037 Plus [broj 107, 8.3.2012]

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-107-832012 1/24

Biha} • êtvrtak, 08.03.2012. • Broj 107 • Godina III • Cijena 1,00 KM /za inostranstvo 1,00 euro/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Poslovanjem do imena!

Nacionalni park “Una” dobio je prvi promotivniautobus, koji }e uz reklamu, {irom Evrope nositi i jedinstvenu pri~u o ljepotama Une i Biha}a. Ideja o

promotivnom autobusu rezultat je partnerstvaNacionalnog parka “Una” i Udruènja prijevoznikaUSK-a.

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Obaveza svih

ìvih je da pamte

Blagoslovljeno Spomen-obilje jeu @egaru

s t r. 4.

Zahvalnostbraniteljimadomovine

Obiljeèn Dan nezavisnosti BiH uUnsko-sanskom kantonu

s t r.5.

Evropom {iri pri~u

o ljepotama Une

Promotivni autobus Nacionalnog parka “Una”

s t r. 3.

JP RTV Biha}

Sretan mart8.Sretan mart8.

Okon~an prvoliga{ki odmor

Jedinstvo spremnoza nove izazove

Krizni {tab jeobezbijedio neopho-dne uslove za proljetnidio sezone u Prvoj ligiFederacije Bosne iHercegovine. s t r.

2 1.

U svim op}inama USK-a dostojanstveno obiljeèn 1. mart - Dannezavisnosti Bosne i Hercegovine

Ostvarivanje javnog interesa

INTERVJU: Adnan Sabljakovi},direktor JU Stanouprava Biha}

s t r. 8.

Osnovni cilj je da se, koriste}iste~eno iskustvo, stru~an kadar ipodr{ku Op}ine, omogu}i korisnicimada putem upravitelja odràvaju svojuimovinu na zakonit, ekonomi~ani transparentan na~in

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


08.03.2012.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688;Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Ure|uje redakcijski kolegij:Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN,Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 1,00 KM, za inostranstvo 1,00 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

Federalni ministar finansija Ante Krajina rekao je da }e aktuelna vlast, ako ne uspiju pregovori oobnavljanju aran`mana s MMF-om, pre}i na plan“B” i pove}ati porez na dodatnu vrijednost.

Krajina je kazao da o tome jo{ nijebilo zvani~nih razgovora u Vladi, ali

jeste u Upravnom odboru Uprave zaindirektno oporezivanje. PDV senajbolje ubire kada je na snazi jedin-

stvena stopa, jer je tada gotovo nemogu}e da sepojave manipulacije.

Slijedi pove}anje PDV-a Ako ne uspiju pregovori s MMF-om

Reagiraju}i na inicijativu Predsjedni{tvaStranke za BiH oisklju~enju iz stranke

“zbog kr{enja statuta,programske orijentacije idjelovanja suprotnog politiciStranke” saop}enjem seoglasio Safet Halilovi}.- Iznena|en sam neprimjere-nom inicijativom Predsjedni-

{tva Stranke za BiH omom isklju~enju izStranke zbog navodnogkr{enja Statuta, pro-

gramske orijentacije idjelovanja suprotnog politiciStranke. Toga ne samo da nijebilo, nego i sada u potpunosti

podràvam programske pri-ncipe SBiH, a do sada sam sve

svoje mogu}nosti stavljao na

Traìo sam demokratizaciju strankeSafet Halilovi}:

Dijete u Bosni i Hercego- vini, ~im se rodi, du`no jebankama i stranim povjeri-ocima 3.277 KM, a tolikosu u prosjeku du`ni i ostali

gra|ani BiH, od osnovacado penzionera.Prosje~na ~etvoro~lanaporodica u BiH duguje13.108 KM, otprilike polov-inu doma}im bankama zapodignute kredite, a drugu

stranim povjeriocima zadosada{nje kredite odobre-ne institucijama BiH.Podaci Centralne bankeBiH pokazuju da su dugo-

ro~ni i kratkoro~ni kreditikoje su doma}e bankeodobrile gra|anima, nakraju maja pro{le godineiznosili 6,36 milijardi KM,od ~ega 5,5 milijardi ~inedugoro~ni krediti.

Du`no 3.277 KMîm se rodidijete u BiH

Radnice fabrike tekstila u Njujorku iza{le su na ulice8.marta 1875. zahtjevaju}i bolje uvjete rada, da nerade i po {esnaest sati dnevno. Policija je pucala u njih.

Na isti dan, 1908. godine ène su isklju~ile ma{ine imar{irale traè}i pravo glasa, bolje radne uslove izabranu rada djece. Opet su ih tukli.Klara Cetkin, socijalista i jedna od predvodnicaradni~kog pokreta u Njema~koj, pokrenula je inicija-tivu za obiljeàvanje 8. marta, kao Me|unarodnogdana èna. Na Drugoj Me|unarodnoj konferencijièna u Moskvi, 1921. odlu~eno je da se 8. mart pro-glasi Me|unarodnim Danom èna. Ovaj dan podsje}ana njihovu dugogodi{nju borbu, u kojoj su najve}iuspjesi bili uvo|enje osmosatnog radnog vremena,ujedna~avanje pla}a, za{tita maj~instva i uvo|enjeporodiljskog odmora.Duboko zahvalne svim ènama koje su izborile ono{to ve}ina nas danas podrazumjeva kao svoje pravo,nastavimo njihovu bitku. Mi ~inimo vi{e od polovine

svjetskog stanovni{tva, a radimo dvije tre}ine ukupnihradnih sati. Za to smo pla}ene samo jednu desetinuukupne zarade i raspolaèmo sa samo jednim procen-tom ukupnih prihoda. Da, napredovale smo...Prije pedeset godina, studiralo je tek 20 posto èna utakozvanom razvijenom svijetu, danas ih je 54 posto.Ima nas svuda, ali nemamo uvijek ista prava imogu}nosti. Glasamo, vodimo zemlje, odlu~ujemo,stvaramo i otkrivamo, ali jo{ uvijek nismo doìvjele dapredvodimo Ujedinjene nacije, pa ni Ameriku. Jo{ uvi-

jek neke od nas biju, hapse, poniàvaju i vrije|aju.Ne smijemo non{alantno odmahnuti rukom na obil-

jeàvanje 8. marta. Jo{ je mnogo mostova koje trebapre}i i oìvjeti jednakost s papira. Sabina MUJAGI]

Me|unarodni Dan èna

Kantonalni i op}inski du`nosniciSDP BiH u Biha}u su dostojanstveno

obiljeìli 1.mart, dan kad se navr{ilodvije decenije nezavisnosti Bosne iHercegovine.Na te historijske trenutke podsjetio jeprigodnim referatom Ivan Pr{a,dopredsjedavaju}i Skup{tine USK.Predstavnici SDP poloìli su cvije}e iodali po~ast svim braniteljima Biha}au posljednjem ratu i braniteljimaBiha}a u Drugom svjetskom ratu.Premijer USK Hamdija Lipova~anaglasio je da posebno u trenucimakad slavimo suverenitet i nezavisnostdràve, trebamo iskazati dubokuzahvalnost svima koji su za slobodnuBiH dali ìvote i zdravlje.

Delegacije op}ine i Op}inskog vije}aBosanska Krupa, nekoliko politi~kihpartija, predstavnika Organizacijeporodica {ehida i poginulih boraca,uo~i Dana nezavisnosti BiH obi{le suCentralno spomen-obilje`je uBosanskoj Krupi, spomen-obilje`je uMZ Bosanska Otoka, [ehidskomezarje u Jezerskom i Pi{talinama.[ehidima i palim borcima ArmijeRepublike BiH, poloèno je cvije}e,prou~ena fatiha i minutom {utnjeodana po~ast. Iskazana im je zahva-lnost za mir u kojem danas ìvimo.

To je najmanje {to moèmo imoramo u~initi.

Povodom 20 godina nezavisnostiBosne i Hercegovine, u Buìmu je uamfiteatru Mje{ovite srednje {koleodràna Sve~ana akademija. Tomprilikom prisutnima se obratio, i Dannezavisnosti Bosne i Hercegovine~estitao, na~elnik op}ine Buìm,Mirsad [ahinovi}. Prire|en je bogatkulturno-umjetni~ki program, koji supripremili u~enici i nastavniciosnovnih {kola iz âve, Konjodora iBuìma, te u~enici Mje{ovite srednje{kole i buìmske muzi~ke {kole.Svoje knjièvne radove kazivali su:Fehim Salki}, Nijaz Hadì}, ElvinDervi}, Dèlila Pori} i Nedìb Vu~elj.

Muzi~ke ta~ke odli~no su izveli iHadèm Emri}, klavijature, SaraSalki}, gitara i Elvin Dervi}, vokal.Sve~anom akademijom u saligradske vije}nice u Sanskom Mostuobiljeèn je Dan nezavisnosti Bosne iHercegovine. Jo{ jednom je istaknutzna~aj ovoga datuma za nezavisnu isuverenu dràvu Bosnu i Hercego-

vini. Ovome doga|aju su prisustvovali predstavnici politi~kog idru{tvenog ìvota Op}ine SanskiMost, te brojni gra|ani. Na sutra{njidan prije ta~no dvadeset godina

odràn je referendum na kojem su segra|ani izja{njavali o tome da li su za

nezavisnu, suverenu i jedinstvenudràvu Bosnu i Hercegovinu u kojojìve tri ravnopravna naroda te ostalenarodnosti i gra|ani.Uprkos svim neda}ama, Bosna iHercegovina je opstala kao samostal-na i suverena dràva. Prisutnima suDan nezavisnosti ~estitali DragoPra{talo, predsjedavaju}i op}inskog

vije}a Sanski Most i Husref Zuki}, uime bora~kih organizacija op}ineSanski Most.- Za nas to je dan koji je zlatnim slovi-ma upisan u svjetlu historiju Bosne i

Hercegovine, jer smo na taj dan 1992. godine odràli referendum o nezavis-

nosti na{e zemlje. Na ovaj na~in na{adràva je ispunila jedan od uslovame|unarodne zajednice kako bi dobilame|unarodno priznanje i postala ~lan

svjetske zajednice nezavisnih dràva.To je potvr|eno 22. maja 1992. godinekada je Bosna i Hercegovina primljenau ~lanstvo Ujedinjenih naroda. Svimanam je jasno kako smo danas jo{ uvi-

jek daleko od eljenih principa nezavisnosti, ali to je cilj kojem teìmo i èlimo da ga ostvarimo, istakao jeministar Sanel Mahi} u obra}anjuprisutnima. 037 Plus

Obiljeèn Dan nezavisnosti BiH u Unsko-sanskom kantonu

Simbol borbeèna za jednakost“Sve {to ène moraju raditi, moraju raditi dva puta

bolje nego mu{karci da bi ih se smatralo upolatoliko dobrima. Na sre}u, to i nije tako te{ko.”

