02 Uzorkovanje Tla i Biljke Za Agrokemijske i Pedoloske Analize

7/25/2019 02 Uzorkovanje Tla i Biljke Za Agrokemijske i Pedoloske Analize

1/58

UZORKOVANJE TLA IBILJKE ZA AGROKEMIJSKEI PEDOLOKE

ANALIZE


2/58

UZORKOVANJE TLAI BILJKE ZA AGROKEMIJSKEI PEDOLOKE

ANALIZE

Osijek, 2014.


3/58

Urednikprof. dr. sc. Zdenko Lonari, Poljoprivredni fakultet Sveuilita u Osijeku

Autoriprof. dr. sc. Zdenko Lonari, Poljoprivredni fakultet Sveuilita u Osijekuprof. dr. sc. Domagoj Ras ja, Poljoprivredni fakultet Sveuilita u Osijekudoc. dr. sc. Brigita Popovi, Poljoprivredni fakultet Sveuilita u Osijekudoc. dr. sc. Krunoslav Karali, Poljoprivredni fakultet Sveuilita u Osijekudr. sc. Vladimir Ivezi, Poljoprivredni fakultet Sveuilita u OsijekuVladimir Zebec, dipl. ing., Poljoprivredni fakultet Sveuilita u Osijeku

Recenzenprof. dr. sc. Aleksandra Bensa, Zavod za pedologiju,Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

prof. dr. sc. Lepomir oga, Zavod za ishranu bilja,Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

dr. sc. elimir Vukobratovi, profesor visoke kole,Visoko gospodarsko uilite u Krievcima

Lektoricadoc. dr. sc. Dubravka Smaji, Uiteljski fakultet u Osijeku

Izdava

Poljoprivredni fakultetSveuilita Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuKralja Petra Svaia 1d, HR-31000 Osijek, Hrvatska

Dizajn i sak: Gra ka d.o.o., Osijek, 2014.

Naklada: 250 komada

ISBN 978-953-7871-17-8

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Gradske i sveuilineknjinice Osijek pod brojem 131003034

Izdavanje ovog prirunika odobrio je Senat Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku odlukom broj 1/14 od 28. sijenja 2014.


4/58

3

Kazalo

Predgovor ................................................................................................................... 41. PEDOLOKA ISTRAIVANJA I UZORKOVANJE TALA ............................................... 6

1.1. Pripremni rad ............................................................................................... 71.2. Rekognosciranje terena ............................................................................... 71.3. Sondiranje istraivanoga podru ja ............................................................... 81.4. Izrada radne pedoloke karte .................................................................... 111.5. Otvaranje pedolokih pro la ..................................................................... 111.6. Laboratorijska istraivanja ......................................................................... 12

1.7. Kontrolno sondiranje terena ...................................................................... 131.8. Izrada pedoloke karte ............................................................................... 131.9. Odre ivanje morfolokih svojstava tla ....................................................... 141.10. Uzorkovanje i priprema tla za laboratorijske analize ................................. 18

2. UZORKOVANJE TALA ZA AGROKEMIJSKE ANALIZE ............................................. 242.1. Plan uzorkovanja ....................................................................................... 252.2. Pribor i oprema za uzimanje uzoraka ......................................................... 312.3. Poduzorci i prosjeni uzorak ...................................................................... 32

2.4. Dubina uzorkovanja ................................................................................... 332.5. Postupak uzorkovanja ................................................................................ 352.6. Oznaavanje uzoraka ................................................................................. 372.7. Pakiranje uzoraka i slanje u laboratorij ...................................................... 412.8. Posebni postupci uzorkovanja ................................................................... 412.9. Vrijeme uzorkovanja .................................................................................. 42

3. UZORKOVANJE USJEVA I POVRA ....................................................................... 433.1. Uzorkovanje ratarskih usjeva jekom vegetacije ....................................... 433.2. Uzorkovanje ratarskih usjeva u etvi .......................................................... 483.3. Uzorkovanje povra ................................................................................... 51

Opa literatura .......................................................................................................... 54


5/58

4

Predgovor Prirunik Uzorkovanje tla i biljke za agrokemijske i pedoloke analizeprak na je cje-lina za terenska istraivanja, prikupljanje i pripremu uzoraka u okviru IPA projektaDoprinos poljoprivrede istom okoliu i zdravoj hrani ( Agriculture Contribu on Towar-ds Clean Environment and Healthy Food ). Budui da je osnovni cilj projekta povea doprinos poljoprivrede ouvanju okolia i izgradnji sustava proizvodnje kvalitetnijehrane i poljoprivrednih proizvoda, pokuali smo u ovom priruniku prikaza znaajpravilnog izbora mjesta, vremena i naina uzorkovanja poljoprivrednih povrina. Na-damo se da e sadraj ovog prirunika pomoi poljoprivrednicima, savjetodavnim istrunim slubama, ali i istraivakim ins tucijama, uenicima i studen ma pri odlu-ivanju o uzorkovanju tala ili biljnog pokrova.

Prvi dio prirunika odnosi se na terenska pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala unaruenom i nenaruenom stanju. Sustavan prikaz postupaka od literaturnog upozna-vanja s odre enim podru jem, preko planiranja i terenskog upoznavanja sa svojstvimatala, do laboratorijskih analiza i izrade konanih pedolokih karata, saeto je iskustvopregaenih kilometara, otvorenih pro la, sondiranih horizonata, prosijanog praha i pi- jeska, opipanih konkrecija i iscrtanih karata autora. Moda e zaljubljenici u poljopri-

vredu i okoli u ovom poglavlju pronai nove podatke i mo ve ouvanja okolia.


6/58

5

Drugi dio namjenjen je pravilnom uzorkovanju tala za kontrolu plodnos i odlui-vanje o op malnoj gnojidbi. Prikazali smo neizbjene razloge i raspoloive nainesustavnog i svrsishodnog ukljuivanja u plemenitu misiju ouvanja prirodnih resursakao nacionalnog blaga i djelotvornog odrivog gospodarenja tlima. Vjerujemo dae prikazi naina i vremena uzorkovanja pomoi proizvo aima, savjetodavcima ihobis ma.

Trei dio prirunika upuuje nas kako pra stanje ishranjenos usjeva na naim polji-ma, kako provjeri moemo li pomoi u odre enim razdobljima vegetacije.

U ime autora zahvaljujem se svimlanovima projektnog ma Poljoprivrednog fakul-teta u Osijeku i Hrvatske agencije za hranu, naim partnerima u Republici Srbiji,la-novima projektnog ma Srednje poljoprivredno-prehrambene kole Stevan Petrovi Brile iz Rume, Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i Regionalne razvojne agencijeSrem. Zahvaljujemo se na podrci i suradnji poljoprivrednim proizvo aima u Gajiu,Soljanima, Prkovcima, Donjem Miholjcu, Petrijevcima, Dardi, Rakitovici, Antunovcu,Kopaevu, Karancu, Vo incima, Bolmanu, Ivankovu, upanji, Kuancima, Novom Bez-danu, Bockovcu, Zelinu, epinu i svima drugima koji su se ukljuili u realizaciju projekta i svojim interesom nagradili na rad.

Nau veliku zahvalnost iskazujemo recenzenma prof. dr. sc. Lepomiruogi, prof. dr.sc. Aleksandri Bensa i dr. sc. elimiru Vukobratoviu, profesoru visoke kole, na sa-vjesnom pristupu, nesebinoj pomoi, ekspedi vnos i sveobuhvatnom doprinosukvalite i primjenjivos prirunika.

urednik

Prof. dr. sc. Zdenko Lonari


7/58

6

1. Pedoloka istraivanja i uzorkovanje tala

Domagoj Rastija, Vladimir Zebec

1. PEDOLOKAISTRAIVANJA I

UZORKOVANJETALA

Pedoloka istraivanja provode se u svrhu unaprje enja poljoprivredne i biljne pro-izvodnje, u svrhu za te i unaprje enja ovjekove okoline, prostornoga planiranja islinoga. Poznavanje pedolokih svojstava osnovna je pretpostavka za racionalno kori-tenje tala. Treba zna da je tlo ogranieni prirodni resurs te da je prisutna velika opa-snost od trajnoga gubitaka posebno kvalitetnijih tala uslijed neopravdane i neracional-ne prenamjene ili koritenja. Zato je vrlo vano da se prilikom namjenskoga koritenjazemljita uporabljuju i uvaavaju pedoloke karte jer e se samo na taj nain osigura odgovarajua za ta kvalitetnijih tala. Pedoloka istraivanja u svrhu izrade pedolokekarte odre enoga podru ja odvijaju se u nekoliko faza koje slijede jedna drugu, te supovezane i ine jednu cjelinu. Razlikujemo sljedee faze pedolokoga istraivanja:

1) pripremni radovi prije izlaska na istraivano podru je2) rekognosciranje istraivanoga podru ja3) sondiranje istraivanoga podru ja4) izrada radne pedoloke karte5) otvaranje pedolokih pro la

i. utvr ivanje ektomorfolokih i endomorfolokih svojstava tlaii. uzimanje uzoraka tla za laboratorijska istraivanja

6) laboratorijska istraivanja7) kontrolno sondiranje terena8) izrada pedoloke karte.


8/58

7


1.1. Pripremni radPedoloka su istraivanja sloen, skup i odgovoran posao, to naglaava nunost kva-

litetnih pripremnih radova. U pripremnoj fazi prikuplja se potreban pribor i alat zaterenska istraivanja te se prou avaju srodne znanstvene discipline radi dopunskihpodataka korisnih u terenskim radovima, obradi i interpretaciji podataka:

1) podatci o reljefu kaoinitelju tvorbe tla (dobivaju se iz topografskih karata, alii iz aerofotosnimaka koje uz pomo stereoskopa daju trodimenzionalnu slikuterena)

2) klimatski pokazatelji (podatci godinjih hidrometeorolokih izvjea i klimat-skih karata)

3) podatci o ma nom supstratu (geoloke karte mjerila 1:100.000, slika 1.)4) osnovni podatci o tlima (osnovna pedoloka karta mjerila 1:50.000, slika 2.)5) podatci o vodoprivrednim radovima na istraivanom podru ju (na primjer:

regulacija vodotoka, izgradnja akumulacija, kanala, nasipa, hidromelioracija islino)

6) podatci o nainu koritenja zemljita.

Slika 1. Osnovna geoloka karta Slika 2. Osnovna pedoloka karta

1.2. Rekognosciranje terenaNakon prikupljanja i analize poetnih podataka pristupa se rekognosciranju istraiva-noga podru ja, tj. obilaskuitavoga podru ja uz zapaanja na prirodnim i otvorenim


9/58

8


pro lima uz ceste, gradilita, ciglane itd. Sva se zapaanja biljee, a na topografskojkar oznaavaju se priblino povrine najvanijih pova tala. Topografske karte koji-ma se koris mo mogu bi razliitoga mjerila, to ovisi o svrsi i detaljnos pedoloko-ga istraivanja.

