tretmansku praksu PRINCIP Opis principa Klasifi kacije prema riziku nagla ava da su uzroci problema u pona anju uvjetovani osobnim, socijalnim i odnosnim obilje jima rizicima, te da intenzitet i strukturiranost tretmana treba uskladiti s razinom rizika. Klasifi kacije intervencijskih potreba Klasifi kacije prema prijemivosti nagla ava da su pojedineve tretmanske potrebe odreene onim initeljima rizika koje je mogue mijenjati tijekom tretmana (dinamini initelji rizika) nagla ava znaenje stila uenja, specifinih sposobnosti i okolnosti mlade osobe za prihvaanje i aktivno sudjelovanje u vlastitom tretmanu Znaenje za tretman Specifini rezultati N1 Ukupna razina rizika: umjereni i visoki Podruja rizika: rizik na svim podrujima procjene Jake strane u podruju: Slobodno vrijeme/rekreacija Odnosi s vr njacima Linost/pona anje Obiteljske okolnosti: Financijski/stambeni problemi Zloporabu alkohola/droge Brani sukobi Nesuradljivi roditelji Zlostavljanje od strane majke Zlostavljanje od strane oca Osobna obilje ja: Bje anje Potreba za za titom Lo e kolsko postignue Neprikladne spolne aktivnosti Dru enje s prijateljima iz drugih dobnih skupina Te koe u uenju

Lo e vje tine rje avanja problema Tretmanom neophodno obuhvatiti i roditelje (terapija, savjetovanje, podr ka) Paralelno socijalno-za titne intervencije u obitelji Tretman utemeljiti na individualnom savjetovanju/ terapiji Pomo u uenju i alternativni programi obrazovanja Specijalizirani grupni tretmani Specijalizirani programi voenja i nadzora u pojedinim podrujima Visoko strukturirano, sigurno, za tiujue, humano tretmansko okru enje N2 Ukupna razina rizika: umjereni i niski Podruja rizika: Obitelj/roditeljstvo Linost/pona anje kolovanje/zaposlenje Slobodno vrijeme/rekreacija Jake strane u podruju: Obitelj/roditeljstvo Odnosi s vr njacima Zlouporaba sredstava ovisnosti Slobodno vrijeme/rekreacija Linost/pona anje Stavovi/orijentacije Obiteljske okolnosti: Nisu se pokazale znaajnim Osobna obilje ja: Lo e kolsko postignue Lo e vje tine rje avanja problema Nisko samopo tovanje Potreba za za titom Te koe u uenju Komponente tretmana za maloljentice: Individualizacija osobnog razvoja temeljem potencijala Mjenjanje stavova i pona anja kroz specifine grupne programe (uenje razliitih vje tina) Instrukcije, osposobljavanje za uenje, kontinuirana pomo u uenju Organizacija slobodnog vremena grupno i individualno Podr ka roditeljima N3 Ukupna razina rizika: niski i umjereni Podruja rizika:

Linost/pona anje Obitelj/roditeljstvo Slobodno vrijeme/rekreacija kolovanje/zaposlenje Jake strane u podruju: kolovanje/zaposlenje Odnosi s vr njacima Obiteljske okolnosti: Financijski/stambeni problemi Brani sukobi Zlostavljanje od strane majke Osobna obilje ja: Neprikladne spolne aktivnosti Dru enje s prijateljima iz drugih dobnih skupina Potreba za za titom rtva zanemarivanja Niska inteligencija/ zaostajanje u razvoju Rasistiki/seksistiki stavovi Lo e kolsko postignue Te koe u uenju Lo e vje tine rje avanja problema Razliite vrste programa za razliite skupine maloljentica (od individualne terapije do individualiziranih programa obrazovanja) Specijalizirani programi usmjereni na podr ku razvoju spolnog i rodnog identiteta Grupni programi za roditelje Individualni programi za roditelje za ensku populaciju. Rodno osjetljivi instrumenti javljaju se u dva oblika: tzv. dodatak (trailer) kreiran kao dopuna postojeim instrumentima procjene rizika / potreba kao to je npr. YLS / CMI te zasebni (tzv. samostojei) instrumenti procjene kreirani iskljuivo za ensku populaciju (Van Voorhis i sur., 2010). Uzimajui i to u obzir, na kraju se mo e rei kako izazovi rada s maloljenticama u riziku postoje na svim podrujima strunog djelovanja, od izbora instrumenata i naina pomou kojih se provodi identifikacija i procjena rizika i drugih obilje ja maloljentica pa do planiranja, usklaivanja i provedbe intervencija.

