Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA: REKONSTRUKCIJA KOMUNALNIH VEZOVA U LUCI OTVORENOJ ZA JAVNI PROMET TRGET
LUČKA UPRAVA RABAC
021- 2018
EELABORAT
NARU
ČIT
ELJ
IZRAD
E: L
UČKA U
PRAVA R
ABAC
RO
VIN
J 20
18
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA: REKONSTRUKCIJA KOMUNALNIH VEZOVA U LUCI OTVORENOJ ZA JAVNI PROMET TRGET
Nositeljzahvata: LUČKAUPRAVARABACIzvršitelj: STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj
VODITELJSTRUČNIHPOSLOVA:MarkoSošić,univ.spec.prosp.arch
Zaposleni stručnjaci:
Dr.sc.LidoSošić,ka
SanjaBibulić,mag.ing.prosp.arh.
Ostali suradnici:
AndrejaBenčić,mag.ing.prosp.arh.,zaposlenuKAPPOd.o.o.
DunjaDukić,mag.ing.prosp.arh.,zaposlenauKAPPOd.o.o.
STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj
Direktor:MarkoSošić,univ.spec.prosp.arch
Rovinj,rujan2018.
DunjaDukić,mag.ing.prosp.arh.,zaposlenauKAPPOd.o.o.
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
1.PODACIONOSITELJUZAHVATA _____________________________________________________________5
1.1.NOSITELJZAHVATA _____________________________________________________________________5
2.PODACIOZAHVATUIOPISOBILJEŽJAZAHVATA _______________________________________________6
2.1.TOČANNAZIVZAHVATASOBZIROMNAPOPISEZAHVATAIZUREDBE _____________________________6
2.2.OPISZAHVATA _________________________________________________________________________6
2.3.VARIJANTNARJEŠENJA _________________________________________________________________12
2.4.OPISVRSTA I KOLIČINATVARIKOJEULAZEU TEHNOLOŠKI PROCES IOSTAJUNAKON TEHNOLOŠKOGPROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ _____________________________________________________________14
2.5.POPISDRUGIHAKTIVNOSTIKOJEMOGUBITIPOTREBNEZAREALIZACIJUZAHVATA ________________14
3.PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA _______________________________________________18
3.1.NAZIVJEDINICEREGIONALNEILOKALNESAMOUPRAVETENAZIVKATASTARSKEOPĆINE ____________18
3.2.PODACIIZPROSTORNOPLANSKEDOKUMENTACIJA __________________________________________20
3.2.1.PROSTORNIPLANISTARSKEŽUPANIJE(SL.NOVINEBR.2/02,1/05,4/05,14/05-PROČIŠĆENITEKST,10/08,07/10,16/11-PROČIŠĆENITEKST,13/12,09/16,14/16-PROČIŠĆENITEKST) ________________20
3.2.2.PROSTORNIPLANUREĐENJAOPĆINERAŠA(„SLUŽBENENOVINEOPĆINERAŠA“-PROČIŠĆENITEKST;12/11,06/16) ___________________________________________________________________________21
3.3.OPISLOKACIJE _______________________________________________________________________26
3.3.1.OPISAKVATORIJA ___________________________________________________________________28
3.3.2.GEOLOŠKAOSNOVA __________________________________________________________________29
3.3.3.VJETROVALNAKLIMA _________________________________________________________________29
3.3.4.METEOROLOŠKEZNAČAJKE ____________________________________________________________33
3.3.5.KLIMATSKEPROMJENE ________________________________________________________________35
3.3.6.KAKVOĆAMORA _____________________________________________________________________38
3.3.7.VODNATIJELANAPODRUČJUOBUHVATA _________________________________________________40
3.3.8.STANIŠTA __________________________________________________________________________47
3.3.9.ZAŠTIĆENAPODRUČJA ________________________________________________________________48
3.3.10.EKOLOŠKAMREŽANATURA2000 ______________________________________________________48
3.3.11.SEIZMOLOŠKEKARAKTERISTIKE _______________________________________________________52
3.3.12.KVALITETAZRAKA __________________________________________________________________52
3.3.13.KULTURNO-POVIJESNABAŠTINA ______________________________________________________54
3.4.ODNOSZAHVATAPREMAPOSTOJEĆIMIPLANIRANIMZAHVATIMA _______________________________54
4.OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ _____________________________________56
4.1.UTJECAJNAKAKVOĆUMORSKEVODE _____________________________________________________58
4.2.UTJECAJNASTANIŠTAIBIORAZNOLIKOSTPODMORJA ________________________________________60
4.3.UTJECAJNAVIZUALNEKVALITETE ________________________________________________________62
4.4.UTJECAJNAZRAK _____________________________________________________________________62
4.5.UTJECAJNAVODNATIJELA ______________________________________________________________63
4.6.UTJECAJZAHVATANAKLIMATSKEPROMJENE _______________________________________________63
4.7.UTJECAJKLIMATSKIHPROMJENANAZAHVAT _______________________________________________64
4.8.UTJECAJOPTEREĆENJANAOKOLIŠ,OTPAD _________________________________________________66
4.9.UTJECAJOPTEREĆENJANAOKOLIŠ,BUKA __________________________________________________67
4.10.UTJECAJNASTANOVNIŠTVO ____________________________________________________________68
4.11.MOGUĆIUTJECAJIUSLUČAJUAKCIDENTNIHSITUACIJA _____________________________________68
SADRŽAJ
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
4.12.VJEROJATNOSTMOGUĆIHPREKOGRANIČNIHUTJECAJA ______________________________________69
4.13.OBILJEŽJAUTJECAJA __________________________________________________________________69
5.PRIJEDLOGMJERAZAŠTITEOKOLIŠAIPRAĆENJESTANJAOKOLIŠA _______________________________71
5.1.MJEREZAŠTITEOKOLIŠA _______________________________________________________________71
5.2.PROGRAMPRAĆENJASTANJAOKOLIŠA ____________________________________________________71
5.3.PRIJEDLOGOCJENEPRIHVATLJIVOSTIZAHVATAZAOKOLIŠ ____________________________________71
6. IZVORI PODATAKA ______________________________________________________________________72
6.1.POPISLITERATURE ____________________________________________________________________72
6.2.ELEKTRONIČKIIZVORI _________________________________________________________________72
6.3.PROSTORNOPLANSKADOKUMENTACIJA ___________________________________________________73
7.POPISPROPISA ________________________________________________________________________74
8.PRILOZI ______________________________________________________________________________75
8.1.SUGLASNOSTZAOBAVLJANJEPOSLOVASTRUČNEPRIPREMEIIZRADESTUDIJAUTJECAJANAOKOLIŠ _75
POD
ACI
O N
OSIT
ELJU
ZAH
VATA
• S
TRAN
A 5
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
1.1. NOSITELJ ZAHVATA
Nositeljzahvata:LUČKAUPRAVARABAC
Sjedište:ObalaM.Titabb,52221Rabac
Imeodgovorneosobe:AntonelaMohorovićKožuh,d.ing.pomorskogprometa
tel:+38552872160
e-mail:[email protected]
1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA
PODACIOZAHVATUIOPISOBILJEŽJAZAHVATA•STRANA6
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
2.1. TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPISE ZAHVATA IZ UREDBE
Nositeljzahvata,LučkaupravaRabacplaniraizvanrednu rekonstrukciju komunalnih vezova u luci otvorenoj za javni promet Trget-Rabac u Istarskoj županiji,kojisesukladnoodredbamaUredbeoprocijeniutjecajazahvatanaokoliš(NN61/14,03/17)svrstavaseuPrilogII,Popiszahvataza koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležnoMinistarstvo:
• “9.11. Morske luke s više od 100 vezova”
2.2. OPIS ZAHVATA
Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Trget – Rabac ne zadovoljava potrebe lokalnogstanovništva za privezište brodica kako količinom tako ni kvalitetom. Ovaj se zahvat odnosi narekonstrukcijudijelapostojećelučice.Pružasedužpostojećeobalnelinijenadužiniododcca165m.
Planirani kapacitet, broj vezova u rekonstriranoj lučici iznosi 187 vezova. Predviđeno je vezanjeplovilado10,0m’dužine.
Zapredmetni zahvat izrađen je Idejniprojekt1.Njimesepremauputinaručiteljapristupilo izraditrajnogikvalitetnogrješenjakomunalnihvezovaodmanjihbrodicadosrednjevelikihplovilakojadominirajuutrenutnojstrukturikorisnika.Rekonstrukcijakomunalnihvezovarezultatjeintegralnogpristuparješavanjamaritimnihnedostatakapriispunjavanjunamjeneluke(nepovoljnovalovanjeuluciirasterećenjesusjednihobala).
U ulaznimpodacima i premaočekivanoj prognozi valovanja, za očekivati je dva osnovnauzrokavala,prviopdSSW-SSEprivjetrišta i transmisijevala izvanzaljeva, tako iod teretnihbrodovauprometu sa Lukom Bršica. Prognozirana značajna visina vala prelazi Hs=0,5m čime se ukazujepotrebaprvenstvenozazaštitomakvatorijavezovaapredloženorješenjejeizvestijedanvalobranodpontonskihelemenata,teostatakštićenogakvatorijaizvestisaheavydutypontonimakojimogupodnijetiprognoziranevalove,bezutjecajanasmanjenjetrajnostizahvata.
1Idejniprojekt,građevinskiprojekt:rekonstrukcijakomunalnihvezova,LukaotvorenazajavniprometTrget-Rabac,Stabilnostd.o.oo,zajedničkeoznakeprojektaS18-33,rujan2018.
2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA
PODACIOZAHVATUIOPISOBILJEŽJAZAHVATA•STRANA7
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Prije izradepristupiloseanalizivarijantnihrješenja.Međuvarijantnimrješenjimaoblika iveličinalukobrana, kaodispozicijski i ekonomski najpovoljnije idejno rješenje je prikazanavarijanta „V3“premakojojjeizrađenovajidejniprojekt.Detaljnijeoanaliziprikazanojeupoglavlju2.3.Varijantnarješenja.
Premaplaniranomzahvatu,građevinskepovršinesuiskazaneposlijedećimcjelinama:
PROJEKTIRANA POVRŠINA U GRANICAMA ZAHVATAGlavnipontonskivalobranigat1 745,30m2
Gat2pontonskigat 194,20m2
Gat3pontonskigat 194,20m2
Gat4pontonskigat 202,30m2
Planiranapovršinaakvatorijauzonizahvata 20.623,12m2
UKUPNA NOVA POVRŠINA 21.189,17 M2Tablica 1: Površina u granicama zahvata
KAZALO POVRŠINAkopno akvatorij ukupno
FAZA I 284,39m2 11.333,84m2 11.618,23m2
FAZA II 281,66m2 9.289,28m2 9.570,94m2
ZBROJ 566,05 M2 20.623,12 M2 21.189,17 M2Tablica 2: Kazalo površina po fazama
Grafički prilog 1: Situacija rekonstrukcije i dogradnje luke Trget - Rabac
FAZA II
FAZA I
PODACIOZAHVATUIOPISOBILJEŽJAZAHVATA•STRANA8
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Glavnizahvatisu:
1. Uklanjanjenelegalnihneuređenihvezova
2. Izgradnjaprodužetkamaloggata
3. Izgradnjaobalnogzidaiformiranjezaštitneškoljere
4. Izgradnjanovogpontonskogvalobrana
5. Izgradnjanovihunutarnjihgatovazaprivezplovila
6. Opremanjevezovakomunalnominfrastrukturom
Uklanjanjemulićaseizvodivanobalnecrteupotpunosticca0,20moddnapadovrha.Nadmorskidiokojiseruši,sastojiseodbetonaizvođenogujednojfazibetoniranjainabačaja.Uklonitćese,usitniti,utovariti,transportiratiideponiratibeton,armiranibeton,općikameninasip,drvo,čeličniiinoxprofili.Materijalćesezbrinutinadopuštenudeponiju.(Procjenjenaukupnakoličinamaterijalaiznosicca353,0m3).
Pristup glavnom gatu planira se izvesti samanjeg armiranobetonskog gata, dok veći koji jedinidjelomičnozadovoljavadubinugazazaprivezplovila,ostajenetaknutovimrješenjem.
VanjskilukobranseizvodiodvalobranskihpontonskihelemenataskobilicomtipMarinetekM3316BRKsa odbojnicima i pripremom za ugradnju instalacija. Sidre se elementima SEAFLEX za sidrenjepontona,duljinaelementa3,0m,poliesterskimkonopomΦ32mmminimalneprekidnečvrstoće165kNsaspojnimpriborom.Zavezuobala-pontonskilukobran,odnosnoizmeđusegmenatapontonskoglukobranakoristit ćesekrižni lanciΦ22mmsaspojnimpriborom.Pristupi ćese izvesti čeličnimpristupnimmostićimadimenzija600x180cmsogradomsaspojnimpriborom.
VanjskiiunutarnjigatoviplanirajuseizvestiodheavydutypontonskihplutajućihelemenatadimenzijatipMarinetekM2712HDSsaodbojnicimaipripremomzaugradnjuinstalacija.SidreseelementimaSEAFLEXzasidrenjepontona,duljinaelementa3,0m,poliesterskimkonopomΦ32mmminimalneprekidnečvrstoće165kNsaspojnimpriborom.Zavezuobala-pontonskilukobran,odnosnoizmeđusegmenatapontonskoglukobranakoristitćesekrižnilanciΦ22mmsaspojnimpriborom.Pristupićeseizvestičeličnimpristupnimmostićimadimenzija600x180cmsogradomsaspojnimpriborom.
In-situpodmorskobetoniranjeobalnogzidaC30/37-prilaz:IzmeđumontažnihnearmiranihbetonskihelemenatautvrdicegatauprojektiranimdimenzijamaubetonuC30/37.Vertikalnavezabetonirasekontraktorom,paralelnonaobakrajaodn.simetričnonauzdužnuosgatazavršnislojbetonamoraseodstranitidozdravogbetona.
In-situnadmorskobetoniranjeobalnogzidaC30/37-prilaz:betoniranjećeseizvestiuprethodnopostavljenojjednostranojoplatiodkote+0,00mnm,dokote+1,00mnm.
Nadijeluseuzplaniraniobalnizidpredviđaslaganjezaštitneškoljereodkamenihblokovagranulacije500-1500kg/kom,uzobalnizidnadužiniodcca90m.
Izvodisezajedničkirovzakomunalnuinfrastrukturu-voda,elektroenergijairasvjeta,neposrednouzobalnirub,prosječneširine2,0m,dubine1,0miudužiniodcca60m3.(Ukupnoiskopacca120,0m3)
Gatoviseopremajupriveznimstupićimaklasa50kN.
FAZNOST IZVEDBE ZAHVATA
CjelokupanzahvatjepodijeljenudvijefazepremaprethnodnojslicitebiseprvoizvelaFazaIsacca55%kapacitetaazatimiFazaIIdopunogpredviđenogkapaciteta.Tehnologijaizvedbeobjefazejejednaka.
• FazaIobuhvaćapristupnipontonskivalobranskiGat1,valobranskipontonskigatudužini80m’odukupnih130m’dužineiunutarnjiGat2dužine72m’.Pristupgatu1jeprekozglobnovezanog
PODACIOZAHVATUIOPISOBILJEŽJAZAHVATA•STRANA9
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
montažnogmosta izravno samale rive, dok se za gat 2 izvodi in-situ betonska obaloutvrdetlocrtnihdimenzija2,50x2,50msauklapanjempodkutemivisinomuobalnizid.
• FazaIIobuhvaćapreostalih50mdužinevalobrana,gat3dužine72m’igat4dužine75m’.UfaziIIseobalnirubuređujeobalnimzidomsazavršnomširinomserklažaod0,50mteslaganjemzaštitne školjere prema karakterističnom presjeku od kamenih blokova granulacije 500-1500kg/kom.Izaobalnogserklažaizvodisenasipdokotepostojećeprometniceumanjeneza40cm(uređenjeprometnicenijepredmetovogprojekta)osimnamjestimapristupagatovima3 i4istimrješenjemkaoizaGat2(in-situbetonskaobaloutvrdatlocrta2,50x2,50m.)
BROJ VEZOVA
KAZALO KOMUNALNIH VEZOVAKategorijaplovila
Dužinaplovila(m)
Dimenzijeveza(m)
Brojkomunalnihvezova
FAZA 1 II 5,0-6,5 10,0x3,0 40
III 6,5-8,0 12,0x3,75 45
IV 8,0-9,5 13,5x4,2 14
UKUPNO: 99
FAZA 2 II 5,0-6,5 10,0x3,0 40
III 6,5-8,0 12,0x3,75 36
IV 8,0-9,5 13,5x4,2 12
UKUPNO 88
SVEUKUPNO 187Tablica 3: kazalo komunalnih vezova
PONTONI
Kategorijaplovila
Oznakapontonskogproizvoda
Količina Dužinaelementa(m)
FAZA 1 II M2712HDS 6 84
III M2715HDS - -
IV M3316BRK 11 176
UKUPNO: 17 260
FAZA 2 II M2712HDS 11 132
III M2715HDS 1 15
IV M3316BRK 3 48
UKUPNO 15 195
SVEUKUPNO 32 455Tablica 4: Oznake i broj pontona po kategorijama plovila
PODACIOZAHVATUIOPISOBILJEŽJAZAHVATA•STRANA10
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Slika 1: Tehničke karakteristika planiranih valobranskih pontona, izvor: Marinetek
Slika 2: Tehničke karakteristika planiranih pontona Heavy Duty serije, izvor: Marinetek
Slika 3: Primjer M3300 Heavy Duty pontona, Marinetek
NAČIN I UVJETI PRIKLJUČENJA GRAĐEVINE NA JAVNO PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU
Paralelnouzobaluidejavniput-nerazvrstanacesta.Upravljanje,građenjeiodržavanjenerazvrstanihcestapremaZakonuocestama(NN84/11,18/13,22/13,54/13,148/13,92/14)obavljasenanačinpropisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalnogospodarstvo.2
Predmetnajenerazvrstanacesta,poredluke,asfaltiranasproširenjemdoneposredneblizineobalnogruba.
Spojgrađevine, tj.usidreneplutajućepontonskekonstrukcijesvezovimazaplovilanapostojećujavnuprometnicuizvršitićeseizgradnjomprodužetkamaloggata,armirano-betonskogpristanakojitvoričvrstikopnenirub.Nanjegasespajapristupnarampaipristupniplutajućigat.
ELEKTROINSTALACIJE NAPAJANJE I MJERENJE
Napajanjegrađevine,rekonstruiranihobala igatova,odnosnonjihovpriključaknaniskonaponsku
2 Zakonokomunalnomgospodarstvu(NN68/18),čl.22.,59.
PODACIOZAHVATUIOPISOBILJEŽJAZAHVATA•STRANA11
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
mrežu izvestićeseusvemuprematehničkimuvjetima,rješenju ielektroenergetskojsuglasnostinadređenogpogonaHEP-ODSd.o.o.
Rasvjetaćeseprojektiratiusvemupremavažećimzakonskimodredbama,građevinskomprojektuipravilimastruke.
PriključaknovejavnerasvjeteplaniraseizvestinapostojećujavnurasvjetulukeTrget.Zapriključakbrodova,predvidjeti će sepriključni ormarići za svakoploviloodnosnopodvaormarića za svakipontonnaunutarnjimgatovimaivalobranskompontonusaprigrađenomdiferencijalnomzaštitom.
Temeljempotrebnihsnaga,lokacijatrafostanice,kaoirasporedompotrošačapostrujnimkrugovimanapajanje će se riješiti podzemnim kabelima tipskih presjeka. Dimenzioniranje vodova i opremeizvršitićeseuzuvjetdapadnaponanepređepropisomdozvoljenugranicu,daopterećenjevodičabude ispod dozvoljenih nominalnih vrijednosti te da u slučaju kratkog spoja odabrana zaštitapravovremenoisključivodoveionemogućinjihovonedozvoljenotermičkoidinamičkonaprezanje.
Usvrhuuzemljenjanul-vodičaniskonaponskemrežepredvidjetićeseizvedbauzemljenjakojaćeseizvestiCuužetomΦ50mmkojećesepoložitinacijelojdužiniuznovopredviđenekabele.UzemljenjestupovajavnerasvjeteizvestićeseCuužetom50mm2,kojutrebaspojitinazatopredviđenomjestonadnusvakogstupa.
Važanelementjavnerasvjetejemjestougradnjeodnosnonačinzavješenjarasvjetnearmature.Uovomslučajukaonosačsvjetiljkećesepredvidjetistupjavnerasvjetevisine6modnosnouskladitiće sa postojećom. Stupovi će biti okrugli izvedeni od ljevanog aluminija (aluminijska legura) aantikorozivnazaštitaćebitiizvedenamokrimlakiranjem.Temeljstupajavnerasvjeteizvestićese,kaotipskitemelj.Dimenzijećeseodreditinaosnovutipaivisinestupa,uzuvažavanjezonavjetra.Za osvjetljenje će se odabrati kao izvor svjetlosti žarulja koja predstavlja uspješnu kombinacijuvisokog svjetlosnog iskorištenja,niskihpogonskih troškova i stabilnost svjetlosne snageuzdugutrajnost.
OPSKRBA VODOM
Za potrebe vodoopskrbe (tehnološke potrebe za opskrbu plovila) će se unutar granice zahvata,po planiranim gatovima i obalama položiti vodovodni ogranak, od kojeg će se omogućiti daljnjisekundarni razvoddopredviđenihpotrošnoopskrbnihmjesta (ormarića ili samostalnihopskrbnihtočaka).
U korijenu postojećeg pristupnog gata, na odgovarajućoj poziciji koja nije na putu odvijanjatehnološkogprocesa,ćesepredvidjetiprotupožarnihidranti,aputemsustavavodoopskrbećeseomogućitipotrebantlak(min.2.5bara)iprotok(10l/s).
Načinitehničkiuvjetipriključenjabitćedefiniraniodstranenadležnogdruštvakojeupravljasustavomjavnevodoopskrbe.