1.3. Sondiranje istraivanogapodruja

Nakon rekognosciranja istraivanoga podru ja slijede daljnja terenska istraivanja usvrhu kojih na topografskoj kar izra ujemo tzv. mreu sondi, tj. odre ujemo loka-cije (slika 3.) na kojima je potrebno napravi sondani izvadak kojim se obavlja deter-

minacija tala u svrhu izrade radne pedoloke karte.

Slika 3. Raspored sondi

Za sondiranje i uzorkovanje tla korismo razliita pomagala i pribor (slika 4.):


10/58

9


Slika 4. Pomagala i pribor za sondiranje i uzorkovanje tla

1. haa2. lopata3. mala haa4. sonda za kontrolu plodnos 0-305. sonda za kontrolu plodnos 30-606. Edelmanovo svrdlo s ergonomskom

drkom7. nastavak za Edelmanovu sondu8. cilindri po Kopeckom9. gumeni eki (bat)10. no

11. glava za ukucavanje cilindara I12. glava za ukucavanje cilindara II13. Munselov katalog boja14. opis sondanoga izvatka/pro la15. metri16. pribor za pisanje

17. 10% HCl18. papirii za oznaavanje19. posuda za uzorkovanje20. PVC vreica21. ku ja za prijenos opreme

Sondiranje tla obavljamo svrdlima razlii h izvedbi, a za naa tla najea se upotre-bljava Edelmanovo svrdlo. Sondiranje tla obavlja se postupno do dubine manogasupstrata ili do razine podzemne vode. Sukcesivnim slaganjem sondanih izvadaka tladobijemo pregled broja i redoslijeda genetskih horizonata, koji nam slue za determi-naciju tla na prethodno odabranoj lokaciji. Sondanim izvatkom tla (slika 5.) moemo


11/58

10


razmjerno brzo odredi p tla te upozna sta grafske prilike. Svaki pojedini sondaniizvadak tla detaljno opisujemo u pripremljeni obrazac (slika 6.) tako da svakom izvat-ku tla pridruimo odre eni broj, upiemo tone koordinate lokacije, datum sondira-nja te osobu koja je obavila sondiranje. Zam pristupamo opisu ektomorfolokih iendomorfolokih svojstava (vie o njima u opisu svojstava pro la). Ovdje napomeni-mo kako svaki determinirani horizont opisujemo dubinom na kojoj se javlja, bojom,teksturom, strukturom te prisustvom kalcijeva karbonata (CaCO3) i pedodinamskihnovotvorevina (R2O3).

Slika 5. Sondani izvadak

Slika 6. Obrazac za opis sondanoga izvatka


12/58

11


1.4. Izrada radne pedoloke karteSondaom istraivanoga podru ja dobili smo poblie uvid u rasprostranjenost pojedi-

nih pova, pod pova i varijeteta tla, nakon ega pristupamo izradi radne pedolokekarte. Radna karta nam slui za odre ivanje pribline povrine pojedinih sistematskih jedinica tla te za odre ivanje speci nih lokacija na kojima pristupamo otvaranju pe-dolokih pro la. Radna pedoloka karta sadri:

1) naslov2) mjerilo3) kar rane jedinice4) legendu ili kazalo.

Slika 7. Radna pedoloka karta

1.5. Otvaranje pedolokih prolaPedoloki pro l slui za detaljna ispi vanja svojstava pojedinih pova tala i uzimanjeuzoraka za laboratorijska ispi vanja. Pedoloki pro l otvaramo na mjes ma na koji-


13/58

12


ma smo prethodno sondiranjem utvrdili da najbolje odgovaraju prosjenim svojstvi-ma pojedine kar rane jedinice, odnosno pojedinom pu tla. Pro l tla otvara se dodubine ma noga supstrata, odnosno do dubine djelovanja pedogenetskih procesa.Prije poetka kopanja haom se oznae budue dimenzije pro la. Za pro l dubineod 1,5 do 2 m oznai se pravokutnik duljine 2 m i irine 0,8 m. Pro l se sastoji odeone strane i stepenica koje olakavaju ulazak u pro lnu jamu. eona strana pro lanakon zavrenoga kopanja mora bi pod izravnim sunevim osvjetljenjem (slika 8.)kako bi se pro l mogao pravilno opisa i fotogra ra . eona strana pro la kao i po-vrina tla iznad nje treba bi ista jer se na tom dijelu provode morfoloka ispi vanjai uzorkovanje tla za laboratorijska istraivanja. Tijekom rada treba izbjegava svakonepotrebno gaenje tla iznad eone strane pro la (slika 9.), kako bi se to bolje sau-vao prirodni izgled povrine i prizemne vegetacije te kako ne bi dolo do zbijanja tla inaruavanja prirodno uspostavljene ravnotee izme u pojedinih faza tla. Broj pro lapo jedinici povrine razliit je ovisno o vrs istraivanja i heterogenos ispi vanogapodru ja.

Slika 8. Poloaj pro la u odnosu na sunce Slika 9. eona strana pro la

1.6. Laboratorijska istraivanjaLaboratorijska istraivanja, kao dio pedolokih istraivanja, moraju bi klasirana pre-ma njihovim namjenama. Potrebno je smiljeno odredi popis i redosljed planiranihanalize poznavajui njihovu vrijednost i svrhu analize. Opmalnim planiranjem anali-za izbjegavamo suvine trokove vremena i sredstava.


14/58

13


1.7. Kontrolno sondiranje terenaU prirodi je najei postupni prelazak jedne sistematske jedinice u drugu. Granice

esto koincidiraju s geomorfolokim, geolokim i vegetacijskim znaajkama. Najea je veza izme u tla i topogra je terena. Kontrolnom sondiranju terena pristupamonakon provedenih laboratorijskih istraivanja i determinacije pova tala, kako bismoutvrdili tone granice izme u pojedinih sistematskih jedinica. Ako se zbog zemljineforme brzo smjenjuje vie sistematskih jedinica u malim arealima, pribjegava se iz-dvajanju kompleksa zemljita u kojem se priblino utvr uje postotni udio pojedinesistematske jedinice.

1.8. Izrada pedoloke karteKonana verzija pedoloke karte izra uje se nakon kontrolnog sondiranja terena iutvr ivanja tonih granica izme u pojedinih sistematskih jedinica tala. Ovisno o ciljuistraivanja odre uje se mjerilo pedoloke karte, kao i razina determinacije pedosis-tematskih jedinica, odnosno kar ranih jedinica.

Slika 10. Pedoloka karta


15/58

14


1.9. Odreivanje morfolokih svojstava tlaRazliite kombinacije pedogenetskih initelja i intenzitet pedolokih procesa rezul -

raju stvaranjem tala koja se razlikuju po karakterisnim morfolokim znakovima. Zaupoznavanje svojstava tla od posebne je vanos prouavanje na terenu iz sondanihizvadaka i na pedolokom pro lu. Osnovnu informaciju o tlu dobivamo prouavanjemnjegove vanjske (ekto) i unutranje (endo) morfologije.

Ektomorfoloka svojstva tla

Vanjska ili ektomorfoloka svojstva ispitujemo bez kopanja pro la, a u obrasce unosi-mo podatke o sljedeem:

1) o reljefu2) o ivom pokrovu3) o mrtvom pokrovu.

Reljef je oblik i poloaj Zemljine povrine u prostoru. Plas kom zemljine povrine(ravninama, isponima i udubljenjima) stvara speci ne uvjete za preraspodjelu tvarii energije koja pris e iz atmosfere, biosfere, a dijelom i iz litosfere. Reljef svojim for-mama te ver kalnim i horizontalnim dimenzijama djeluje na intenzitet i vrstu vlae-nja, na ispiranje unutar tla, na spiranja po povrini te na zagrijavanje tla. Razlikujemonekoliko formi reljefa:

1) ravnine2) uzvienja3) udubljenja.

Ravnine su prostrana kopnena podru ja koja izgledaju potpuno ravna ili blago valovi-ta. U ravnice ubrajamo podru ja gdje su neznatne razlike izme u pozi vnih i nega v-nih formi reljefa. S obzirom na apsolutnu visinu gdje se javljaju ravnice razlikujemo:

1) niske ravni (do 200 m nadmorske visine)

2) srednje visoke ravni (od 200 do 1500 m nadmorske visine)3) visoke ravni (iznad 1500 m nadmorske visine).

Uzvienja su reljefni oblici koji svojom visinom nadmauju teren sa svih strana, a pre-ma stupnju razvijenos razlikujemo:

1) breuljak2) brdo3) planinu.

Udubljenjima se smatraju sve nega vne forme reljefa, izme u kojih se razlikuju:

1) doline2) depresije.


16/58

15


Reljef ima posebno znaenje za vodni reim tla, jer uvelike odre uje koliinu vodekoja utjee na genezu tla i razvoj biljaka. Na ravnome tlu odgovarajuega stupnja in- ltracije svu oborinsku vodu koja ne ispari upija tlo. Naprov, na nagnutom tlu diovode otjee i akumulira se na niim poloajima. Zbog toga i niza drugihimbenikavrijednost nekoga tla uvelike ovisi o njegovu poloaju u reljefu:

1) I klasa - tereni nagiba od 0 do 30

To su ravne do vrlo blago poloene povrine. Prave su ravnice tere-ni kojih nagib ne prelazi 0.50. Na njima ne nastaje erozija vodom, ali je mogua erozija vjetrom.

2) II. klasa - tereni nagiba od 3 do 70

Premda se pri takvu nagibu ve moe pojavi erozija, to su jo do-bra poljoprivredna tla na kojima se mogu uzgaja sve kulture.

3) III. klasa - tereni nagiba od 7 do 150

Na m su terenima ve bitna ogranienja za uzgoj poljoprivrednihkultura jer su na njima, osobito ako nema prirodnoga i za tnogbiljnog pokrova, erozijski procesi jaki.

4) IV. klasa - tereni nagiba od 15 do 30, odnosno 400

To su ve jako strmi tereni na kojima su, ako nema biljnoga po-krova, prisutni procesi ekscesivne erozije, zbogega je apsolutnadubina tla smanjena, a bonitetna mu je vrijednost nia.

5) V. klasa - tereni s nagibom veim od 400

Na m su terenima razvijena plitka tla na kojima su prirodan pokri-va ume ili travnjaci.

ivi pokrovini vegetacija koja obrasta tlo. Prirodni ivi pokrovine livade, makije iume. Vegetacija moe bi i rezultat ovjekove djelatnos kao to su biljke na orani-

cama, umjetni travnjaci, vrtovi, vonjaci i vinogradi. Ako su poznata ekoloka svojstvapojedinih vrsta i biljnih zajednica, vegetacija nam moe da vrijedne podatke i o svoj-stvima tla.

Mrtvi pokrov ine uglavnom ljunkovi , odnosno kameni skelet, mrtva organska tvarte tekue i stajae vode na pedosferi. S obzirom na udioes ca veih od 2 mm razli-kujemo:

1) skeletoidna zemljitaa. slabo skeletoidna do 10 %es ca skeletab. skeletoidna od 10 do 30 %es ca skeletac. jako skeletoidna od 30 do 50%es ca skeleta


17/58

16


2) skeletna zemljitaa. skeletna od 50 do 70%es ca skeletab. jako skeletna od 70 do 90%es ca skeletac. apsolutno skeletna 90%es ca skeleta.