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 18 (2010) Br. 2, 1-104 LITERATURA Ajdukovi, M., Sladovi Franz, B., Kamenov, . (2005): Stavovi strunjaka socijalne skrb i prema izdvajanju djece iz obitelji i udomiteljstvu. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada. 12 (1). 39 66. Bloomquist, M.L., Schnell, S.V. (2002): Helping Children with Aggression and Con duct Porblems: Best Practice for Intervention. New York London: The Guilford Press. Catchpole, R., Gretton, H. (2003): The Predictive Validity of Risk Assessment Wi th Violent Young Offenders: A 1-Year Examination of Criminal Outcome. Criminal Justice & Behavior. 30 (6). 688-708. Cauffman, E. , MacIntosh, E. (2006): A Rasch Differential Item Functioning Analy sis of the Massachusetts Youth Screening Instrument: Identifying race and Geneder Dofferential Item Functioning Among Juv enile Offendesr. Educatioan and psychological measeurement. 66 (3). 502-521. Chesney-Lind, M., Morash, M., Stevens, T. (2008): Girls Troubles, Girls Delinquenc y, and Gender Responsive programming: A Review. Australian and new Zeland Journal of Criminology. 44 (1). 162- 189. Covington, S.S. (2002): A Woman s Journey Home: Challenges for Female Offenders an d Their Children. Washington, DC. Urban Institute. Eccles, J. S., Jacobs, J. E., Harold, R. D. (1990): Gender role stereotypes, exp ectancy effects, and parents socialization of gender differences. Journal of Social Issues. 46. (2).183-201. Forgey, M.A. (2000): Capitalizing on Strengths: A Resilieny Anhencement Model fo r At-Risk Youth. U: Norman, E. (ed): Resiliency Enhancement: Putting the Strengths Perspective Into Social Work Practice. New York: Columbia University Press. 211-224. Hoge, R.D. (2002): Standardized instruments for assessing risk and need in youth ful offenders, Criminal Justice and Behavior. 29 (4). 380 396. Hoge, R.D., Andrews, D.A. (2006): Youth Level of Service/Case Management Invento ry (YLS/CMI): User s Manual. MHS, Toronto. Hoge, R.D., Robertson, L. (2008): The Female Juvenile Offender. In: Hoge, R.D., Guerra, N.G. and Boxer, P. (Eds): Treating the Juvenile Offender. New York-London: The Guilford Press. 258-277. Holsinger, K., Belknap, J. i Sutherland, J.L. (1999): Assessing the gender speci fic program ana service needs for adolescent females in the juvenile justice system. Columbus: Office of Criminal Justice Stu dies. Jeud, I. (2010): Problemi u pona anju i emocijama kod djece i mladih u instituciona

lnom tretmanu. Hrvatska revija za rehabilitacijska istra ivanja. 46 (1). 13-32. Jones Hubbard, D., Matthews, B. (2008): Reconciling the Differences Between the G ender-Responsive and the What Works Literatures to Improve Services for Girls. Crime & Delinquency. 54 (2). 225 -258. Koller-Trbovi, N. (1996): Dijagnosticiranje kao pretpostavka tretmana. Kriminolog ija i socijalna integracija. 4 (1). 61-73. Koller-Trbovi, N. (2008): Edukacija i upute za kori tenje instrumenata. Interni mat erijal, Znanstveni projekt Usklaivanje intervencija s potrebama djece i mladih u riziku: izrada modela . Zagreb: Edukacij sko-rehabilitacijski fakultet Sveuili ta u Zagrebu. Koller-Trbovi, N., Nikoli, B., Dugand i, V. (2009): Procjena imbenika rizika kod djece i mladih u riziku ili s poremeajima u pona anju u razliitim intervencijskim sustavima: socio-ekolo ki model. Hrvat ska revija za rehabilitacijska istra ivanja. 45(2). 37-54.

Koller-Trbovi, N., i ak, A., Ba i, J. (2001): Odreenje, prevencija i tretman poremeaja u pona anju djece i mladih. Dijete i dru tvo. 3 (3). 319-342. Larzelere, R.E., Daly, D.L., Davis, J.L., Chmelke, M. B., Handwerk, M.L. (2004): Outcome Evaluation of Girls and Boys Town s Family Home Porgram. Education and Tretamnet of Children. 27(2). 130-1 49. McCarthy, P., Laing, K., Walker, J. (2004): Offenders of the Future? Assessing t he Risk of Children and Young People Becoming Involved in Criminal or Antisocial Behaviour, Newcastle Centre for Fami ly Studies, University of Newcastle upon Tyne. www.hmso.gov.uk/ Nikoli, B. (1991): Neki modeli za rje avanje problema planiranja i kontrole transfo rmacijskih procesa u primjeni kompjutora kod osoba s te koama socijalne integracije. Defektologija. 28 (1). 129-139. Nikoli, B., Koller-Trbovi, N., i ak, A. (2002): Metrijske karakteristike formulara za procjenu rizinosti/ potreba, Hrvatska revija za rehabilitacijska istra ivanja. 38 (1). 103-120.