Charlotte Whitton

Zahvalnost braniteljima domovine

U svim op}inamaUnsko-sanskog kantonadostojanstveno obiljeèn1. mart - Dan nezavisno-

sti Bosne i Hercegovine

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


7 dana 308.03.2012.godine

urna i na momente emotivnaprava, u kojoj je bilo i suza,ijala se danas na sjednicidstavni~kog doma Parlame-

Federacije BiH kada jenom glasova odba~ena inici-va parlamentarnog Odbora

bora~ka pitanja koji je traìovremenu obustavu revizijeedne kategorije korisnikaa~kih prava u FBiH, precizni-u Unsko-sanskom kantonu,Ustavni sud ne odlu~i po

aciji @ivka Budimira, pred-nika FbiH, ili dok ne budeijenjen zakon o reviziji.emike, u kojima je bilo i|ustrana~kih optu`bi da se natljivom pitanju ubiraju poli-poeni, prekinuo je predsje-

aju}i Denis Zvizdi} i najavio

anak pokreta~a inicijative saanom Helezom, federalnimistrom za pitanja boraca i

alida Odbrambeno-oslobodi-og rata.

Podnose}i inicijativu, poslanik Amir Avdi} (Stranka demokra-tske akcije) obrazlo io je da se to~ini zbog 650 {ehidskih porodica

u dolini Sane.Njima, na osnovu aktuelnog fed-eralnog zakona o reviziji, prijetiobustava dosada{njih mjese~nihnaknada iz federalnog budèta

jer su ih stekli na osnovu usme-nih izjava svjedoka, a ne pisanihdokumenata o tome da su nji-hovi najmiliji poginuli brane}iBiH tokom proteklog rata. Pisa-ne dokumente-dokaze u njiho-

vom slu~aju je nemogu}e pribav-iti, jer ih je zarobio ili uni{tioneprijatelj u ratu, kazao je Avdi}.Po{to aktuelni zakon nalaèreviziju prvenstveno pravaste~enih na osnovu usmenih

svjedo~enja, ove porodice seupu}uju na sudsko dokazivanjelegalnosti njihovih dosada{njihprava. Vi{e poslanika je primi-

jetilo da se kruta administrativna

pravila obijaju o glavu ~ak i rodi-teljima vi{e poginulih branilaca.Poslanica Amela Me{i} (SDA)kroz suze je kazala da je i sama

iz {ehidske porodice, jer joj je uborbi poginuo brat i navela daona, za razliku od onih koji be-zuvjetno insistiraju na neosjetlji-

vim normama, razumije roditeljekoji revizijom ostaju bez ionako“bijednih” nov~anih naknadakoje su u nekim slu~ajevima bile

jedini izvor prihoda.Me{i} se posebno u tom kontek-stu obratila ministru Helezu,rekav{i da oni koji insistiraju natakvoj reviziji treba da se stidezbog nedopustivih stvari naterenu.Ministar je izjavio da 13 ve} pot-pisanih rje{enja za navedene

porodice u dolini Sane ne moè“vratiti nazad” mada se legalnikorisnici mogu podvesti pod kat-egoriju civilnih `rtava rata i naosnovu toga dobivati naknade

dok ne bude rije{eno njihovo vra}anje u bora~ko pravo.Za nekoliko mjeseci se moè pro-longirati izdavanje preostalihrje{enja i odràti posebna sjedni-ca u Parlamentu o ovoj problem-atici ako treba, rekao je Helez, au obra}anju poslanici Me{i}dodao da je i on izgubio brata uratu te brojne ~lanove bliè idaljnje rodbine i da mu nije ni

nakraj pameti da legalne koris-nike revizijom izvodi iz prava,

ve}, naprotiv, da nelegalni neprofitiraju na njihov ra~un.Za razliku od inicijative parla-

mentarnog odbora za bora~kaprava, Predstavni~ki dom sedanas prethodno pozitivno izjas-nio o drugoj, koja se tako|erodnosi na zakon o reviziji.Njeni podnosioci su 11 poslanikaiz vi{e stranaka, me|u kojima i

Amir Avdi}, a nalaè izmjenu togzakona na na~in da dosada{njikorisnici, koji ne mogu pisanimdokumentima dokazati da su iz

bora~ke populacije, mogu nas-taviti kori{}enje prava na osnovuizjave preìvjelog starje{inskogkadra da je ìvot njihovih najmi-lijih skon~an u borbi za BiH.

U subotu, 3. marta, u Bosanskoj Krupi je osnovan Knjièvni klub. Osniva~i klubasu mu dali ime Bosanska Krupa, èle}i nataj na~in otvoriti vrata svim stanovnicima

op}ine koji vole, njeguju i poka{avajusvoja osje}anja izraziti pisanom rije~ju.Inicijativa za osnivanje ovakvog klubapotekla je iz Udruènja mladihConventus-Ujedinjenje. Prva predsjedni-ca kluba Elma Veli}, nagra|ivana jemlada spisateljica iz Bosanske Krupe.

Osnovan knjièvni klubBosanska Krupa

Povodom obiljeàvanja 20. februara - Danaop}ine Buìm, stru~ne slu`be Op}inskog organauprave pripremile su prvi Info-bilten u 1.000primjeraka. U biltenu je predstavljeno sve ono {to

je op}ina Buìm na ~elu sa na~elnikom Mirsadom[ahinovi}em radila u protekle tri godine.U biltenu su predstavljeni i po~asni gra|aniop}ine Buìm za 2010.godinu ~lanovi ratnogpredsjedni{tva R BiH koji su 20.februara ratne1995.godine donijeli Uredbu sa zakonskomsnagom o osnivanju op}ine Buìm.

Prvi broj Info-biltenaOp}ina Bu im

Bosanski Petrovac je poslije Biha}a drugaop}ina u Unsko-sanskom kantonu po brojuzaposlenih. Prema podacima Slu`be zazapo{ljavanje Unsko-sanskog kantona za

januar 2012. godine, stopa zaposlenosti ukantonu je 15,69, a u Bosanskom Petrovcuiznosi 23,0.Po otvaranju poslovne zone Gorin~anistopa }e se popeti na gotovo 28 posto. Poovakvoj stopi, Bosanski Petrovac }e pozaposlenosti biti me|u vode}im u FBiH.

Drugi po zaposlenostiBosanski Petrovac

laganje Stranci, radiojezinom organizacionomanju i kontinuiranomnju, od njenog osnivanja

. godine kao generalnitar, a zatim i kao pred-nik Predsjedni{tva SBiH -2006. godine. U 2010.

dini ponovo sam odana izabran i u Federalniment BiH.

Odbor za bora~ka pitanja traìo privre-menu obustavu revizije jedne kategorijekorisnika bora~kih prava u FBiH, preciznije u

Unsko-sanskom kantonu, dok Ustavni sud neodlu~i po apelaciji @ivka Budimira,predsjednika FBiH, ili dok ne bude izmijenjenZakon o reviziji

Potpisana rje{enja ne mogu se “vratiti nazad”

Povodom obiljeàvanja svjetskog Dana bubrega, uposlovnom centru UNITIC Udruènje ljekara za nefro-logiju, dijalizu i transplataciju bubrega BiH uz goste izregiona i Evrope upozorilo je da bolest bubrega posta-

je sve vode}i zdravstveni problem u svijetu.Prof. dr. Halima Resi}, predsjednica Udruènja, kazala

je kako se u BiH ~ak 2.500 osoba lije~i programomhroni~ne hemodijalize, ~ekaju}i na transplatacijububrega.- Zbog sve ve}eg broja oboljelih u svijetu, svake godine umartu se obiljeàva svjetski Dan bubrega. Na{e

Udruènje ove godine je odlu~ilo da taj dan obiljeìmo stru~nim simpozijem, na koji smo pozvali kolege stru~njake iz Hrvatske i Francuske da predo~e svojaiskustva s transplantacijom bubrega koju u BiH jo{ nijemogu}e izvesti, kazala je Resi}.Naàlost, pacijenti iz BiH transplantaciju mogu izvesti,putem Otvorene mreè, jedino u Francuskoj.