Endomorfoloka svojstva tla

Unutranje ili endomorfoloke znaajke tla izuavaju se iz pedolokih pro la, a obu-hvaaju sljedee:

1) sklop tla2) boja

3) tekstura4) struktura5) sadraj CaCO36) speci ne pedodinamske tvorevine.

Sklop tla ine genetski horizon , njihova debljina, prijelaz iz jednoga u drugi, njihovbroj, slijed i izraenost. Genetski horizon de nirani su kao slojevi tla priblino pa-ralelni s povrinom nastali pod utjecajem pedogenetskih procesa s karakteris nim zikalnim, kemijskim i biolokim znaajkama. Oznaavaju se velikim slovima abecede,

a za obiljeavanje pothorizonata i speci nos horizonata upotrebljavaju se mala slo-va. Pothorizon su dijelovi istoga horizonta koji se me usobno razlikuju po karakteruprocesa unutar istoga horizonta. Osim podhorizonata postoje prijelazni i sloeni hori-zon . Kod prelaznih se horizonata na prvo mjesto stavlja oznaka onoga horizontaijesu znaajke dominantne (npr. AO), a kod sloenih, gdje se istovremeno odvijaju dvaprocesa, velika se slova razdvajaju kosom crtom (npr. A/E). Slojevi kod nerazvijenihnanosa oznaavaju se rimskim brojevima, a za litoloki diskonnuitet tako er se upo-rabljuju rimske brojke (npr. IC, IIC).

Od posebnoga ekolokog znaenja, ali i za klasi kacijske potrebe vana je dubina tla.Razlikujemo ekoloku, pedoloku i tehniku dubinu tla. Pod ekolokom dubinom po-drazumijeva se prostor u kojem se nalazi glavna masa korijenovoga sustava gdje biljkanalazi edafske vegetacijskeimbenike (vodu, hraniva, zrak, toplinu). Pedoloka du-bina je zbroj svih genetskih horizonata do ma noga supstrata, a tehni ka dubina jedubina do koje se tlo zahvaa agrotehnikim i hidrotehnikim zahva ma.

Boja tla

Boju tla odre ujemo pomou karte boja (Munsell Soil Color Charts) na terenu i u la-boratoriju, obino se odre uje boja tla u suhom i u vlanom stanju.


18/58

17


Slika 11. Karte boja

Tekstura tla

Tekstura tla je kvan ta vni udio mehanikih elemenata, odnosno es ca tla razlii hdimenzija.es ce vee od 2 mm ine skelet, dok manje od 2 mmine sitno tlo ili sit-nicu. e ri su osnovne kategorije sitnihes ca:

1) krupni pijesak2) sitni pijesak3) prah4) glina.

Tekstura tla ili mehaniki sastav na terenu odre uje se probom me u prs ma, dokse u laboratoriju odre uje prosijavanjem kroz sita i sedimentacijomes ca u mirnojvodi.

Struktura

Struktura tla je nain nakupljanja mehanikih elemenata u vee ili manje nakupine,

tj. strukturne agregate tla. Na terenu je tako er mogue utvrdi strukturu, i to u trikategorije:


19/58

18


1) agregatna struktura - kada je masa tla raspodjeljena u strukturne agregatekojima lakim pri skom moemo odredi veliinu i oblik

2) koherentna struktura kada je masa tla povezana u kompaktnu masu, odno-sno nije izraena agregatna struktura

3) bezstrukturno tlo nepovezani mehaniki elemen .

Sadraj CaCO3Sadraj zemnoalkalnih karbonata odre uje se na terenu kavalita vno. Prelijevanjems 10 % HCl osloba a se CO2 ukoliko tlo sadri karbonate te se odre uje intenzitet iduljina umljenja i pjenuanja.

Speci ne pedogenetske tvorevineNovi sastojci i tvorevine koje se uoavaju u pro lu mogu se lako odredi i zato suprikladne kao dijagnos ki znakovi, te se uspjeno koriste pri determinaciji. Od novo-tvorevina u naim tlima se najee javljaju:

1) nakupine lakotopljivih soli Na, Mg, Ca2) konkrecije gipsa3) nakupine kalcijeva karbonata4) izluevine i nakupine seskvioksida, aluminija i mangana5) nakupine silicijskog dioksida6) razne organske uklopine7) razliite tvorevine faune tla.

1.10. Uzorkovanje i priprema tla za laboratorijskeanalize

Uzorkovanje tla iz pedolokoga pro la treba obuhva sve utvr ene horizonte. Ovisno

o planiranim analizama uzorci se uzimaju u naruenom i nenaruenom stanju naeonojstrani pro la na kojoj je prethodno obavljeno opisivanje endomorfolokih svojstava tla.

Uzorkovanje tla u naruenom stanju

Uzorci u naruenom stanju uzimaju se tako da predstavljajuitavu debljinu horizonta,ali da nikad ne prelaze njegovu granicu. Za svaki horizont uzima se odre en broj uzo-raka ovisno o planiranim vrstama laboratorijskih analiza, i sprema u plasne vreice.Oznaka na vreici, a i kontrolna oznaka u vreici treba sadrava :

1) broj pro la2) lokaciju


20/58

19


3) dubinu uzorkovanoga horizonta4) datum uzorkovanja.

Uzorkovanje zapoinje od najniega horizonta u pro lu kako bi se izbjegla kontamina-cija niih horizonata. Masa jednoga uzorka ne smije bi manja od 1 kg.

Uzorkovanje tla u nenaruenom stanju

Uzorci u nenaruenom stanju poznatoga volumena uzimaju se u svrhu ispivanja -zikalnih svojstava tla. Za uzimanje uzorka tla slui metalni valjak po Kopeckom (slika

12.). Valjak ima volumen od 100 cm3

, a sastoji se od jela valjka, na kojem se nala-ze u snu brojevi, dva poklopca i mreice. Uzorci se uzimaju u skivanjem valjakaokomito u prethodno iskopanu stepenicu u visini horizonta na licu pro la (slika 13.).Uzorkovanje u ovom sluaju zapoinje od najviega horizonta, a za jedan prosjenirezultat analiza potrebno je uze najmanje tri cilindra iz jednoga horizonta. Visina ste-penice odre uje se tako da valjci nakon u skivanja obuhvate sredinji dio ispivanogahorizonta. Oznake valjaka upisuju se na obrazac za opis pro la uz prethodno opisanihorizont iz kojega su uze (slika 14.).


21/58

20


Slika 12. Metalni valjci po Kopeckom Slika 13. U skivanje valjaka

Slika 14. Obrazac za opis pro la

Priprema tla za laboratorijske analize

Prije poetka laboratorijskih analiza uzorak tla u naruenom stanju (1 - 1,5 kg) trebapaljivo pripremi , osui , usitni , prosija , homogenizira i uskladi .

Pribor:

1) ladice sa staklenim dnom2) ure aj za odstranjivanje praine


22/58

21


3) elektrini mlin za tlo4) porculanski tarionik za usitnjavanje uzorka5) sito okruglih otvora promjera 2 mm6) bubanj za homogenizaciju uzorka7) papirnate vreice, kartonske ku je, staklene boce.

Postupak:

A. Uvo enje u knjigu uzoraka (kartoteku)Neposredno nakon dolaska s terena uzorak treba uves u knjigu uzoraka (kartoteku)pod odre enim laboratorijskim brojem pod kojim se vodi jekom cijeloga anali kogpostupka.

Knjiga uzoraka sadri sve podatke o uzorku:1) datum uzimanja uzorka2) lokaciju3) broj pro la4) dubinu (horizont) iz koje je uzet uzorak.

B. ienje uzorka

Uzorak stavi na ladice sa staklenim dnom (slika 15.), a zam odstrani sve primjese(korijenje, komadi skeleta, lie i sl.). Tom prilikom uzorak usitni prs ma koliko jemogue (slika 16.).

Slika 15. Ladica za tlo sa staklenim dnom Slika 16. Usitnjavanje uzorka

C. Suenje uzorka

Suenje uzorka valja obavi na zraku u posebnim prostorijama (ili ure ajima) da seizbjegne djelovanje laboratorijskih plinova, praine i sl. Postupak suenja traje 7 dana.


23/58

22


Uzorci se mogu sui i u ure ajima s blagim strujenjem toploga zraka. Postupak jenaroito pogodan ako je potrebno brzo analizira uzorke (npr. kontrola plodnos tla) jer suenje traje 24 - 48 sa . Uzorak osuen na zraku (slika 17.) nazivamo zranosuhi uzorak tla, jer sadri samo higroskopnu vlagu tla.Slika 17. Suenje uzoraka na zraku u posebnoj prostoriji

D. Usitnjavanje uzorka tla

Osueni se uzorak tla usitnjava u porculanskom tarioniku prvo gumenim, a zam por-culanskim tukom. Usitnjavamo dio po dio uzorka tla. Tim se postupakom sluimo uznanstveno-istraiva kom radu ili ako je mala koliina uzorka. Za usitnjavanje uzorakatla koriste se specijalizirani elektrini mlinovi za tlo (slika 18.)

Slika 18. Poseban mlin za usitnjavanje tla


24/58

23


E. Prosijavanje uzorka tla

Usitnjeni uzorak tla prosijava se kroz sito okruglih otvora promjera 2 mm. Dio uzorkakoji pro e kroz sito nazivamo sitnica ili sitna frakcija, a dio koji se zadri na situ krupnafrakcija ili skelet (odstranjuje se). Ako se u uzorku tla nalazi vea koliina krupnogaskeleta on se prije usitnjavanja izdvaja, pere, sui i vae. Njegov udio se izraava upostotcima od ukupne mase uzorka tla.

F. Homogenizacija uzorka tlaHomogenizacija se obavlja u posebnom bubnju za homogenizaciju, koji se zajedno suzorkom tla runo okrene 30 puta u minu . Svrha je pos zanje potpune homogeni-zacije uzorka tla.

G. uvanje pripremljenoga uzorka tlaPripremljeni uzorak tla seuva u vreicama (slika 19.), kartonskim ku jama ili stakle-nim bocama na posebnim policama. U vreicu sa sitnicom stavlja se manja papirnatavreica istoga laboratorijskog broja s nekoliko gruda neusitnjenoga tla (za odre ivanjeboje tla i stabilnos makrostrukturnih agregata tla).

Slika 19. uvanje pripremljenoga uzorka tla u vreicama


25/58

24


Zdenko Lonari, Vladimir Ivezi

2. UZORKOVANJETALA ZA

AGROKEMIJSKE ANALIZE

Primarna je svrha uzorkovanja i agrokemijske analize tla utvr ivanje prosjene raspo-loivos hraniva (N, NO3-N, NH4-N, P, K, Ca, Mg i mikroelemen) i ostalih svojstava tla(pH, humus, tekstura, kapacitet adsorpcijskog akompleksa) koja znaajno utjeu nahraniva u tlu i djelotvornost gnojiva i poboljivaa tla.