OVODNJA
Za potrebe odvodnje sanitarnih otpadnih voda nije predviđena izgradnja sustava, obzirom da usklopuplaniranogzahvatanematakvihpotreba,odnosnonisupredviđeničvrstiobjektisasanitarnimčvorovima.
U sklopugatova i obalanije predviđenprihvat oborinskih voda, već se iste samimvitoperenjempovršina planiraju ispustiti u more. Na gatovima i obalama je tehnološki proces takav da nijepredviđenoparkiranjeidužezadržavanjevozila,kaonitiodržavanjeiliservisiranjebilokojeopreme,tesesmatradaoborinskevodegatautomslučajunećebitizagađene.
PODACIOZAHVATUIOPISOBILJEŽJAZAHVATA•STRANA12
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Građevinskačesticaimaneposredanpristupnapostojećulokalnuobalnuprometnicu.
• protupožarnipristupomogućenjeisakopnaisamora• Opskrbavodomriješitćesepriključenjemnavodovodnumrežupremauvjetima isuglasnosti
komunalnogdruštva
• Odvodnjavode(kišnice)saprostora(površinegatovaiobala)izvestćeseprekorubaobala• Napajanje građevine, rekonstruiranih obala i novih gatova , odnosno njihov priključak na
niskonaponskumrežuizvestićeseusvemuprematehničkImuvjetima,rješenjuielektroenergetskojsuglasnostinadređenogHEP-ODSd.o.o.pogona.
MOGUĆNOST I UVJETI UPORABE DIJELA GRAĐEVINE
Predviđenesudvije faze izvođenja ipremanjima jeorganiziranamogućnostkorištenjavezovaudvijecjeline.
PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE I UVJETI ODRŽAVANJA GRAĐEVINE
Predviđenivijekuporabegrađevineje50godina.Kaoikodsličnihpomorskihobjekata,uzredovnoodržavanje.Nakon50godinakorištenja,zaslučajpotrebeuklanjanjapredmetnogzahvata,postupitćesesukladnoondašnjimvažećimpropisima.
2.3. VARIJANTNA RJEŠENJA
Analiziranesudvijevarijantedispozicije lukeodnosnopontonskihelemenata-VAR1iVAR2,kojesudostavljeneodstraneinvestitoratepredloženatrećavarijantadispozicijepontonskihelemenataMarinetek–M3300.3
NUMERIČKE SIMULACIJE VALOVANJA U LUCI TRGET
PostojećestanjeSSEsimuliranojesparametrimarefleksijevalovaobale(slika4).Istikoeficijentirefleksijekorištenisuusvimostalimanaliziranimvarijantama.
Slika 4: Koeficijenti refleksije valova na postojećoj obali
3 dr.sc.I.Ružić,dipl.ing.građ.,GrađevinskifakultetuRijeci:StudijaidejnihrješenjasmatematičkimmodeliranjemdinamikemorazapotrebesanacijeirekonstrukcijeLOJPTrget,srpanj2018.godine
PODACIOZAHVATUIOPISOBILJEŽJAZAHVATA•STRANA13
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
ProjektiranostanjeV1SSW50:
Slika 5: Dispozicija pontonskih elemenata luke Trget - VAR1; Pontonski valobran koeficijent refleksije 0,60; koeficijent transmisije valova 0,175
ProjektiranostanjeV2SSW50:
Slika 6: Dispozicija pontonskih elemenata luke Trget - VAR2, Pontonski valobran koeficijent refleksije 0,50; koeficijent transmisije valova 0,25
ProjektiranostanjeV3SSW50:
Slika 7: Dispozicija pontonskih elemenata luke Trget - VAR3, Pontonski valobran koeficijent refleksije 0,50; koeficijent transmisije valova 0,40
PODACIOZAHVATUIOPISOBILJEŽJAZAHVATA•STRANA14
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Međuvarijantnimrješenjimaoblikaiveličinalukobrana,kaodispozicijskiiekonomskinajpovoljnijeidejnorješenjejeprikazanavarijanta„V3“.
2.4. OPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES I OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ
Upredmetnomzahvatu,Lukaotvorenaza javnipromet lokalnogznačajaTrget,nećese odvijatinikakavtehnološkiproceskojigeneriravrsteikoličinetvarikojeulazeiostajunakontehnološkogprocesa,stoganijenitinavedennjihovpopis.
2.5. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA
Zarealizacijuzahvatanijepotrebnaprovedbadrugihaktivnosti.
PODACIOZAHVATUIOPISOBILJEŽJAZAHVATA•STRANA15
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
10.5300
1.3900
81.110091.1100101.2000
121.44001.5900
1.49002.2600171.400018
1.4800
191.0300
201.0300
213.0200
222.6100232.3200 24
1.4500251.3700
261.3300
271.4900
281.8200292.1100
301.3200
311.3700
321.3700
332.3700 34
1.0100 351.2000
501.1900
63-0.1800
651.2300
681.3000
691.1700
700.9900711.5600
721.5600731.5700
741.7000
751.5800
761.3800
77-0.1200
781.2700791.3100
801.5400
811.190082-0.2900
83-0.2000
84-0.0700
851.2000
861.6200
874.2300884.220089
1.6000901.880091
1.7000
921.6300
931.630094
1.7400951.630096
0.1600970.1800
980.4200991.6400
1001.5300
1011.0600
1021.11001031.4900
1041.7100105
1.38001061.4900
1071.3300
1081.2300
1090.8200
1100.1100111
0.99001121.2600
1134.1200114
3.94001154.0500 116
1.95001172.1400
118-0.0500
1191.5500
1201.3900
1211.5000122
1.40001231.5000
1241.4600
1250.18001260.9900
1271.6000
1281.4500
1291.5000
1301.1900
1310.0600
1321.53001331.5600
1341.3700
1421.8200
1936.1500195
7.94001977.5400
1987.3700
1997.7400
2008.5400
2018.2600
2631.8000
2731.8100
2744.4400
2750.2900276
-0.98002770.3200
2780.6100279
0.4800
285-0.4100
286-0.3300
2870.3100288
0.3800289-1.0100
295-0.0400296
1.0000 297-0.18002981.0100 299
-0.19003001.0500 301
-0.39003021.0000
303-2.42003041.0500
3061.0700
3071.2700308
1.25003090.32003100.3500311
0.33003120.4300313
0.50003140.7800
315-0.52003160.7300317
-0.57003180.7500
3190.04003200.6800
3210.7500322
0.7600
3231.2400
3241.7200325
1.71003261.7600
3271.7300
3281.6700
3291.5900
333-1.05003340.5000335-1.05003360.5000
3370.5900338
0.6200
3391.7700
3400.3000
341-2.5500342
-0.0900
3431.1700
344-2.51003451.1900
346-2.10003471.2100
3480.1800
349-0.0100350
-2.15003511.1700
352-2.10003531.2100354-2.85003551.2100
356-2.7800
357-0.6500
3581.17003591.2000360-1.91003611.1900
362-1.90003631.2000
364-2.26003651.2000
3671.2000
368-0.47003691.2500
3711.3000
373-2.6500
3741.0200
3751.1600
3761.1400
3771.0100
3781.0200379-2.44003801.0100
382-1.25003831.0400
384-0.86003851.0000386
-0.0400
3870.25003881.0100 389
-0.72003901.0200
3911.1200
392-0.8900 393
-0.62003940.9700 395
1.0200396-0.86003970.8600398
-0.90003990.8400
4001.0100
401-0.49004021.0700 403
1.1400
404-0.54004051.1200406
-0.5200
4070.9600
408-0.0600
409-0.0500410
-0.0800
4454.4200
4463.0900
4471.9500
4481.8400449
1.9200
1.7000
-0.0100
5070.1500
508-0.0900
5364.4000
-1.41
-1.82
-1.64
-1.8
-1.86
-2.03
-2.35 -2
.23 -1.98
-2.16
-2.35
-2.09
-2.35
-2.4
-2.84
-2.71
-2.53 -2
.54
-2.66
-2.5
-2.55
-2.53
-2.76
-2.51
-2.87
-2.72
-2.61
-3.41
-3.32
-3.4
-3.39
-3.4 -3
.22
-3.16 -2
.96 -3.29
-3.4
-3.33
-3.18
-3.14
-3.05
-2.98
-3.22
-3.28
-3.37
-3.03
-2.92
-3.02
-3.14
-3.76
-3.72
-3.85
-3.86
-3.75
-3.75
-3.68
-3.54
-3.53
-3.73
-3.66
-3.8
-3.76
-3.74
-3.81 -
3.81
-3.84
-3.89
-3.89
-3.71
-3.65
-3.71
-3.69
-3.85
-3.73
-3.51
-3.59
-3.83
-3.48
-3.48
-3.7
-3.8
-3.76
-3.52
-3.46
-3.74
-3.83
-3.79-3
.51
-3.9-3
.88-3.74-3
.86
-4.24
-3.98
-4.19
-4.31
-4.06
-4.3
-4.37
-4.02
-4.36
-4.11
-3.94
-4.26
-4.2
-3.92
-4.1
-4.22
-4.21
-4.24-4
.18-4.2
-4.01-4
.07-4
.06
-4.13
-4.11-4
.16-4
.16-4
.29-4
.31
-4.43
-4.46
-4.4
-4.4-4
.47
-4.65
-4.59
-4.59-4
.79
-4.7
-5.18
-5.22
-4.98
-5.05
-5.77
-5.65
-5.46
-5.49
-6.3
-5.95
-6
-6.16
-6.03
-6.25
-6.26
-6.66
-6.36
-6.49
-6.55
-6.47
-6.42
-7.1
-6.92
-7.26
-7.34
-7.32
-7.05
-7.19
-7.71
-7.53
-7.61
-7.44
-7.73
-7.59
-7.58-7
.61-7.53-7
.55
-7.34
-7.66
-7.71
-7.96
-7.89
-8.13
-8.36
-8.73
-8.46
-8.75
-8.33
-8.36
-8.56
-8.9
-9.07-8
.94
-9.15
-9.25
-9.3
-9.32
-9.32
-9.33
-9.68
-9.58
-9.5
-9.47
-9.69
-9.67
-9.58-9
.45-9
.39-9
.33
-9.63
-9.62-9
.61
-9.94
-10.2
1
-10.1
-9.95
-9.82-9
.87-9.96
-10.0
9-10.2
5
-10.5
7
-10.5
2
-10.5
1
-11.1
-11.1
-11.2
4
-10.9
6
-10.7
9-1
0.84
-10.8
9
-11.5
8
-11.5
5
-11.6
-11.5
3
-12.1
3
-12.0
1
-12.1
9
-11.8
2-1
2.17
-11.8
6
-12.3
-12.6
7
-12.6
9
-12.5
-12.3
8
-12.7
1
-12.4
8
-12.4
8
-12.4
8
-13.1
8-1
3.12
-12.8
4
-12.9
1
-12.9
4
-13.1
9
-13.0
5
-13.1
6
-13.1
9
-13.2
4
-13.6
4
-13.3
3
-13.3
4
-13.6
7
-13.5
7
-13.4
1
-13.6
5
-13.5
2
-13.4
8
-13.3
9
-14
-14.0
3-1
4.06
-14.0
5-1
4.07 -1
4.03
-14.2
1
-14.1
6
-14.1
6
-14.0
7
-14.0
9
-14.0
9
-14.0
4
-13.9
1
-13.9
6
-14.2
1
-14.0
5
-13.7
9
-13.8
3
-13.9
2
-14.0
2
-14.1
4
-14.2
-13.9
1
-13.9
-13.9
2
-13.9
4
-13.9
2
-13.9
-13.9
-13.8
4
-13.7
4
-14.1
4
-14.0
5
-14.0
1
-13.8
-13.9
1
-13.8
3
-13.8
5-1
3.88
-13.9
6-1
4.14
-14.0
6
-14.2
-13.9
8
-14.1
7
-14.0
9-1
4.04
-13.9
3-13.9
-13.9
2
-13.9
4
-13.9
-13.9
5
-14
-13.8
3
-13.8
8
-13.9
-13.9
7
-13.9
7
-14.2
4
-14.3
5
-14.4
1
-14.5
6
-14.5
7
-14.6
1
-14.6
2-1
4.56
-14.5
-14.5
1
-14.2
9
-14.3
9
-14.3
3-1
4.25
-14.2
4
-14.2
5
-14.2
4
-14.2
7
-14.2
4
-14.6
9
-14.6
7
-14.6
-14.5
2
-14.6
7-1
4.59
-14.2
8
-14.2
4
-14.2
7
-14.3
5
-14.3
2
-14.5
-14.2
8
-0.0400-0.0400
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1T1
T1T1
T1T1
T1T1
T1T1
T1T1
T1T1T1T1T1T1T1
R=11.0
0
R=11.0
0
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
T1
NH2
T1
LUČKO SVJETLO
brojkomunalnih
vezovadužina
plovila (m)dimenzijeveza (m)
5,0 - 6,5 10,0 x 3,0
kategorijaplovila
II
oznakapontonskogproizvoda
količinadužina
elemenata(m)
PONTONIKAZALO KOMUNALNIH VEZOVA
8,0 - 9,5 13,5 x 4,2IV
III 6,5 - 8,0 12,0 x 3,75 M2715HDS
M2712HDS
Ukupno:
FAZA I
5,0 - 6,5 10,0 x 3,0II
8,0 - 9,5 13,5 x 4,2IV
III 6,5 - 8,0 12,0 x 3,75 M2715HDS
M2712HDS
Ukupno:
32Svekupno:
FAZA II
40
40
36
14
12
88
11
1
3
17
15
84
132
15
45
99
187
6
11 176
- -
260
M3316BRK
M3316BRK 48
195
455
307332.365 4989664.308307357.040 4989656.884307375.189 4989650.761307386.634 4989647.220
ZAHV
AT A
KVAT
ORIJ
+1,00
M331
6BRK
M331
6BRK
M331
6BRK
M331
6BRK
M331
6BRK
PONT
ONSK
I GAT
3 L=
72 m
'
PONT
ONSK
I GAT
4 L=
72 m
'
+0,50
+0,50
+0,50
+0,50
+0,50
+0,50
M271
2HDS
M271
2HDS
M271
2HDS
M271
2HDS
M271
2HDS
M271
2HDS
M271
2HDS
M271
2HDS
M271
2HDS
M271
2HDS
M271
2HDS
M271
5HDS
+0,50
M3316BRKM3316BRKM3316BRKM3316BRKM3316BRKM3316BRKM3316BRKM3316BRK+0,55
ZAHVAT AKVATORIJ
ZAHV
AT A
KVAT
ORIJ
ZAHV
AT A
KVAT
ORIJ
ZAHVAT AKVATORIJFAZA II FAZA I
PONT
ONSK
I GAT
1 L=
97 m
'
PONTONSKI VALOBRAN Luk=129 m' PONTONSKI VALOBRAN FAZA I1 L=80,60 m'PONTONSKI VALOBRAN FAZA II L=48,40 m'
M331
6BRK
+0,55 +0,55 +0,55
+0,55
+0,55
+0,55
A-01
A-01
B-01 B-01
PONT
ONSK
I GAT
2 L=
72 m
'
+0,50
+0,50
+0,50
M271
2HDS
M271
2HDS
M271
2HDS
M271
2HDS
M271
2HDS
M271
2HDS
B-01 B-01
A-02 A-02
4. 3. 2.
FAZA I
1.6. 7.
8.
9.
10.11. 12. 13. 14. 15.
16.
16.1.
5.
C-01
C-01
17.18.19.20.
17.
18.
19.20.
16.2.16.3.
1.2.3.
BR.
4.5.
HDKS/GK KOORDINATE TOČAKA [m]N E
6.7.8.9.
10.11.12.13.14.
307385.410 4989644.442
307236.597 4989711.578307237.330 4989710.880307244.650 4989705.600307252.190 4989700.190307264.320 4989692.430307274.040 4989687.220307282.110 4989683.090307287.760 4989680.220307296.620 4989676.750
4989523.037307331.879307247.822 4989560.100307182.505 4989588.901307235.303 4989708.643
307303.190 4989674.29015.307314.210 4989670.15016.
16.3.16.2.16.1. 307315.589 4989666.797
307314.588 4989664.133307299.254 4989669.891
FAZA II
ZAHV
AT A
KVAT
ORIJ
11.618,23
9.570,94
21.189,17
ZAŠTITNA ŠKOLJERA
ZAŠTITNA ŠKOLJERA ZAŠTITNA ŠKOLJERAU2
U3
U4
ZAŠTITNA ŠKOLJERA
PRIKLJUČNI ORMARIĆ STRUJA/VODA/RASVJETA4x16/230 4 korisnika
NADZEMNI HIDRANTPONTONI / OBALA
LINIJA POSTOJEĆE OBALE
ZAHVAT KOPNO
ZAHVAT AKVATORIJ
KAZALO:
ELEKTRO INSTALACIJA
VODOVODNA INSTALACIJA
HIDRANTSKA MREŽA
LINIJA NOVIH GATOVA/OBALA
FAZA I
FAZA II
FAZA I
FAZA II
Zbroj
284,39
281,66
566,05
kopno
11.333,84
9.289,28
20.623,12
akvatorij ukupno
KAZALO POVRŠINA [m2]
MJERILO
2 4 101 3 5
FAZA II FAZA I
TEHNOLOŠKA SITUACIJALOJP TRGET
KOMUNALNI VEZOVIM 1:250
26 ko
m; 6
,5-8
,0 m
20 ko
m; 5
,0-6
,5 m
20 ko
m; 5
,0-6
,5 m
18 ko
m; 6
,5-8
,0 m
18 ko
m; 6
,5-8
,0 m
26 kom; 8-9,5 m
19 ko
m; 6
,5-8
,0 m
122.95 3.3 15.8
129.048.4 80.6
16.1 16.1 16.1 16.1 16.1 16.1 16.1 16.1
20 ko
m; 5
,0-6
,5 m
20 ko
m; 5
,0-6
,5 m
12.0 2.7 34.0 2.7 30.0 2.7 38.9 3.3 15.8
12.0 2.7 34.0 2.7 30.0 2.7 38.85 3.3 15.8
5.171
.9233
.51.9
73.1
312
.012
.012
.012
.012
.012
.0
NH1
NH1
NH1
2.91
3.012
.011
.9612
.012
.012
.011
.97
16.3
3.216
.116
.116
.116
.116
.116
.13.3
19.6
96.8
3.3
NH2
NH2
2.54
2.112
.012
.012
.012
.012
.014
.9232
.371.0
3.3
3.02.5
12.19
11.96
11.96
11.96
12.0
14.96
119.7
116.2
2
5.87
71.92
33.5
5.575
.1133
.37
NH
stabilnostM. Albaharija 10a, 51000 Rijeka
stabilnost
M. Albaharija 10a, 51000 Rijeka
V/Š = 594 / 914 (0.54m2) Allplan 2018
INVESTITOR:
GRAĐEVINA:
IZRADIO:
SADRŽAJ:
ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA:
DATUM:
BROJ PROJEKTA:
MJERILO: LIST BROJ:
MAPA BROJ:
LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.
1.
LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.PROJEKTANT:
www.stabilnost.hr tel./fax. 051 / 344-121 e-mail: [email protected]
TEHNOLOŠKA SITUACIJA
LUČKA UPRAVA RABACObala M. Tita bb
Luka otvorena za javni promet Trget - Rabac
1:250
S18-33
6.3.1.
18-33
REKONSTRUKCIJA KOMUNALNIH VEZOVA
STRUKOVNA ODREDNICA:
RAZINA OBRADE:GRAĐEVINSKI PROJEKTIDEJNI PROJEKT
rujan 2018.
PODACIOZAHVATUIOPISOBILJEŽJAZAHVATA•STRANA16
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
linija dna
seaflex
susta
v
±0,00
+2,00
-2,00
-4,00
-6,00
-15,00
T1
linija dna
seaflex
susta
v
±0,00
+2,00
-2,00
-4,00
-6,00
T1
-10,00
linija dna
±0,00
+2,00
-2,00
-4,00
-6,00
-8,00
±0,00
+2,00
-2,00
-4,00
-6,00
-8,00
seaflex
susta
v
linija dna
±0.00
+0.55
sidreni blok sidreni blok
-14.26
PONTONSKI VALOBRANM3316BRK
±0.00
+0.55PONTONSKI VALOBRAN
sidreni blok sidreni blok
-9.26
-6.26
1.25
0.55
1.80
NH1
0.15 3.00 0.153.30
KARAKTERISTIČNI PRESJEK A-01PONTONSKI VALOBRAN
M1:100
1.25
0.55
1.80
NH1
0.15 3.00 0.153.30
KARAKTERISTIČNI PRESJEK A-02PONTONSKI VALOBRAN
M1:100
KARAKTERISTIČNI PRESJEK B-02PONTONSKI GAT
M1:100
linija dna
T1
±0,00
+2,00
-2,00
-4,00
-6,00
-8,00
T1
±0,00
+2,00
-2,00
-4,00
-6,00
-8,00
seaflex
susta
v
seaflex
susta
v
linija dna
±0,00
+2,00
-2,00
-4,00
-6,00
-8,00sidreni blok
PONTONSKI VALOBRANM3316BRK
HEAVY DUTY PONTONM27XXHDS
±0.00+0.46
-7.26
sidreni blok sidreni blok
HEAVY DUTY PONTONM27XXHDS
±0.00+0.46
-6.26
sidreni blok sidreni blok
PRESJECI PONTONSKOG VALOBRANA I GATOVAM1:100
KARAKTERISTIČNI PRESJEK A-01PONTONSKI VALOBRAN
M1:100
KARAKTERISTIČNI PRESJEK A-02PONTONSKI VALOBRAN
M1:100
KARAKTERISTIČNI PRESJEK B-01PONTONSKI GAT
M1:100
NH1
0.39
0.46
0.85
0.15 2.55 0.152.70
NH1
0.39
0.46
0.85
0.15 2.55 0.152.70
KARAKTERISTIČNI PRESJEK B-02PONTONSKI GAT
M1:100
stabilnostM. Albaharija 10a, 51000 Rijeka
stabilnost
M. Albaharija 10a, 51000 Rijeka
stabilnostM. Albaharija 10a, 51000 Rijeka
stabilnost
M. Albaharija 10a, 51000 Rijeka
INVESTITOR:
GRAĐEVINA:
IZRADIO:
SADRŽAJ:
ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA:
DATUM:
BROJ PROJEKTA:
MJERILO: LIST BROJ:
MAPA BROJ:
LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.