Hamdija Lipova~a, u ime VladeK i Hosrt Bernard, u ime austrijskeme “Bis Vam anlagentechnik

BH, potpisali su ugovor kojimni~no otpo~inje realizacija projek-Modernizacija Univerziteta u

a}u. Potpisu je prethodio vi{e-se~ni rad kako bi USK ispunioete za dobijanje austrijskog kredi-koji je Unsko-sanskom kantonuu|en prije pet godina koji doas nije realiziran.mijer Lipova~a je naglasio da jebila usagla{ena, zajedni~ka odlu-

predstavnika kantonalne vlasti idemske zajednice.koristili smo posljednju {ansu dadstva dobijemo ~ime je ova Vladazala odlu~nost da razvija Unive-et. U realizaciju se kre}e tek nakon

godina jer, na àlost, vlasti u rani-mandatu nisu imale dovoljno poli-og sluha da se vode isklju~ivo dru-nim interesom, interesom Unive-

eta u Biha}u i njegovih studenata iesora, kazao je premijer Lipova~a.pisivanju ugovora pristutvovali su

Dario Juri}, resorni ministar u VladiUSK i Refik [ahinovi}, rektor Unive-

rziteta u Biha}u Refik [ahinovi}.- Oprema koja }e biti nabavljena bit }e

vlasni{tvo integrisanog Univerziteta ikoristit }e je sve ~lanice, a u procesuakreditacije opremljenost je jedan odnajbitnijih uvjeta. Prije svega, u imeoko 6000 studenata, zahvaljujem pre-

mijeru i ~lanovima Vlade USK-a {to suovim ~inom najdirektnije pokazali da

èle ovaj Univerzitet, rekao je rektor[ahinovi}.Kad je Univerzitet u pitanju, narednaaktivnost Vlade USK bit }e usmjerenana izgradnju zgrada za Pravni iEkonomski fakultet, te Rektorat.

037Plus

ruta pravila obijaju se o glavu i roditeljima poginulih branilaca

niverzitet u Biha}u

Austrijski kredit od pet miliona eura Kredit je za nabavku opreme Univerzitetu, s nulaposto kamate, jednom godinom grejs perioda i

11 godina otplate

Na transplantaciju bubrega u BiH

êka 2.500 pacijenata

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


08.03.2012.godineBiha}4

Povodom 1. marta -Dana nezavisnosti BiH usalonu op}ine Biha} odrà-

na je Sve~ana akademija,kojoj su prisustvovali pred-stavnici op}inske, kantona-lne i federalne vlasti, pred-stavnici udruènja proiste-klih iz rata i ratni koma-ndanti. Prisutne je pozdra-

vio op}inski na~elnik AlbinMusli}, ~estitav{i Dannezavisnosti i zahvaliv{i sena svemu {to su nesebi~nodali svojoj domovini.Govore}i o proteklom vre-menu, Musli} je posebnoapostrofirao teàk put ko-

jim je BiH kro~ila ka svojojsamostalnosti, nezavisno-

sti i me|unarodnom priz-nanju.- Zahvaljuju}i patriotima,borcima i gra|anima koji

su èljeli sa~uvati Bosnu i Hercegovinu, dràva BiH je

odbranila samobitnost iizgradila institucije zajed-nice gra|ana i naroda.

Kada je u pitanju vrijemekoje dolazi, o~ekujem sig-urniju budu}nost, sveop}inapredak i dalju uspje{nuizgradnju dràve po mjeri

svih njenih gra|ana, rekao je, izme|u ostalog, na~e-lnik Musli}.- BiH je pro{la brojne trans-

formacije i dràvna ure|e-

Povodom 1. marta - Dana nezavisnosti BiH

Odràna Sve~ana a

U Mjesnoj zajednici @egar, 3.marta, blagoslovljeno je i otvorenoSpomen-obilje`je `rtvama Domovi-nskog / odbrambeno-oslobodila~kog

rata. Spomen-obilje`je je blagosloviofra Ivica Mati}, biha}ki ùpnik, a uime doma}ina prisutne su pozdravilidr. Roman Juri}, vije}nik u Op}ins-kom vije}u i Miroljub Butorac, pred-sjednik MZ @egar.- Ovo spomen obilje`je jedno je odmjesta koje }e podsje}ati na zajedni-

{tvo u borbi za slobodu Biha}a i Bosnei Hercegovine. Budu}im generacijama}e biti trajan simbol i podsjetnik da

sloboda nije do{la sama, ve} je uteme-ljena visokom cijenom u ìvotimabranitelja i nedu`nih civila. Obaveza

svih ìvih je da pamte sve koji su poloìli ìvot u borbi protiv agresije na BiH, rekao je Albin Musli}, na~elnik

op}ine Biha}.Blagoslovu spomen-obilje`ja prisu-stvovali su, izme|u ostalih, BoòLjubi}, zamjenik predsjednika Zastu-pni~kog doma u Parlamentarnoj

Skup{tini BiH, Husein Ro{i}, predsje-davaju}i Skup{tine USK, MatoFranji}evi}, zastupnik u ZD Parla-mentarne Skup{tine BiH, VelimirJuki}, izaslanik Ministarstva odbrane

i Ahmet Egrli}, resorni kantonalniministar.Na spomen - obilje`je poloèni su

vijenci, a svima koji su pomogliizgradnju uru~ene su zahvalnice.

Blagoslovljeno Spomen-obilje`je u @egaru

Obaveza svih ìvih je da pamte Ovo spomen obilje`je jedno je od mjesta koje}e podsje}ati na zajedni{tvo u borbi za sloboduBiha}a i Bosne i Hercegovine

Dobili k}erkuAmela i Amel Bakija, Merima i Renato]enanovi}, Zemira Mehmedovi}, Sabina iKasim ]ehi}..

Dobili sinaAnesa i Amir Karabegovi}, Irma i Ahmetâu{evi}, Dijana Krajina-Nadarevi} i Damir Nadarevi}, Zinaida i Ermin Mahmutovi}.

Vjen~aniAlma Muminovi} i Mumin Ke{ki}, TamaraFranji} i Ines Malko~, Ena Kazi} i DenisDupanovi}, Irma Abdihodì} i Zlatko Miljkovi}.

UmrliIvka Malnar (1925.), Azemina Be}irspahi}(1940.), Darinka Memagi} (1941.), SmailGoreti} (1927.), Feriz Ferizovi} (1949.), DedoJusi} (1929.), Luca Levar (1924.).

Mati~ni uredza ro|ene od 23. do 26. februara,

za vjen~ane od 1. do 5. marta, za umrle

od 20. do 28. februara 2012. godine.

U prisustvu manjeg broja gra|ana, predstavnikalokalnih zajednica i nevladinih organizacija, u zgradiop}ine odràna je javna rasprava o Strategiji komunici-ranja Op}ine Biha} za period od 2011. do 2016. godine.O Strategiji komuniciranja i njenom zna~aju za razvojlokalne samouprave govorili su je Zlata Ibrahimpa{i},sekretar Op}inskog vije}a Biha}, te sekretar Op}inskogorgana uprave po ovla{tenju op}inskog na~elnika iNijaz Glumac, savjetnik op}inskog na~elnika, ina~e~lanovi radne grupe za izradu Prijedloga strategije.Tokom prezentacije, svi prisutni bili su detaljno informi-rani o ciljevima i zna~aju partnerstva Op}ine Biha},gra|ana, mjesnih zajednica, biznis sektora, dijaspore idrugih faktora koji uti~u na kvalitete pruènih usluga ioblikovanje lokalne politike.

Svi gra|ani bi trebali biti dio ovog dugoro~nog procesa,koji }e osigurati bolju internu i eksternu komunikaciju,a samim tim i uspje{niji servis op}inski slu`bi premapotrebama gra|ana. S tim u vezi, Strategija komunici-ranja, stvara i traì institucionalne mehanizme koji }ebiti u slu`bi gra|ana i svih drugih kategorija u suradnjiili partnerstvu s op}inom, kazala je Zlata Ibrahimpa{i}.U nastavku skupa, gra|ani su dali brojne pozitivne pri-mjedbe i sugestije, kako bi op}inska uprava bolje fun-kcionirala i imala bolji odnos prema gra|anima. Po-sebno su istaknuti primjeri iz rada MZ, NVO ili medija.Radna grupa koja je kreirala Strategiju komuniciranja,razmatra}e sve prijedloge, primjedbe i sugestije gra-|ana i usaglasiti ih s predloènim ciljevima, te ih uputi-ti Op}inskom vije}u Biha} na usvajanje.

Javna rasprava

Nacrt strategijekomuniciranja Strategija komuniciranja, stvara i traìinstitucionalne mehanizme koji }e biti uslu`bi gra|ana i svih drugih kategorija u

suradnji ili partnerstvu s op}inom

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


08.03.2012.godine Biha} 5

U prisustvu brojnih gostiju,nas je u kasarni “Adil Be{i}”

uànih snaga BiH uprili-na je prigodna sve~anost uvodu ostvarene uspje{neadnje 2. pje{adijskog bata-

na 6. pbr Oruànih snagaH i civilnih institucija sadru~ja Op}ine Biha} isko-sanskog kantona.postrojeni e{alon pripadni-ove jedinice, podoficira i

cira, uz himnu BiH,azano je po{tovanje premama koji su doprinijeli daaj dan bude putokaz zadu}nost. O brojnim prim-rima suradnje OS BiH ida{njih institucija vlasti i

uktura Civilne za{tite irske slu`be spa{avanja, oedni~kim vje`bama iremljenosti, govorio jejor Elvir Be{i}, komandant

jedinice koja je uspostavilasna`no partnerstvo s civilnim

vlastima Biha}a i USK.- Oruàne snage BiH }e u

svakoj prilici biti na raspola- ganju institucijama i gra|a-

nima ovog podru~ja, a posebnoukoliko to zatreba zbog eventu-alnih poàra, poplava ilidrugih vremenskih neprilika,kazao je, izme|u ostalog, gen-

eral Stamenko Novakovi}.Predstavnicima civilnih insti-tucija uru~ene su zahvalniceza ostvarenu suradnju zah-

valio se [efik Smlati}, min-istar unutarnjih poslova USK.

Izme|u brojnih, za dosada-{nju plodonosnu suradnju,zahvalnice su dodijeljeneOp}ini Biha} i Slu`bi CZOp}ine Biha}.

ademija

do dana{nje postde-onske moderne dràvea odolijeva brojnim isku-

jima i izazovima. Njenaltikonfesionalnost, mu-nacionalni karakter iivot, kako je kazaorkovi}, je sa~uvana ujnim navratima, kako

redbama ZAVNOBIH-a,o i Platformom za neza-nost, te referendumom uem je skoro 64 posto

gra|ana izjasnilo se za suv-erenu i nezavisnu BiH nadana{nji dan prije dvadeset

godina. Od tog trenutka pado postizanja mira 1995. godine, Bosna i Hercego- vina se na{la na udaruagresora. Iako goloruki, bh

patrioti su znali {ta trebaju~initi, kako bi odbranili iobezbijedili njenu obnovu.