Analiza tla najvanija je informacija za donoenje odluke o provedbi gnojidbe, stoga jepromocija analize tla, naravno, u najosnovnijem interesu proizvo aa, ali i ostalih dio-nika, od agronoma i ekologa, preko proizvo aa gnojiva, do potroaa hrane. Pravilnagnojidba zasnovana na analizi plodnos tla, osnovni je preduvjet:

1. poveanja prinosa

2. poboljanja kvalitete hrane3. smanjivanja trokova proizvodnje4. smanjivanja utjecaja na okoli.

Poznavanje prostorne i vremenske varijabilnos statusa hraniva u tlu omoguuje apli-kaciju gnojiva primjereniju potrebama biljke na odre enoj proizvodnoj povrini.

Povrina i volumen tla za koje trebamo informaciju o statusu hraniva, mogu zna-ajno varira , od maloga vrta do velikih oranica, od korjenove zone jednoga drvetaili grma do nepreglednih viegodinjih nasada vinove loze ii voaka. Jasno je da nepostoji univerzalni nain izbora mjesta i rasporeda uzoraka, kao to ne postoji nainda se agrokemijskom analizom ili interpretacijom rezultata neutraliziraju eventual-


26/58

25


ne pogreke pri uzorkovanju poljoprivrednih povrina. Tonije reeno, laboratorijne moe popravi prikladnost uzorka koji ne predstavlja prosjean uzorak neke po-vrine.

Izborom mjesta uzorkovanja odre ujemo horizontalno, a dubinom uzorkovanja ver -kalno volumen tla na kojie se rezulta agrokemijske analize odnosi . Dakle, prostor-nim rasporedom uzoraka osiguravamo informacije o varijabilnos tla, dok vremen-skim rasporedom uzorkovanja pra mo dinamiku raspoloivos hraniva i svojstava tla.

2.1. Plan uzorkovanjaPlan uzorkovanja podrazumijeva odluivanje o prostornom rasporedu i broju uzoraka,a ovisi oitavom nizuinitelja:

1. cilj uzorkovanja i analize (kontrola plodnos tla, trajno praenje stanja poljo-privrednoga zemljita, plan i preporuka za gnojidbu u jednoj ili vie vegetacija, preporuka prihrane usjeva, plan pripreme tla za podizanje viegodinjeganasada, prelazak u sustav ekoloke poljoprivredne proizvodnje i drugo)

2. veliina es ce3. heterogenost es ce (razlii povi tala)4. gospodarenje tlom (razlii usjevi, gnojidba)


27/58

26

5. mikroreljef (nagibi, depresije, uzvienja, kanali)6. vodopropusnost (zadravanje vode na pojedinim dijelovima proizvodne povr-

ine)7. teksturna neujedna enost (razliita rahlost ili zbijenost, mjes mino stvara-

nje pokorice)8. razliita boja (svjetlije ili tamnije povrine - razliita vlanost, udio organske

tvari, tekstura, isoljavanja).

Na temelju eviden rane ili uoene heterogenos povrine, potrebno je podijeli po-lje na podru ja uzorkovanja tako da svako podru je ima to veu homogenost. Odlu-enu podjelu povrine na podru ja uzorkovanja treba eviden ra ucrtavanjem u kar-tu i/ili geopozicioniranjem te istu podjelu upotrebljava za budue kontrole i praenjestanja plodnos tla. Svako odvojeno podru je uzorkovanja imate reprezenta vanprosjean uzorak (ili vie uzoraka ako je povrina vea).

Prosjeni se uzorak tla uvijek sastoji od 20 do25 pojedinanih uzoraka (poduzoraka).Svaki je poduzorak izva en s jednoga odre enog mjesta unutar zone za koju uzima-mo prosjeni uzorak. Ako je rije o manjim proizvodnim povrinama ili heterogenimpovrinama, prosjeni uzorak tla uzima se za svakih 1-2 ha. Na veim i homogenimpovrinama prosjeni je uzorak za svakih 3-5 ha. Na vrlo neujednaenim povrina-ma potrebno je uze prosjeni uzorak za svaki razlii dio povrine (manje se neu- jednaenos kao mikrodepresije pri tome mogu zanemari ). Dakle, povrina kojuepredstavlja jedan prosjeni uzorak najvie ovisi o veliini i homogenos proizvodnees ce:

1. povrina prosje noga uzorka < 1 ha (ili svega nekoliko deseh dijelova ha)za vrlo usitnjenees ce (jedan prosjeni uzorak za svakues cu) ili za netovee heterogene es ce veliine 1-2 ha koje smo zbog heterogenos podijelilina 2-3 podru ja uzorkovanja

2. povrina prosjenoga uzorka 1-2 ha na homogenim

es cama veli

ine 1-2 haili na heterogenim es cama 4-5 ha koje smo zbog heterogenos podijelili na

2-3 podru ja uzorkovanja

3. povrina prosje nog uzorka 3-5 ha na homogenim es cama veliine 3-5 haili na heterogenim es cama 6-10 ha koje smo zbog heterogenos podijelilina 2-3 podru ja uzorkovanja ili na velikim homogenimes cama veliine10-50 ha koje smo zbog veliine podijelili na 2-10 podru ja uzorkovanja

4. povrina prosje noga uzorka 5-10 ha na vrlo velikim (>50 ha) i vrlo homoge-nim povrinama koje smo zbog veliine podijelili na 10 ili vie podru ja uzor-kovanja.

2. Uzorkovanje tala za agrokemijske analize


28/58

27

Prostorni raspored uzorkovanja ovisi o veliini i oblikues ce, ali i o cilju uzorkovanja.Nekoliko je razlii h pova i pod pova prostornoga rasporeda uzorkovanja (Pernar isur., 2013.):

1. sluajno ili randomizirano uzorkovanje2. nasustavno sta s ko uzorkovanje3. sustavno sta s ko uzorkovanje4. kontrolno kruno uzorkovanje.

Slika 20. Sluajno ili randomizirano uzorkovanje

Sluajno ili randomizirano uzorkovanje

Sluajno ili randomizirano uzorkovanje (slika 20.) podrazumijeva distribuciju uzorakakoja je potpuno sluajna, uvjetovana pristupanou ili pogodnou terena koje utje-u na subjek vno odluivanje uzorkivaa o mjestu uzorkovanja. Ovakav nain uzorko-vanja nema sistema an pristup pa je uzorak nereprezenta van i neponovljiv. Ipak jesustav dovoljno prihvatljiv kod malih vrlo homogenih povrina gdje reprezentavnostuzorka najvie ovisi o broju poduzoraka.

Nesustavno sta s ko uzorkovanje

Nesustavno sta s ko uzorkovanje pogodno je za homogene oranice, livade, rasad-nike i viegodinje nasade. Prakno se radi o pojedinanom uzorkovanju u oblikuodre enog slova (W, X, Z, N, S), po shemi ahovskih polja ili po cik-cak liniji radiuzimanja prosjenog uzorka (slika 21.). Ovakav nain uzorkovanja tlaesto koristepoljoprivredni proizvo ai na obiteljskim gospodarstvima i u manjim privrednim su-bjek ma.



29/58

28

Slika 21. Nesustavno sta s ko uzorkovanje (W i Z sheme)

Sustavno sta s ko uzorkovanje

Sustavno sta s ko uzorkovanje podrazumijeva primjenu mrenoga rasporedauzorkovanja, to rezul ra jednakom udaljenou izme u pojedinih uzoraka (slika22.). Takav nain ispunjava sve kriterije ponovljivos, najpogodniji je sustav za geo-grafske informacijske sustave i za kartogra ju. Me u m, sustav zah jeva preciznepripreme terenskoga rada i pogodan je za kvalitetno organizirane proizvodne su-stave.



30/58

29


Slika 22. Uzorkovanje uz primjenu mrenoga rasporeda

Kontrolno kruno uzorkovanje

Kontrolnim krunim uzorkovanjem koris mo se za pripremu prosjenoga uzorka skontrolnih povrina (slika 23.). U okviru kruga promjera 30 m (povrina je kruga 707

m2) ije se sredite geodetski ksira, uzima se ukupno 25 poduzoraka, tj, pojedina-nih uzoraka tako da se od sredita kruga (samo 1 poduzorak) poveavanjem radijusa


31/58

30

u svakom iduem prstenu uzima sve vie uzoraka, do 8 poduzoraka u vanjskom pr-stenu:

1. sredite 1 poduzorak2. 0-3 m 3 poduzorka

3. 3-6 m 5 poduzoraka

4. 6-12,25 m 8 poduzoraka

5. 12,25-15 m 8 poduzoraka

Ukupno: 25 poduzoraka

Slika 23. Kontrolno kruno uzorkovanje

Pravilnikom o metodologiji za praenje stanja poljoprivrednog zemljita (NN 60/10)propisan je nain pozicioniranja pojedinanih uzoraka i spajanja pojedinanih uzo-raka u prosjene uzorke na postajama trajnoga praenja stanja poljoprivrednoga ze-mljita.

Propisano je 16 to aka za pojedinano uzorkovanje tla sondom, na obje dijagonalenalazi se po 8 toaka, a me usobno su udaljene 3,80 m. Time je propisano da sepojedinani uzorci uzimaju tako da se krene od sredita kontrolne plohe dijagonal-



32/58

31

no u sva 4 smjera uzimajui po jedan uzorak na svakih 3,80 m, to ukupnoini po4 pojedinana uzorka udaljena od sredita plohe 3,80, 7,60, 11,40 i 15,20 metara(slika 24.)

Svi pojedinani uzorci spajaju se u 5 prosjenih uzoraka prema prikazanoj shemi (sli-ka 24.):

1. za prvi prosjeni uzorak spajaju se pojedinani uzorci 1, 5, 10 i 152. za drugi prosjeni uzorak spajaju se pojedinani uzorci 2, 6, 12 i 163. za trei prosjeni uzorak spajaju se pojedinani uzorci 3, 7, 11 i 134. za etvr prosjeni uzorak spajaju se pojedinani uzorci 4, 8, 9 i 145. za pe prosjeni uzorak spajaju se svi pojedinani uzorci od 1 do16.

Slika 24. Shema pozicioniranja pojedinanih uzoraka i njihova spajanja u prosjeneuzorke (NN 60/10)

2.2. Pribor i oprema za uzimanjeuzoraka

Za uzorkovanje tla za agrokemijske analize potreban je sljedei pribor (slika 4.):1. vodootporna vreica za uzorke2. obrazac podataka o uzorku3. ku je za isporuku uzoraka

4. sonde ili svrdlo ili haa5. no



33/58

32

6. vodootporna olovka ili marker za oznaivanje vreice s uzorkom7. karta terena za oznaivanje rasporeda uzorkovanja.