1.
LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.PROJEKTANT:
www.stabilnost.hr tel./fax. 051 / 344-121 e-mail: [email protected]
LUČKA UPRAVA RABACObala M. Tita bb
Luka otvorena za javni promet Trget - Rabac
S18-33 18-33
INVESTITOR:
GRAĐEVINA:
IZRADIO:
SADRŽAJ:
ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA:
DATUM:
BROJ PROJEKTA:
MJERILO: LIST BROJ:
MAPA BROJ:
LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.
1.
LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.PROJEKTANT:
www.stabilnost.hr tel./fax. 051 / 344-121 e-mail: [email protected]
LUČKA UPRAVA RABACObala M. Tita bb
Luka otvorena za javni promet Trget - Rabac
S18-33 18-33
KARAKTERISTIČNI PRESJECIPONTONSKI VALOBRAN
1:100 6.3.2.
KARAKTERISTIČNI PRESJECI
1:100
PONTONSKI GATOVI
6.3.3.
REKONSTRUKCIJA KOMUNALNIH VEZOVA
STRUKOVNA ODREDNICA:
RAZINA OBRADE:GRAĐEVINSKI PROJEKTIDEJNI PROJEKT
rujan 2018.
REKONSTRUKCIJA KOMUNALNIH VEZOVA
STRUKOVNA ODREDNICA:
RAZINA OBRADE:GRAĐEVINSKI PROJEKTIDEJNI PROJEKT
rujan 2018.
V/Š = 297 / 457 (0.14m2) Allplan 2018 V/Š = 297 / 457 (0.14m2) Allplan 2018
linija dna
seaflex
susta
v
±0,00
+2,00
-2,00
-4,00
-6,00
-15,00
T1
linija dna
seaflex
susta
v
±0,00
+2,00
-2,00
-4,00
-6,00
T1
-10,00
linija dna
±0,00
+2,00
-2,00
-4,00
-6,00
-8,00
±0,00
+2,00
-2,00
-4,00
-6,00
-8,00
seaflex
susta
v
linija dna
±0.00
+0.55
sidreni blok sidreni blok
-14.26
PONTONSKI VALOBRANM3316BRK
±0.00
+0.55PONTONSKI VALOBRAN
sidreni blok sidreni blok
-9.26
-6.26
1.25
0.55
1.80
NH1
0.15 3.00 0.153.30
KARAKTERISTIČNI PRESJEK A-01PONTONSKI VALOBRAN
M1:100
1.25
0.55
1.80
NH1
0.15 3.00 0.153.30
KARAKTERISTIČNI PRESJEK A-02PONTONSKI VALOBRAN
M1:100
KARAKTERISTIČNI PRESJEK B-02PONTONSKI GAT
M1:100
linija dna
T1
±0,00
+2,00
-2,00
-4,00
-6,00
-8,00
T1
±0,00
+2,00
-2,00
-4,00
-6,00
-8,00
seaflex
susta
v
seaflex
susta
v
linija dna
±0,00
+2,00
-2,00
-4,00
-6,00
-8,00sidreni blok
PONTONSKI VALOBRANM3316BRK
HEAVY DUTY PONTONM27XXHDS
±0.00+0.46
-7.26
sidreni blok sidreni blok
HEAVY DUTY PONTONM27XXHDS
±0.00+0.46
-6.26
sidreni blok sidreni blok
PRESJECI PONTONSKOG VALOBRANA I GATOVAM1:100
KARAKTERISTIČNI PRESJEK A-01PONTONSKI VALOBRAN
M1:100
KARAKTERISTIČNI PRESJEK A-02PONTONSKI VALOBRAN
M1:100
KARAKTERISTIČNI PRESJEK B-01PONTONSKI GAT
M1:100
NH1
0.39
0.46
0.85
0.15 2.55 0.152.70
NH1
0.39
0.46
0.85
0.15 2.55 0.152.70
KARAKTERISTIČNI PRESJEK B-02PONTONSKI GAT
M1:100
stabilnostM. Albaharija 10a, 51000 Rijeka
stabilnost
M. Albaharija 10a, 51000 Rijeka
stabilnostM. Albaharija 10a, 51000 Rijeka
stabilnost
M. Albaharija 10a, 51000 Rijeka
INVESTITOR:
GRAĐEVINA:
IZRADIO:
SADRŽAJ:
ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA:
DATUM:
BROJ PROJEKTA:
MJERILO: LIST BROJ:
MAPA BROJ:
LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.
1.
LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.PROJEKTANT:
www.stabilnost.hr tel./fax. 051 / 344-121 e-mail: [email protected]
LUČKA UPRAVA RABACObala M. Tita bb
Luka otvorena za javni promet Trget - Rabac
S18-33 18-33
INVESTITOR:
GRAĐEVINA:
IZRADIO:
SADRŽAJ:
ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA:
DATUM:
BROJ PROJEKTA:
MJERILO: LIST BROJ:
MAPA BROJ:
LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.
1.
LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.PROJEKTANT:
www.stabilnost.hr tel./fax. 051 / 344-121 e-mail: [email protected]
LUČKA UPRAVA RABACObala M. Tita bb
Luka otvorena za javni promet Trget - Rabac
S18-33 18-33
KARAKTERISTIČNI PRESJECIPONTONSKI VALOBRAN
1:100 6.3.2.
KARAKTERISTIČNI PRESJECI
1:100
PONTONSKI GATOVI
6.3.3.
REKONSTRUKCIJA KOMUNALNIH VEZOVA
STRUKOVNA ODREDNICA:
RAZINA OBRADE:GRAĐEVINSKI PROJEKTIDEJNI PROJEKT
rujan 2018.
REKONSTRUKCIJA KOMUNALNIH VEZOVA
STRUKOVNA ODREDNICA:
RAZINA OBRADE:GRAĐEVINSKI PROJEKTIDEJNI PROJEKT
rujan 2018.
V/Š = 297 / 457 (0.14m2) Allplan 2018 V/Š = 297 / 457 (0.14m2) Allplan 2018
PODACIOZAHVATUIOPISOBILJEŽJAZAHVATA•STRANA17
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
LUČK
O PO
DRUČ
JECE
STA
NOVA
LINIJA
OBA
LE
NOVA
LINIJA
OBA
LE
STAR
ALIN
IJA O
BALE
NH1
LUČK
O PO
DRUČ
JECE
STA
STAR
ALIN
IJA O
BALE
NOVA
LINIJA
OBA
LE
±0,00
+2,00
-2,00
-3,00
-1,00
+1,00
±0,00
+2,00
-2,00
-3,00
-1,00
+1,00
ŠKOLJE
RA
in-situC30/37
EEkabel
obaloutvrda na mjestu pontonskog gata
cesta
DNhidrant
DNdovod vode
±0.00
+1.00
+1.50
linija iskopa
linija dna
obalniserklaž
obaloutvrda na mjestu pontonskog gata
linija dna
linija i
skopa
EEkabel
DNhidrant
DNdovod vode
cesta
±0.00
+1.50
PRESJECI OBALE FAZE IIM1:50
KARAKTERISTIČNI PRESJEK C-01FAZA II - OBALA
M1:50
2.50 3.00
0.70 0.60 0.40 1.30
0.85
0.25
0.30
0.10
0.85
0.65
0.46
0.50
0.55
1.50
1.00
0.50
1.50
NH1
1.00
0.50
1.50
KARAKTERISTIČNI PRESJEK C-01FAZA II - OBALA
M1:50
2.50 3.00
0.70 0.60 0.40 1.30
0.46
0.50
0.55
1.50
LUČK
O PO
DRUČ
JECE
STA
NOVA
LINIJA
OBA
LE
NOVA
LINIJA
OBA
LE
STAR
ALIN
IJA O
BALE
NH1
LUČK
O PO
DRUČ
JECE
STA
STAR
ALIN
IJA O
BALE
NOVA
LINIJA
OBA
LE
±0,00
+2,00
-2,00
-3,00
-1,00
+1,00
±0,00
+2,00
-2,00
-3,00
-1,00
+1,00
ŠKOLJE
RA
in-situC30/37
EEkabel
obaloutvrda na mjestu pontonskog gata
cesta
DNhidrant
DNdovod vode
±0.00
+1.00
+1.50
linija iskopa
linija dna
obalniserklaž
obaloutvrda na mjestu pontonskog gata
linija dna
linija i
skopa
EEkabel
DNhidrant
DNdovod vode
cesta
±0.00
+1.50
PRESJECI OBALE FAZE IIM1:50
KARAKTERISTIČNI PRESJEK C-01FAZA II - OBALA
M1:50
2.50 3.00
0.70 0.60 0.40 1.30
0.85
0.25
0.30
0.10
0.85
0.65
0.46
0.50
0.55
1.50
1.00
0.50
1.50
NH1
1.00
0.50
1.50
KARAKTERISTIČNI PRESJEK C-01FAZA II - OBALA
M1:50
2.50 3.00
0.70 0.60 0.40 1.30
0.46
0.50
0.55
1.50
stabilnostM. Albaharija 10a, 51000 Rijeka
stabilnost
M. Albaharija 10a, 51000 Rijeka
stabilnostM. Albaharija 10a, 51000 Rijeka
stabilnost
M. Albaharija 10a, 51000 Rijeka
INVESTITOR:
GRAĐEVINA:
IZRADIO:
SADRŽAJ:
ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA:
DATUM:
BROJ PROJEKTA:
MJERILO: LIST BROJ:
MAPA BROJ:
LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.
1.
LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.PROJEKTANT:
www.stabilnost.hr tel./fax. 051 / 344-121 e-mail: [email protected]
LUČKA UPRAVA RABACObala M. Tita bb
Luka otvorena za javni promet Trget - Rabac
S18-33 18-33
KARAKTERISTIČNI PRESJEKFAZA II - OBALNI POJAS
6.3.4.1:50
REKONSTRUKCIJA KOMUNALNIH VEZOVA
STRUKOVNA ODREDNICA:
RAZINA OBRADE:GRAĐEVINSKI PROJEKTIDEJNI PROJEKT
rujan 2018.
INVESTITOR:
GRAĐEVINA:
IZRADIO:
SADRŽAJ:
ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA:
DATUM:
BROJ PROJEKTA:
MJERILO: LIST BROJ:
MAPA BROJ:
LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.
1.
LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.PROJEKTANT:
www.stabilnost.hr tel./fax. 051 / 344-121 e-mail: [email protected]
LUČKA UPRAVA RABACObala M. Tita bb
Luka otvorena za javni promet Trget - Rabac
S18-33 18-33
KARAKTERISTIČNI PRESJEKFAZA II - OBALNI POJAS
6.3.4.1:50
REKONSTRUKCIJA KOMUNALNIH VEZOVA
STRUKOVNA ODREDNICA:
RAZINA OBRADE:GRAĐEVINSKI PROJEKTIDEJNI PROJEKT
rujan 2018.
V/Š = 297 / 457 (0.14m2) Allplan 2018 V/Š = 297 / 457 (0.14m2) Allplan 2018
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA18
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
3.1. NAZIV JEDINICE REGIONALNE I LOKALNE SAMOUPRAVE TE NAZIV KATASTARSKE OPĆINE
Jedinicaregionalnesamouprave:Istarskažupanija.
Jedinicalokalnesamouprave:OpćinaRaša.
More.
Grafički prilog 2: Granica obuhvata sa označenim radijusom od 1000m
3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA19
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
ZONA OBUHVATA
1:5.000
Granica obuhvata
LEGENDA
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA20
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
3.2. PODACI IZ PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJA
Prostorniplanovikojisunasnazizapredmetnopodručje:
• ProstorniplanIstarskeŽupanije(Sl.novinebr.2/02,1/05,4/05,14/05-pročišćenitekst,10/08,07/10,16/11-pročišćenitekst,13/12,09/16)
• ProstorniplanuređenjaOpćineRaša(„SlužbenenovineOpćineRaša“-pročišćenitekst;12/11,06/16)
3.2.1. PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE (SL. NOVINE BR. 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 - PROČIŠĆENI TEKST, 10/08, 07/10, 16/11 - PROČIŠĆENI TEKST, 13/12, 09/16, 14/16 - PROČIŠĆENI TEKST )
Grafički prilog 3: Izvadak iz PP Istarske županije, list 2.1. Infrastrukturni sustavi:Promet
“
1.3.4. Površine voda i mora
...
Članak 18.
Razgraničenje mora provodi se određivanjem namjene za:
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA21
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
- prometne djelatnosti,
- ribarenje,
- marikulturu,
...
Morske površine namijenjene za prometnu djelatnost razgraničuju se na plovne putove, luke i lučka područja...
2.2. Građevine od važnosti za Županiju
Članak 38.
Ovim Planom određuju se građevine, zahvati i površine od važnosti za Županiju:
Luke otvorene za javni promet:
lokalne:
... Trget (postojeća), ...
6.1.1. Pomorski promet
Članak 112.
Ovim se Planom određuje mreža morskih luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene od osobitog državnog (međunarodnog), županijskog i lokalnog značenja.
Luke treba razvijati prvenstveno na postojećim lokacijama radi postizanja učinkovitosti i cjelovitog prometnog i gospodarskog sustava, temeljem Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.
Lučko područje je područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora (lučkih bazena) koji se koriste za obavljanje lučkih djelatnosti definiranih posebnim propisom. Unutar lučkih područja potrebno je, ovisno o prostornim i maritimnim mogućnostima, u prostornim planovima uređenja općina i gradova razgraničiti namjene unutar lučkog područja, uz obvezno osiguranje koridora za plovni put, radi zadovoljavanja uvjeta sigurnosti plovidbe.
...
Članak 113.
Luke je potrebno svrsishodno koristiti unutar postojećih obuhvata, s tendencijom osuvremenjivanja tehnologije transporta i nuđenja kvalitetnijih i diverzificiranih usluga skladištenja roba (skladišta i hladnjače) i prijevoza putnika (putnički terminali s agencijskim, ugostiteljskim, trgovačkim i drugim sadržajima).
...
U prostornim planovima uređenja općina i gradova, za luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene, mora se odrediti građevinsko područje za dio obveznih sadržaja na kopnu, u skladu s tehnološkim i funkcionalnim potrebama luka.
Unutar luka otvorenih za javni promet, nadležna lučka uprava u skladu sa posebnim propisima utvrđuje vrstu vezova i kapacitet.
...
Unutar luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene moguća je izgradnja mjesta za opskrbu plovila gorivom, uz nužno zadovoljavanje ekoloških, maritimnih, sigurnosnih i protupožarnih kriterija sukladno posebnim propisima.
Gdje je moguće, marine ne planirati na lokacijama pogodnim za gniježđenje i zimovanje ciljeva očuvanja područja HR 1000032 Akvatorij zapadne Istre (duboke morske uvale, stjenovita obala).
...
“
3.2.2. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE RAŠA („SLUŽBENE NOVINE OPĆINE RAŠA“ - PROČIŠĆENI TEKST; 12/11, 06/16)
“
1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine Raša
Članak 4.
(1) Površina područja Općine Raša se ovim Planom dijeli na:
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA22
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
1. građevinsko područje, koje se dijeli na sljedeće namjene površina:
I. građevinsko područje naselja s izdvojenim dijelovima građevinskog područja naselja
II. izdvojena građevinska područja izvan naselja, i to:
i. gospodarske namjene:
(a) proizvodne (I1, I2, I3)
(b) poslovne (K1, K3)
(c) ugostiteljsko-turističke (T1, T2, T3, TP)
ii. sportsko-rekreacijske namjene (R6)
iii. infrastrukturne namjene (IS1, IS2)
iv. morske luke (LJ, LP)
v. groblja
2. površine izvan građevinskog područja, koje se dijele na sljedeće namjene:
I. površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E3)
II. površine uzgajališta - akvakultura (H)
III. sportsko-rekreacijske namjene (R7, R8, R9)
IV. poljoprivredne površine (P1, P2, P3, PŠ)
V. šumske površine (Š1, Š2, Š3)
VI. vodne površine
VII. morske površine
Članak 12)
(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja infrastrukturne namjene planirana ovim Planom su:
...
5. luka otvorena za javni promet - lokalna - Trget (LJL)
6. izdvojeni dio morske luke otvorene za javni promet lokalnog značajaTrget (LJL)
...
(2) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi sljedeće građevine, odnosno zahvati:
...
5. luka otvorena za javni promet - lokalna – Trget (LJL), namijenjena je gradnji morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja
6. izdvojeni dio morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Trget (LJL), namijenjen je gradnji izdvojenog dijela morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja (za potrebe akvakulture)
...
(3) Na kartografskim prikazima 4.1.-4.9. “Građevinska područja naselja”određen je kopneni dio luke, pri čemu morski dio luke nije definiran. U skladu s time se površina kopnenog dijela morske luke određuje stavkom (7) članka 78. ovog Plana te se u članku 80. ovog Plana detaljnije određuje smještaj zahvata omogućenih u stavku (2) ovog članka.
(4) Najveća dozvoljena površina izdvojenog građevinskog područja izvan naselja infrastrukturne namjene iznosi:
...
4. Izdvojeni dio morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja- Trget 0,2 ha
...
2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju
Članak 23)
...
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA23
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
(4) Građevine i površine od važnosti za županiju na području Općine Raša su:
...
IV. luke otvorene za javni promet lokalnog značaja: Sv. Marina, Trget, Tunarica
...
5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava
Članak 73.)
...
(5) Pri gradnji i korištenju infrastrukturnih građevina, potrebno je poštivati mjere zaštite određene u
sljedećim poglavljima ovog Plana:
1. 6.1. Mjere zaštite prirode
2. 6.2. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti
3. 6.3. Mjere zaštite kulturnih dobara
4. 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
5. 9.2.1. Mjere za zaštitu od požara te prirodnih i drugih nesreća
...
5.1.3. Pomorski promet
Članak 78.)
(1) Luke otvorene za javni promet su:
...
3. Trget, luka otvorena za javni promet - lokalna
4. Trget, izdvojeni dio morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja
...
(3) Kopneni dio luke se može smještati unutar odgovarajuće površine infrastrukturne namjene određene na kartografskim prikazima Plana te unutar građevinskog područja naselja odnosno izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske namjene - proizvodne (I1) i ugostiteljskoturističke namjene (T3) s kojim graniči.
(4) Zbog potpune neusklađenosti katastarskog plana sa stvarnim položajem obalne crte, površina obuhvata zahvata lokalne luke otvorene za javni promet Trget, detaljno se razgraničuje koordinatama lomnih točaka:
X Y
1. 5426032.19 4986662.08
2. 5425994.94 4986580.85
3. 5426008.08 4986472.86
4. 5426062.20 4986404.11
5. 5425762.92 4986020.04
6. 5425736.51 4986119.48
7. 5425664.92 4986401.09
8. 5425582.82 4986655.01
9. 5425614.43 4986655.01
10. 5425750.60 4986889.06
(7) Pri gradnji luke, površina njenog kopnenog dijela smije iznositi najviše:
...
2. Trget, luka otvorena za javni promet - lokalna (LJL): 1,85 ha
...
Članak 79.)
(1) Namjena luke mora biti u skladu s posebnim propisima o morskim lukama otvorenim za javni promet te o
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA24
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
razvrstavanju i kategorizaciji luka posebne namjene i luka nautičkog turizma.
(2) U luci otvorenoj za javni promet je moguće odrediti nautički dio luke samo ako su pretežno zadovoljene javne funkcije luke osiguravanjem operativnih potreba i pretežnog dijela komunalnih potreba, a nautički dio luke može biti veći od komunalnog samo ako su zadovoljene sve komunalne potrebe.
...
Članak 80.)
(1) Dozvoljena je gradnja svih građevina lučke podgradnje i nadgradnje te drugih djelatnosti koje su u skladu s namjenom luke.
(2) Nasipavanje obale i/ili mora radi gradnje iz stavka (1) ovog članka te gradnja zgrada dozvoljeni su samo unutar površine planirane kao građevinsko područje kopnenog dijela luke određenog na kartografskim prikazima 4.1.-4.9. “Građevinska područja naselja” i unutar površine građevinskog područja iz stavka (3) članka 78. ovog Plana.
(3) Zahvati unutar akvatorija luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene mogući su samo za potrebe gradnje lukobrana odnosno građevine za zaštitu luke od djelovanja mora, na kojima nije moguće graditi nadzemne građevine osim objekata za sigurnost plovidbe.
(4) Zgrade lučkih djelatnosti te proizvodnih i srodnih (servis, prijevoz i skladištenje, trgovina na veliko i sl.) djelatnosti, osim zgrada lučke uprave, koje se grade unutar građevinskog područja luka, grade se prema uvjetima koji su jednaki uvjetima za gospodarske građevine u izdvojenom građevinskom području gospodarske namjene - proizvodne (I1).
(5) Zgrade ostalih djelatnosti koje se grade unutar građevinskog područja luka, grade se prema uvjetima koji su jednaki uvjetima za gospodarske građevine u izdvojenom građevinskom području poslovne namjene, pretežno uslužne (K1).
(6) Na luke se ne primjenjuju odredbe članka 73.. ovog Plana, osim njegovog stavka (5).
Grafički prilog 4: Izvadak iz PP Općine Raša, list 1.1. Infrastrukturni sustavi: Korištenje i namjena površina
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA25
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Grafički prilog 5: Izvadak iz PP Općine Raša, list 4.4. Građevinsko područje unutar statističkih naselja...
“
Zaključak:predmetnizahvatuskladujesodredbamaizprostorno-planskedokumentacije.
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA26
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
3.3. OPIS LOKACIJE
Predmetno područje nalazi se unutar Raškog zaljeva. Raški zaljev je na istočnoj obali HrvatskeIstrejugozapadnoodLabina.DonjijedionekadašnjedolinerijekeRaše,kojijepotopljenmladimpostglacijalnimizdizanjemmorskerazine.Dugjeoko12km,prosječneširinepribližno1km.Dubinazaljeva varira od 44m na ulazu u zaljev do 10m kraj luke Bršica; dalje prema ušću nastavljajusepličinesdubinamamanjimod3m.Rašasvojimnanosimamalo-pomalozatrpavazaljev,štojepogotovoprimjetnodužzapadneobale.StraneRaškogazaljevasustrmeinepristupačne,građeneuglavnomodvapnenca,aobraslesuoskudnomsredozemnomvegetacijom.