Antonija i ak, Ivana Maurovi, Ivana Jeud: Povezanost procjene rizika s osobnim, obite ljskim i drugim obilje jima... Poluchowicz, S., Jung, S., Rawana, E.P. (1999): The interrater reliability of th e Ministry Risk/Need Assessment Form for juvenile offenders. Annual Conference of the Canadian Psychological Associat ion. Montreal. Ratkajec, G., Jeud, I. (2009): Razlike u procjeni razina rizika izmeu dvije skupin e korisnika institucionalnog tretmana. Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 17 (2). 1-15. Salisbury, E.J., Van Voorhis, P., Spiropoulos, G.V. (2008): The Predictive Valid ity of a Gender-Responsive Needs Assessment An Exploratory Study. CrimeDelinquency OnlineFirst, published on March 12. 2008. Schmidt, F., Hoge, R.D., Gomez, L. (2005): Reliability and Validity Analyses of the Youth Level of Service/Case Management Inventory. Criminal Justice and Behaviour. 32 (3). 329 344. Sharkey, J.D., Furlong, M.J., Jimerson, S.R. and O Brien, K.M. (2003): Evaluatin t he Utility of a Risk Assessment to Predict Recidivism amog Male and Female Adolescents. Education and Treatment of Children. 26 (4). 467- 494. Sladovi - Franz, B. (2004): Mi ljenje strunjaka o izdvajanju djece iz obitelji: rezu ltati intervjua. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada. 11 (1). 115-130. uur, Z., akman-Ban, V. (2005): Znaajke nja. 14 (6). 1055-1079. ivota i tretmana ena u zatvoru. Dru tvena istra

Thompson, A.P., Pope, Z. (2005): Assessing Juvenile Offennders: Preliminary Data for the Australian Adaptation of Youth Level of Service/Case Management Inventory. Australian Psychologist. 40 (3 ). 207 214. Van Voorhis, P., Wright, E.M., Salisbury, E., Bauman, A. (2010): Women s Risk Fact ors and Their Contributions to Existing Risk/NeedsAssessment: The Current Status of a Gender-Responsive Supplem ent. Criminal Justice and Behavior. 37(3). 261-288. akman-Ban, V. (1993): ene-povratnice u Republici Hrvatskoj i neka socijalnodemogra fska i kriminolo ka obilje ja. Kriminologija i socijalna integracija. 1 (2). 185-199. i ak i Koller-Trbovi (1997): Strunost i organizacija strunog rada u izvanobiteljskom i nstitucionalnom smje taju i tretmanu u RH. Hrvatska revija za rehabilitacijska istra ivanja. 33 (2). 175-187. i ak i Koller Trbovi (1999): Odgoj i tretman u institucijama socijalne skrbi. Deskri ptivna studija. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Zagreb. i ak, A. (2001a): Evaluacija institucionalnog tretmana. U: i ak, A., Koller-Trbovi, N.,

Lebedina-Manzoni, M. (Ur.), Od rizika do intervencije. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb. 117-15 3. i ak, A. (2001b): Obilje ja 54.

ivotnog okru enja djejih domova. Dijete i dru tvo. 2 (3). 437-

i ak, A., Koller-Trbovi, N., Lebedina-Manzoni M. (2001): Od rizika do intervencija. Edukacijsko rehabilitacijski fakultet, Zagreb. 37-66. Wichstrom, L. (1999): The emergence of gender difference in depressed mood durin g adolescence: The role of intensified gender socialization. Developmental Psychology. 35 (1). 232-245.

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 18 (2010) Br. 2, 1-104 RELATIONSHIP BETWEEN ASSESSED RISK AREAS WITH INDIVIDUAL, FAMILY AND OTHER CHARACTERISTICS OF FEMALE MINORS FROM DIFFERENT TREATMENT PROGRAMS SUMMARY The purpose of this paper is familiarizing with, so far insuffi ciently explored , specific characteristics of female children and youth with behavioral disorders in the Republic of Croatia. The study was conducted on a sample of 237 female children and youth with behaviour disorders who, at the time of research, were included in institutional treatment, day treatment or community treatment programs (three subsamples). Specific goals of the paper are related to determin ation of the level and specific areas of risk and the significance of differences in the assessed risk levels for beneficiaries across multiple types of treatment. Further goal is to research relationships between the estimated areas of risk with other, for treatment impo rtant areas, such as strengths, needs, family life circumstances and individual characteristics of minors. The instrument Youth Level of Service/ Case Management Inventory (YLS/CMI) was applied. It s intention is to assess level of risk and needs of children and y outh in order to determine required level of service as well as prediction of treatment outcome and future behavior. To process the obta ined data, robust discriminant analysis and quasi correlation analysis were used. Robust discriminatory analysis fortifi es statis tically significant difference in almost all observed risk areas between examinees from three subsamples. Results of quasy correlation anal ysis indicate the existence of signifi cant relationships between assessed areas of risk and other assessed and for treatment important ar eas. The highest correlation among quasy canonical factors is obtained for the association of areas of risk and character istics of minors, what indicates the extreme complexity of the population of female minors with behavioral disorders, as seen entirety a nd by subsamples. In accordance with levels of risk, treatment needs and responsiveness, suggestions about the components of treatmen t for each of the three groups of female minors are contained in the paper. Key words: female minors, risk areas, behavioral disorders, intervention needs