Sonde, svrdla ili hae trebaju bi od nehr ajuega elika ili kromirani kako ne bidolo do kontaminacije uzoraka. Nikako nije pogodna oprema od galvaniziranoga me-tala zbog mogue kontaminacije uzorka cinkom.

2.3. Poduzorci i prosjeni uzorakProsjeni uzorak sastavljen je od 20 do 25 pojedinanih uzoraka, tj. poduzoraka. Po-duzorci se pojedinano uzimaju sukladno prostornom planu uzorkovanja i svi se po-duzorci zajednouvaju u posudi ili plasnoj vreici.

Broj poduzoraka u prosjenom uzorku utjee na kvalitetu reprezenta vnoga uzorka, ame i na anali ke rezultate. to je manji broj poduzoraka, to je vee odstupanje ana-

li kih rezultata od stvarnih prosjenih vrijednos uzorkovanoga dijela parcele. Uz 15poduzoraka prosjena je pogreka neto vea od 25%, a uz 25 poduzoraka prosjena je pogreka neto manja od 15 %. Daljnje poveanje broja poduzoraka jo bi smanjilopogreku (npr. uz 40 poduzoraka pogreka bi bila oko 10 %), ali to bi zah jevalo go-tovo dvostruko vie rada pri uzorkovanju. Naravno, odnosi znaajno se mijenjaju

promjenom heterogenos uzorkovanoga podru ja, pa je na homogenijim povrinamai odstupanje manje.

Masa prosjenoga uzorka nakon prikupljanja svih poduzoraka trebala bi bi 0,5 1,0kg. Za redovitu kontrolu plodnos tla i utvr ivanje potreba u gnojidbi u anali kelaboratorije nije potrebno sla vie od 1 kg. Me u m, ponekad su prosjeni uzorcivei, npr. uz vei broj poduzoraka ili ako je sonda veega promjera, a posebice ukolikose poduzorci uzimaju haom. U tom sluaju ukupnu masu prosjenoga uzorka trebasmanji na konanu masu 0,5 1,0 kg postupkom etvrtanja.

etvrtanje se izvodi na sljedei nain:1. masu prosjenoga uzorka dobro izmijea2. prenije na papir ili karton poloen na ravnoj povrini3. od mase tla oblikova pravokutnik ili krug ujednaene debljine4. pravokutnik ili krug dijagonalno podijeli na 4 trokuta ili isjeka5. odbaci 2 nasuprotna trokuta ili isjeka6. 2 preostala trokuta ili isjeka ine prosjeni uzorak smanjene mase

(slika 25.)itav postupak ponavlja se dok se masa uzorka ne smanji do propisane veliine.



34/58

33

Slika 25. Smanjivanje mase prosjenoga uzorka etvrtanjem

2.4. Dubina uzorkovanjaDubina uzorkovanja moe bi ograniena svojstvima povrinskoga sloja tla, to seposebice odnosi na plitka tla. Me u m, uglavnom je dubina uzorkovanja odre enanainom gospodarenja tlom, tj. vrstom nasada ili biljne vrsta koja se ve nalazi iliebi na proizvodnoj povrini. S tog je aspekta uzorkovanje poljoprivrednih tala na slje-deim dubinama:

1. za ratarske usjeve: 0-30 cm2. za povre: 0-20 (30) cm

3. za cvijee: 0-20 cm4. za livade i travnjake: 0-10 (15) cm5. za viegodinje nasade: 0-30 i 30-60 cm

Uzorkovanje i analiza podoraninoga sloja tla (sloj 30-60 cm) nisu es jer analizomoraninoga sloja tla uglavnom dobivamo dostatne informacije. Me u m, veina po-ljoprivrednih usjeva razvija korijenov sustav i u podoraniniom sloju, tako da nepo-voljna svojstva podoraninoga sloja mogu ogranii rast i prinos usjeva. To je poseb-no znaajno kod viegodinjih biljaka i nasada, ali i u jednogodinjih biljaka s dubo-kim korijenovim sustavom. Podoranini sloj moe ogranii rast korijena u sluajuekstremnih pH-vrijednos , nedostatka ili toksinih koncentracija nekoga elementa,zbijenos ili saturiranos vodom. U takvim sluajevima korijene bi ogranien naoranini sloj tla to moe prouzroi stres uslijed nedostatka hraniva ili vode, stogaanaliziranje podoraninoga sloja tla i iden kacija eventualnoga problema moe zna-ajno pridonije poveanju plodnos primjenom odgovarajuih agrotehnikih mjera.Naravno, moramo ima na umu da rjeavanje problema u podoraninom sloju moebi vrlo teko zbog onemoguenoga ili oteanoga izravnog pristupa tom sloju tla.

U naim je agroekolokim uvjema najea praksa uzorkovanja i analize podorani-noga sloja tla za potrebe preporuka gnojidbe i popravaka tla za viegodinje nasade, tj.vinograde i vonjake. Posebno je znaajno proves analizu oraninoga (0-30) i podora-



35/58

34

ninog (30-60 cm) sloja tla prije podizanja viegodinjih nasada, kako bismo dobili pot-punu informaciju i mogunost pravovremene neutralizacije limi rajuih svojstava tlamjerama kalcizacije, humizacije, fosfazacije, kalizacije, rigolanja, dubinskoga rahljenja.

Osim za viegodinje nasade, uzorkovanje dva, paak i tri sloja tla u naim je uvjemauobiajeno za provedbu Nmin analize tla. Nmin analizom tla utvr ujemo trenuta nukoncentraciju i ukupnu koliinu mineralnih oblika duika (nitratni i amonijski) u slo- jevima tla. Nmin analiza najee se koris za utvr ivanje potreba u gnojidbi strnihitarica i eerne repe, a rje e kukuruza i povra, iako je podatak o mineralnom oblikuduika u tlu koristan kod planiranja i prevdbe duine gnojidbe svih usjeva. Za prihra-nu penice i jema najee se uzorkovanje za Nmin analizu provodi:

1. za prvu prihranu slojevi tla 0-30 i 30-60 cm

2. za drugu prihranu sloj tla 60-90 cm.Za predsjetvenu gnojidbu eerne repe provodi se uzorkovanje i analiza Nmin na du-binama 0-30 i 30-60 cm, iako je esto vrlo znaajna koliina duika i u sloju 60-90 cmi u vrijeme pripreme tla za sjetvu i u vrijeme prihrane eerne repe.

Tehnolokim uputama za integriranu proizvodnju ratarskih usjeva (Ministarstvo poljo-privrede, 2013.) propisana je obvezna Nmin analiza tla u proizvodnji penice i eernerepe. Tako er, Tehnolokim uputama za integriranu proizvodnju povra (Ministarstvopoljoprivrede, 2013.) propisana je obavezna Nmin analiza u proizvodnji najzastuplje-nije vrste povra na gospodarstvu. Propisane su i maksimalno doputene koliine mi-neralnoga duika u tlu nakon ubiranja povra na razlili m dubinama ovisno o vrs povra. Time je, naravno, uvjetovano i uzorkovanje tla na navedenim dubinama:

1. 0-30 cm: rotkvica, rotkva, salata, endivija, matovilac2. 0-60 cm: luk, pinat, celer, cikla, radi, poriluk, perin, rajica, paprika, kve,

hren, enjak, mrkva, cvjetaa, krastavci, graak, brokula, grah3. 0-90 cm: kupusnjae, rabarbara, paroga, kelj pupar, kukuruz eerac.

Slika 26. Sonde za uzorkovanje oraninoga i podoraninog sloja tla



36/58

35

S prak noga gledita uzorkovanje tla do dore ene dubine najlake i najtonije je osi-gura zavarivanjem papuice kojom se po skom noge sonda u skuje u tlo na odre- enu visinu na sondi (slika 26.). Tada je vrlo jednostavno svaki pojedinani uzorakprecizno uze na odre enoj dubini. Kada je potrebno uzorkova vie dubina, uvijekse prvo za oranini sloj tla upotrebljava najplia sonda najveega promjera sondanecijevi, slijedi za uzorkovanje podoraninoga sloja (30-60 cm) s istoga mjesta netodublja i ua sonda te za uzorkovanje dubinskoga sloja (60-90 cm) najdublja i najuasonda. Naravno, uzorci se mogu uze i jednom te istom sondom ili svrdlom sukcesiv-no iznosei prvo oranini pa ostala dva sloja tla.

2.5. Postupak uzorkovanjaSm postupak uzorkovanja tla jednostavniji je upotrebljavamo li sondu, a ne hau.Uzorkovanje pojedinanoga uzorka sondom (slika 27.) provodimo u 4 koraka:

1. uklanjanje biljnih ostataka s povrine tla na kojojemo upotrijebi sondu2. u skivanje sonde u tlo3. kruno okretanje sonde u tlu i izvlaenje iz tla4. is skivanje (ipkom ili noem) uzorka tla u vreicu za prosjeni uzorak.

Slika 27. Uzrkovanje pojedinanoga uzorka tla sondom

Uzorkovanje pojedinanoga uzorka haom (slika 28.) neto je zahtjevnije i due:1. uklanjanje biljnih ostataka s povrine tla na kojojemo se koris haom2. otvaranje malog kopa u povrinskom sloju tla3. okomito izuzimanje 2-3 cm tankog sloja tla na lopa hae4. odsijecanje (noem) suvinih bonih dijelova od srednjeg dijela uzorka irine

3-5 cm i duine jednake planiranoj dubini uzorkovanja5. prenoenje pojedinanoga uzorka u vreicu ili kantu za prosjeni uzorak6. usitanjavanje pojedina noga uzorka rukom.



37/58

36

Slika 28. Uzrkovanje pojedinanoga uzorka tla haom



38/58

37

2.6. Oznaavanje uzorakaOznaivanje uzorka tla viestruko je jer se jedan prosjean uzorak oznaava najmanje

tri puta:1. vanjska oznaka ili iden kacijska kar ca uzorka na vreici2. unutarnja oznaka ili iden kacijska kar ca uzorka u vreici3. oznaka uzorka na popisu uzoraka.

Svi uzorci u jednoj poiljci ili seriji uzorkovanja moraju bi jedinstveno oznaeni, tj.dva ili vie uzoraka ne mogu ima istu oznaku. Nuno je da vanjska oznaka uzorka navreici sadri redni broj uzorka u seriji te jedinstvenu oznaku serije, kao to je ime vla-snika i/ili mjesto i datum uzorkovanja. Najbolje je oznaivanje uzoraka kada se primje-njuje iden no vanjsko i unutarnje oznaivanje (slika 29.) iden kacijskom kar com.Za tu je svrhu najbolje koris vreice za uzorke s unaprijed o snu m ili upisanim



39/58

38

obrascem koji popunjavamo u vrijeme uzorkovanja. Vrlo je znaajno da iden kacij-sku kar cu na vreici popunimo na is nain (duplikat) kao i iden kacijsku kar cukoju emo stavi u vreicu uz uzorak tla.