PredmetnizahvatnalaziseusjeveroistočnomdijeluRaškogzaljeva,nacca7kmodRašeicca10kmod Labina.
Slika 8: Pogled sa lokacije na obale Raškog zaljeva; a koje tvore prirodnu zatvorenost predmetne lokacije.
Dopredmetne lokacije dolazi se lokalnomasfaltiranomcestom.Obalni rubduž zahvata odnosnonjegove neposredne okolice je djelomično izbetoniran a djelomično rješen nabačajem kamenihelemenata.Napojedinimsudijelovimaizvedenabetonskastepeništazapristupnekomodpontona.Trenutnona lokacijipostojivelikibrojdotrajalih,bespravnonapravljenihmolića/pontonadrvenih,metalnih,kamenihstruktura,različitihoblikaidimenzija;kakosevidinafotografijamaunastavku.
Napodručjuobuhvatainjegovojokolicinemaobalezadržaneuprirodnomstanju.
Slika 9: šira zona oko predmetne lokacije Slika 10: šira zona oko predmetne lokacije
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA27
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Slika 11: Obalna linija sa mnoštvom dotrajalih pontona Slika 12: Obalna linija sa mnoštvom dotrajalih pontona
Slika 13: Obalna linija sa mnoštvom dotrajalih pontona Slika 14: Obalna linija sa mnoštvom dotrajalih pontona
Slika 15: Obalna linija sa mnoštvom dotrajalih pontona Slika 16: Obalna linija sa mnoštvom dotrajalih pontona
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA28
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
3.3.1. OPIS AKVATORIJA
Rijeku Rašu karakterizira prijenos pretežito sitnozrnatog materijala u suspenziji. Suspendiranisitnozrnatimaterijalnastajekaoposljedicaintenzivnogtrošenjafliškiheocenskihnaslagaugornjemtokurijeke.Procijenjenohidrogeološkodrenažnopodručje iznosioko450km2.Manjidionastajeispiranjemmaterijalasokolnihvapnenačkihuzvišenja.SedimentacijaudonjimdijelovimatokarijekeRašejemalazbogpovremeneerozijesedimenatasdnakorita.Tekdolaskomriječnogtokauzaljev(more), naglo se smanjuje energija okoliša te tako nastaju uvjeti za sedimentaciju sitnozrnatogmaterijala. Pretežni dio sitnozrnatog materijala taloži se u ograničenoj zoni estuarijske delte iprodeltnompodručju.PodručjeestuarijaizduženogjeoblikaipružaseistimsmjeromkaoislivrijekeRaše.Najvećidiosuspendiranogmaterijalaprenesenogrijekomsedimentiraseugornjimdijelovimaestuarijadokjebrzinasedimentacijeudonjimdijelovimaestuarijamala,naštoukazujuidubinemora(do44m)kojesusličnedubinamauKvarnerskomzaljevu.Grubajeprocjenadasegodišnjeuušću istaloži oko80000 tona terigenogmaterijala.Na samomušćuRaše formirana je riječnaterasakojablagotonepremajugu.Povećanakoncentracijasuspendiranogmaterijalauzdesnuobaluposljedicajestrujanjavodeuestuariju.Uzdesnuobalujeinagibdnamanjinegouzlijevuobalu.Topokazujedasuprocesiflokulacijeisedimentacijeintenzivnijiuzdesnuobaluštouzrokujeinjenointenzivno“zatrpavanje”.1
Predmetni zahvat nalazi se u produžetku ušća rijekeRaše, na njenom lijevomobalnom rubu uu nastavku obale luke Bršica. Morsko dno karakterizira sitnozrni sediment pjeskovito/muljevitenaslage.Planiranalukajealociranatakodaobuhvaćadubinemoraodcca-1mdocca-14mdubine.IzovogsepodatkavididalijevirubobaleraškogzaljevaimastrminagibpoputnjegovogkopnenogdijelapadinaidajesedimentacijananosarijekeRašeuovomprostoruneštomanjanegonanjenomdesnomobalnompojasu.
U okvirima akvatorija planiranog zahvata, na uronjenom dijelu raznolikih samovoljno izrađenihpristupnihmolića,uronjenihod-0,5mdo-2,00m,nanjihovimstupovima,betonskimkonstrukcijama,čeličnimprofilimaisl.tenasidrenimlancimazapaženojevrlobogatoprisustvodagnjiivećibrojvišihalgi,mahovnjaka,plaštenjakaidrugihobraštajnihorganizamakaoidrugihsvojtisličnoširemakvatorijuraškogzaljeva.
Slika 17: morsko dno Slika 18: morsko dno
1 http://baltazar.izor.hr/azopub/indikatori_podaci_sel_detalji2?p_ind_br=2B05&p_godina=2012&p_razdoblje_od=
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA29
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Slika 19: morsko dno Slika 20: morsko dno
3.3.2. GEOLOŠKA OSNOVA
Užepriobaljekojemupripadapodručjezahvatapremaosnovnojgeološkojkartisvrstavaseukategorijukarbonatnihstijena.Litološkaosnovajepretežitoizgrađenaoduslojenihrudistnihvapnenacakrednestarosti(K21)snaslagamaizkvartaraiholocena.
Grafički prilog 6: Izvod iz Geološke karte Hrvatske
3.3.3. VJETROVALNA KLIMA2
Vjetrovalnaklimauizrađenojstudijidefiniranajenaosnovipostojećihpubliciranihpodatakaovjetruzaobližnjelokacijeinaosnoviterenskoganketiranjakorisnikaakvatorija.NažalostmjerenjavjetraivalovanalokacijisamogzaljevaRašanisudostupna,zbogčegasumogućaodređenaodstupanjakorištenihmeteorološkihparametarauodnosunastvarne.3
LokacijabudućekomunalnelukeTrgetdobrojezaštićenouZaljevuRaša.
2 dr.sc.I.Ružić,dipl.ing.građ.,GrađevinskifakultetuRijeci:StudijaidejnihrješenjasmatematičkimmodeliranjemdinamikemorazapotrebesanacijeirekonstrukcijeLOJPTrget,srpanj2018.godine3 Zavišerazineprojektapribavitićeseslužbenipodaciovjetrunaosnovukojihćeseizraditivjetrovalnaklima,odnosnotočneprognozevalova.
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA30
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Grafički prilog 7: Lokacija buduće komunalne luke Trget dobro je zaštićeno u Zaljevu Raša.
NalokacijibudućekomunalnelukeTrgetmoguse pojaviti veći valovi generirani vjetrom izsmjerovaSSEiSSW.
Propagacija valova u Zaljevu Raša ovisi omorfologijisamogzaljeva.Ulazulukuotvorenjena IIIkvadrant (SSW),odnosnosmjeroko200°.SredišnjidiozaljevaizmeđurtaSv.MikulairtaCicanimasmjeroko160°itujemogućapropagacijavalovaizIIkvadranta(SE).ZaljevRašaizmeđulukeTrgetiuvalaBlazimasmjeroko200°,itujemogućapropagacijavalovaizIIIkvadranta(SSW).
Zbog opisane morfologije Zaljeva Raša,numeričke simulacije valovanja provedenesu za valova generirane vjetrovima iz II i IIIkvadranta,odnosnozasmjeroveSSE(157,5°)iSSW(202,5°).
Grafički prilog 8: Prognoza valova
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA31
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Grafički prilog 9: Prognoza valova SSE PP=50 god w=24,5 m/s
Grafički prilog 10: Prognoza valova SSW PP=50 god w=21,0 m/s
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA32
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ETGrafički prilog 11: Numeričke simulacije valovanja u Zaljevu Raša SSE PP=50 god w=24,5 m/s
Grafički prilog 12: Numeričke simulacije valovanja u Zaljevu Raša SSW PP=50 god w=21,0 m/s
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA33
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
3.3.4. METEOROLOŠKE ZNAČAJKE4
PremaKöppenovojklasifikacijiklimevećidioIstreimaklimupodtipaCfsax’’kojukarakterizirajuvrućeljeto(najtoplijimjeseciznad22°Civišeodčetirimjesecasasrednjommjesečnomtemperaturomiznad10°C–oznakaa),kišnorazdobljesdvamaksimuma(jesensko-zimskiiproljetni–oznakax’’),nepostojanjeizrazitesuhoće(oznakaf)tesušnidiouljetnomrazdoblju(oznakas).
NajbližemjernepostajepredmetnojlokacijinalazeseuPazinuiuLabinu,paćesekaoreferentnipodacionisklimatološkepostajeLabinzarazdobljeod1994-2000.
Temperatura zraka. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 13.3°C, a pripadna standardnadevijacija,kaomjeraraspršenostipodatakaokosrednjaka,0.6°C.Tijekom7-godišnjegrazdoblja,srednjegodišnjevrijednostikretalesuseod12.5°Cdo14.2°C,štoukazujenavrlomalupromjenjivostodgodinedogodine.Srednjamjesenatemperaturazrakapostižemaksimumukolovozu(23.1°C).Najhladnijijesiječanj,sprosječnomtemperaturomzrakaod5.0°C.
Oborine.Karakteristikegodišnjeghodasrednjemjesečnekoličineoborineukazujunamaritimnostklimetogpodruja.Uprosjekugidišnjeutompodručjupadneoko1240mmoborine.Obilnijeoborinepadnuodrujnadosiječnja(hladnidiogodine),smaksimumomustudenom(199mm).Mjesecismanjomkoličinomoborine javljajuseutoplomdijelugodine(odsvibnjadokolovoza).Utravnjunastupaproljetnimaksimumoborine.Veljačajemjesecsnajmanjomkoličinomoborine(59mm)
Godišnjadnevnamaksimalnakoličinaoborineupromatranom7-godišnjem razdobljunajčešće jezabilježenaustudenom(29%slučajeva).U14%slučajevazabilježenjeusiječnju,ožujku,kolovozu,rujnuiprosincu.Najvećadnevnakoličinaoborineizmjerenajeukolovozu1994.godine,aiznosilaje123mm,štojegotovodvostrukaprosjenamjesenakoličinazakolovoz.
NapodručjuLabinagodišnjeseuprosjekuzabilježi110danaskoličinomoborine≥0.1mm.Najvišetakvihdanaimaustudenom(13),anajmanjeuveljači(5).
Relativna vlažnost zraka.Srednjemjesečnevrijednostirelativnevlažnostizrakasuvisoke,tesetijekomcijelegodinekrećuizmeđu69i86%,doksrednjagodišnjavrijednostiznosi78%.Relativnavlažnost svoje najveće vrijednosti postiže u hladnom dijelu godine (od listopada do veljače), smaksimumomuprosincu(86%).Niževrijednostijavljajuseodožujkadorujna,sminimumomusrpnjuikolovozu(69i70%).
Naoblaka. Srednja godišnja količina naoblake iznosi 4.7 desetina. Najviše naoblake javlja se ujesenskimizimskimmjesecima(studeniiprosinac),anajmanjetijekomljetnihmjeseci(lipanj,srpanjikolovoz).Tijekomgodine,uosammjesecisrednjamjesečnanaoblakanijeprelazila5desetina,dokniuostalimmjesecimaneprelaziznatno iznadn6desetina.Najvećasrednjamjesečnanaoblakazabilježenajeuprosincu(6.3desetine),anajmanjausrpnju(3.2desetine).
Strujanje zraka. Strujanjezrakaprikazano jepomoćuterminskih ružavjetra(u7,14 i21sat)i pripadajuihkontingencijskih tablica (Tablica3.6-9 iSlika3.6-12). Prevladavajui smjeru sva triterminajesjeveroistoni(NE)kojisejavljauoko40%slučajeva,nakonkojegslijedesjeverni(N)(oko10%sluajeva),jugoistočni(SE)(oko11%sluajeva),južni(S)(oko9%slučajeva)ijugozapadni(SW)(oko9%slučajeva).Najčešćisuslabivjetrovi(1-3Bf),ajavljajuseuvišeod90%slučajeva,usvatritermina.Pojavatišine(calma)jevrlorijetka,ijavljaseumanjeod3%slučajeva.
JAČINA(BF) C 1-3 4-5 >5 ZBROJ
(%)JAČINA(BF) C 1-3 4-5 >5 ZBROJ
(%)
SMJER % SMJER %
N 11.9 0.4 0.1 12.5 N 12.6 0.6 0.1
NE 46.9 2.4 0.7 50.1 NE 43.5 2.9 1.0
4 Studija o utjecaju na okoliš zahvata: Rekonstrukcije TE Plomin – zamjena postojee TE Plomin 1 u ciljumodernizacije ipovećanjakapaciteta,Ekonerg,Zagreb,svibanj2011.
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA34
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
E 6.3 0.1 0.0 6.4 E 6.1 0.2 0.0
SE 7.9. 0.2 0.0 8.1 SE 9.0 0.4 0.0
S 7.5 0.2 0.0 7.7 S 6.3 0.6 0.0
SW 7.0 0.0 0.0 7.0 SW 8.5 0.1 0.0
W 1.1 0.0 0.0 1.1 W 0.9 0.0 0.0
NW 4.8 0.0 0.0 4.8 NW 4.8 0.0 0.0
C 2.3 2.3 C 2.5Tablica 5: Vjerojatnost istovremenog pojavljivanja razliitih smjerova vjetra (%) i jačine vjetra po klasama. Labin, 1994.-2000. u 7sati (Izvor: SUO: Rekonstrukcije TE Plomin – zamjena postojee TE Plomin 1 u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta, Zagreb, svibanj 2011. )
Tablica 6: Vjerojatnost istovremenog pojavljivanja razliitih smjerova vjetra (%) i jačine vjetra po klasama. Labin, 1994.-2000. u 21sati (Izvor: SUO: Rekonstrukcije TE Plomin – zamjena postojee TE Plomin 1 u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta, Zagreb, svibanj 2011. )
JAČINA(BF) C 1-3 4-5 >5 ZBROJ
(%)JAČINA(BF) C 1-3 4-5 >5 ZBROJ
(%)
SMJER % SMJER %
N 6.8 0.6 0.1 7.5 N 10.4 0.5 0.1 11.0
NE 31.3 2.6 0.7 34.4 NE 40.5 2.6 0.8 43.9
E 6.4 0.4 0.0 6.8 E 6.3 0.2 0.0 6.5
SE 18.6 0.3 0.0 18.9 SE 11.8 0.3 0.0 12.1
S 13.0 0.6 0.1 13.7 S 8.9 0.5 0.0 9.4
SW 12.8 0.3 0.0 13.2 SW 9.5 0.2 0.0 9.6
W 1.1 0.0 0.0 1.1 W 1.0 0.0 0.0 1.0
NW 4.2 0.1 0.0 4.3 NW 4.6 0.0 0.0 4.6
C 0.2 0.2 C 1.8 1.8Tablica 7: Vjerojatnost istovremenog pojavljivanja razliitih smjerova vjetra (%) i jačine vjetra po klasama. Labin, 1994.-2000. u 14sati (Izvor: SUO: Rekonstrukcije TE Plomin – zamjena postojee TE Plomin 1 u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta, Zagreb, svibanj 2011. )
Tablica 8: Vjerojatnost istovremenog pojavljivanja razliitih smjerova vjetra (%) i jačine vjetra po klasama. Labin, 1994.-2000. u sva tri termina (Izvor: SUO: Rekonstrukcije TE Plomin – zamjena postojee TE Plomin 1 u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta, Zagreb, svibanj 2011. )
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA35
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Grafički prilog 13: Numeričke simulacije valovanja u Zaljevu Raša SSW PP=50 god w=21,0 m/s (Izvor: SUO: Rekonstrukcije TE Plomin – zamjena postojee TE Plomin 1 u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta, Zagreb, svibanj 2011. )
Tokomanaliziranih7godina,zabilježenojegodišnjeprosječno7danasjakimvjetrom.Danisjakimvjetromjavljalisuseusvimmjesecimaosimukolovozu.Upromatranom7-godišnjemrazdobljunajvišedanasjakimvjetrombilojetijekomsiječnja(12),anajmanjeusvibnju,lipnju,srpnju,rujnuilistopadu(2).Tijekomgodinepostojivelikapromjenjivostbrojadanasjakimvjetrom.Najvećibrojdanasjakimvjetromzabilježenje1996.godine(13),anajmanji2000.godine(1).Olujnivjetarjavljaoseuprosjekudvaputagodišnje,itousiječnju,veljači,travnjuiprosincu.Uraspoloživomnizunajvišedanasolujnimvjetrombilojetijekomsiječnjaiprosinca(4).
3.3.5. KLIMATSKE PROMJENE
U Hrvatskoj posljednjih godina vremenske prilike sve manje prate poznate godišnje i sezonskehodoveisvevišeimaekstremnihvremenskihdogađaja.Razlikekojesedešavajuzbogpromjenautemperaturnimioborinskimprilikamapočetkom21.stoljećanajboljesevideizpodatakadugogodišnjihmeteorološkihmjerenjasodabranihmeteorološkihpostajanarazličitimklimatskimpodručjima5
NapodručjucijeleHrvatskebilježiseporastsrednjegodišnjetemperaturezrakakojijenapočetku20.stoljeća,svakih10godinavariraoizmeđu+0,02°Ci+0,07°C.Porasttrendanasvimpromatranimpostajamajepostaoosobitoizraženposljednjih50godina,ajošvišeposljednjih25godina.Tijekom50-godišnjeg razdoblja (1961. - 2010. godina) trendovi srednjih godišnjih, srednjih minimalnih
5 Petonacionalno izvješćeRepublikeHrvatskepremaOkvirnojkonvencijiUjedinjenihnarodaopromjeniklime (UNFCCC) -DHMZ,2009.godine.
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA36
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
i srednjihmaksimalnih temperatura zraka na 11meteoroloških postaja na područjuHrvatske supozitivniineznačajni6teukazujunavećepromjeneukontinentalnomdijeluzemljenegonaobaliiudalmatinskojunutrašnjosti.Najvećidoprinosukupnompozitivnomtrendutemperaturezrakadalisu ljetnitrendovi,aporastusrednjihmaksimalnihtemperaturapodjednakosudoprinijeli trendovizazimuitrendovizaproljeće.Najmanjepromjeneimalesujesensketemperaturezrakakojesu,premdauglavnompozitivne,većinombilenesignifikantne.
Povećanjebrojatoplihdananajčešćejeiznosilo6-10dana,atoplihnoćičak8-12danana10godina.Duljina toplih razdobljananajvećem jebrojupostajapovećanaza4-6dana.Nanajvećembrojupostajabrojhladnihdanainoćisesmanjiodo4danau10godina.Najmanjajepromjenazabilježenauduljinihladnihrazdobljakojasusenavišeod90%postajaskratilado2dana.
Trendovigodišnjihisezonskihkoličinaoborinedajuopćipregledvremenskihpromjenakoličineoborineucijelojzemlji.Tijekom50-godišnjegrazdoblja(1961.-2010.)godišnjekoličineoborinepokazujuprevladavajućeneznačajnetrendove,kojisupozitivniuistočnimravničarskimkrajevimainegativniuostalimpodručjimaHrvatske.StatističkiznačajnosmanjenjeoborinautvrđenojenapostajamauplaninskompodručjuGorskogkotaraiuIstri,kaoinajužnompriobalju.Ljetnaoborinaimajasnoistaknutnegativnitrenducijelojzemlji,doksujesenjitrendovislabiimiješanogpredznaka,osimustočnomnizinskompodručjugdjenekepostajepokazujuznačajantrendporastaoborine.Uproljećenematrendau južnomi istočnomdijeluzemlje,dokjeupreostalompodručjuprisutannegativnitrend,kojijeznačajansamouIstriiGorskomkotaru.TijekomzimetrendovioborinenisuznačajniiuglavnomsunegativniujužnimiistočnimkrajevimakaoiuIstri.Upreostalomdijeluzemljesumješovitogpredznaka.
VremenskepromjenesušnihikišnihrazdobljauHrvatskojodređujusepomoćugodišnjegisezonskogtrendanjihovihmaksimalnihtrajanja:sušno/kišnorazdobljejedefiniranokaouzastopnislijeddanasdnevnomkoličinomoborinemanjom(većom)ododređenogpraga:1mm(prvakategorija)i10mm(drugakategorija)7.Promjenesušnihrazdobljasunajizraženijeu jesenskimmjesecimakadaje u cijelojHrvatskoj prisutan statistički značajan negativan trend.U ostalim sezonama je trendsušnihrazdobljazaobjekategorijeslabijeizraženodjesenskogiakoseuočavaproduljenjesušnihrazdobljauproljećenasjevernomJadranu,aljetidužjužnejadranskeobale.GodišnjeduljinesušnihrazdobljaprvekategorijepokazujutendencijusmanjenjaujužnomdijelukontinentalneHrvatskeinasjevernomJadranutestatističkiznačajanporastnajužnomJadranu.Sdrugestrane,sušnarazdobljadrugekategorije imajutendencijupovećanjadužJadrana iugorju,asmanjenjauunutrašnjosti,osobitouistočnojSlavoniji.
Zarazlikuodsušnihrazdoblja,kišnarazdobljanepokazujuprostornukonzistentnosttrendanitiujednoj sezoni.U istočnojSlavoniji i sjeverozapadnojHrvatskoj ljeti i u jesen javlja se tendencijapovećanjaoborinaprvekategorijedokseistovremenonasjevernomJadranuiuGorskomkotaruuočavasmanjenjekišnihrazdobljaprvekategorije.Zimijetrendprvekategorijeuglavnommiješanogpredznaka,asamousjeverozapadnojunutrašnjostiHrvatskeprevladavastatističkiznačajanpozitivantrend.Statističkiznačajanpozitivanjesenskitrendkišnihrazdobljadrugekategorijekojisejavljau području doline rijeke Save, zajedno s opaženim jesenskim smanjenjem sušnih razdoblja istekategorijeukazujenaopćenitovlažnijeprilikenapodručjuistočneHrvatske.LjetisedužsjevernogisrednjegJadranateugorjujavljanegativantrenddrugekategorije,anajužnomJadranupozitivantrend.