Danas, u BiH i dalje postoje visoko svjesne patriotske snage koje djeluju zajedni-~ki, ~ime je neupitna njenabudu}nost, rekao je @eljkoMirkovi}, predsjedavaju}iOp}inskog vije}a Biha}.Nakon Sve~ane akademi-

je, delegacije su na Gra-

dskom mezarju “Humci”,Katoli~kom groblju u @e-garu, Partizanskom gro-blju u Bori}ima i na mezardr. Irfana Ljubijanki}a,poloìli cvije}e.

artnerstvo Oruànih snaga BiH i civilne vlasti Biha}a i USK

Oruàne snage na raspolaganjunstitucijama i gra|anima

Nacionalni park “Una” dobio jeprvi promotivni autobus, koji }e uzreklamu, {irom Evrope nositi i jedin-stvenu pri~u o ljepotama Une iBiha}a. Ideja o promotivnom auto-busu rezultat je partnerstva Nacio-nalnog parka “Una” i Udruènja pri-

jevoznika USK-a.- Ovaj }e autobus saobra}ati cijelom

Evropom i na specifi~an na~in }e {iriti pri~u o svemu onome {to ovdje radi-

mo u razvoju turizma i od toga nemislimo odustati. Ovo je proces koji semoè samo {iriti, jer ideje o tome kakoda u Nacionalni park “Una”

privu~emo {to vi{e turista su ono {tonam treba, kazao je izme|u ostalog

Amarildo Muli}, direktor NP “Una”.Prvi promotivni autobus, poredatraktivnog dizajna, znatièljnicima}e posluìti kao izvor informacija,budu}i da na reklamnom panousadrì osnovne podatke o Naciona-lnom parku “Una”.- Svi moramo raditi na tome da

{irimo pozitivnu pri~u o onome {to~ini na{ ìvot ovdje, i ovo je dobar

primjer kako se to radi. Nacionalni

park “Una” anga`manom svih nas }e sasvim sigurno biti jedno od presti`nih turisti~kih atrakcija uovom dijelu Evrope, a u to prvomoramo vjerovati, potom moramo svina tome raditi, kazao je Albin

Musli}, na~elnik op}ine.Ismet [ahinovi}, predsjednik Udru-ènja prijevoznika USK-a, s 40-godi-

{njim boravkom u Njema~koj, tvrdida }e autobusi s reklamnim poruka-ma uskoro saobra}ati zemljamaEvropske unije, {ire}i pri~u o ljepoti.

Muli} je istaknuo da u subotu, 11.marta, po~inje akcija ~i{}enja obalaUne i svih prilaza koji se doti~u NP-

a. Akciju s NP-a realiziraju JKP“Komrad” Biha}, nevladine organi-zacije i dobrovoljci. Traja}e narednih20 dana.

Promotivni autobus Nacionalnog parka “Una”

Evropom {iri pri~u o ljepotama Ideja o promotivnomautobusu rezultat jepartnerstva Nacionalnogparka “Una” i Udruènjaprijevoznika USK-a

Povodom aktuelne primopredaje

du`nosti [efa podru~nog uredaMisije OSCE-a u Biha}u, izme|udosada{njeg {efa Farrukha Islo-mova i budu}eg Nikolaosa Kava-llarisa-Ladisa, op}inski na~elnik

Albin Musli} primio je 6. marta,du`nosnike ove organizacije, sakojima je razgovarao o dosada-{njem partnerstvu, te budu}nostisuradnje.Musli} je izrazio àljenje zbogodlaska gospodina Islomova,prvenstveno zbog nadasve uspje{nesuradnje i rezultata koji supostignuti u demokratizaciji zajed-nice, ali i realizacije brojnih op}e -dru{tvenih projekata u minulih

sedam godina. Musli} se zahvaliona direktnoj pomo}i u brojnimdru{tvenim oblastima.U proteklih sedam godina, kako jekazao Islomov, u Biha}u je stekao

izuzetna iskustva i prijatelje s koji-

ma je uspje{no radio i sura|ivao,daju}i vlastiti doprinos u stvaranjuboljeg ìvota i okruènja zaovda{nje ljude. Kako je kazao,postignut je zavidan nivo partnerst-

va, ~ime je iz Biha}a u bezbrojnavrata upu}ena poruka optimiz-ma i pozitivnih iskustava.- Minulo vrijeme bilo je obiljeèno

stvarnim potrebama gra|ana, u~emu je u~injeno mnogo dobrihkoraka ka budu}nosti, naglasio jeIslomov.Prema rije~ima novog [efa uredaKavallarisa - Ladisa, toplina i srda-~nost koju je osjetio kod ovda{njihljudi su najbolja dobrodo{lica koju

je mogao dobiti. Ono {to je vidio iimao priliku razgovarati, garancija

je daljeg zajedni~kog rada i inte-nzivne suradnje koja }e donijetinove vrijednosti i partnerstva.

Podru~ni ured Misije OSCE-a u Biha}u

Primopredajadu`nosti Dosada{njeg {efa Farrukha Islomova naslje-|uje Nikolaos Kavallaris-Ladis, a du`nosnike jeprimio Albin Musli}, na~elnik op}ine

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


Odluke {to ih je u vezi doga-|anja u Kantonalnom odboruSDP-a USK-a nedavno donijelostrana~ko centralno Predsjedni-{tvo na ~elu sa Zlatkom Lagu-mdìjom na najposredniji na~ingovore ko je i kako, za samo~etiri mjeseca, zaboravio na po-ruke i zna~aj Drugog vanrednogkongresa SDP-a BiH. Da bi ova iovako postavljena tvrdnja bilaprihvatljiva nu`no se podsjetiti ukakvom je ambijentu i s kojimstepenom jedinstva 29. oktobra2011. godine u Sarajevu odrà-

no spomenuto drugo naj{ireokupljanje partijskog rukovodst- va i ~lanstva. U medijskimizvje{tajima tada je apostrofirana~injenica da je Drugi vanrednikongres Socijaldemokratske par-tije BiH okon~an, upravo, onakokako je o~ekivao strana~ki vrh.Bez ikakvih podjela i bezizraènijih razlika u mi{ljenjima ipogledima na jednogodi{nje

u~e{}e u izvr{noj vlasti u ve}inikantona i na razini FederacijeBiH. U~esnici Drugog vanrednogkongresa SDP-a svima su dali doznanja da }e njihovi kadrovi, kaonosioci funkcija u vlasti skadrovima iz partnerskih strana-ka Platforme, nastaviti provoditipolitiku koja je najve}im dijelomsadràna u SDP-ovom izbornomprogramu “Pet politika”.Rekav{i tom prilikom {ta ho}eu~esnici Drugog vanrednog kon-gresa i sebi i drugima su poru~ili

i {ta ne}e. Jo{ tada su, naime, bilirezolutni u stavu da od rekon-strukcije Vlade F BiH ne}e bitini{ta. To je odbijanje opravdanoocjenom da ova razina izvr{ne

vlasti na ~elu s premijeromNerminom Nik{i}em ostvarujerezultate koji svojevremeno ninajve}i optimisti nisu o~ekivali.Rekonstrukcija Vlade F BiH i vla-

da u kantonima u kojoj su i kad-rovi SDP-a, re~eno je tada, mo-gu}a je samo u slu~aju ako nji-hovi i koalicioni strana~ki kadro-

vi ne budu na visini povjerenezada}e. Te i takve, na prijedlogSDP-a, mijenjat }e kantonalne iparlamentarne ve}ine na vi{imrazinama zakonodavne vlasti.

Jasne porukeNagla{avaju}i sve ono {to sene}e sa naj{ireg vanrednog oku-pljanja predstavnika SDP-a iz

cijele zemlje niìm razinama vlasti poslane su jasne irazumljive poruke. Prije svegaone koje se ti~u SDP-ovih kadro-

va u izvr{noj vlasti. Na

(do)sada{njim poloàjima, poru-~eno je, ostat }e samo oni kojibudu znali za op}e dobro iinteres. Oni koji u vlastitom poli-ti~kom djelovanju budu preferi-

rali osobne i interese pripadaju}ih grupa i lobija morat }e sesuo~iti sami sa sobom i sa neizb-

je`nom strana~kom odgov-orno{}u. Tada se ~inilo da supouke i poruke bile razumljive isvim strana~kim kadrovima uUnsko-sanskom kantonu koji sudominantni u kantonalnoj izvr-{noj vlasti. Kasnije }e se ispo-staviti da je te poruke razumjela

velika ve}ina, ali i da je bilo ionih koji su se pomalo “izgubili”i koji su svojim politi~kim djelo-

vanjem u Unsko-sanskom kanto-nu dozvolili da se u ovda{njojplatforma{koj “gemi{t vlasti”najbolje snalaze i da se sna|ukadrovi SDA. Isti oni koji su uminulih 20 godina uvijek biliizvr{na vlasti i koji su najza-slu`niji za nagomilane kanton-alne probleme i dubioze. Upravozbog toga ne ~udi {to su ba{ ti itakvi kadrovi u evidentnimpoku{ajima da se stvari mijenja-

ju na bolje pruàli otpore kako bi

se u javnosti stvorila slika o nes-posobnosti i nemo}i kadrovaSDP-a.