Slika 29. Iden kacijske kar ce za oznaivanje uzoraka

Pri tome moramo vodi rauna o sljedeem:1. unutarnja kar ca mora bi vodootporna ili ne smije bi u izravnom dodiru s

tlom (postavljena izme u vanjskoga i unutarnjega sloja vieslojne vreice iliumotana u dodatnu prozirnu vreicu)

2. pri popunjavanju iden kacijskih kar ca moramo upotrijebi permanentni omaster ili gra tnu olovku kako se slova i brojevi ne bi razlili ili obrisali i po-

stali neitki3. vanjska bi iden kacijska kar ca trebala bi o snuta ili ispisana na vreici jer

privrivanje nije dovoljno sigurno (u tom sluaju na vreici obvezno morabi napisan broj uzorka).

Svaka serija uzoraka koja se alje u laboratorij mora sadrava i zapisnik s popisomuzoraka. Ako serija sadri vie ku ja ili kontejnera s uzorcima, popis uzoraka mora bi u svakoj ku ji.

Zapisnik sadri:

1. popis uzoraka2. skicu (ili kartu) terena s prikazom uzorkovanja.



40/58

39


Popis uzoraka sadri sljedee podatke za svaki uzorak (slika 30.):1. broj uzorka

2. oznaka ili ime parcele (naziv parcele, k.. i k.o i/ili ARKOD)3. vlasnik povrine (ime prezime, adresa, telefon, e-adresa)4. dubina uzimanja uzorka5. predusjev6. prethodna gnojidba (ako je poznata)7. planirani usjev ili nasad8. zah jevana vrsta analize i preporuke9. datum i ime osobe koja je uzela uzorak tla.

Skica terena s prikazom uzorkovanja nije nuna, ali je sigurno vrlo korisna jer donosiitav niz dopunskih informacija. Naravno, skica terena gotovo uope nema znaenjaza samu analizu tla, ali je vrlo znaajna za intepretaciju rezultata, a posebice za pre-poruke gnojidbe. Skica terena sadri konture rubova parcele, oznaku strana svijeta,dimenzije parcele, shemu uzimanja uzoraka (brojevi uzoraka), te opis reljefa (nagib,depresija, uzvisina, kanal, put i slino).


41/58

40

Slika 30. Popis uzoraka tla



42/58

41

2.7. Pakiranje uzoraka i slanjeu laboratorij

Uzorci za agrokemijske analize tla u svrhu kontrole plodnos i izrada gnojidbenih pre-poruka spakirane su u svoju vreicu s unutranjom i vanjskom iden kacijskom kar -com. Vreice s uzorcima slau se u kartonske ku je ili druge spremnike pogodne zadostavu u laboratorij.

Ako ku ja nije popunjena vreicama s uzorcima, treba ju dopuni laganim inertnimmaterijalima da se izbjegne klizanje, prevrtanje i oteivanje uzoraka. U ku ju je ob-vezno poloi listu uzoraka s oznakama (brojem) svih uzoraka koji su u ku ji. Tako er,u ku ju treba priloi i popunjeni obrazac zah jevanih podataka ako je uzorkovanje i

analiza dio nekoga posebnog programa, projekta ili zahtjeva zaiju su realizaciju takviobrasci nuni.

2.8. Posebni postupciuzorkovanja

U posebnim proizvodnim uvje ma ponekad su potrebne dopunske ak vnos ili pro-mijenjeni naini uzorkovanja tla. Ako je uzorak dostavljen u laboratorij sa zahtjevomza izradu gnojidbene preporuke, znaajni su i naini aplikacije gnojiva u prethodnimvegetacijama, tako da posebnom proizvodnom situacijom moemo ozna i slijedee:

1. reducirana obrada tla ili uzgoj bez obrade tla (no- ll)2. gnojidba u trake.

Reducirana obrada tla, a posebice no- ll agrotehnika rezul raju dopunskim zakise-ljavanjem povrinskoga sloja tla i znaajnom razlikom pH vrijednos na dubini 5-10cm i 20-30 cm. Posljedica je reducirane obrade i slojevita akumulacija hraniva, posebi-ce fosfora, kojega u povrinskom sloju do 5 cm moe bi i 4 puta vie nego na dubini

10-15 ili 15-25 cm. Prema tome, uputno je posebno uzorkova i analizira dva dijelaoraninoga sloja tla:1. povrinski sloj 0-5 (10) cm2. oranini sloj 5 (10) 30 cm.

Gnojidba u trake u prethodnim vegetacijama rezul rat e horizontalnim razlikama, tetreba obra pozornost na ravnomjernu zastupljenost pojedinanih uzoraka iz gno- jenih traka i iz negnojenih razmaka izme u traka (npr. 2 uzorka izvan trake i 3 uzorkaunutar gnojidbene trake).

Pozornost moramo posve i posebnim karakteris kama proizvodnih povrina bezobzira jesu li one privremenoga ili trajnog karaktera. Pojedine dijelove proizvodnih



43/58

42

povrina ne treba uzorkova (na njima ne uzima pojedinane uzorke) ili ih uzorkova- kao poseban dio kojie ima svoj prosjeni uzorak:

1. razore, naore i uvra ne2. zonu 20-ak metara uz kanale, ceste, lenije, ivice, ograde3. podru ja gdje se okupljaju goveda, ovce, svinje4. slabo drenirane male povrine na proizvodnim tablama5. povrine koje su gnojene ili kalciziranu jekom manje od 60 dana.

2.9. Vrijeme uzorkovanja

Teorijski je uzorkovanje za analizu tla mogue jekom cijele godine, ali ipak uzorkova-nje ne treba nikako provodi u ovim sluajevima:

1. nakon kalcizacije, mineralne ili organske gnojidbe ako nije proteklo najmanje60 dana

2. kada je tlo presuho, prezbijeno i svojim stanjem znatno oteava ili ak meha-niki onemoguuje uzorkovanje

3. kada je tlo prevlano, tj. saturirano vodom, blatno i ljepljivo tako da je otea-no i kretanje po povrini i rukovanje priborom za uzorkovanje.

Tlo je op malno uzorkova kada je op malne vlanos , tj. kada je pogodno za obra-du. Najpogodnije je vrijeme uzorkovanja tla nakon etve ili berbe pa do pripreme tlaza novi usjev, tj. u razdoblju kada je tlo slobodno. Me u m, tlo se esto analizira i jekom vegetacije, odnosno u razlii m stadijima razvoja usjeva, kada elimo utvrdi

potrebu za prihranom ili korekcijom gnojidbe.

Budui da rezulta analize tla mogu bi razlii u sluaju proljetnoga, ljetnog ili jesen-skog uzorkovanja i ako je u svim sluajevima povrina bez usjeva i nije gnojena, to jenajpovoljnije kon nuirano uzorkovanje i analizu na odre enoj povrini uvijek obava-lja u priblino isto doba godine, a svakih 3-5 godina radi izrade bilance hraniva i kon-trole plodnos tla. U naim je agroekolokim uvjema najee uzorkovanje povrinanakon skidanja ozimina, tj. strnih itarica i uljane repice. To je razdoblje pogodno jerdo pripreme tla i gnojidbe za sljedei usjev u plodoredu ima dosta vremena. Drugorazdoblje intenzivnoga uzorkovanja tla jest nakon skidanja okopavina (kukuruza, sun-cokreta, eerne repe, soje) kada je manje raspoloivoga vremena, ali je tlo povoljnije

vlanos za uzorkovanje.



44/58

43


3.1. Uzorkovanje ratarskih usjeva tijekomvegetacijeKemijska analiza biljaka uzorkovanih jekom vegetacije ukazuje na status hraniva,odnosno na opskrbljenost biljaka pojedinim elementom u odre enoj fenolokoj fazikada je provedeno uzimanje uzoraka. Rezulta analize cijele biljke ili odre enoga listapokazuju trenutanu koncentraciju elemenata u biljci, a usvojena koliina elemenataodraz je prethodne raspoloivos hraniva u tlu i posebnos biljne vrste i/ili kul vara.

Uzorkovanje strnih itarica jekom vegetacijeStrne itarice imaju dugo razdoblje vegetacije koje moe potraja i 270 dana uz spe-ci an vegeta vni razvitak, te je potrebno osigura dovoljne koliine pristupanogamineralnog duika jekom najveega dijela vegetacije. Budui da je duik vrlo mobi-lan u tlu, nije mogua primjena na zalihu, te je duik potrebno aplicira u vie navrata,odnosno u osnovnoj gnojidbi i dvije (ili ponekad tri) prihrane, ovisno o stanju usjevai zalihi hraniva u tlu. Teorijski je pogodno vrijeme uzorkovanja penice bilo koje vrije-me jekom vegetacije kada elimo provjer status ishranjenos usjeva. Me u m,kri na razdoblja ishranjenos penice i njezine potrebe za duikom te agrotehnikapraksa rezul rali su praksom gnojidbe penice jekom vegetacije s dvije (vrlo rijetko

Krunoslav Karali,Brigita Popovi

3. UZORKOVANJEUSJEVA I POVRA


45/58

44

tri) prihrane. Potreba u prihranama usjeva jekom vegetacije utvr uje se pomou trido e ri vrijednos :

1. koliina raspoloivoga hraniva u sloju tla odre ene dubine2. status ishranjenos usjeva u trenutku prihranjivanja3. procijenjena potreba usjeva do kraja vegetacije ili do slijedee prihrane i4. procijenjena mobilizacija hraniva iz organskih rezervi tla.

Prvu je prihranu potrebno provodi u trenutku kada zapoinje meristemska ak vnostumnoavanja organa, to se poklapa s fenolokom fazom busanja. Prva je prihranavana za sve ozime itarice jer se u II. i III. etapi razvoja izduuje i segmenra buduiklas. Ona utjee na koncentraciju kloro la u listu (boja usjeva), intenzivniju fotosinte-zu i na bri rast biljaka u vlatanju.

Radi utvr ivanja ishranjenos biljke duikom u fenofazi busanja potrebno je prije prveprihrane uze uzorak cijele biljke. Za provedbu agrokemijskih analiza nuno je uzorko-va minimalno 50-60 cijelih biljaka s korijenom dijagonalno po proizvodnoj povrinikako bi prikupili dovoljnu masu svjee biljne tvari za agrokemijske analize. Uzorak jepotrebno o is od tla (odstrani korijen) i stavi u plas nu vreicu te naves vrstui naziv sorte, podatke o proizvodnoj povrini i datum uzorkovanja.

Slika 31. Ozima penica u busanju Slika 32. Uzorkovanje penice u busanju

Drugu prihranu provodimo u trenutku zametanja klasia (IV. etapa razvoja), to na-stupa poetkom vlatanja. Taj trenutak odre uje se iskljuivo na temelju stanja razvojapenice, odnosno kad se zametak klasa primjetno odvoji odvora busanja (oko 2 cm).