Globalnarazinamorastalnoraste. Izdizanjemoraseubrzavapa jeuzadnjihdvadesetakgodinadoseglo dinamiku od 33 centimetra za posljednjih stotinu godina (umjesto nešto manje od 20centimetara). Porast razinemora u Sredozemlju i Jadranu se ranije događao nešto sporije zboglaganog porasta prosječnog tlaka zraka i promjena u cirkulacijimora, ali se zadnjih dvadesetakgodinaporastmoraubrzaoigotovoizjednačiosglobalnimtrendovima.
KlimatskepromjeneubudućojkliminapodručjuHrvatskedobivenesimulacijamaklimeregionalnimklimatskimmodelomRegCMpremaA2scenarijuanaliziranesuzadva30-godišnjarazdoblja:
6 ŠestonacionalnoizvješćeRepublikeHrvatskepremaOkvirnojkonvencijiUjedinjenihnarodaopromjeniklime(UNFCCC)–DHMZ,2013.godine.7 Šesto nacionalno izvješćeRepublikeHrvatske premaOkvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)DHMZ,2013.godine
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA37
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
• Razdobljeod2011.do2040.godinepredstavljabližubudućnost iodnajvećeg je interesazakorisnikeklimatskihinformacijaudugoročnomplaniranjuprilagodbenaklimatskepromjene.
• Razdoblje od 2041. do 2070. godine predstavlja sredinu 21. stoljeća u kojem je prema A2scenarijupredviđendaljnjiporastkoncentracijeugljikovogdioksida(CO2)uatmosferitejesignalklimatskihpromjenajači.8
ŠestonacionalnoizvješćeRHpremaOkvirnojkonvencijiUNopromjeniklime,premaDHMZRegCMsimulacijama, navodi da se najveće promjene srednje temperature zraka očekuju ljeti kada bitemperaturauIstrimoglaporasti0.8°C-1°C.Ujesenočekivanapromjenatemperaturezrakaiznosioko0.8°C,azimi iuproljeće0.2°C-0.4°C.Zimskeminimalne temperaturezrakauvećemdijeluHrvatskemoglebiporastidooko0,5°C.Ljetnemaksimalnetemperaturezrakaporastćezaneštovišeod1°Cdužjadranskeobale.
PremaDHMZRegCMsimulacijama,najvećepromjeneusezonskojkoličinioborinaubližojbudućnosti(razdoblje2011-2040)suprojiciranezajesen,tesenapodručjuIstreiKvarneratesrednjegJadranamože očekivati smanjenje oborine od 2% do 10%. Ove promjene zimi i u ljeto, nisu prostornorasprostranjeneimanjegsuiznosanegoujesentenisustatističkiznačajne.Budućidasupromjenebrojasuhihdanamaleilizanemarive(od-1%do4%),atoznačidasuipromjeneoborinskihdanamale,dnevni intenzitetoborine(SDII)ubudućemrazdobljuuglavnomslijedipromjenesezonske,odnosnogodišnjekoličineoborine.
PromjeneSDIIzahvaćajumanjapodručja,audijelovimaIstreisjevernogJadranatenakrajnjemjugu1%do6%.Projiciranesezonskepromjeneučestalostivlažnih(R75)ivrlovlažnih(R95)danasuzanemarive.
Posljediceklimatskihpromjenaseočitujuuporastutrajanja,intenzitetaiučestalostipoplava,većimrizicimaodobalnogplavljenja(povezanospodizanjemrazinemoraisvečešćompojavomolujnihnaleta),češćimpoplavamapovremenihvodotoka(naročitoupredjelimakojipostajusvesušniji)tepromijenjenimobrascimatopljenjasnijegailedenihpoplava.
PorastrazinemorauHrvatskojza2050.i2100.godinuiznosi0,19modnosno0,49m,premascenarijusrednjegRRM-a,Hinkelet.al.2014.)9
8 http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene9 ProcjenamogućihštetaodpodizanjarazinemorazaRHuključujućitroškoveikoristiodprilagodbe:,tehničkoizvješće,2015.http://www.pap-thecoastcentre.org/pdfs/Cost%20of%20Sea%20Level%20Rise_Croatia_HR.pdf
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA38
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
3.3.6. KAKVOĆA MORA
Ocjene kakvoće mora10,11 za kupanje na plažama u Republici Hrvatskoj se određuju na temeljukriterijadefiniranihUredbomokakvoćimorazakupanje(NN73/08)iEUdirektivomoupravljanjukakvoćomvodezakupanje(br.2006/7/EZ).
NajbližamjernapostajaodpredmetnogzahvatajeTrget.Naistojsuuzorkovanjaimjerenjakakvoćepočelaseobavljati tekodovesezone(prvo ispitivanje24.05.2018.);zbogčeganisudodijeljenjekonačneigodišnjeocjenepremaEUDirektiviiHRUredbi.
DATUM UZORKOVANJA PLAŽA TRGET
27.08.2018. dobro
16.08.2018. izvrsno
30.07.2018. izvrsno
16.07.2018. izvrsno
03.07.2018. zadovoljavajuće
26.06.2018. izvrsno-iznenadnoonečišćenje
25.06.2018. izvrsno-iznenadnoonečišćenje
24.06.2018. izvrsno-iznenadnoonečišćenje
23.06.2018. izvrsno-iznenadnoonečišćenje
22.06.2018. dobro-iznenadnoonečišćenje
19.06.2018. dobro
04.06.2018. izvrsno
24.05.2018. izvrsnoTablica 9: Mjesečne ocjene kakvoće mora na postaji Trget, sezona 2018.g. (izvor: http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca#)
Iznenadnoonečišćenjeodnosisenaekološkiincidentispuštanjanafteizspremnikateretogbrodaulipnju2018.godine.Provedenajeakcijasanacijeičišćenjaobale.
10 PraćenjekakvoćemoranaplažamauRepubliciHrvatskojreguliranojeod1986.godine.Do1996.godinekakvoćamoranaplažamapratilasenatemeljuodredbiPravilnikaokontrolikvalitetemorskevodezakupanjeirekreaciju(NNbr.48/86),aod1996.godinenatemeljuodredbipropisanihUredbomostandardimakakvoćemoranamorskimplažama(NNbr.33/96)odnosnoUredbomokakvoćimorazakupanje(NN73/08)iUredbomokakvoćivodazakupanje(NN51/14)11 http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA39
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
KARTA KAKVOĆE MORA
1:15.000
Granica obuhvata
Šira granica obuhvata (1000m)
Kakvoća mora
Dobro
LEGENDA
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA40
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
3.3.7. VODNA TIJELA NA PODRUČJU OBUHVATA
STANJE VODNIH TIJELA
Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021., vodna tijela na području planiranogzahvata12 :
• Mala vodna tijela
• Priobalno vodno tijeloO413 -Unutrašnji dioRaše izmeđuprijelaznevodeP3_3-1 i priobalneO423-1
Narubnimdijelovimazahvatsedotičesavodnimtijelima:
• PrijelaznovodnotijeloP2_3• TijelopodzemnevodeJKGN_02-SredišnjaIstraMala vodna tijela
ZapotrebePlanovaupravljanjavodnimpodručjima,provodisenačelnodelineacijaiproglašavanjezasebnihvodnihtijelapovršinskihvodana:
• tekućicamaspovršinomslivavećomod10km2,• stajaćicamapovršinevećeod0.5km2,• prijelaznimipriobalnimvodamabezobziranaveličinuZa vrlomala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodamaodnosnoOkvirnojdirektiviovodama,neproglašavajuzasebnimvodnimtijelomprimjenjujuseuvjetizaštitekakoslijedi:
• Svemanje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanjavodnimpodručjima,smatrajusenjegovimdijelomizanjihvažeistiuvjetikaozatovećevodnotijelo.
• Zamanja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisusastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica,stajaćica,prijelaznavodailipriobalnavoda)najosjetljivijegekotipaizpripadajućeekoregije.
Priobalno vodno tijelo O413 - Unutrašnji dio Raše između prijelazne vode P3_3-1 i priobalne O423-1
PlaniranizahvatnalaziseunutargrupiranogvodnogtijelaO413-RAZUnutrašnjidioRašeizmeđuprijelaznevodeP3_3-1ipriobalneO423-1.Površinapriobalnevodepotipuiznosi10,30km2.Tojepotipueuhalinoplitkopriobalnomoresitnozrnatogsedimenta,ukupnepovršine244,16km2.Pripadamediteranskojekoregiji,dubine<40m,srednjeggodišnjegsaliniteta(PSU)>36.Stanjenavedenogpriobalnogtijelaprikazanojetabličnounastavku:
ELEMENT KAKVOĆE STANJE KAKVOĆEProzirnost Dobro stanje
Otopljenikisikupovršinskomsloju Vrlo dobro stanje
Otopljenikisikupridnenomsloju Vrlo dobro stanje
Ukupnianorganskidušik Dobro stanje
Ortofosfati Vrlo dobro stanje
Ukupnifosfor Vrlo dobro stanje
Klorofila Vrlo dobro stanje
12 Izvadak izRegistra vodnih tijela dobivenogodHrvatskih voda (klasa:008-02/18-02/571,ur.broj: 383-18-1, od13.rujna2018.)
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA41
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Fitoplankton Dobro stanje
Makroalge Umjerenostanje
Bentičkibeskralježnjaci(makrozoobentos) -
Morskecvjetnice -
Biološkostanje Umjerenostanje
Specifičneonečišćujućetvari Vrlo dobro stanje
Hidromorfološkostanje Vrlo dobro stanje
Ekološkostanje Umjerenostanje
Kemijskostanje Dobro stanje
UKUPNO STANJE UMJERENO STANJETablica 10: Stanje navedenog priobalnog tijela O-413 - RAZ
Prijelazno vodno tijelo P2_3
PlaniranizahvatmalimdijelomulaziusastavprijelaznihvodaRašekaovodnotijelooznakeP2_3-RA,ukupnepovršine1,36km2.
ELEMENT KAKVOĆE STANJE KAKVOĆEProzirnost Umjereno/loše/vrlološestanje
Otopljenikisikupovršinskomsloju Vrlo dobro stanje
Otopljenikisikupridnenomsloju Vrlo dobro stanje
Ukupnianorganskidušik Vrlo dobro stanje
Ortofosfati Dobro stanje
Ukupnifosfor Dobro stanje
Klorofila Vrlo dobro stanje
Fitoplankton Dobro stanje
Makrofita -
Bentičkibeskralježnjaci(makrozoobentos) -
Ribe Dobro stanje
Biološkostanje Dobro stanje
Specifičneonečišćujućetvari Vrlo dobro stanje
Hidromorfološkostanje Dobro stanje
Ekološkostanje Dobro stanje
Kemijskostanje Nijepostignutodobrostanje(zaukupnostanje=umjerenostanje)
UKUPNO STANJE UMJERENO STANJETablica 11: Stanje navedenog priobalnog tijela P2_3-RA
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA42
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Tijelo podzemne vode JKGN_02 - Središnja Istra
KopnenidiozahvataulaziuvodnotijelopodzemnihvodakodaJKGN_02SredišnjaIstra.Navedenovodnotijelozauzimapovršinuod1.717km2,karakteriziragapukotinsko-kavernoznaporoznost,uglavnomsrednjaprirodnaranjivost.Napodručjuobuhvatainjegovojokolicinemaekosustavaovisnihopodzemnojvodi(premaekološkojmreži).Stanjenavedenogtijelapodzemnevodeprikazanojeutabliciunastavku:
ELEMENTKAKVOĆE PROCJENA STANJA
Kemijskostanje Dobro
Količinskostanje Dobro
UKUPNO STANJE DOBRO
PODRUČJA POTENCIJALNO ZNAČAJNIH RIZIKA OD POPLAVA
PremaPrethodnojprocjenirizikaodpoplava,Hrvatskevode,2013.13zahvatsenalaziizvanpodručjaproglašenimkao“Područjepotencijalnoznačajnihrizikaodpoplava“.
13Hrvatskevode,2013.(http://korp.voda.hr/)
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA43
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA44
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA45
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA46
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA47
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
3.3.8. STANIŠTA
Unutarpredmetnogzahvatanalazimosljedeće stanišne tipove (premaKarti staništaRH iz2004.godine,Nacionalnaklasifikacijastaništa14):
• morskibentos:G.3.2.Infralitoralnisitnipijescisvišeilimanjemulja• morska obala: F.4./F.5.1.2./G.2.4.1./G.2.4.2./G.2.5.2. Stjenovita morska obala / Zajednice
morskeobalenačvrstojpodlozipodutjecajemčovjeka/Biocenozagornjihstijenamedilitorala/Biocenozadonjihstijenamediolitorala/Zajednicemediolitoralanačvrstojpodlozipodutjecajemčovjeka
• kopnenastaništaJ.1.1.Aktivnaseoskapodručja.Dužobalenapredmetnoj lokacijikoja jevećimdijelomizbetonirana,dijelomdefiniranakamenimnasipomnalazimonazajednicemorskeobalenačvrstojpodlozipodutjecajemčovjekaF.5.1.2.tezajednicemediolitoralanačvrstojpodlozipodutjecajemčovjekaG.2.5.2.Obalekojajeuprirodnomstanjuunutarpredmetnogzahvatanema.Vidljivojeprisustvovelikogbrojadagnjipričvršćenihzaizbetoniraneikameneelementeobaleimetalnedijelovepontona.
Slika 21: dagnje nataložene na metalne elemente Slika 22: dagnje nataložene na kameno/betonske elemente
Odmorskihstaništauzoniobuhvatazahvataineposrednojokolicinalazimobiocenozusupralitoralnihstijena (F.4.2.1.) gdje prevladavaju ekstremni ekološki uvjeti (povremeni prodor slatke vode ilidugotrajninedostatakvlage,jakakolebanjatemperatureisaliniteta,udaranjevalovaislično)pajeunjoj indeksbiološkeraznolikostinižinegoudrugimstaništima.Biocenozasupralitoralnihstjenanastanjenajeepilitskimiendolitskimalgama,kojedajutompojasutamnosmeđe-zelenuboju,aodkarakterističnihpratećihživotinjanalazimoizopodneračiće(Ligia italica),igustekolonijebrambuljaka(Chtamalus depressus),pužićima(Littorina neritoides)idrugimsitnimživotinjskimsvojtamakojeseuglavnomhraneotpadnimtvarimabiološkogporijekla.Ugornjemdijelumediolitorala,nastjenovitimobalamaotokarasprostranjenajeBiocenozagornjihstijenamediolitorala(G.2.4.1.).Unjojdominirajuendolitskecijanobakterije,priljepci(puževirodaPatella)kojisehranecijanobakterijamateciripedniračići svojte Chthamalus stellatus. Sljedeća je stepenica nastanjena s Biocenozomdonjih stijenamediolitorala (G.2.4.2.). Manje je izložena sušenju od gornjih stijenamediolitorala, pa je i zatobiološka raznolikost bogatija. Najčešći su životinjski organizmi crvena moruzgva Actinia equina, priljepciPatella spp.,ogrcOsilinus turbinatus.
Premaotvorenommoru,dodubina20-25metaranalazimobiocenozesitnihpovršinskihpijesaka(G.3.2.).Iakosenaprvipogledmorskodnodoimapustim,upovršinskomslojupijeskaživimnoštvoorganizama, npr. školjkaši roda Acanthocardia, više vrsta roda Tellina, Venus, Donax, puževi
14Nacionalnaklasifikacijastaništa(IV.verzija),objavljenauPravilnikuopopisustanišnihtipova,kartistaništateugroženimirijetkimstanišnimtipovima(NN88/14)
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA48
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
roda Murex, Nassa, zatimmnoge vrstemnogočetinaša rodaSpirografis, Sabella, Spirorbis zatimžarnjacirodaCerianthus i Condylactis ,amfipodniračići,kozice,malidekapodnirakovi,ježincirodaSphaerechinus, Echinus i Psamechinusi,upijeskuukopani,nepravilniježincirodaEchinocardium i SpatangusizvjezdačerodaAstropecten.Tojepodručjenakojemsehraneribeplosnatice:listovi(Solea),romb(Bothus),iverak(Pleuronectes)idrugepridneneribljevrste.
Kopnenostaništeupozadinizahvata,akojeseodnosinaasfaltiranucestuinekolikokuća,uKartistaništaoznačenojekaoaktivnoseoskopodručje,premanovojKartikopnenihnešumskihstaništa15 označenojeoznakomJkaoizgrađenoiindustrijskostanište.
3.3.9. ZAŠTIĆENA PODRUČJA
PremaUpisnikuzaštićenihpodručjaMinistarstvazaštiteokolišaienergetikeplaniranizahvatnenalaziseunutarzaštićenihpodručja.16
3.3.10. EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000
PlaniranizahvatneulaziuproglašenapodručjaEkološkemrežeNATURA2000značajnazavrsteistanišnetipovekaoniupodručjaočuvanjaznačajnazaptice.17
NajbližepodručjeunutarNATURA2000“HR3000432UšćeRaše”nalazisenacca900modgranicezahvata.
15 http://www.bioportal.hr/gis/16 http://www.bioportal.hr/gis/17 http://www.bioportal.hr/gis/
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA49
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA50
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
ZAŠTIĆENA PODRUČJA - RH
1:75.000
Granica obuhvata
Šira granica obuhvata (1000m)
Zaštićena područja - RH
Značajni krajobraz - LABIN, RABAC I UVALA PRKLOG
LEGENDA
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA51
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
KARTA EKOLOŠKE MREŽE - RH
1:50.000
Granica obuhvata
Šira granica obuhvata (1000m)
Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove
Dolina Raše
Poluotok Ubaš
Ušće Raše
LEGENDA
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA52
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
3.3.11. SEIZMOLOŠKE KARAKTERISTIKE
Promatranojepodručjeusustavuistarskogpoluotokaiodvojenojeodseizmičkiaktivnogapeninskogidinaridskogsistemaisvrstavaseukategorijuaseizmičkihpodručja.PremaKartipotresnihpodručjaRepublikeHrvatske18zapovratnorazdobljeod95godina,predmetnopodručjeimaagR=0,057g,azapovratnorazdobljeod475godinaagR=0,121g.
Grafički prilog 14: Izvod iz Karte potresnih područja RH; poredbeno vršno ubrzanje tla tipa A izraženo u jedinicama grav.ubrzanja za povratni period od 95 godina
Grafički prilog 15: Izvod iz Karte potresnih područja RH; poredbeno vršno ubrzanje tla tipa A izraženo u jedinicama grav.ubrzanja za povratni period od 475 godina
3.3.12. KVALITETA ZRAKA
PredmetnopodručjepremaUredbioodređivanjuzonaiaglomeracijapremarazinamaonečišćenostizrakanateritorijuRepublikeHrvatske(NN1/14)pripadazonioznakeHR4,kojaobuhvaćaIstarskužupaniju.
Sukladno članku 6. ove Uredbe, razine onečišćenosti zraka, određene prema donjim i gornjimpragovimaprocjenezasumporovdioksid(SO2),oksidedušikaizraženekaodušikovdioksid(NO2),lebdećečestice(PM10),benzen,benzo(a)piren,olovo(Pb),arsen(As),kadmij(Cd) i,nikal(Ni)uPM10, ugljikovmonoksid (CO), graničnim vrijednostima za ukupnu plinovitu živu (Hg) te ciljnimvrijednostimazaprizemniozon(O3)sobziromnazaštituzdravljaljudi,su:
SO2 NO2 PM10 (A)PIREN PB, AS, CD, NI CO O3 HG
HR 4 <DPP <DPP <GPP <DPP <DPP <DPP >CV <GVTablica 12: Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi; DPP=donji prag procjene, GPP=gornji prag procjene, CV=ciljna vrijednost za prizemni ozon, GV=granična vrijednost.
Sukladno članku 7. ove Uredbe, razine onečišćenosti zraka, određene prema donjim i gornjimpragovimaprocjenezasumporovdioksid(SO2)idušikoveokside(NOx)teciljnimvrijednostimazaprizemniozon(O3)sobziromnazaštituvegetacije,su:
SO2 NOX AOT40 PARAMETAR
HR 3 <DPP <GPP >CVTablica 13: Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu vegetacije; DPP - donji prag procjene, GPP - gornji prag procjene, CV - ciljna vrijednost za prizemni ozon (AOT40 parametar), GV - granična vrijednost.
18 Herak,M.:KartapotresnihpodručjaRH,Zagreb,2011;http://seizkarta.gfz.hr/karta.php
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA53
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Temeljemčlanka24.Zakonaozaštitizraka(NN130/11,47/14,61/17)kvalitetazrakaodređenogpodručjasvrstavaseudvijekategorijezasvakipojediniparametarkojiseprati:
• Ikategorijakvalitetezraka-čistilineznatnoonečišćenzrak• IIkategorijakvalitetezraka-onečišćenzrakNatemeljuZakonaozaštitizraka(NN130/11,47/14,61/17)iPravilnikaopraćenjukvalitetezraka(NN79/17)uRepubliciHrvatskojseprateonečišćujućetvariuzrakuputemdržavneilokalnemrežezatrajnopraćenjekvalitetezraka.19
LokalnamrežaukojuspadalokacijapredmetnogzahvatajemjernamrežaOpćineRaša(postaje:Koromačno1,MostRaša,KoromačnoBrovinje).
Slijedom svih provedenih ispitivanja parametara tijekom 2017.godine zaključno se iz GodišnjegizvještajaopraćenjukvalitetezrakanapodručjuIstarskežupanijeza2017.godinu20 navodi:
• Sobziromnasumporov dioksidnapraćenompodručjulstarskežupanijekvalitetazrakajeprvekategorije-čistiiineznatnoonečiscenzrak:nisuprekoracenegranicnevrijednosti(GV).
Na području Općine Raša u 2017. godini nije došlo do prekoračenja graničnih vrijednosti sumporova dioksida na mjernoj postaji Koromačno za vrijeme usrednjavanja 24 sata. Na mjernoj postaji Koromačno prekoračeni su donji i gornji prag procjene za zastitu zdravlja ljudi i za zaštitu vegetacije i ekosustava.