Vrijeme }e pokazati da je kon-gresne pouke i poruke prvi zabo-ravio politi~ar najve}eg kalibra uSDP-u USK-a. Dakako, rije~ je odr. Hamdiji Lipova~i koji se sada,uz vode}e ljude u SDP-u BiH,smatra najodgovornijim {to seuklju~io unutarstrana~ki sigu-

rnosni alarm i {to je Kantonalniodbor SDP-a u izbornoj godinidoveden u situaciju da se bavisam sobom (izborna konferenci-

ja i ostalo) i da politi~ku energijutro{i na otklanjanje posljedicapovrije|ene Lipova~ine sujete zakoju je po, svemu sude}i, kriv niko drugi do strana~ki liderZlatko Lagumdìja. Naime, onikoji se sje}aju na Drugom

vanrednom kongresu SDP-a bilo je govora i o tome ko sustrana~ki kadrovi koji bi eventu-alno mogli do}i na lidersku pozi-ciju nakon aktuelnog predsjedni-

08.03.2012.godinepolitika6

OGLEDALO: Zaboravljene poruke i zna~aj Drugog vanrednog kongresa SDP-a BiH

Zna se {ta je bilo i {t

Namjeru da objasni ono {tose dogodilo u SDP-u Unsko-sanskog kantona Zlatko Lagu-mdìja je nedavno uokviriotvrdnjom da je to sve “posljedica nejasnih odnosa skoalicionim partnerima”. Iakonije bio precizan neizbje`na jealuzija da “nejasni odnosi”zna~e i neiskrenost aktuelnogkoalicionog platforma{kogpartnerstva. O tome nedvo-

jbeno svjedo~i ono {to je

Sulejman Tihi}, predsjednik SDA BiH, izjavio na sjednicistrana~kog Glavnog odborakoja je odràna 24. oktobra2011. godine. Dakle, sedam

dana prije SDP-ovog Drugog vanrednog kongresa. Tihi} jerekao:- SDP je dobio izbore pod sloga-nom “Dràva za ~ovjeka”, asada nigdje nema ni dràve ni~ovjeka.Pravdaju}i se zbog strana~kogizbornog neuspjeha ~lanovimaspomenutog strana~kog organa

jasno je rekao da je biraju}iizme|u opozicije i partnerstvasa SDP-om izabrao ovo drugo,

ali iz sasvim prakti~nih razloga.Da se onda opredijelio za opozi-ciju bez posla bi ostalo tri do~etiri hiljade kadrova SDA.Time je Tihi} priznao za{to se i

zbog koga se ina~e ulazi u vlast.To ni ranije, a ni sad SDA nijeuradila zbog op}eg dobra iinteresa.

Vlast im je stalno i uvijek bilaisklju~ivi cilj, a malo ili nimalosredstvo za ostvarenje interesasvojih, a pogotovo ne glasa~astranaka politi~ke konkurencije.Zbog toga je ~ista iluzija da }ese kadrovi SDA truditi na rea-liziranju SDP-ovog programa“Pet politika”. Njima odgovara

stanje u kojem je mogu}e tvrdi-ti da ni sada nema ni dràve ni~ovjeka. A, za{to - odgovor senalazi u ~injenici da su naredniizbori ve} su tu.

Interesno partnerstvo

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


Zlatka Lagumdìje. Spome-a su tada tri imena politi~ara

se u perspektivi ravno-vno mogu takmi~iti za pozici-

prvog me|u SDP-ovcima.ko Kom{i}, Nermin Nik{i} i

mir Hadì}. Me|u njima nijemenut Lipova~a, a gore od

nespominjanja su Lagu-

ìjini kriteriji za dolazak nastrana~ke kadrovske pirami-a to su politi~ka dosljednost,ti~ka zrelost i politi~ka odgo-nost.

ezik brìd pameti

oni koji su vjerovali da se|u mogu}im pretendentima

lidersku strana~ku pozicijubao i morao na}i mladi i per-ktivni vode}i kraji{ki SDP-c Hamdija Lipova~a shvatilida je za Zlatka Lagumdìju

Lipova~a nedovoljno politi~kidosljedan, te nezreo i neodgovo-ran. To i takvo Lagumdìjino

vi|enje njega samog zasigurno je bila kap koja je prelila ~a{u.Proradile su emocije i Lipova~a

je na radost politi~ara iz SDA USK-a svjesno ili nesvjesno, sve-

jedno, po~eo povla~iti poteze

koji su u su{tini bili voda na mlinsvima vi{e nego na vlastiti i mlinSDP-a u ~ijem je krilu ponikao inapravio vrtoglavu karijeru. Uzsve ovo Lipova~a je u svojimmedijskim istupima nerijetkoznao kazati i ono {to nije godilosujeti strana~kog {efa, a bez ~ega

je toliko puta mogao biti.Demonstriraju}i prakti~no zbog~ega politika ne trpi emocije

Lipova~a je posredno pokazaoza{to mu je jezik ~esto znao bitibrì od pameti. Zbog brzog inemilosrdnog “tro{enja” i olakogodricanja ljudi oko sebe u vri-

jeme prelaska s niè na vi{u razi-nu izvr{ne vlasti ostao je bezargumenata bez kojih nijemogao nagovoriti dotada{njesvoje najbliè suradnike i savjet-nike da po|u s njim da nastavezajedno raditi. Umjesto njih okosebe je okupio tre}i savjetni~kirazred pokazav{i svima da dobrozna za{to su Mirsada Veladì}asvojevremeno zvali “Orahov

hlad”. Bez pameti i iskustva svognekada{njeg tima ono {to se,naàlost, s njim dogodilo bilo jeneminovnost.Naime, ostankom bez ljudi koji-

ma je mogao vjerovati i na kojese mogao oslanjati donedavni

predsjednik KO SDP-a USK-a iaktuelni kantonalni premijerHamdija Lipopva~a (p)ostao jedrvo bez korijena koje je takvote{ko odolijevalo i manjem pov-

jetarcu. Za zaklanjanje iza SDA-ove i kro{nje Narodne strankeRadom za boljitak morao jeplatiti visoku cijenu (veli~anjesposobnosti kadrova politi~kekonkurencije i neposredno iposrednom minimiziranje doka-zanih kadrova SDP, onih uBiha}u, pogotovo) i sebedovesti u poziciju u kojoj su seprotiv njega okrenule dvije

tre}ine partijskih drugova. Nakraju, to je i priznao tvrdnjomda je prevelikim anga`manom u

Vladi i na rje{avanju nagomi-lanih kantonalnih problema“zaboravio na ljude u partiji”.Me|utim, odmah poslije togasve je ponovo uprskao u javnommedijskim istupu (intervju

Avazu) u kojem se sasvimnepotrebno opet zamjerio ionima od ~ije volje (i ruke) za-

visi ho}e li dobiti novu {ansu.Zapravo je samo pokazao damu za politi~ku dosljednost,zrelost i odgovornost nedostajeona pamet i iskustvo koje je

imao u vrijeme kad su se drugebudale ponosile onim ~ega sepametni, ina~e, stide. Sad jedrugo vrijeme i dakako i drugiljudi. S.HRNJICA

08.03.2012.godine politika 7

Fikret Abdi} }e se u petak, 9.marta 2012. godine na}i na

prijevremenoj slobodi. Nakonodleàne dvije tre}ine 15. godi{nje zatvorske kazne Abdi} }e tog dana napustiti zatvor u

Puli i kako se tvrdi sa svojom }e zlo~ina~kom hipotekom iz pro{losti ìvot nastaviti sa~lanovima porodice u ku}i uVoloskom kod Rijeke. Me|u-tim, jo{ niko ne zna kada }e iho}e li se vratiti u BiH.

Za sada je jedino mogu}e sigu-rno tvrditi da nakon petka

samo dolazi subota. Bilo kako, {pekulacije o njegovom mogu-}em povratku u Veliku Kladu{u

ve} su po~ele. Po~ela su i medi-

jska podgrijavanja atmosfere i plasiranje upitnih teza i pret- postavki.Svi koji su uvjereni da Fikret

Abdi} ima ~arobni {tapi} i damoè preko no}i oìvjeti Agro-komerc me|u razo~aranim }e

se na}i prvi. Najvi{e iz razloga {to je “Agrokomerc” svojim vla- snicima (federalna vlast) i dandanas vi{e sredstvo nego cilj.

Razo~arat }e se i oni koji senadaju da }e Abdi}evim even-tualnim dolaskom u Veliku

Kladu{u eksplodirati kraji{ka politi~ka scena. Ne}e iz prostog

razloga {to je te{ko povjerovatida }e Kraji{nici pristati da ih iziste rupe zmija ujede po drugi

put. Jedino je realna i prihvatljivatvrdnja da }e od njegovog izlas-ka iz zatvora koristi imati

DNZ, politi~ka stranka koju jedavno osnovao i {to je znakovi-to registrirao u glavnom gradunekada{nje Herceg Bosne.

Njegovim izlaskom iz zatvora stvara se mogu}nost skidanjahipoteka kojima je DNZ-ovo

politi~ko djelovanje bilo zna~a- jno ograni~avano. I pored toga,me|utim, DNZ ne}e daleko

izvan kraji{kih okvira ili boljere~eno mnogo dalje od Velike

Kladu{e i ostalih prostora nakojima se nalazi imovina“Agrokomerca”.

Safet HRNJICA

Komentar

Nakon petka,subota

a slijedi u USK-u S vanrednog okupljanja predstavnikaSDP-a iz cijele zemlje ni im razinama vlastiposlane su jasne i razumljive poruke. Prijesvega one koje se ti~u SDP-ovih kadrova uizvr{noj vlasti. Na (do)sada{njim poloàjima,poru~eno je, ostat }e samo oni koji buduznali za op}e dobro i interes. Oni koji u vlastitom politi~kom djelovanju budu preferi-rali osobne i interese pripadaju}ih grupa ilobija morat }e se suo~iti sami sa sobom i saneizbje`nom strana~kom odgovorno{}u. Tadase ~inilo da su pouke i poruke bile razumljivei svim strana~kim kadrovima u Unsko-sans-kom kantonu koji su dominantni u kantona-lnoj izvr{noj vlasti. Kasnije }e se ispostavitida je te poruke razumjela velika ve}ina, ali ida je bilo i onih koji su se pomalo “izgubili” ikoji su svojim politi~kim djelovanjem uUnsko-sanskom kantonu dozvolili da se uovda{njoj platforma{koj “gemi{t vlasti”najbolje snalaze i da se sna|u kadrovi SDA.