Prije duge prihrane potrebno je uze uzorak cijele biljke te uzorkova minimalno50-60 cijelih biljaka s korijenom dijagonalno po proizvodnoj povrini, to predstavlja

3. Uzorkovanje usjeva i povr a


46/58

45


odgovarajuu masu svjee biljne tvari za agrokemijske analize. Uzorak je potrebnoois od tla (odstrani korijen) i stavi u plas nu vreicu te naves vrstu i naziv

sorte, podatke o proizvodnoj povrini, datum uzorkovanja.

Slika 33. Penica poetkom vlatanja Slika 34. Uzorci penice u vlatanju


47/58

46

Trea prihrana N vrlo se rijetko provodi jer prihrana u oplodnji ima slabo znaenje zavisinu prinosa, aliesto utje e na porast hektolitarske mase i veu koncentraciju N uzrnu. Ipak, prije moebitne tree prihrane duikom uzorkujemo prvi list ispod klasa,tzv. list zastaviar, budui da je koncentracija N u zastaviaru pokazatelj stanja ishra-njenos biljke. Nuno je uzorkova minimalno 40-50 listova dijagonalno po proizvod-noj povrini te uzorke lista zastaviara stavi u plas nu vreicu i naves vrstu i nazivsorte, podatke o proizvodnoj povrini, datum uzorkovanja. Me u m, rijetko emo sena temelju koncentracije N u listu zastaviaru odlui na treu prihranu penice.

Uzorkovanje kukuruza jekom vegetacije

Potreba za prihranom kukuruza javlja se u ranim fazama razvitka te kasnije jekom

vegetacije ako se na usjevu uoe speci ni simptomi nedostatka hraniva.Iako se prilikom uzgoja kukuruza vei dio hraniva aplicira predsjetveno ili startno,primjena duinih gnojiva povoljnija je to je vremenski blia ziolokim potrebamakukuruza. Prihranu kukuruza potrebno je proves u ranim fazama razvitka, a primje-na duinih gnojiva u redove ili trake moe povea uinkovitost dodanoga duika.Prihrana se najee provodi prilikom me uredne kul vacije usjeva kukuruza.

Za procjenu potrebne koliine N u prihrani kukuruza potrebno je obavi uzorkovanjei analizu biljke kukuruza u fenolokoj fazi 3-5 listova. Za analizu lista uzorkujemo 15-25 cijelih biljaka dijagonalno po proizvodnoj povrini. Prikupljene uzorke potebno jestavi u papirnatu vreicu te naves podatke o nazivu hibrida, proizvodnoj povrini idatumu uzorkovanja.

Slika 35. Biljke kukuruza u fenolokoj fazi 3-5 listova



48/58

47

Drugo razdoblje provjere statusa ishranjenos kukuruza uz moebitnu prihranu obav-ljamo u fenolokoj fazi 7-9 listova kada uzorkujemo 15-25 cijelih biljaka dijagonalnopo proizvodnoj povrini. Uzorke kukuruza stavljamo u papirnatu vreicu na kojoj jepotrebno naves podatke o nazivu uzorkovanoga hibrida, proizvodnoj povrini, datu-mu uzorkovanja.

Uzorke cijelih biljaka mogue je uzima od trenutka nicanja do fenoloke faze metli-anja, a nakon metlianja potrebno je uzorkova samo list ispod klipa. Ako se jekomvegetacije na usjevu kukuruza pojave simptomi nedostatka hraniva, potrebno je je-kom svilanja kukuruza za agrokemijske analize uzorkova prvi list ispod klipa na 15-25 sluajno odabranih biljaka. Uzorke lista treba stavi u papirnatu vreicu i oznai navo enjem naziva hibrida, podataka o proizvodnoj povrini i datuma uzorkovanja.

Slika 36. Uzimanje uzoraka lista kukuruza u svilanju

Uzorkovanje soje jekom vegetacije

Kemijskom analizom ukupne nadzemne mase biljne tvari mogue je utvrdi koliinumakroelemenata te mikroelemenata koje je biljka usvojila do trenutka uzorkovanja.Odgovarajui trenutak za procjenu ishranjenos soje, odnosno za uzimanje uzorka

biljne tvari jest pojava prvih cvjetova na poetku fenofaze cvatnje. Potrebno je uzor-kova potpuno razvijeni vrni trolist bez peteljki s 30 35 biljaka.



49/58

48

Uzorkovanje e erne repe jekom vegetacije

Za utvr ivanja statusa ishranjenos eerne repe jekom vegetacije potrebno je uze uzorak lista zajedno s peteljkama iz reda biljaka unutar 10 dunih metara. Za analizukoncentracije duika moe se koris uzorak cijelog lista ili samo petaljka budui dase u peteljkama akumulira nitratni oblik duika. Uzorkovanje lisne mase jekom ve-getacije eerne repe radi provjere koncentracija nitrata ili ukupnoga duika u listuteorijski je mogue od fenofaze e ri lista pa sve do zriobe.

Slika 37. Vrni trolist soje

3.2. Uzorkovanje ratarskih usjevau etvi

Laboratorijska analiza biljaka uzorkovanih u etvi znaajan je alat za utvr ivanje utje-caja statusa ishranjenos biljke na ostvareni prinos i kvalitetu. Uporabom koncentra-cije hraniva i mase analiziranoga dijela biljke, lako moemo izrauna koliko je hranivaizneseno iz tla ostvarenim prirodom. Budui da se koncentracije hraniva razlikuju upojedinim organima biljaka, i jekom vegetacije, a i pri etvi, posebno se uzorkuju ianaliziraju dijelovi biljke kojiine poljoprivredni prinos (zrno itarica i uljarica ili ko-



50/58

49

rijen eerne repe), a posebno organi koji ine ostatak biolokoga priroda (slama ilistovi, stabljike i listovi, kukuruzovina ili glave korijena s listovima). Prikupljanjem ianalizom navedenih dijelova biljke moemo izrauna ODNOENJE hraniva s poljopri-vrednih povrina (koliina hraniva u masi poljoprivrednoga prinosa) i ukupno IZNOE-NJE hraniva biolokim prinosom. Obje su vrijednos znaajne kod utvr ivanja ukupneBILANCE hraniva u poljoprivrednim proizvodnjama.

Za utvr ivanje bilance hraniva moramo raspolaga sljedeim podatcima:1. ukupna masa poljoprivrednoga prinosa (npr. zrna) u kg/ha2. koncentracija hraniva (npr. N) u zrnu u g/kg3. ukupna masa ostatka nadzemnoga biolokog priroda (npr. slama s listovima i

dijelovima klasa) u kg/ha4. koncentracija hraniva (npr. N) u uzorku slame u g/kg5. koliina nadzemnoga ostatka koja je nakon etve odnesena s polja te koli ina

slame koja je nakon etve zaorana.

Uzorkovanje strnih itarica u etvi

Uzimanje uzoraka strnih itarica u etvi obuhvaa razliite naina uzorkovanja u svrhuutvr ivanja prinosa i priroda po jedinici povrine, komponen prinosa i agronomskihsvojstava te koncentracije hraniva u zrnu i vegeta vnim dijelovima.

Najprecizniji nain utvr ivanja prinosa jest stvarna etva (ili berba) kombajnom uzodvage mase zrna (ili korijena) ponjevenog (ubranog) s odre ene povrine. Sve suostale metode alterna vne i uglavnom rezul raju odre enim odstupanjme od re-alnih proizvodnih prinosa. Za utvr ivanje prinosa, priroda, etvenoga indeksa i zausporedbu razlii h sorta ili sustava proizvodnje dovoljno preciznim i praknim po-kazala se metoda rune etve nadzemne mase metodom kvadrata. etva se provodipomou metalnoga kvadrata povrine 1 m2 ili 0,5 m2. Metalni je kvadrat potrebnopoloi na dio usjeva strnih itarica prosjene bujnos te karama ili srpom pokosi sve biljke unutar metalnoga kvadrata. Uzorke nadzemne mase potrebno je stavi uvreu od natron papira i oznai navo enjem naziva sorte, podataka o proizvodnojpovrini i datuma uzorkovanja. U navedenom se uzorku odvagama utvr uje ukupanbioloki prirod, a nakon vridbe i prinos zrna. Iz te dvije vrijednos izraunava seetveni indeks, tj. udio prinosa zrna u ukupnom biolokom prirodu nadzemne mase.Vrlo lako i tono mogu se razdvoji uzorci pojedinih dijelova biljke penice za agro-kemijsku analizu.

Za odre ivanje komponenata prinosa dovoljno je dijagonalno po povrini uzorkova 20 prosjenih biljaka. Uzorke biljaka stavljamo u papirnatu vreicu te navodimo nazivsorte, podatke o zemljinoj povrini i datum uzimanja uzoraka.



51/58

50

Slika 38. Uzorkovanje u etvi pokusa penice

Analizom komponenata prinosa utvr ujemo:1. broj vla (klasova) po jedinici povrine2. broj zrna po vla3. masu 1000 zrna.

Navedeni su podatci dostatni za izraun prinosa zrna u kg/ha, a odstupanje od prino-

sa utvr enoga etvom posljedica je nehomogenos usjeva u proizvodnim uvje mai nepreciznos ili nedosljednos pri izboru i uzorkovanju prosjenih biljaka penice.

Pored navedenih komponenata, status usjeva esto opisujemo i agronomskim svoj-stvima:

1. duina vla2. duina klasa3. masa vla4. masa klasa5. broj fer lnih klasia6. broj sterilnih klasia7. masa zrna8. masa slame9. etveni indeks.

Uzorkovanje ostalih usjeva u etvi

Uzorkovanje u etvi drugih ratarskih usjeva provodimo na vrlo slian nain, bilo uzor-kovanjem u stvarnoj etvi kombajnom ili izborom odre enoga broja biljaka ili odre- ene povrine.



52/58

51

Kod kukuruza mjerimo prirod, prinos i etveni indeks runom berbom klipova kukuru-za u 2-4 reda na 10-20 dunih metara te odsjecanjem i vaganjem mase kukuruzovine.

Uzorkovanje soje u etvi provodimo koenjem biljaka unutare ri reda karama uduini od 5 do10 m radi uzorkovanja biljaka s povrine od 5 do10 m2.

Kod eerne repe uzorkujemo biljke unutar reda u duini 10 20 m. Pri tome ru novadimo korijen eerne repe te noem odvajamo glave repe s listom od korijena.

Slika 39. Uzimanje uzoraka eerne repe Slika 40. Odvajanje glave s listom

3.3. Uzorkovanje povraKomercijalna je proizvodnja povra najintenzivniji segment poljoprivredne proizvod-nje s vrlo visokim zahtjevima prema tlu i hranivima. Proizvodnju povra odre ujusljedee znaajke:

1. rast povra vrlo je intenzivan i zah jeva kon nuiranu opskrbu hranivima i vo-dom

2. esto je ciklus od sadnje do berbe vrlo kratak (2-3 mjeseca)3. berba povra najea je u vrijeme rane zrelos (za razliku od ratarskih usjeva)4. prinos i kvaliteta povra znaajno ovise o brzom kon nuiranom rastu5. sustavi proizvodnje povra mogu bi vrlo razlii i presudno utjeca na visinu

ciljnoga prinosa i6. ciljni prinosi u proizvodnji povra vrlo su visoki, te je za njihovo ostvarivanje

potrebna velika koliina raspoloivih hraniva.