• Sobziromnadušikov dioksidnapraćenompodručjulstarskežupanijekvalitetazrakajeprvekategorije-čistiiineznatnoonečišćenzrak:nisuprekoračenegranicnevrijednosti(GV).
Granične vrijednosti (GV) za dušikov dioksid nisu prekoračene. Granična vrijednost za srednju satnu vrijednost nije prekoračivana pa je područje u promatranom razdoblju kategorizirano kao prva kategorija kvalitete zraka. Usporedbom rezultata mjerenja sa gornjim (GPP) i donjim pragom (OPP) procjene za zaštitu ljudi i zaštitu vegetacije i prirodnog ekosustava nisu prekoračeni GPP i OPP.
• Sobziromnakoncentracije lebdećih česticanapraćenompodručjulstarskežupanijekvalitetazrakajeprvekategorije-čistiiineznatnoonečišćenzrak:nisuprekoračenegraničnevrijednosti(GV).
Analizom rezultata mjerenja frakcije lebdećih čestica PM10, u 2017. godini nije bila prekoračena granična vrijednost za vrijeme usrednjavanja od jedne godine i izmjerene razine prate visegodisnje prosjeke na ovom području.
• Sobziromnaizmjerenekoncentracije ozonanapraćenompodručjulstarskežupanijekvalitetazraka je druge kategorije - onečiscen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV) i ciljnevrijednostizaprizemniozon,osimnaužempodručjukojepokrivamjernapostajaKoromačno-Brovinje
Usporedbom rezultata mjerenja najvise dnevne osmosatne srednje vrijednosti sa ciljnom vrijednosti za prizemni ozon (120 µg/m3), na mjernoj postaji Koromačno Brovinje se u 2016. godini broj prekoračenja smanjio na 9 puta i trend je nastavljen tako da u 2017. godini broj prekoračenja iznosi 5 puta, no nije došlo i do smanjenja srednje godišnje koncentracije, kao ni do smanjenja maksimalnih koncentracija. Uspoređujuci rezultate sa ciljnim vrijednostima (usrednjeno na tri godine) doslo je do prekoračenja 17 puta pa kvalitetu zraka ocjenjujemo kao prve kategorije - nisu prekoracene su granične i ciljne vrijednosti za prizemni ozon.
• Sobziromnakoncentracije ugljikova monoksidanapraćenompodručju lstarskežupanijekvalitetazrakajeprvekategorije-čistiiineznatnoonečišćenzrak:nisuprekoračenegraničnevrijednosti(GV).
19 Uredbaoutvrđivanjupopisamjernihmjestazapraćenjekoncentracijapojedinihnečišćujućihtvariuzrakuilokacijamjernihpostajazatrajnopraćenjekvalitetezraka(NN65/16)20 https://www.istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/upravna_tijela/UO_za_odrzivi_razvoj/180504_Godisnji_izvjestaj_IZ_2017.pdf
PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA54
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
• Sobziromnakoncentracije sumporovodikanapraćenompodručjulstarskežupanijekvalitetazrakajeprvekategorije-čistiiineznatnoonečišćenzrak:nisuprekoračenegraničnevrijednosti(GV).
• S obzirom na količine ukupne taložne tvari i sadržaja ispitivanih metala u ukupnoj taložnoj tvari,napraćenompodručjulstarskežupanijekvalitetazrakajeprvekategorije-čistiiineznatnoonečišćenzrak:nisuprekoračenegraničnevrijednosti(GV).
Na području Općine Raša ukupna taložna tvar je praćena na dvije mjerne postaje. U 2017. godini razine izmjerene UTT nisu prelazile graničnu vrijednost za vrijeme usrednjavanja od jedne godine (350 mg/m2 dan). U promatranom razdoblju nije bilo prekoračenja ni pojedinačnih uzoraka, a izmjerene razine nisu odstupale od mjerenih razina prijašnjih godina. Po praćenom parametru, UTT, na podrucju Općine Raša kvaliteta zraka je prve kategorije.
• U2017.godinigraničnevrijednosti(GV)zapojedinemjerenemetaleuukupnojtaložnojtvarinisuprekoračene.AnalizomrezultatamjerenjauposljednjihpetgodinavidljivojedaniujednojgodininijebiloprekoračenjazadanihGVzavrijemeusrednjavanjaodjednegodine,aizmjerenerazinemetalaznačajnosunizeodgraničnihvrijednostipropisanihuredbom(NN117/12).
3.3.13. KULTURNO - POVIJESNA BAŠTINA
Na lokacijamapostojeće lučiceudijelukojeseplanira izvanrednarekonstrukcijagatovakaoniunjegovojneposrednookolicinepostojeevidentiranakulturnadobra.
3.4. ODNOS ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA
Postojećizahvatmožesesagledatiuodnosunapostojećeiplaniraneuokolici.
Zahvat zauzimamanji dio lučkog područja i ubuhvata luke otvorene za javni promet definiraneprostornoplanskomdokumentacijom.
Dioakvatorijakojisekoristizaprivezbrodicaizvanjegranicaobuhvataaličinicjelinusapredmetnimzahvatom.
Zahvatsenalazinacca7km(zračnelinije)odRašeicca10km(zračnelinije)odLabina.
Nemaznačajnijihplaniranihzahvatarelevantnihzapredmetni.
POD
ACI
O L
OKACIJ
I I
OPI
S L
OKACIJ
E ZAH
VATA
• S
TRAN
A 5
5EL
ABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA56
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ
Potencijalniznačajnijiutjecajipredmetnogzahvatasuuprvomkorakuidentificirani,potomopisaniivrednovaniposastavnicamaokoliša(kaoiutjecajiopterećenjaokoliša).
Sadržaj zahvata od značaja za promjene:
• Nadmorsko i podvodno uklanjanje i zbrinjavanje spontano izvedenih mulića. Dijelovi malih molova- su sačinjeni od betona, armiranog betona , općeg kamenog nasipa, drva, čeličnog i inox profila i sl. kombinacijama. Sav uklonjeni materijal se odvozi na gradsko odlagalište građevnog materijala.
• Izvedba vanjskog lukobrana od valobranskih pontonskih elemenata s kobilicom. Montaža plutajućih elemenata (valobranski sa kobilicom) i unutarnjih gatova -plutajućih elemenata heavy duty pontoni, sve s odbojnicima i pripremom za ugradnju instalacija. Elementi sustava SEAFLEX za sidrenje pontona, duljina elementa 3,0 m.
• Iskop podvodni u rahlom muljevito-pjeskovitom materijalu za potrebe postavljanja sidrenih AB blokova. Križni lanci Φ22 mm sa spojnim priborom (veza obala-pontonski lukobran, odnosno između segmenata pontonskog lukobrana). Čelični pristupni mostići dimenzije 600x180 cm s ogradom sa spojnim priborom.
• In-situ iskopi temelja u plitkom podmorju i betoniranje obalnog zida u funkciji suporta za prilaz gatovima na koji naliježu čelični pristupni mostići.
• Formiranje zaštitne školjere od kamenih blokova uz obaloutvrdni zid na dijelu obalne linije.
• Iskop zajedničkog energetskog kanala s polaganjem cijevi za opskrbu vodom plovila na vezu, za hidrantsku mrežu te cijevi i kablove za elektroenergetsku opskrbu i rasvjetu. Postava mjernih ormara na kopnu i priključnih ormarića za električnu energiju te distribuciju vode s hidrantima na plutajućim gatovima.
Da bi se mogli utvrditi značajniji utjecaj planiranog zahvata na okoliš, izrađena je adekvatna“Checklista”kojomsekorakpokorakpribližiloutvrđivanjuznačanijihutjecaja.Svakomseznačajnijeosjetljivojsastavniciokolišautvrdilaprirodautjecaja,kojasepodrazumijevakaooblikpromjenenasustavevrijednostiuokolišuizazvaneaktivnošćukojajepredmetobrade.
CHECK LIST - LISTA UPOZORENJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
R.B. PROBLEMSKO PODRUČJE UTJECAJA DA/NE
UTJECAJI NA SAST. OKOLIŠA/OPTEREĆENJE OKOLIŠA
DALI JE UTJECAJ ZNAČAJAN?ZAŠTO?
1. HOĆE LI OVAJ ZAHVAT TOKOM GRADNJE I/ILI KORIŠTENJA UZROKOVATI PROMJENE FIZIČKIH KARAKTERISTIKA PROSTORA (reljef, fizičke strukture postojeće namjene, vizualne kvalitete, kulturne vrijednosti, vegetacijski pokrov, staništa faune, prometne površine, i dr.) ?
1.1. Trajneiliprivremenepromjenefizičkihkarakteristikapostojećenamjenepovršina?
DA More,vizualnekvalitete NEPrivremenesupromjene.
1.2. Građevinskiradovi?Dopremaipostavljanje?
DA More,opterećenjebukom,otpadom
NEPrivremenesupromjene.
1.3. Rušenjegrađevnihstruktura?
NE / /
1.4. Zemljaniradovi-iskopiinasipi?
DA More,staništa,opterećenjebukomiotpadom
NEPrivremenesupromjene.
1.5. Podzemniradovi?(potkopi,galerije)
NE / /
1.6. Strukturezaskladištenjeioporabudobara,građevine?
NE / /
1.7. Transportniputeviisl. DA Opterećenjebukom,vizualnekvalitete
NE
1.8. Gubitak/poremećajfizičkihstrukturakrajobrazneraznolikostistaništabiljnihiživotinjskihvrsta,zaštićenihobjekataprirode?
DA Staništaibioraznolikost DAPoremećajfizičkihstrukturakraj.raznolik.staništa.
OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA57
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
1.9. Gubitak/poremećajstrukturakulturnopovjesnihvrijednosti?
NE / /
2. HOĆE LI OVAJ ZAHVAT TOKOM GRADNJE I / ILI KORIŠTENJA UPOTREBLJAVATI / MIJENJATI PRIRODNE RESURSE ?
2.1. Poljoprivrednozemljište,vegetacijskipokrov,
NE / /
2.2. Voda? NE / /
2.3. Minerali? NE / /
2.4. Vegetacija? NE / /
2.5. Energija?(Elektroenergetika,krutagoriva,plin,tekućagoriva,sunčevaenergija)
NE / /
2.6. Drugo? / / /
3. DA LI ZAHVAT UKLJUČUJE KORIŠTENJE, TRANSPORT, RUKOVANJE, PROIZVODNJU TVARI ILI MATERIJALA KOJI BI MOGLI BITI ŠTETNI ZA ČOVJEKOVO ZDRAVLJE ILI ZA OKOLIŠ /ILI POSTOJE SUMNJE O RIZIKU TIH TVARI / MATERIJALA?
3.1. Korištenjeopasnihtvari/materijala(flora,fauna,voda,...)?
NE/ /
3.2. Transportopasnihtvari/materijala?
NE / /
3.3. Proizvodnjaopasnihtvari/materijala?
NE / /
3.4. Promjenedobrobitistanovništa.Promjeneuvjetaživota?
NE / /
3.5. Drugo? / / /
4. HOĆE LI OVAJ ZAHVAT PROIZVESTI OTPADNE TVARI TOKOM GRADNJE I KORIŠTENJA
4.1. Opasanotpad? NE / /
4.2. Otpadizradazahvata? DA Zrak,moreOpterećenjeotpadom
NE-zanemarivekoličinesobziromnatipologijuiograničenbrojplovila
4.3. Otpaddemoliranjagrađevina?
NE / /
4.4. Otpadnevode? NE / /
4.5. Drugo? / / /
5. HOĆE LI ZAHVAT PROIZVESTI EMISIJE U ZRAK? mikrobiološki rizici, mirisi, plin, prašina, požar
5.1. Emisijeodfosilnihgorivaizstalnihilipokretnihizvora?
DA Zrak NE-ograničenbrojitipologijastrojevaufaziizgradnjeiplovilatokomkorištenja.
5.2. Emisijeproizvedeneodradaaktivnosti,oporabematerijalaitransporta?
NE / /
5.3. Drugeemisije?
OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA58
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
6.HOĆE LI ZAHVAT PROIZVESTI BUKU, VIBRACIJE, SVIJETLOSNO ONEČIŠĆENJE, ELEKTRO MAGNETSKU RADIJAC IJU ?
6.1. Radomstrojeva? DA Opterećenjebukom NEPrivremenotrajanje,bezradovakojiuzrokujuvibracije.
6.2. Uprocesuproizvodnje? NE / /
6.3. Odeksplozija? NE / /
6.4. Odprometa? NE / /
6.5. Drugo? / / /
7. POSTOJE LI RIZICI NESREĆA KOJI BI MOGLI OŠTETITI ČOVJEKOVO ZDRAVLJE ILI OKOLIŠ?
7.1. Odeksplozije,pojavepožara,izljevanjaštetnihtvari?
DA More,zrak,staništa,stanovništvo
NEPostupatipremazakonskimodredbamaspriječavanjaizaštite
7.2. Prirodnenesrećekojebimogleoštetitisustavekontrolezaštiteokoliša(poplave,potresi,idr.)
NE / /
8. DALI ĆE ZAHVAT PROIZVESTI DRUŠTVENE PROMJENE?
8.1. Promjeneustrukturistanovništva?
NE / /
8.2. Otvaranjeradnihmjestatokompripremeiradaaktivnosti?
DA Stanovništvo DA
Procijenjenesumogućepromjenekojepotencijalnomoguostavitiutjecajnasastavniceokolišaubližemilidaljemokolišuplaniranogzahvata.Takosunavedenomcheck-listomutvrđeniutjecajina:
• kakvoćumorskevode• staništaibioraznolikostpodmorja• vizualnekvalitete• zrak• vodna tijela
• klimatskepromjene• stanovništvo
• uslučajuakcidentnihsituacijateutjecajiopterećenjaokoliša:
• otpadom• bukom4.1. UTJECAJ NA KAKVOĆU MORSKE VODE
Osnovna načela vrijednosne analize:
Kakvoćamorskevode,njenekarakteristikesuupriobaljuvezanezaveću ilimanjumikroreljefnurazuđenostpodmorja,strukturumorskogdna(pomičnai/iličvrstaistabilnadnamora),dubinumora,eksponiranostsuncu,nagibobaleidnamora,dotokslatkihvodaskopna,vrulje,donosamineralnihi
OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA59
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
organskihtvariskopna,smjeraibrzinestrujanjamora,potencijalnivjetrovalniutjecaji,temperatura,slanost,gustoćamoraidrugastanja,prirodnepojaveiprocesikojimogubitiporemečeniplaniranomizgradnjomumorskomokolišu.
Promjenekvalitetemorskevodeuzrokujugrađevinskiradoviiskopa,nasipavanjaigrađenjagrađevinanaobaliiumorusmogućimutjecajemiskopanogmaterijalarazličitihfrakcijanakvalitetemorskevode, njenih fizičkih, kemijskih i bioloških značajki. Nadalje, činitelji promjena kvalitete morskesredinesujošgrađeniobjektiumorukojimoguporemetitismjerijačinustrujanjamora,poremetitiodnosekemijskih,fizičkihibiološkihstanjaumorskojsredini,pojavautjecajaizravnihiliposrednihispusta otpadnih voda, stalni ili povremmeni dotoci vanjskih voda i mogućnosti poremećaja udotjecanju,potomotpad,pomorskipromet imogućiutjecaji, incidenti i sl.Tosustanja,procesi,kvalitetemorskevodekojemogubitipromijenjenezahvatom.Promjenemogugeneriratinegativne,neutralneipozitivneutjecajenakakvoćumorskevode.
Utjecaji tokom pripreme i izgradnje
Uklanjanjembespravnoizgrađenihpristupnihmolićaukoličiniodcca353m3materijalaodbetona,kamena, drva, željeza, inoxa i sl. kako u dijelumeđuplimne zone i plitkompodmorju, tako i nakopnenomdijelu,naukupnojdužiniobaleodcca165m,doći ćedoveomamalih,kratkotrajnih ijednokratihpojavazamućivanjamorskevodepoštoseradiopretežitopjeskovitomdnusmanjimkrpamapjeskovito/glinovitihsedimenata.
Prilikomiskopazajedničkogenergetskogkanala,odloženi iskopanizemljanimaterijalukoličiniod120m3(zanemarivomalakoličinazemljeiziskopa)možetokomjačihpljuskovadijelomerodiratiumoreitrenutnozamutitivodučesticamaglineisedimentiratinamorskodno.Sitnijekoloidnečesticeglinećesemorskimstrujamabrzoraspršitinaneštoširemprostoruisedimentiratidokćekrupniječesticesedimentiratiubližemokolišunastajanjapovršinskeerozijeumore,uzsamrubobale.Odkoličineod120m3seodmahpoiskopukanalaipolijeganjucijevi,cca70m3odmahzatrpavadoksecca50m3iskopanogmaterijala(2kamiona)odvozinakomunalnoodlagalištegrađevnogmaterijala.Veomamaliutjecaj,kratkotrajanilokalnogznačaja.
Podvodni točkasti plitki iskop za potrebe postavljanja sidrenih AB blokova u rahlom pjeskovito/muljevitommaterijalu izazivajumanje vibracije, vrtloženje vodenemase i sl. Pritommože doćidomanjih podizanja čestica terigenogmulja te drugih sitnozrnih sedimenata i koloidnih čestica,suspendiranetvariumoru.Posljedicapodizanjamanjihkoličinamuljauvodenistupacbitćeneštopovećanasedimentacijačesticanadnoupodručjuizvođenjaradova.Malinegativniutjecaj,posvelokalnogznačaja,kratkotrajniijednokratni.
Sustavplutajućihgatovaplanirasedoprematinagradilištekopnenimamogućeipomorskimputemmože remetiti plovidbu plovila u prostoruRaškog zaljeva ali neće sustavno poremetiti regulacijupomorskogprometabudućićesenapočetkuradovauspostavitirežimplovidbeuorganizacijilučkekapetanijeRabaczavrijemetihradova.
Montaža-spajanjevalobranogpontona i drugihpontona zaprivezplovilau sustavuređene lučiceizvršitićeseinsitu,saaktivnostimanjihovogsidrenja.Zbogprisutnostiiradamehanizaicjeprilikomspajanjaplutajućihpontonasadekvatnihplovilamožedoćidovibracijaivrtloženjaumalimpojavanimoblicima,bezznačajnijihutjecajanakakvoćumorskevode.
Onečišćenje morske sredine potencijalno se može pojaviti i povremenim građevinskim otpadom(krutim i tekućim)samouperiodu izvedbezahvata.Građevinskiotpadseuklanjapoutvrđenompostupkuorganizacijegradilišta.Zakonomogradnji(NN153/12,20/17)jepropisanomtehničkomi tehnološkomm organizacijom gradilišta utvđena obveza da se posebnim mjerama ono zbrineposredstvomovlašteneosobe.
Priiskopuzajedničkogenergetskogkanalaizbrinjavanjaotkopa,prisutnostiljudiiradamehanizacije,prometaadekvatnihplutajućihplatformiidrugihplovilazaaktivnostimontaže,sidrenjaiopremanjaplutajućih pontona može doći do onečišćenja mora otpadnim uljima, preljevanjem goriva ineodgovarajućim odlaganjem krutog otpada tj. njegovog bacanja u more. U slučaju akcidentne
OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA60
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
situacije, planom organizacije gradilišta osigurane su mjere zaštite morske sredine i kopna odonečišćenja uzrokovanih ispuštanjemgoriva,maziva i ulja iz vozila na gradilištu.Osiguravaju seuvjetizadjelovanjepremaplanupostupanjazaslučajiznenadnogonečišćenjasobveznomopremomzaneophodneintervencije.PropisanimodredbamaPlanaintervencijakodiznenadnihonečišćenjamora(NN92/08),Zakonuozaštitiodpožara(NN92/10)injegovimpodzakonskimaktimatenačelupredostrožnostipremaZakonuozaštitiokoliša(NN80/13,78/15,12/18),moguseumanjitinegativniutjecaji.
Utjecaji tokom korištenja
Poštosecijelalučicanalazinapontonskimgatovima,vrijemeizmjenemorskevodeusustavulučicesvodamauRaškomzaljevuostatićenepromijenjeno.
KakvoćamorskevodeuokvirimalučiceovisiisključivookakvoćivodaRaškogzaljeva.
VanjskiutjecajikojimogunegativnoutjecatinapredmetnulukusunanosirijekeRaše.PremaKušpilić,G. i Precali, R1., rijekuRašu karakterizira prijenos pretežito sitnozrnatogmaterijala u suspenziji.Pretežnidiotogmaterijalasepremanjimataložiuograničenojzoniestuarijskedelteiprodeltnompodručju. Najveći dio suspendiranog materijala prenesenog rijekom sedimentira se u gornjimdijelovimaestuarijadokjebrzinasedimentacijeudonjimdijelovimaestuarijamala,naštoukazujuidubinemora(do44m).Povećanakoncentracijasuspendiranogmaterijalauzdesnuobaluposljedicajestrujanjavodeuestuariju.Navodedauzdesnuobalujeinagibdnamanjinegouzlijevuobalu(lukaTrget).Uzto,zavrijemevelikihpadalinainabujalerijekeRašeuzmanjezamućivanješiregprostoradeltedonosiseivećakoličinasuhihtrskikojepovremenoopterećujuiobalelukeTrgetapajezaočekivatidaćesenaplavinetrstikepojavitinarubovimavanjskog-valobranogpontonaluke.No to se rješava organizacijom zbrinjavanja takvih negativnih vanjskih utjecaja od strane LučkeupraveRabackojaupravljalučkimpodručjemlukeTrget,temeljemPravilnikaouzancamaireduuluci(2018.).