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


08.03.2012.godineintervju8

Odlukom Op}inskog vije}aJavna ustanova “Stanouprava”Biha} osnovana je 2006.godine. Glavni cilj preduze}a je

obavljanje stru~nih i upravnihposlova iz oblasti upravljanja iodràvanja zajedni~kih dijelo-

va i ure|aja zgrada, radiobezbje|enja stalne ispravnos-ti, funkcionalnosti i sigurnostisvih zajedni~kih dijelova, ure-|aja, instalacija i opreme zgra-da kao cjeline, obnavljanja iza{tite fasada stambeno-poslovnih zgrada graditeljskognaslije|a i spomeni~ke vrijed-nosti na podru~ju op}ineBiha}, za{tite i izgradnje stam-beno-poslovnog fonda, {to jezakonom utvr|eni javniinteres. Osnovni cilj je da, kao

certificirani upravitelj, koriste}iste~eno iskustvo, stru~an kadari podr{ku Op}ine, omogu}igra|anima, eta`nim vlasnici-ma stanova i poslovnih prosto-ra, da putem upravitelja,odràvaju svoju imovinu nazakonit, ekonomi~an i trans-parentan na~in. Prioritetanzadatak je kvalitetan odnos isuradnja sa gra|anima, koris-nicima usluga ove JU, kroz ost-

varivanje stalnog kontakta iprikupljanja informacija o nji-hovim najve}im i najprioritet-nijim problemima.

Molimo Vas danam na po~etkurazgovora predstavite pro-gram rada za ovu godinu.SABLJAKOVI]: Osnova izra-de programa rada za 2012.

godinu je saèta u odluci o osnivanju JU. U cilju ostvarivanja javnog interesa Op}ine, ali iinteresa vlasnika stanova i

poslovnih prostora, omogu}it }e se kvalitetno upravljanje iodràvanje zajedni~kih dijelovai ure|aja zgrada u eta`nom

vlasni{tvu na podru~ju op}ine Biha}, ~ime produàva njihov vijek trajanja, smanjuje mogu-

}nost nastanka {teta i postiè ve}i stepen sigurnosti gra|ana, a grad Biha} dobiva atributeurbane sredine. Samo na tajna~in Biha} }e omogu}iti

gra|anima da svoju imovinuodràvaju na na~in koji se ve} odavno prakticira u ve}ini

gradova Bosne i Hercegovine.

Osnovni cilj je da se koriste}i ste~eno iskustvo, stru~an kadar i podr{ku Op}ine, omogu}i koris-nicima da putem upraviteljaodràvaju svoju imovinu na

zakonit, ekonomi~an i transpa-rentan na~in. Mi }emo u 2012.

godini odgovorno, kvalitetno itransparentno izvr{avati akti-

vnosti vezane za osnovnu djelat-nost upravljanja i odràvanja

zajedni~kih dijelova i ure|aja zgrada koja pored toga podrazumijeva sprovo|enje prinudneuprave na zgradama koje nisu

zaklju~ile ugovor sa upravitel- jem prenosom javnog ovla{tenja

sa lokalnog organa uprave na prinudnog upravitelja, zatim,doprinos ure|enju grada krozrealizaciju programa obnoveo{te}enih ili dotrajalih fasada uuèm gradskom podru~ju,

sanacija objekata potencijalnoopasnih po ìvot i zdravlje ljudi

po nalogu op}inskih inspekci- jskih organa iz Fonda za hitneintervencije, te upravljanje iodràvanje stanova kojimraspolaè op}ina. Pored nave-denih redovnih JU planira idodatne aktivnosti. Nakon {to jeu 2009. godini odre|ena za

nosioca investicionih aktivnostiu ime Op}ine u 2012. JU }e nas-taviti da aktivno u~estvuje i

prati realizaciju zna~ajnog projekta, izgradnje stambeno- poslovnih zgrada na Ozimicama I za potrebe porodica {ehida i poginulih boraca, ratnih vojnihinvalida i demobilisanih boraca.Tokom ove godine planiran je

zavr{etak izgradnje i useljenjeobjekta.

Stalno isti~ete da je u radu va{e

firme najva`nije programi-ranje i planiranje.SABLJAKOVI]: To za proma-

tra~e sa strane izgleda dosadnoali je za rad firme izuzetno

va`no i podrazumijeva usvaja-nje programa rada i finansi-

jskog plana JU, zatim, progra-

ma rada Upravnog odbora JU,izrada i usvajanje izvje{taja orealizaciji programa rada fina-nsijskog plana, usvajanje godi-

{njeg obra~una, izrada i usvajanje izvje{taja o poslovanju JU,izrada nacrta programa rada i

financijskog plana, te izradanacrta programa rada Upra-

vnog odbora.Recite namne{to o va{oj

redovnoj djelatnosti upravlja-nja i odràvanja.SABLJAKOVI]: Upravljanje iodràvanje zajedni~kih dijelovai ure|aja zgrada obavljat }e se

prema financijskim planovima i programima, a u okviru prikupljenih sredstava za odràvanjena osnovu zaklju~enih ugovora

o upravljanju i odràvanju zgra-da izme|u upravitelja i pred-

stavnika suvlasnika. Ovom stavkom obuhva}eno je 144 zgrade, dakle tri vi{e nego u 2011. godini. Aktivnosti odrà- vanja se odvijaju prema odluka-ma ve}ine suvlasnika, dok se

prikupljena sredstva od nakna-de za odràvanje raspore|uju uodnosu 80 posto na odràvanje i

s njima upravljaju vlasnici stanova i poslovnih prostora, a 20 upravitelju za pokri}etro{kova. Planiramo prikupiti

225.000 KM. Na{a JU ima 16

zgrada koje ne èle zaklju~itiugovor o upravljanju ve} senjima upravlja na osnovurje{enja o prinudnoj upravi.

Kori{tenje sredstava prikupljenih na ovaj na~in tako|er }e se vr{iti u skladu sa Zakonom oupravljanju i odràvanju zajed-ni~kih dijelova i ure|aja zgrada.U okviru prikupljenih sredstavaizdava}e se nalozi za nu`ne

popravke po prioritetima kojeodredi Prinudni upravitelj.

Planirana sredstva za odràvan- je iznose 18.000 KM. Tu su i stanovi kojima raspolaèOp}ina. Upravljanje i odràvan-

je 64 stana koji se koriste zaalternativni smje{taj vr{i}e sekontinuirano prema zahtjevimakorisnika, a u saradnji sanadle`nom op}inskom slu`bom.

Planirana sredstva za odràva-nje: 67.384 KM.

Koji su to pro- jekti na koje ste

aplicirali ove godine?SABLJAKOVI]: Nakon prove-denih aktivnosti na pripremiinvesticije, u 2012. godini }emonastaviti pratiti i aktivno

u~estvovati u realizaciji dovr{e-tka zgrada ST01 i ST02, zatim,tu je nastavak petogodi{njeg

plana obnove zajedni~kih dijelova najkriti~nijih objekata u gradu. U okviru ovog programau 2008. godini je sanirano 11

zgrada. Zbog financijske krize u 2009. godini smo kori{tenjemrevolvinga uspjeli realizirati

program u smanjenom obimu,kada je izvr{ena obnova zajed-ni~kih dijelova na ~etiri objekta,dok je u 2010. godini ovaj pro-

gram zaustavljen. Kako se radi ooriginalnoj i op{te korisnoj ideji

za koju su se kod nas raspitivalii upravitelji iz drugih gradova BiH i R Hrvatske, smatramo daovaj program ne bi trebalo uga-

siti. Za ovu godinu su planirana sredstva u visini od 15.000 KM. Aplicirali smo i dobili da izvodi-mo radove po nalozimanadle`nih op}inskih inspekcija,a radi se o hitnim intervencija-ma. Osnivanjem Fonda za hitneintervencije u Budètu op}ine

Biha} obezbje|ena su sredstva za interventne radove naodràvanju zgrada gdje su zah-

vati neizbje`ni i hitni, a vlasnici stanova nisu u mogu}nosti svo-

jim vlastitim sredstvima da ihodmah otklone. Sredstva sekoriste na zgradama kojima jeizdat nalog op}inske inspekcije

za otklanjanje kvara ili

nedostataka kao beskamatna pozajmica po sistemu odgo-|enog pla}anja. To zna~i da }e seta sredstva vra}ati iz naknade

za upravljanje i odràvanje zgrade u Fond za hitne interven-cije i na taj na~in postaju opera-tivna za slijede}u zgradu kojoj

su ona potrebna. Obzirom na

dosad izdvojena sredstva, prosje~nu starost stambenog fondaod 38 godina i stanje u kojem se

zgrade nalaze cijenimo da bi zaumanjenje potencijalne opas-nosti za ìvot i zdravlje gra|anau narednoj godini bilo potrebnoizdvojiti 180.000 KM. Me|utim,recesija je u~inila svoje pa je unarednoj godini za ove namjene

planirano samo 20.000 KM.I za kraj, koji suto ostali poslovi,

da ih tako nazovemo, kojimase ova firma bavi.SABLJAKOVI]: Na prvom

mjestu je pruànje usluga priuknji`bi vlasni{tva stanova idijelova zgrada u zajedni~kom

vlasni{tvu u zemlji{ne knjige u skladu sa Zakonom o zemlji- {nim knjigama FBiH, pa sanacija, adaptacija i nadogradnja zgrade Civilne za{tite gdje smo se aktivno uklju~ili u realizaciju projekta. U suradnji sa slu`bomte JU uredili smo me|uvlasni~keodnose u zgradi, {to je bio pre-duslov za izdavanje urbanisti~ke

saglasnosti i gra|evinske dozvo-le, kao i ishodovanje saglasnosti

svih suvlasnika ovog objekta. Nakraju bih naglasio da smo

dokazali da moèmo preuzeti iizvr{i projekte iz na{e nadle-

`nosti. I ne samo to ve} i poslo- ve koji se neplanirano pojave.