Usvajanje hraniva jekom intenzivnoga vegetacijskog ciklusa povra znaajno je breu odnosu na usvajanje hraniva kod veine ratarskih i ostalih kultura. Zato bilanciranjehraniva u proizvodnji povra ima izravan utjecaj na njegovu vrijednost. Vanu ulogu



53/58

52

pri tome ima sustav uzorkovanja koji uzima u obzir dinamiku usvajanja hraniva i me-tabolizam biljke.

Uzorkovanje povra jekom vegetacijeOdabir odgovarajuega trenutka uzorkovanja kljuan je za kvalitetnu proizvodnju po-vra. Biljke je potrebno analizira u razlii m fazama rasta, a ovisno o vrs povraop malno razdoblje uzorkovanja moe bi :

1. rani porast2. sredina vegetacije3. kraj vegetacije (prije berbe).

U povrtlarskoj proizvodnji uobiajeno je uzorkova list kao pokazatelj ishranjenos biljke makroelemen ma i mikroelemen ma do trenutka uzorkovanja ili eventualno

kada su uoeni simpotmi de cita mineralne ishrane. Openito moemo re i da je pri-likom uzorkovanja potrebno prikupi 25-30 potpuno razvijenih listova priemu trebavodi rauna o sljedeem:

1. ne uzorkova najmla e i najstarije lie2. ne uzorkova odumrlo ili bolesno lie3. ne uzorkova lie oteeno od strane teto ina i4. ne uzorkova lie pod utjecajem stresa uslijed temperature ili vlage.

Ukupna masa svjee tvari lista treba iznosi minimalno 50 g. Uzorak je potrebno po-hrani u papirnatu vreicu i otpremi u laboratorij na analizu koncentracije makroe-lemenata i mikroelemenata: duik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, eljezo, mangan, cink,bakar, bor te potencijalno toksinih tekih metala kao to su olovo i kadmij. Na vreici je potrebno naves podatke o vrs uzorkovanoga povra, fazi rasta i datumu uzorko-vanja. Plas ne vreice nisu pogodne za spremanje uzoraka zbog brzoga propadanjabiljnoga tkiva!

Uzorkovanje korjenastoga povr a

Mrkva

Radi utvr ivanja koliine hraniva u mrkvi potrebno je obavi uzorkovanje 60 dana na-kon sjetve. Za potrebe agrokemijskih analiza uzorkujemo posljednji potpuno razvijenilist.

Rotkvica, cikla

Uzorkovanje obavljamo sredinom vegetacije, 9 tjedana nakon sjetve. Za potrebeagrokemijskih analiza uzorkujemo posljednji potpuno razvijeni list.



54/58

53

Krumpir

Uzorkovanje obavljamo poetkom cvatnje, te uzorkujemo etvr list s peteljkom odvrha stabljike.

Uzorkovanje lisnatoga povr a

Kupus

Radi utvr ivanja statusa hraniva kod kupusa uzorkovanje obavljamo 8 tjedana nakonsadnje presadnica. Pri tome uzorkujemo gornji list koji omata glavu kupusa.

Salata

Salatu je potrebno uzorkova u trenutku kada glavica dos gla polovinu pune veliine.Uzorkuje se posljednji razvijeni list koji omata glavicu salate.

pinat

pinat uzorkujemo za potrebe agrokemijskih analiza, 30 dana nakon sjetve priemuuzimamo posljednji potpuno razvijeni list.

Uzorkovanje plodovitoga povr a

Krastavac uzgoj u za enim prostorima

Za potrebe analize koncentracije hraniva u biljnom materijalu potrebno je uzima dobro razvijene listove. Najee je to tre i ilietvr list od vrha stabljike. Za svakiuzorak potrebno je uze 8-10 listova. U svrhu praenja dinamike ishranjenos biljkekrastavca uzorkovanje je potrebnoini ee, najbolje svakih 7-10 dana, poevi mi-nimalno 2-3 tjedna prije cvatnje.

Krastavac uzgoj na otvorenom

Za potrebe analize koncentracije hraniva u biljnom materijalu potrebno je uze uzor-ke potpuno razvijenih listova, obino se radi o etvrtom ili petom listu od vrha sta-bljike. Za jedan prosjean uzorak potrebno je sakupi 15-20 listova. Prvo uzorkovanjepotrebno je obavi najmanje 2-3 tjedna prije cvatnje te nastavi uzima uzorke sva-kih 14 dana jekom proizvodnoga ciklusa.

Raj ica u za enim prostorima

Rajicu jekom veega dijela godine uzgajamo u za enim prostorima, od ranogaproljea do kasne jeseni. Prinosi ploda veliki su te je zbog ogranienoga prostora uz-goja (mali razmaci sadnje) posebnu pozornost potrebno posve planiranju gnojidbe.



55/58

54

Kao biljni materijal uzimaju se zdravi, dobro razvijeni listovi, obino etvr ili pe listod vrha stabljike. Ako na liu ima zaostataka za tnih sredstava, listove je potrebnoopra pod mlazom vode te potom listove stavi na suenje. Radi praenja potrebeza hranivima, uzorke je potrebno uzima svakih 7-10 dana te na osnovi podatakaanalize proves korekciju gnojidbe. Prvo uzorkovanje mora bi provedeno najkasnije2 tjedna prije cvatnje.

Paprika

Za potrebe analize biljnoga materijala uzimaju se zdravi, dobro razvijeni listovi. Kolii-na hraniva u tkivima paprike znaajno se mijenja u pojedinim fazama razvoja. Uzorcilisnoga materijala uzimaju se u vie navrata. Posebno su vani uzorci neposredno prije

cvatnje i u vrijeme otvaranja prvih cvjetova.Vano je naglasi da je za uzorkovanje prilino kasno u trenutku kada su jasno vidljivisimptomi de cita! Stoga je cilj uzorkovanja povra monitoring i odre ivanje statusahraniva u biljci radi pravovremene korekcije poremeaja mineralne ishrane prije utje-caja na pad kakvoe i pad prinosa.

Opa literaturaAZO - Agencija za zatu okolia (2006). Prirunik za trajno motrenje tala Hrvatske.Carter, M. R., Gregorich, E. R. (2006.): Soil sampling and methods of Analysis. Cana-

dian Society of Soil Science. CRC Press, Taylor & Francis Group.

Dravni zavod za sta s ku: (2003.): Popis poljoprivrede 2003.

European Council (1991.): Nitrates Direcve. Council Direcve 91/676/EEC of 12 De-cember 1991 concerning the protec on of waters against pollu on caused bynitrates from agricultural sources as amended by Regula ons 1882/2003/EC and

1137/2008/EC.European Council (2000.): Okvirna direkva o vodama 2000/60/EZ. Odredbe ove Di-

rek ve prenijete su u Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11 i 56/13).

Richard B. Ferguson, Gary W. Hergert, Charles A. Shapiro and Charles S. Wortmann(2007.): Guidelines for Soil Sampling. University of Nebraska Lincoln Extension.Lincoln. SAD.

Hrvatski Sabor (2009.): Zakon o vodama (NN 153/09)

ISO/FDIS (2002.): Soil quality - Sampling - Part 1: Guidance on the design of samplingprogrammes. ISO/FDIS 10381-1:2002(E).



56/58

55


ISO/FDIS (2002.): Soil quality - Sampling - Part 4: Guidance on the pprocedure for inve-s ga on of natural, near-natural and cul vated sites. ISO/FDIS 10381-4:2002(E).

Ivezi, V. (2011.): Trace metal availability in soils under diff erent land uses of the Da-nube basin in Croa a. Doktorski rad. Norvegian University of Life Sciences. s,Norway.

Joint Research Centre (2013.); European Soil Portal Soil Data and InformaonSystems (h p://eusoils.jrc.ec.europa.eu/som/som.cfm)

Mason, B. J. (1992.): Preparaon of soil sampling protocols: Sampling techniques andstrategies. Environmental monitoring systems laboratory offi ce of research anddevelopment U.S. environmental protec on agency, Las Vegas, Nevada. SAD

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvojna (2008.): Pravilnik o dobrojpojoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva (NN 56/08)

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvojna (2009.): Naela dobre poljo-privredne prakse.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvojna (2010.): Pravilnik o metodo-logiji za praenje stanja poljoprivrednog zemljita (NN 60/10).


57/58

56

Ministarstvi poljoprivrede (2013.): Tehnoloke upute za integriranu proizvodnju po-vra za 2013. godinu.

Ministarstvi poljoprivrede (2013.): Tehnoloke upute za integriranu proizvodnju ratar-skih kultura za 2013. godinu.

Pernar, N., Baki, D., Perkovi, I. (2013.): Terenska i laboratorijska istraivanja tla.Prirunik za uzorkovanje i analizu. umarski fakultet Zagreb.

Stolbovoy, V., Montanarella, L., Filippi, N., Jones, A., Gallego, J., Grassi, G. (2007.): Soilsampling protocol to cer fy the changes of organic carbon stock in mineral soil ofthe European Union. European Commission. Joint Research Centre. EUR 21576EN/2.

kori, A. (1977.): Tla Slavonije i Baranje. Posebna izdanja, knjiga 1. Projektni savjetpedoloke karte SR Hrvatske. Zagreb.

kori, A. (1982.): Prakkum iz pedologije, Fakultet polljoprivrednih znanos Sveui-lita u Zagrebu, Zagreb.

kori, A. (1990.): Postanak, razvoj i sistemaka tla, Fakultet polljoprivrednih znanos Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.

kori A. (1991): Sastav i svojstva tla., Fakultet polljoprivrednih znanos Sveuilita u

Zagrebu, Zagreb.Vidaek, ., Bogunovi, M., Bensa, A. (2004.): Aktualno stanje zate tla u Hrvatskoj.

Gazophylacium Vol. 9, 3/4, pp: 95-107

Vukadninovi, V., Lonari, Z, (1998.): Ishrana bilja. Poljoprivredni fakultet u Osijeku.Osijek, Hrvatska.

Internet stranice:

http://www.inspection.gc.ca/food/fresh-fruits-and-vegetables/food-safety/sam-

pling-fresh-fruit-and-vegetables/engh p://hubcap.clemson.edu

h p://www.dairyone.com

h p://ianrpubs.unl.edu/pages/publica onD.jsp?publica onId=831

h p://eusoils.jrc.ec.europa.eu/som/som.cfm


58/58

Europsku uniju ini 28 zemalja lanica koje su odlu ile postupnopoveziva svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedni ki su, jekom

razdoblja proirenja u trajanju vie od 50 godina, izgradile zonustabilnos , demokracije i odrivog razvoja, zadravaju i pritomkulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unijaposve ena je dijeljenju svojih pos gnu a i svojih vrijednos sazemljama i narodima izvan svojih granica.

Documents

02 Uzorkovanje Tla i Biljke Za Agrokemijske i Pedoloske Analize