Negativni utjecaji mogu se pojaviti uzrokovani vanjskim čimbenicima. Poštivanjem mjera Planaintervencijaodiznenadnogonečišćenjanamoru,Pravilnikaorukovanjuopasnimtvarima,uvjetimainačinuobavljanjaprijevozaupomorskomprometu,ukrcavanjaiiskrcavanjaopasnihtvari,rasutogiostalogteretaulukama,tenačinusprječavanjaširenjaisteklihuljaulukama(NN51/05,127/10,34/13i88/13)tePravilnikaoodređivanjuklaseikoličineopasnihtvarikojimasemožerukovatiuluci,odnosnoskojimabrodmožeućiulukuimjestaulukamaunadležnosti lučkeupraveRabacnakojimaćeserukovatiopasnimtvarima(2016.)možeseumanjitipotencijalnonegativanutjecaj.
4.2. UTJECAJ NA STANIŠTA I BIORAZNOLIKOST PODMORJA
Osnovna načela vrijednosne analize:
Biološkaraznolikostjeuskopovezanasastanjemstaništa,takodaseposrednomanalizomstruktureiraščlanjenostimorskogdna,razvedenostimikroreljefa,dubinemoratestanjaidinamikevodenemasemože dati opći pregled kvalitete podmorja. Tako se uočavaju prirodna stanja u podmorju,njegovaprirodnakompleksnoststaništa,biološkaraščlanjenostusvjetlupotencijalneugroženostiodplaniranogzahvata.
Tusepobliže rasvjetljavaproblempovezanostimikroreljefne i strukturneraščlanjenosti tesastavpodlogemorskogdnauodnosunabiološkuraznolikostkaosustavaprirodnihvrijednostiipotencijalneugroženostiodbudućihplaniranihzahvataipromjenaumoru.Analizestaništazavrsteupodmorjuse uopćavaju i prepliću s opredijeljenim analizama potencijala razvoja bioraznolikosti. Kvalitetabioraznolikosti proizlazi iz nekih općih ekoloških načela, kao što su raznovrsnost, produktivnost,stabilnostiočuvanostprirodnihsustavakaokarakteristikekvalitete.
1 Biološkakakvoćaprijelaznihvoda-klasifikacijaprijelaznihvoda(ekološkistatus)WEC1e(2013.)
OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA61
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Utjecaji tokom pripreme i izgradnje
Odstranjivanjemsamovoljno izgrađenihpristupnihmolićaudijelovimaplitkogmora imeđuplimnezonedolazidotrajnogeliminiranjaobraštajnihorganizama,pretežitokolonijadagnji,naseljenihnačvrstimdjelovimapristupnihmolićatelanaca,konopcaisl.
Nabačajioblikovanjedijelaobalnogrubasvećimkamenimblokovimauplitkommorusrastresitompodlogomizazivamanjetrusnepojaveipodizanjesitnihglinenihčesticasmorskogdnapričemućesevodatrenutnozamutiti.Pokretnaćefaunazakratkovrijemepreselitiuobližnjiokolš,dabisevratilainaselilasneštopovećanimbrojemvrstaiuvećojkoličiniusustavčvrstogkamenognabačajasmnogobrojnimšupljinamakaonovimstaništemodmahnakonprestankanabačaja.
Mogućnostdaprilikomiskopazajedničkogenergetskogkanala,odloženiiskopanizemljanimaterijalusljed intenzivnih oborina erodira umore u nekojmaloj količini i umanjemdijelu pokrije plitkomorskodnouzsamrublučice.Sobziromnadinamičnodjelovanjemorskihstrujaivalova,utjecajnemožebitnonaštetitistanišnimuvjetima.Mogućedogađanjeutjecajainjegovznačajjepotencijalnoveomamali,skoroinepostoji.
Podvodne iskope za potrebe postavljanja sidrenih AB blokova u rahlom pjeskovito/muljevitommaterijalučinisustavodpravilnoporedanihtočkastihiskopajamica.Dolazidotrenutnognestajanjamalihtočkastihdijelovaprirodnestrukturemorskogdnaidotrenutnognestajanjastaništanotojemalonegativanutjecaj,kratkotrajan,lokalnogznačaja.
Mogućnostpojaveincidentajeveomamalazbogzahvataveomamalogintenziteta.
CirkalitoralnisitnipijescisvišeilimanjemuljanalazesepremaPravilnikuopopisustanišnihtipova,kartistaništateugroženimirijetkimstanišnimtipovima(NN88/14)napopisusvihstanišnihtipovazastupljenihnapodručjuRH,odnacionalnih i europskogznačaja i značajnihzaekološkumrežuNatura2000.Područjeobuhvataneulaziuproglašenapodručjaekološkemreže.Sobziromdaseradiozahvatukojićeinakonrekonstrukcijeostatiuistimgabaritimanemastvarnogrelativnoggubitka.
Brzonakonzavršetkagrađenjadoćićedofizičkestabilizacijenovoformiranihstrukturaobalnogruba,morskogdnanaABsidrenimblokovima,sidrenimlancima iplutajućimpontonimaudijelukoji jeuronjenuvodu,tedobiološkoguravnoteženjanovonastalihekološkihodnosananovimstrukturamaumoru.
Slijedom navedenogmože se zaključiti da će utjecaj tokom izgradnje biti tek kratkotrajnomalonegativan,privremenilokalnogkaraktera.
Utjecaji tokom korištenja
Uokvirimaakvatorijaplaniranelučice,nauronjenomdijeluplutajućihpontonainasidrenimlancimapored zapaženo vrlo bogatog prisustva dagnji, pojaviti će se i veći broj viših algi,mahovnjaka,plaštenjakaidrugihobraštajnihorganizamakaoiidrugihsvojtisličnoširemakvatorijuraškogzaljeva.Pokrovnostistupanjbioraznolikostineposrednouokvirimaakvatorijaplaniranelučiceukazujunatodaprocesinaseljavanjaidaljnjegrazvojasjedilačkihorganizamanećebitiugroženi.Sukladnotomesvelikomsesigurnošćumožepretpostavitidaćesenaprostorurekonstruiranelučice,nanjenimuronjenimpovršinamaplutajućihelemenatanalancimainasidrenimblokovimatenaobalnirubodkamenihblokovaškoljeresustavnonaseljavatiobraštajniorganizmikojinaseljavajumorskiokolišraškogzaljeva.
Uprvimćefazamanaseljavanja,nakonizgradnjelukedoćidoponovnognaseljavanjasobraštajnimorganizmima iz neposrednog okoliša, na strukturno nešto izmijenjenom i raščlanjenom staništu,kojićebitidjelimičnouhladovini.Pritomćeprevladavatipionirskiorganizmiazatimćeihpomalozamjenjivatikarakterističniorganizmi izzaljevaRašainjenogbližegsusjedstvadouspostavljanjastabilnihoblikaživotnihzajednicatipičnihzapjeskovito/muljevitaičvrstadna,kojasuuobičajenanaširemakvatorijuRaškogzaljeva.Tudolazidouspostavljanjavišerazinebioraznolikosti,odnosnodoporastabrojasjedilačkihipokretnihvrstaidopovećanjaukupnebiomasenanovimuronjenim
OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA62
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
dijelovimaplutajućihpontona,sidrenimblokovimaisidrenimlancimaluketenaobalnomrubuodkamenihblokova.Sobziromnanavedenomožesezaključitidaćeutjecajdugoročnobitipozitivan,stalanilokalnogkaraktera.
4.3. UTJECAJ NA VIZUALNE KVALITETE
Osnovna načela vrijednosne analize
Vizualnekvaliteteprostorasuscenerijskipotencijalnekogkrajobrazailipojedinihnjegovihdjelovaštojemogućeopredijelitikaofunkcijufizičkihkarakteristikakrajobraznihstrukturakojeseuočavaju.Zarazlikuodekološkihstanjakrajobraza,kojapredstavljajuodređenistupanjprirodnograzvoja iprocesakojejemogućeobjektivnoutvrditiiizmjeriti,ulikovnooblikovnojsferi,zavizualnekvaliteteukrajobraznomprostorumorskogokoliša,utvrđivanjevrijednosti jevezanouzdrugačijeodnose.Naime,tojezamršenijisustavkojijepodvrgnutoscilacijamadruštvenesvijestiodnosno,polikovnompoimanjukrajobrazbibiovišestanjeduhanegokonstelacijaprostornihsadržaja.
Stupanjvizualnihvrijednosti,njihovahijerarhijaovisiokonstelacijiprostornihdatostii injihovomstimulacijskomdjelovanju.Ukrajobraznomprostorusepojavljujuuzorciorganskogigeometrijskoglikovnog reda i njihove kombinacije šo zavisi o većem ili manjem utjecaju ljudskih aktivnosti uprostoru.
Utjecaji tokom pripreme i izgradnje
Radovi prilikom spajanja plutajućih pontona i njihovo sidrenje daju sliku neuređenog prostora udinamici radova s geometrijskim elementima. To je privremena pojava remećenja velike plošnestrukturemorskepovršinekaokarakteristikanjenogprirodnogstanja.
Utjecajjemalonegativanaliprivremenogkaraktera,iodnosisesamonadiolučkogpodručja.
Tokom korištenja zahvata
Vizualne kvalitete kulturnog karaktera će biti veće i bogatije.Mala uređena lučica s pontonima ibrodicamadajumjestuTrgetkonsolidiranuslikumalogapomorskognaselja.
Generiratićeseposvenovisjajmalelukespromenadomuprvomplanuiuređenimnaseljem.Trajniipozitivankarakterutjecaja.Dakle,malauređena lučicauzpostojećuprometnicu-šetnicu i staregrađevineupozadinipercepcijskidovodeuuređenostanjeambijentsčitljivimprostornimredom.
Zaključno,utjecajjepozitivan,lokalanitrajan.
4.4. UTJECAJ NA ZRAK
Utjecaji tokom pripreme i izgradnje
Moguće je onečišćenje zraka oslobađanjem ispušnih plinova iz kamiona/radnih strojeva u tokudemontiranjamolićaiuklanjanjamanjegbetonskogobalnogzidateodvozaotpadnogmaterijala.
Materijalikojićesekoristitinemajusvojstvakojabimoglaprouzročitistvaranjeneugodnihmirisailiopasnihplinova.
Lokacijazahvata,kakopokazujudosadašnjaprovedenamjerenjaonečišćujućih tvarinanajbližimmjernimpostajama,imakvalitetuzrakaIkategorije.Neočekujesedabiradovinarekonstrukcijivezovamogliutjecatinapogoršanjekvalitetezraka.
Ukolikobisemjerenjimautvrdilopogoršanjekvalitetezrakapopratećimparametrima,postupitćesesukladnoodredbamaZakonaozaštitizraka(NN130/11,47/14,61/17). Sobziromnapropisane
OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA63
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
kontrole ispravnosti, primjenu dobre građevinske prakse, te činjenicu da se radi o privremenomtrajanjulokalnerazinenećedoćidoznačajnijegutjecaja.
Sobziromnapostojećestanjeitipologijuzahvataslijedomsveganavedenogmožesezaključitidajeutjecajtokomgradnjenazrakzanemariv.
Utjecaji tokom korištenja
Ispušniplinovikojiseoslobađajuradommotorasaplovilamogućisuonečišćivačzraka.
Procjenjuje se da će korištenjem zahvata s obzirom na tipologiju i njegovu namjenu istovjetnusadašnjoj,daljnjaprovođenamjerenjaonečišćujućihtvarinanajbližimmjernimpostajamazadržatidosadašnjukvalitetuzrakaIkategorije.Ukolikobisemjerenjimautvrdilopogoršanjekvalitetezrakapopratećimparametrima,postupitćesesukladnoodredbamaZakonaozaštitizraka(NN130/11,47/14,61/17).
Sobziromdaseovdjeradiopostojećoj lucikojaćebiti rekonstruirananaograničenbrojplovila(neznatnovećiodpostojećeg),procjenjujesedanećedoćidoznačajnijegnegativnogutjecaja.
4.5. UTJECAJ NA VODNA TIJELA
Utjecaji tokom pripreme i izgradnje
Morskidiopodručjazahvataspadau jedinstveno tijelopriobalnihvodaO413unutrašnjidioRašeizmeđuprijelaznevodeP3_3-1ipriobalneO423-1ukupnepovršine10,30km2.Površinapotipuiznosi224,16km2.Planiranizahvatjeukupnepovršineodcca2,1kmi
• zauzimaudioukupnepovršinepriobalnogvodnogtijelaO413-RAZ-cca2,0%• zauzimaudioukupnepovršinetipagrupiranogvodnogtijelaO413potipueuhalinoplitkogmora
zrnatogsedimenta-cca0,09%
tesemožezaključitidautokuizgradnjenećedoćidoutjecajanavodnotijelopriobalnihvodapostavkamaprikazaiprocjeneusklopuPlanaupravljanjavodnimpodručjem2016.-2021.
U toku izgradnje utjecaj jemoguć tokompostavljanja elemenata. Naime privremeno jemogućezamućenjemorapodizanjemmorskogsedimenta,štoćesevrlobrzonormaliziratisobziromnabrzuizmjenusobziromnastrujeikolebanjarazinemora.Radiseoograničenompodručjusobziromnaveličinuzahvata.
Planomupravljanjavodnimpodručjimazarazdoblje2016.-2021.godinepropisanesumjerekojejepotrebnopoduzimatiuvezisvodnimtijelima.
Predmetnizahvatizvodiseumorskomdijelu,neulaziutijelopodzemnevodeJKGN_02-SredišnjaIstra,kaoniprijelaznovodnotijelooznakeP2_3-RA.Iakoseradiotijelimakojasenalazerubnoodzahvatasobziromnatipologijuiveličinuobuhvatanemožeseočekivatiutjecajanaiste.
Slijedomnavedenoga,neočekujuseznačajnijiutjecaji.
Utjecaji tokom korištenja
Tijekomkorištenjaneočekujusenegativniutjecaji.
4.6. UTJECAJ ZAHVATA NA KLIMATSKE PROMJENE
Varijabilnostklimemožebitiuzrokovanavanjskimiliunutarnjimprirodnimodnosnoantropogenimčimbenicima.Sagorijevanjemfosilnihgorivakaorezultatljudskedjelatnostipojačanomurbanizacijom,sječomšuma,poljoprivrednomproizvodnjomdovodidopovećanjakoncentracijestakleničkihplinova.
OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA64
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Utjecaj tijekom pripreme i građenja zahvata
Zahvatrekonstrukcijevezovamožeutjecatinaklimatskepromjenekrozoslobađanjeispušnihplinovakoji doprinose efektu staklenika korištenjemmehanizacije. U ovom Elaboratu nije data procjenastakleničkihplinova,sobziromdasetipzahvatapremametodologijizaprocjenuemisijastakleničkihplinova Europske investicijske banke2 ne nalazi se na popisu zahvata koji utječu na klimatskepromjeneazakojejepotrebnoprovestinavedenuprocjenu.
Ograničeno trajanje i intenzitet izvođenja radova uklanjanja, betoniranjamalog obalnog zidića ufunkcijiprivezivanjavalobranaipostavljanjapontona;gdjesekoristimehanizacijačijimradomseoslobađajuispušniplinovinećeuzrokovatiznačajnijiutjecajdugoročnonaklimatskepromjene.
Ispušniplinovikojiseoslobađajukorištenjemvozilazadopremuelemenataiztvornicedolokacijeiplovima,priizvođenjuradovakaoiograničenotrajanjeiintenzitetizvođenjaradovanećeuzrokovatiznačajnijiutjecajnaklimatskepromjene.
Utjecaj tijekom korištenja:
Napredmetnojlokacijićesetokomkorištenjanakonrealiziranogzahvatapojavitiodređenakoličinaplovnihvozilavišeuodnosunatrenutnostanje.
Povećanintenzitetočekujesesamourazdobljutrajanjaturističkesezone.
Slijedom navedenog nemože se smatrati da će korištenjem luke doći do utjecaja na klimatskepromjene.
4.7. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA ZAHVAT
Utjecaj klimatskih promjena na zahvat tokom pripreme i izgradnje
Tokom izvođenja pripremnih radova kao i u toku postavljanja elemenata neće doći do utjecajaklimatskihpromjenanazahvatbudućidaseonemorajudugoročnopromatratikaopotencijalniuzrokopasnostinazahvat,aliovdjeseradiokratkotrajnomperioduizgradnje.
Utjecaj klimatskih promjena na zahvat tokom korištenja
Za procjenu utjecaja klimatskih promjena na planirani zahvat korištene su smjernice Europskekomisije3,premakojimasuutvrđenenekeopasnostinasamzahvatakojemogubitiuzrokovaneklimatskimpromjenama.
Osjetljivostseutvrđujeuodnosunanizklimatskihfaktoraisekundarnihefekatailiopasnostikojesuvezanezaklimatskeuvjetezasamuplažuinjenesadržaje,aocjenjujesekrozutjecajnaimovinu,inpute,outputeiprometnupovezanostkao:
VISOKA OSJETLJIVOST Znatanutjecaj
SREDNJA OSJETLJIVOST Maliutjecaj
NIJE OSJETLJIVO Nemanikakavutjecaj
U tablici unastavkuanalizirana jeosjetljivost zahvatanaklimatskevarijable i snjimapovezane
2METHODOLOGIESFORTHEASSESSMENTOFPROJECTGHGEMISSIONSANDEMISSIONVARIATIONS,EuropeanInvestmentBankInducedGHGFootprint-ThecarbonfootprintodprojectsfinancedbytheBank,Version10.1,April,2014.:http://www.eib.org/attachments/strategies/eib_project_carbon_footprint_methodologies_en.pdf3 SMJERNICE ZA VODITELJE PROJEKATA: KAKO POVEĆATI OTPORNOST RANJIVIH ULAGANJA NA KLIMATSKE PROMJENE,Europskakomisija-Glavnaupravazaklimatskupolitiku:http://www.mzoip.hr/doc/smjernice_za_voditelje_projekta.pdf
OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA65
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
opasnosti:
TEMA OSJETLJIVOSTI
Imovinanalokaciji
(gatovizaprivez,obalni
rub..)
Inputi(voda,energija)
Outputi(korištenjelukei
sadržajauzluku)
Prometnapovezanost
OPASNOSTI VEZANE UZ KLIMATSKE PROMJENE
1 Postupnirasttemperature
2 Povećanjeekstremnihtemperatura
3 Postupnopovećanjekoličinapadalina
4 Promjenaekstremnekoličinepadalina
5 Prosječnabrzinavjetra
6 Maksimalnabrzinavjetra
7 Vlaga
8 Sunčevozračenje
9 Relativniporastrazinemora
10 Temperaturamorskevode
11 Dostupnostvode
12 Oluje
13 Poplave(priobalneiriječne)
14 pHvrijednostoceana
15 Erozija obale
16 Erozija tla
17 Salinitet tla
18 Kvalitetazraka
19 Urbanitoplinskiotok
Tablica 14: Osjetljivost zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti
Odopasnostikojemoguutjecatinafunkcioniranjelukeutvrđenesupoplavekojemogubitiuzrokovanepodizanjemrazinemora.Rekonstruiratćeselukaupotrebompontonskihvalobranaiplutajućihgatovauronjenihnanačindasesuhidijelovinalazena+0,46modnosno+0,55miznadvode.
Sobziromdaseradioplutajućimpontonimaisključujesenegativniutjecajuzrokovanpodizanjemrazinemora.
OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA66
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Vezanouzformiranjeobalnogzida,prilikomizradeprojektauzetasuuobzirpredviđanjaoporasturazinemoratesusukladnotomeprojektiranezavršnekoteterena.Procjenjujesepodizanjerazinemorado2050.odnosno2100.godza0,19modnosno0,49m.
4.8. UTJECAJ OPTEREĆENJA NA OKOLIŠ, OTPAD
Utjecaji tokom pripreme i izgradnje
Uklanjanjemulićaseizvodivanobalnecrteupotpunosticca0,20moddnapadovrha.Nadmorskidiokojiseruši,sastojiseodbetonaizvođenogujednojfazibetoniranjainabačaja.Uklonitćese,usitniti,utovariti,transportiratiideponiratibeton,armiranibeton,općikameninasip,drvo,čeličniiinoxprofili;kojisepremaPravilnikuokataloguotpada(NN90/15)možesvrstatiuskupinekakojeprikazanoutablici.
KLJUČNI BROJ NAZIV OTPADA130110* nekloriranahidrauličnauljanabaziminerala
130111* sintetskahidrauličnaulja
130113* ostalahidrauličnaulja
130205* nekloriranamazivauljazamotoreizupčanike,nabazimineralnihulja
130206* sintetskamazivauljazamotoreizupčanike
130208* ostalamazivauljazamotoreizupčanike
130701* loživouljeidizel-gorivo
130702* benzin
130703* ostalagoriva(uključujućimješavine)
150101 papirnaikartonskaambalaža
150102 plastičnaambalaža
150103 drvenaambalaža
150104 metalnaambalaža
150202*apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisuspecificirani na drugi način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća,onečišćeniopasnimtvarima
170101 beton
170102 cigle
170103 crijep/pločiceikeramika
170201 drvo
170202 staklo
170203 plastika
170504 zemljaikamenjekojinisunavedenipod170503
200301 miješanikomunalniotpadTablica 15: Očekivane vrste otpada koje mogu nastati u toku izgradnje zahvata.
TemeljemZakonaoodrživomgospodarenjuotpadom(NN94/13,73/17)određujuseprava,obvezeiodgovornostipravnihifizičkihosoba,jedinicalokalnesamoupraveiupraveupostupanjusotpadom.Zbrinjavanje i odvoz opasnog i neopasnog otpada moraju obavljati za to ovlašteni gospodarskisubjekti.
Projektnomdokumentacijomjedatodaseotpadnimaterijalodvozinadopuštenudeponiju.
Planirani zahvat podrazumjeva upotrebu strojeva imaterijala za dopremu, iskrcaj i postavljanje
OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA67
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
plutajućihprefabriciranihpontonazbogčegasenepredviđaznačajnijegeneriranjeotpada.
Sobziromnanavedenomožesezaključitidautjecajiopterećenjaokolišaotpadomtijekompripremeigrađenjazahvatamogubitivrlomalonegativni,privremeniilokalnogznačaja.Međutim,sobziromna definiranjemjera za postupanje s otpadom u projektnoj dokumentaciji, pravilnu organizacijugradilištategospodarenjeotpadomsukladnozakonskojregulativikojihseizvođačmorapridržavatimožeseočekivatidanećedoćidoznačajnijegutjecajaopterećenjaotpadomzaokoliš.