Razgovarao: Halid ALIJAGI]

Ostvarivanje javnog interesa Adnan Sabljakovi}, direktor JU Stanouprava Biha}

Osnovni cilj je da se, koriste}i ste~eno iskustvo, stru~ankadar i podr{ku Op}ine, omogu}i korisnicima da putemupravitelja odràvaju svoju imovinu na zakonit, ekonomi~an itransparentan na~in Aktivnosti odràvanja se odvijaju prema odlukama ve}inesuvlasnika, dok se prikupljena sredstva od naknade zaodràvanje raspore|uju u odnosu 80 posto na odràvanje i snjima upravljaju vlasnici stanova i poslovnih prostora, a 20upravitelju za pokri}e tro{kova

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


08.03.2012.godine kanton 9

Nizom prigodnih aktivnosti uSanskom Mostu }e narednog

vikenda biti obiljeèna devetagodi{njica smrti generalaMehmeda Alagi}a, legendarnogkomandanta i prvog poslijeratnogna~elnika op}ine. Organizacioniodbor je utvrdio program dvod-nevne manifestacije. Tako }e, upetak 9. marta, u 19 sati u starojGradskoj vije}nici na Trgu ljiljanabiti odràna javna tribina“Osloba|aju}a presuda Ha{kogsuda”.Dan kasnije u istom prostoru u10.30 sati predvi|ena je javnatribina o legendarnom koman-

dantu, a u 11.50 sati polaganjecvije}a na njegov mezar u

neposrednoj blizini dàmije uFajtovcima, koja nosi njegovo ime.Potom }e biti prou~en tevhid preddu{u komandanta Tre}eg iSedmog korpusa Armije RBiH iprvog poslijeratnog na~elnikaop}ine Sanski Most.I ove godine se o~ekuje veliki brojdelegacija dràvnog, federalnog ikantonalnog nivoa, te delegacijeiz vi{e bosanskohercegova~kihop}ina, li~nosti iz politi~kog, vjer-skog i javnog ìvota, brojni sabor-ci i prijatelji generala Mehmeda

Alagi}a.

Op}inski na~elnik mr. Osman ]ehaji} odrào je u petak,2. marta, odvojene sastanke sa predstavnicima sindika-ta drvnih industrija Klju~ i Sanica.Razgovarano je o aktuelnoj situaciji u ovimpreduze}ima i problemima radnika. U DI Klju~ imeno-

van je privremeni ste~ajni upravnik, a ro~i{te o otvaran-

ju ste~ajnog postupka zakazano za 15. mart.Radnici DI Sanice traìli su od na~elnika op}ine pomo}u ostvarivanju prava za vrijeme nezaposlenosti u Slu`biza zapo{ljavanje i ubrzavanje procesa ste~ajnog postu-pka u DI Sanica koji je ve} u{ao u ~etvrtu godinu.

Op}insko vije}e Cazin usvojilo je Deklaraciju oObrambeno-oslobodila~kom ratu, mjestu i ulozi Petogkorpusa Armije R BiH od 1992. do 1995. godine.Deklaraciju je krajem pro{le godine donijela Skup{tinaUSK-a i uputila na usvajanje op}inskim vije}ima.

Vije}nici su usvojili i prijedlog Strategije razvoja op}ineod 2011. do 2020.godine, te izvje{taj o stanju upoljoprivredi za proteklu godinu.

Vije}nici su Ministarstvu obrazovanja i Vladi USK-auputili zaklju~ak kojim traè da op}ini Cazin vrate unadle`nost staru zgrade Gimnazije koja je u ru{evnomstanju.

Novo rukovodstvo Saveza RVI USK-a, odlu~ilo je daobi|e sve op}inske organizacije i sagleda problematikuu op}inskim organizacijama, kako bi u narednom peri-odu mogla sa~initi kvalitetan program mjera kako i nakoji na~in rje{avati ove probleme. Prva “stanica” bio jeKlju~.Savez RVI Federacije BiH prati aktivnosti kod izradeZakona o povoljnom penzionisanju. RVI zahtjeva da seovim zakonom omogu}i da svi RVI, koji su zbog ranja-

vanja vojno nesposobni, uvrste u ovaj Zakon.- Vojna nesposobnost je osnova za penzionisanje i to je

slu~aj zemalja u okruènju. Mi }emo ovih dana sagledati stanje u USK-u, odnosno koliki je ta~an broj ljudi koji nisuostvarili pravo na povoljnu penziju po bilo kom osnovu.Smatramo da nema mnogo takvih lica i mi }emo ispredSaveza u~initi sve da se takve kategorije uvrste u novi

zakon - kazao je Samir Abazovi} ~lan predsjedni{tavaSaveza RVI USK-a i Federacije BiH.- Goru}i problemi klju~kih invalida su nezaposlenost i

zdravstvena za{tita, te stambena nezbrinutost ratnih vojnih invalida, istakao je Rezik Pra~ali}, predsjednik ORVI Klju~. Delegacija kantonalnog saveza RVI istogdana posjetila je i organizacije RVI u op}inamaBosanski Petrovac, Prijedor i Sanski Most.

Legende ìve vje~noSana ~uva uspomenu na generala Alagi}a

U prostorijama Gradske bib-lioteke u Velikoj Kladu{i otvorena

je izlo`ba “Kulturno pam}enje-blago koje nestaje”. Izlo`bu suorganizirali op}ina Velika Kladu{a,Zavod za za{titu kulturnognaslje|a Biha} i JU Centar za kul-turu i obrazovanje Zuhdija @ali}.Postavku je koncipirala Komisijaza o~uvanje nacionalnih spomeni-ka BiH i ~ini je 26 panoa sfotografijama spomenika, teksto-

vima kojima se opisuju, planovi-

ma, crteìma i drugim podacimakoji daju jasnu sliku i uvid u svakinacionalni spomenik. Izlo`bu jeotvorio Admil Mulali}, na~elnik op}ine.- Svaki projekt koji ima za cilj

za{titu i promociju kulturno-his-torijskog naslje|a na{e zemlje, kaoi uvijek do sad, ima}e podr{kuop}ine Velika Kladu{a, istakao jena~elnik Mulali}.Da se radi o izlo`bi koja nikogne}e ostaviti ravnodu{nim poka-zuje i ~injenica da je ista bila

uprili~ena u sjedi{tu Svjetskebanke u Washingtonu, Barceloni,Istanbulu, Beogradu, Sarajevu,Banja Luci i drugim gradovimaBiH.Op}ina Velika Kladu{a je prostorbogate kulturno-historijske pro-{losti, a nacionalnim spomenicima

su progla{eni: dàmija Zagrad saharemom, crkva svetog Veliko-mu~enika Georgija, Gradskadàmija s haremom, dàmija uTodorovu, Stari grad Todorovo,Stari grad Vrnogra~ i Stari gradPodzvizd.

037Plus

Javno komunalno preduze}eRad iz Klju~a, u okviru projektaGov Wade, u~estvuje u Projektuprikupljanja, sortiranja i evidenti-ranja komunalnog otpada. U toku

je realizacija prve faze ovog projekta klasificiranja i evidentiranja vrsta i koli~ina otpada. Tim povo-dom u Komunalnom preduze}uRad boravili su predstavnici mini-starstva gra|enja, prostornogure|enja i za{tite okoli{a, op}ineKlju~ i firme Una Konsalting kojaprovodi projekt s ciljem da se

analiziraju dosada{nje aktivnosti.Ugovor na projekt potpisale suop}ine i komunalna preduze}a uUSK-u, firma Una Konsalting iresorno kantonalno ministarstvo.

- Ovo je dio projekta dobre upraveu oblasti voda i za{tite okoli{a Gov Wade, koji se implementira napodru~ju sliva rijeke Une. [vicars-ka agencija za razvoj financiraprojekat zajedno sa UnaConsultingom i prepoznala je ovajprojekt i potrebu prikupljanja rea-lnih, odnosno {to ta~nijih podata-ka o sastavu i koli~inama otpada.Tim povodom smo u Klju~u razgo-

varali o implementaciji ovog projekta u prethodna dva mjeseca,kaè Emilija Maàr, asistent na

projektu Gov Wade.Trenutno je u pripremi studijaizvodivosti za budu}u regionalnusanitarnu deponiju, a isto takopodaci su bitni za sva javna komu-

nalna preduze}a. Una Consultings op}inama, komunalnim pre-duze}ima i resornim ministarstvi-ma pripremi}e projektne prijed-

loge za povla~enje dodatnih sred-stava za realizaciju medijske kam-panje, jer gra|ani nisu dovoljnoinformisani o potrebi selektiranjaotpada, odnosno reciklaì.