Utjecaji tokom korištenja
Tijekomkorištenjazahvatausklopukorištenjalukegeneriratćeseuglavnomjednakeilineznatnovećekoličineotpadauodnosunatrenutne.PremaPravilnikuokataloguotpada(NN90/15)otpadkojimoženastatisvrstavase:
KLJUČNI BROJ NAZIV OTPADA150101 papirnaikartonskaambalaža
150102 plastičnaambalaža
150103 drvenaambalaža
150104 metalnaambalaža
150105 višeslojna(kompozitna)ambalaža
150106 miješanaambalaža
150107 staklenaambalaža
150109 tekstilnaambalaža
200101 papirikarton
200102 staklo
200301 miješanikomunalniotpadTablica 16: Očekivane vrste otpada koje mogu nastati u toku izgradnje zahvata.
PremaZakonuoodrživomgospodarenjuotpadom(NN94/13)namjestunastankaotpadavršitćeseprimarnaselekcijaotpada.
Nastaliotpadzbrinjavatićesenazatopredviđenimlokacijama(kontejnerizaselektivnoprikupljanjeotpada) prema uslugama nadležnog komunalnog poduzeća, na temelju Zakona o komunalnomgospodarstvu(NN68/18)stogaseneočekujuznačajnijiutjecajioterećenjaokolišaotpadomtijekomkorištenja.
Postupanjemu skladu s Pravilnikomo uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalimdijelovima unutrašnjihmorskih voda teritorijalnogmora RH (NN 90/05, 10/08, 155/08, 127/10,80/12,07/17),značajnoseumanjujemogućnostnegativnogutjecajauslijednastankaizbrinjavanjaotpada
4.9. UTJECAJ OPTEREĆENJA NA OKOLIŠ, BUKA
Utjecaji tokom pripreme i izgradnje
U toku izgradnje izvršit će se radovi demontiranja, utovarivanja i odvoza tih uklonjenih dijelovapostojećihmolića.
Manjeopterećenjebukommožedoćitokomformiranjaobalnogzida,dopremeipostavljanjagotovihgatova-pontonaradomstrojeva;alinepredstavljaznačajanutjecaj.
Uokolonemaosjetljivihsubjekatanabuku.
OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA68
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Morski organizmi koji su izloženi buci mogu biti ugroženi kroz kratko (akutni efekti) ili duže(permanentni ili kronični efekti) vrijeme. Kontinuirana bukamože degradirati stanište,maskiratibiološki relevantne signale kao eholokacijske klikove, uzrokovati poteškoće u parenju, nalaženjuhraneiliotkrivanjupredatora.Impulsnabukamožeuzrokovatirazneporemećajeuponašanjukaoizbjegavanjepodručjahranjenja ili parenja (mriještenja) ilimože izazvati psihološke efekte anavrlovisokim razinamabuke i smrt.Prilikompostavljanjeelemenataprivremenosemožepojavitipodvodnabuka,nosobziromdaseradiokratkomiprivremenomperioduobavljanjaradova,možesezaključitidanećedoćidoznačajnijegopterećenjapodvodnombukom.
Neočekujeseznačajnijeopterećenjebukomsobziromdaseizvodeprivremeno,obujamradovainačinizvođenjaistih.
Utjecaji tokom korištenja
Budućiseradiorekonstrukcijivezovapostojećeluke,realizacijomzahvatanećeseunijetidodatnisadržajikojibipredstavljaliizvorebuketesetoganeočekujuopterećenjabukom.
4.10. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO
Utjecaji tokom pripreme i izgradnje
Uzaleđupostojećelučicenalaziseteknekolikokućatedvaugostiteljskaobjekta,kojiradeisključivotokomljetnesezone.Napopisustanovništva2011.godine,Trgetjeimao35stanovnika.4
Radovinauklanjajumolićaiobalnogzida,postavljanjaplutajućihelemenataodvijatićeseukratkomvremenskomperiodu,izvanturističkesezone.
Utjecaji tokom korištenja
Korištenjeprostoraostatćeistovjetnosadašnjem.
RealizacijomovogzahvataopćinaRašaćenaekonomskojisocijalnojrazinitenaraziniprostornogredadobitiuređenijukomunalnulučicukojapredstavljavećiturističkiiribarskipotencijaluodnosunasadašnjestanje.Posljedičnotomepojavitćesesnažnijirazvojniimpulsgotovozamrlommalomnaseljuudnuuvale.
Procjenjujesedaćedoćidogeneriranjanovihprihodaodkomunalnihnaknada,doprinosainaknadazakomunalnivezkakoribarskihbrodicatakoisprivezaturističkihplovila.
Povećatićesebrojvezova,čekujesevećibrojposjetioca;štoćeotvoritimogućnostzapošljavanjadodatnogbrojaljudikakozapotrebeodržavanjaluketakoiuugostiteljskimsadržajimauokolici.
Multiplikativni efekti ove investicije su značajni za općinu Raša jer se stvara slikovit boravišniambijent koji privlači veći broj posjetioca, a što kasnijemože dovesti do uvođenja nekih novihsadržaja(trgovinaribom/ribarnica,prodajasuvenira,trgovinaisl.)
Zaključno,utjecajnastanovništvoćebititrajnopozitivan.
4.11. MOGUĆI UTJECAJI U SLUČAJU AKCIDENTNIH SITUACIJA
Utjecaji tokom pripreme i izgradnje
Kvaroviinezgodenaplovilimasumoguće,noonipopraviluimajureguliranepropisanemjerekontroleispravnostiradaipropisanemjeresigurnostiodispuštanjagorivaimazivakaoibilokojedrugovozilokojemorabititehničkiispravnoprijekorištenja.Tijekomizvođenjaradovapostojimogućnostpožara
4 https://bs.wikipedia.org/wiki/Trget
OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA69
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
nastrojevima iplovilimakao inesrećauzrokovanih ljudskompogreškom.PropisanimodredbamaPlana intervencijakod iznenadnihonečišćenjamora (NN92/08),Zakonuo zaštiti odpožara (NN92/10)injegovimpodzakonskimaktimatenačelupredostrožnostipremaZakonuozaštitiokoliša(NN80/13,78/15,12/18),kojihse izvođač radovaobavezanpridržavati,neočekujuseznačajninegativniutjecajizahvatanamoreuslučajuakcidenta.
Zakonomozaštitinaradu(NN71/2014)utvrđenasuOsnovnapravilazaštitenaradukojasadržemjere koje u cjelosti pokrivaju potrebe zaštite tijekom obavljanja ovih radova a posebno se toodnosinaopćanačelaprevencijesizbjegavanjemrizikananjegovomizvoru,zaštituodmehaničkihopasnosti,sprječavanjenastankapožaraieksplozije,osiguranječistoće,zaštituodbukeivibracijaizaštituodfizikalnih,kemijskihibiološkihštetnihdjelovanja.
Utjecaji tokom korištenja
Utokukorištenjasamelukemožedoćidoiznenadnogonečišćenjamorauslučajunesrećaplovila(brodica)istjecanjemuljaimaziva,požarima.Plovilakojasekoristemorajubitiispravnainesmijuprouzročitionečišćenja,sukladnoPomorskomzakoniku(NN181/04,76/07,146/08,61/11,56/13,26/15).
Moguće je onečišćenje lukeuzrokovanovanjskim čimbenikom.Do incidenta s onečišćenjem lukeTrgetizljevomnaftejerealnavanjskaopasnost,pokazalosetoovogljeta(22.lipnja2018.),kadaje“s libanonskog broda u more raškog zaljeva, ispred luke Bršica, iscurilo srednje teško pogonsko gorivo tokom punjenja spremnika dok je brod bio na vezu”5.Intervencijasaniranjaonečišćenjabilajebrzaiefikasna.Bilajetokoordiniranaakcijasuzbijanjaonečišćenjamora,akojaseprovodilaprema“Planu intervencija od iznenadnog onečišćenja na moru posredstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Uklonjeni ostaci onečišćenja mora i morskog okoliša su se transportirali dalje u postupak zbrinjavanja6”. Također je preventivno postavljena samo-upijajuća brana na određenimmjestimauraškomzaljevu.LučkaupravaRabacjepravovremenoreagiralanaincident,temeljem“Pravilnikaorukovanjuopasnimtvarima,uvjetimainačinuobavljanjaprijevozaupomorskomprometu,ukrcavanja i iskrcavanjaopasnih tvari, rasutog iostalog teretau lukama, tenačinusprječavanjaširenjaisteklihuljaulukama(NN51/05,127/10,34/13i88/13,79/15,53/16,41/17)tePravilnikaoodređivanjuklaseikoličineopasnihtvarikojimasemožerukovatiuluci,odnosnoskojimabrodmožeućiulukuimjestaulukamaunadležnosti lučkeupraveRabacnakojimaćeserukovatiopasnimtvarima(2016.)”.MjesecdananakonizbijanjaincidentanijebilozapaženihnegativnihposljedicatogincidentaaproizvodnjaiprodajadagnjinedalekolukeTrget(lokacijezahvata)jetokomljetabilaupogonu.Pregledomterenaizrađivačaovogelaborata,tokomrujna,moreimorskodnosubiličistibeztragovaspomenutogincidenta.
PoštivanjemZakonaozaštitiokoliša(NN80/13,78/15),Planaintervencijakodiznenadnihonečišćenjamora(92/08)ukolikodođedoonečišćenja,potrebnoještoprijeotklonitiizvornegativnogutjecajateobavijestitinadležnatijelazadaljnjepostupanje.Ukolikodođedoekološkenesrećeiliizvanrednogdogađajakojimožeugrozitiokoliši izazvatiopasnostzaživotizdravljeljudipostupatiuskladusPlanom intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01).Mjere otklanjanja nastalih štetaprovoditćeseuskladusPravilnikomomjeramaotklanjanjaštetauokolišuisanacijskimprogramima(NN145/08).
4.12. VJEROJATNOST MOGUĆIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA
Mogućiutjecajinaokolišsulokalnogznačaja.
4.13. OBILJEŽJA UTJECAJA
Rekonstrukcijedijelakomunalnelukeotvorenezajavniprometnećeprouzrokovatiznačajnijetrajnenegativneutjecajenaokolišilinjegovoopterećenjekakotokomizgradnjetakoitokomkorištenja.
5 https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/veliki-ekoloski-incident-u-raski-zaljev-se-izlijeva-nafta-pretpostavlja-se-sto-je-uzrok---521508.htm6 https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/drugi-dan-saniranja-stete-u-raskom-zaljevu---521581.html
OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA70
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
Zahvatikojisepojavljujuufaziizgradnje: nadmorsko i podvodno uklanjanje i zbrinjavanje spontano izvedenih mulića, odvoz na dopušteno odlagalištem, izvedba vanjskog lukobrana od valobranskih pontonskih elemenata s kobilicom i izvedba vanjskih i unutarnjih gatova, -plutajućih elemenata sve s odbojnicima i pripremom za ugradnju instalacija, iskop podvodni u rahlom muljevito-pjeskovitom materijalu za potrebe postavljanja sidrenih AB lokova i za vodovodne cijevi, In-situ iskopi temelja u plitkom podmorju i betoniranje manjeg temeljnog zida u funkciji suporta za prilaz gatovima na koji naliježu čelični pristupni mostići, postava mjernih ormara na kopnu i priključnih ormarića za električnu energiju te distribuciju vode is hidrantima na plutajućim gatovima.
Utjecaji koji se pojavljuju u fazi izgradnje ograničeni su na definiranumikrolokaciju imogu seoznačiti:
• kaoprivremeno malo negativni zamorskusredini,zastaništa,zavizualnekvalitete,mogućnostpojavebukeiotpadateuslučajuakcidentnihsituacija.Ograničenogsuvremenskograzdobljatrajanjaiimajuizrazito lokalnikarakter.
• Utjecajinazrak,vodnatijela,stanovništvo,klimatskepromjenemogusesmatratizanemarivima.
U toku korištenjarekonstruiranepostojećelukesistomnamjenomkaoidosada,procjenjujeseda:
• u slučajumanjih akcidenataprouročenih isključivo korištenjem lukekoja je predmet zahvatamože doći doprivremeno malo negativnog utjecaja, lokalnog karaktera iograničenog razdoblja trajanja.
• ćetrajno pozitivan utjecaj bitizastanovništvoivizualnekvalitete
• će trajno blago pozitivan do neutralan utjecajbitićenastaništaimorskusredinu,lokalnog karaktera
• utjecajinavodnatijela,klimatskepromjenekaoiopterećenjebukomiotpadomprocjenjujesezanemarivima.
PRIJEDLOGMJERAZAŠTITEOKOLIŠAIPRAĆENJESTANJAOKOLIŠA•STRANA71
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA
5.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA
Planirani je zahvat u skladu s prostorno - planskom dokumentacijom na snazi:ProstornimplanomIstarskeŽupanije(Sl.novinebr.2/02,1/05,4/05,14/05-pročišćenitekst,10/08,07/10,16/11-pročišćenitekst,13/12,09/16)iProstornimplanomuređenjaOpćineRaša(Sl.novineOpćineRaša-pročišćenitekst;12/11,06/16);tesavažećim zakonskim i podzakonskim propisima.
Radiseorekonstrukcijidijelalukeunutarpostojećelukenanačindasepostavljajuplutajućigatovi/pontoni,aobuhvatzahvatanezahvaćaprirodnuobalu.
Analizommogućih utjecaja zahvata na okoliš utvrdilo se da nema značajnijih utjecaja te da senegativnepromjeneprivremenogkarakterazbogaktivnoggradilišta,užeg,lokalnogznačajaatrajnepromjenepretežitopozitivno,istotakoužegilokalnogznačaja;
Slijedomnavedenogzaključujeseda
nije potrebno poduzimati posebne mjere zaštite okoliša.
5.2. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
NatemeljuUredbeokakvoćimorazakupanje(NN73/08)iEUdirektiveoupravljanjukakvoćomvodezakupanje (br.2006/7/EZ),potrebno jenastaviti svećuhodanimprogramommotrenjakakvoćemorskevodenapostojećimpostajamausklopuobuhvatazahvata.
5.3. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ
Na temelju provedene procjene utjecaja zahvata na sastavnice okoliša, prijedlogamjera zaštiteokolišaiprogramapraćenjastanjaokolišamožesezaključitidaje
zahvat prihvatljiv za okoliš.
IZVORIPODATAKA
•STRANA72
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
6. IZVORI PODATAKA
6.1. POPIS LITERATURE
AssessmentofplansandprojectssignificantlyaffectingNATURA2000sites,EuropeanCommission,EnvironmentDG,November2001. ImpactsAssessmentUnit,SchoolofPlanning,OxfordBrookesUniversity.
Državni hidrometeorološki zavod, Peto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema OkvirnojkonvencijiUjedinjenihnarodaopromjeniklime(UNFCCC),Zagreb,listopad2013.
Državni hidrometeorološki zavod, Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema OkvirnojkonvencijiUjedinjenihnarodaopromjeniklime(UNFCCC),Zagreb,listopad2013.
RužićI.,dr.sc,GrađevinskifakultetuRijeci:StudijaidejnihrješenjasmatematičkimmodeliranjemdinamikemorazapotrebesanacijeirekonstrukcijeLOJPTrget,srpanj2018.godine
Građevinskiprojekt,idejnorješenje:Izvanrednarekonstrukcijakomunalnihvezova,LukaotvorenazajavniprometTrget-Rabac,Stabilnostd.o.oo,zajedničkeoznakeprojektaS18-33,srpanj2018.
Hrvatska agencija za okoliš i prirodu: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na područjuRepublikeHrvatskeza2016.godinu,Zagreb,studeni2017.
Nacionalnaklasifikacijastaništa(IVverzija),2014.
Planupravljanjarizicimaodpoplavazarazdoblje2016.-2021.
Planupravljanjavodnimpodručjimazarazdoblje2016.-2021.
SUORekonstrukcijeTEPlomin-zamjenapostojećeTEPlomin1uciljumodernizacijeipovećanjakapaciteta,Ekonerg,Zagreb,svibanj2011.
Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Odjel za zaštitu iunapređenjeokoliša:GodišnjiizvještajopraćenjukvalitetezrakanapodručjuIstarskežupanijeza2017.godinu,Pula,travanj2018.
6.2. ELEKTRONIČKI IZVORI
Državnihidrometeorološkizavod:http://klima.hr/klima.php?id=k1¶m=srednjak&Grad=rijeka
EkološkamrežaRH(NATURA2000),DZZP,2013:http://www.bioportal.hr/gis/
Geološkakartahrvatske:http://webgis.hgi-cgs.hr/gk300/default.aspx
Herak,M.:KartapotresnihpodručjaRH,Zagreb,2011;http://seizkarta.gfz.hr/karta.php
InterpretationmanualofEuropeanUnionhabitats,Europeancommission,Dgenvironment,2013.:http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/docs/Int_Manual_EU28.pdf
Karteopasnostiodpoplavaikarterizikaodpoplava,Planupravljanjavodnimpodručjima2016.-2021.,IzvadakizRegistravodnihtijela2016.:http://korp.voda.hr/
KartastaništaRH:http://www.crohabitats.hr
KušpilićG., PrecaliR.:Biološkakakvoćaprijelaznih voda - klasifikacijaprijelaznih voda (ekološkistatus) WEC1e, 2012.godina: http://baltazar.izor.hr/azopub/indikatori_podaci_sel_detalji2?p_ind_br=2B05&p_godina=2012&p_razdoblje_od=
Methodologies for the assessment of project ghg emissions and emission variations, EuropeanInvestment Bank, Version 10.1, April, 2014.: http://www.eib.org/attachments/strategies/eib_
IZVORIPODATAKA
•STRANA73
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
project_carbon_footprint_methodologies_en.pdf
Praćenjekakvoćemoranaplažama:http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca_detalji10
ProcjenamogućihštetaodpodizanjarazinemorazaRHuključujućitroškoveikoristiodprilagodbe,Tehničkoizvješće,2015.http://www.pap-thecoastcentre.org/pdfs/Cost%20of%20Sea%20Level%20Rise_Croatia_HR.pdf
Registarkulturnihdobara:http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=234818386
Smjernicezavoditeljeprojekata:kakopovećatiotpornostranjivihulaganjanaklimatskepromjene,Europskakomisija-Glavnaupravazaklimatskupolitiku:http://www.mzoip.hr/doc/smjernice_za_voditelje_projekta.pdf
UpisnikzaštićenihpodručjaMinistarstvazaštiteokolišaienergetike:http://www.bioportal.hr/gis/
6.3. PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA
ProstorniplanIstarskeŽupanije(Sl.novinebr.2/02,1/05,4/05,14/05-pročišćenitekst,10/08,07/10,16/11-pročišćenitekst,13/12,09/16)
Prostorni plan uređenja Općine Raša („Službene novine Općine Raša“ - pročišćeni tekst; 12/11,06/16)
POPISPROPISA•STRANA74
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
7. POPIS PROPISA
Zakonozaštitiokoliša(NN80/13,153/13,78/15).
Zakonozaštitiprirode(NN80/13,15/18).
Zakonomorskomribarstvu(NN62/17)
Pomorskizakonik(NN181/04,76/07,146/08,61/11,56/13,26/15)
Zakonoodrživomgospodarenjuotpadom(NN94/13,73/17)
Zakonogradnji(153/13,20/17)
Zakonokomunalnomgospodarstvu(NN68/16)
Zakonozaštitiodbuke(NN30/09,55/13,153/13,41/16)
Zakonozaštitiodpožara(NN92/10)
Zakonozaštitizraka(NN130/11,47/14,61/17)
Zakonozaštitinaradu(NN71/2014)
Pravilnikoocjeniprihvatljivostizaekološkumrežu(NN146/14)
Pravilnikogospodarenjuotpadnimuljima(NN124/06,121/08,31/09,156/09,91/11,45/12,86/13,95/15)
Pravilnikokataloguotpada(NN90/15)
Pravilnikomjeramaotklanjanjaštetauokolišuisanacijskimprogramima(NN145/08).
Pravilnikonajvišimdopuštenimrazinamabukeusredinamagdjeljudiradeiborave(NN,145/04)
Pravilnikopopisustanišnihtipova,kartistaništateugroženimirijetkimst.tipovima(NN88/14)
Pravilnikopraćenjukvalitetezraka(NN79/17)
uUredbaoekološkojmreži(NN124/13,105/15).
Uredbaokakvoćivodezakupanje(NN51/14)
EUdirektivaoupravljanjukakvoćomvodezakupanje(br.2006/7/EZ)
Uredbaoprocjeniutjecajazahvatanaokoliš(61/14,03/17)
Uredbeorazinamaonečišćujućihtvariuzraku(NN117/12,84/17)
Uredbaoutvrđivanjupopisamjernihmjestazapraćenjekoncentracijapojedinihnečišćujućihtvariuzrakuilokacijamjernihpostajazatrajnopraćenjekvalitetezraka(NN22/14)
Uredbaoodređivanjuzonaiaglomeracijapremarazinamaonečišćenostizrakanateritorijurepublikehrvatske(NN01/14)
Državniplanmjerazaslučajizvanrednihiiznenadnihonečišćenjavoda(NN5/11)
Planintervencijauzaštitiokoliša(NN82/99,86/99,12/01)
Planupravljanjavodnimpodručjimazarazdoblje2016.-2021.(NN66/16)
Planintervencijakodiznenadnihonečišćenjamora(NN92/08)
PRILOZI•STRANA75
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
8. PRILOZI
8.1. SUGLASNOST ZA OBAVLJANJE POSLOVA STRUČNE PRIPREME I IZRADE STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ
PRILOZI•STRANA76
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
PRILOZI•STRANA77
ELABO
RAT
ZAŠTI
TE O
KO
LIŠA:
REK
ON
STR
UKCIJ
A K
OM
UN
ALN
IH V
EZO
VA U
LU
CI
OTV
OREN
OJ
ZA J
AVN
I PR
OM
ET T
RG
ET
STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj · Centener 40 · 52210T +385 52 830 001 · F +385 52 840 101 · [email protected] · www.studio-kappo.com
EELABORAT