Invalidima omogu-}iti penzionisanje Savez RVI USK-a traò da budu}i zakono povoljnom penzionisanju vojno nesposo-bnim ratnim vojnim invalidima omogu}ipovoljne uslove odlaska u penziju

Savez RVI USK-a

Traè staruzgradu Gimnazije

Op}insko vije}e Cazin

Ste~aj u{aou ~etvrtu godinu

DI Sanica Klju~

Fotografije spomenika kulture Velika Kladu{a

Evidentiranje komunalnog otpada

Klju~

Svaki projekt koji ima za cilj za{titu i promocijukulturno-historijskog naslje|a na{e zemlje, kao i uvi-

jek do sad, ima}e podr{ku op}ine Velika Kladu{a

Neophodna ja~amedijska kampanja

jer gra|ani nisudovoljno informisanio potrebi selektiranjaotpada, odnosnoreciklaì

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


08.03.2012.godinereportaà10

Krajem protekle sedmiceiskoristili smo jedan na{ drà-

vni praznik, koji se po tradicijiobiljeàva samo u jednomentitetu, za odlazak u susjednuHrvatsku. Kod na{ih susjeda je

to bio najobi~niji radni dankojeg smo iskoristili za obavlja-nje nekih poslova, nakon ~egasmo se malo pro{etali Opati-

jom. Na onom pravo morskomsuncu nekada{nje “Evropskozimsko odmarali{te” zasjalo jeu punom sjaju. Uìvaju}i upogledu s jedne klupe na rivi,prisjetio sam se svojih davnihposjeta ovom, nekad monden-skom mjestu. Tamo negdjesedamdeset i neke {ator svogstarijeg druga umjetnika pro-na{ao sam na travnjaku iza

jednog hotela. Zara|ivao je

slikaju}i, a bila je tolika gu`vada je zahvaljuju}i poznanstvudobio to mjesto i to tako da je{ator postavljao poslije 22,00sata, a razmontiravao prije7,00. Bila su to dobra vremena.

Vremena u kojima su nam ljudiiz “bratskih” socijalisti~kihzemalja istinski zavidjeli. A vididanas…Nedavno je jedan ma|arskiekspert za tranziciju rekao:“Znate li za{to smo mi izokruènja biv{e Jugoslavije pres-tigli sve dràve koje su od njenastale? Zato {to vama nikadanije bilo dovoljno lo{e, zbog ~ega

ste previ{e omek{ali”. To je biorazlog da se vratimo {ezdese-tak godina unazad te da periodìvljenja unutar zajedni~kedràve generacijski podijelimo.

Generalno, u Jugoslaviji smoìvjeli dobro. U nekim razdo-bljima i bolje od toga.- Generaciju 1930.-1939. ~ine

oni kojima su sve uzeli.Generacija iz biv{e Jugosla-

vije koja je preìvjela dva rata,Drugi svjetski i ovaj za neza-

visnost. Iako su imali dobrihrazdoblja to je generacijaumornih i razo~aranih ljudi.

- “Djeca rata” ro|ena su

izme|u 1940. i 1949. godine.

Ta generacija je bila premladada u~estvuje u gra|enju novedràve, dugo je bila u ratnomstresu, pa onda prestara dauìva u kratkom procvatu

osamdesetih. Uglavnom, to jegeneracija siroma{tva ièstoke klasne podijeljenosti.

- Najsretnija, ili generacija opti-mizma, svakako je onaizme|u 1950. i 1959. godine.

U svakom slu~aju to nije zbogtoga {to je u pitanju mojageneracija. To pokazuje i~injenica da je materijalnistandard od po~etka bio boljiod generacija ispred zbog

~ega smo kasnije imali osje}aj

da }emo svojoj djeci mo}ipruìti vi{e nego {to smo miimali. Generalno gledaju}i,mi smo sretna generacijazbog toga {to smo narodno

auto “fi}u” mogli kupiti za jednogodi{nju platu, {to smose obla~ili u Trstu, i{li u

Ameriku bez vize, paso{ nam je bio najcjenjeniji u Evropi, agra|evinske firme u nesvr-

stanom svijetu, na{a dràvabila je jedna od najsigurnijihpa si, doslovno, mogao spa-

vati kraj puta {to su turistiobilato koristili, svake godinenam se bruto-dohodak uve}a-

vao za preko devet posto...

- Generacija 1960.-1969. iligrobari Jugoslavije. Kad sunajstariji me|u njima navr{ilidvadesetu po~elo je uru{a-

vanje zajedni~ke nam dràve.

To je generacija koja je najvi{eregrutirana u “vojske zaosamostaljenje”.

- “Oni koji su zakasnili” ro|enisu izme|u 1970. i 1979. godi-ne. Zakasnili su na sve osim

na ratnu euforiju, poratnuprivrednu plja~ku i privika-

vanje na “demokraciju”.- “Graditelji budu}nosti” (1980.

- 1989.) djetinjstvo su proveliu skloni{tima, a u naslije|e sudobili nepostoje}u dràvu. Uprincipu, jo{ imaju vremenada naprave ne{to od svog ì-

vota, ali na na{u alost i svojuradost, negdje u inostranstvu.

Dok su se ra|ali “Oni koji suzakasnili”, radni~ka klasa je i{lana more, Tito je imao ljetniko-

vac na Vangi, a broj vikendicana Jadranu se upeterostru~io!

Opatijskom rivom tokom cijelegodine skoro pa se nije moglopro}i od radoznalih stranaca,doma}ih stvaralaca i njihovih{tafelaja, te {tandova na kojimasu se prodavale umjetnine izprodukcije doma}e radinosti.Opet }u re}i, a vidi danas.Jednom rje~ju, definitivno je iHrvatsku stisla svjetska ekono-mska kriza. Nadaleko poznatoopatijsko {etali{te po~etkommarta zjapi prazno. Neobi~no,ili ~ak ru`no za vidjeti. Gdje li

je sav taj svijet? Nema nistranaca, a umjetnici i doma}aradinost odavno su nestali.

Moja sjajna generacija sad se vrti oko {ezdesete godine ìvo-ta. Ba{ pravo vrijeme za duge{etnje. Opatijo bajna…

Halid ALIJAGI]

Opatijo bajna, moja generacijo sjajna

Previ{e smo omek{ali Bila su to dobra

vremena. Vremena ukojima su nam ljudiiz “bratskih” socija-listi~kih zemaljaistinski zavidjeli, a

vidi danas Nedavno je jedanma|arski ekspert zatranziciju rekao:“Znate li za{to smomi iz okruènja biv{eJugoslavije prestiglisve dràve koje suod nje nastale? Zato{to vama nikada nijebilo dovoljno lo{e,zbog ~ega steprevi{e omek{ali”

Dok su se ra|ali“Oni koji su zakasni-li”, radni~ka klasa jei{la na more, Tito jeimao ljetnikovac na

Vangi, a broj vikendi-ca na Jadranu seupeterostru~io

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


08.03.2012.godine 11

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


08.03.2012.godine12

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


1308.03.2012.godine

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


08.03.2012.godine14

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


08.03.2012.godine oglasi 15

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKI NAÊLNIK

Broj: 08/2-24-4270-1

Biha}, 22.02.2012.godine

Na osnovu ~lana 3. Memoranduma o razumije- vanju o uspostavljanju Revolving fonda zanabavku visokosteonih junica, te Ugovora oosnivanju Revolving fonda zaklju~enog izme|uOp}ine Biha} i “Meggle” Mljekare doo Biha},op}inski na~elnik Op}ine Biha} o b j a v lj u j e:

JAVNI POZIV za podno{enje zahtjeva zadodjelu revolving sredstava

(visokosteonih junica)poljoprivrednim

proizvo|a~ima op}ine Biha}

I PREDMET POZIVA

Predmet poziva je dodjela revolving sredstava(visokosteonih junica) poljoprivrednim proiz-

vo|a~ima na podru~ju op}ine Biha}, koja }ebiti nabavljena putem Projekta “Uspostavljanjerevolving fonda za nabavku visokosteonih juni-ca poljoprivrednim proizvo|a~ima op}ineBiha}”, kojeg zajedni~kim finansijskim sredstvi-ma realizuje Op}ina Biha} i “Meggle” Mljekaradoo Biha}.

II DODJELA SREDSTAVA

Dodjela revolving sredstava (visokosteonih junica) vr{it }e se kao beskamatni kredit srokom otplate od 2 (dvije) godine i grejs peri-odom od 6 ({est) mjeseci. Jedan poljoprivred-ni proizvo|a~ moè podnijeti zahtjev za dodjelunajvi{e 7 (sedam) grla.

III PRAVO UÊ[]A NA POZIVU

Pravo u~e{}a imaju svi poljoprivredni proizvo|a~i - fizi~ka i pravna lica koji ispunjavajuop}e i posebne uslove u skladu s kriterijimapropisanim u ovom pozivu.

Op}i uslovi su:- da kandidat ima stalno prebivali{te na

podru~ju op}ine Biha}- da je poljoprivredno gazdinstvo locirano na

podru~ju op}ine Biha}

Posebni uslovi su:- da kandidat posjeduje odgovaraju}e (vlastito

ili zakupljeno) zemlji{te, povr{ine 1 ha(jedan hektar) po grlu

- da kandidat posjeduje odgovaraju}i {talski

objekat za smje{taj grla- da je kandidat kooperant “Meggle” Mljekare

doo Biha} u kontinuitetu ne manjem od 2(dvije) godine

- da nabavljena grla isklju~ivo sluè zapro{irenje proizvodnje, a nikako za zamjenu(remont) postoje}eg stada

IV UTVRÐIVANJE PRAVA PRVENSTVA

Utvr|ivanje prava prvenstva izme|u kandidatakoji ispunjavaju op}e i posebne uslove vr{it }e

se na osnovu sljede}ih kriterija:

1. Kapacitet {tale

Kandidati koji imaju {talu do 2 (dva) veza ne}ese bodovati u skladu s ovim kriterijima.Kandidatu koji posjeduju {talu s 3 (tri) vezadodjeljuju se 3 boda. Svaki naredni vez iznadnavedenog broja boduje se s po 1 dodatni bod.Kapacitet {tale utvr|uje Operativno-koordina-cioni tim na licu mjesta.

2. Opremljenost {tale

Kandidatu koji u {tali ima postavljene jasle,srednja leì{ta, opremu za vezivanje i pojenje,

kanal za stajnjak, hodnik za ~i{}enje i hodnik za hranjenje, prirodni i vje{ta~ki izvor svjetlosti,prirodnu ventilaciju dodjeljuje se 3 boda. Svadodatna oprema (ure|aj i pribor za muù, pri-bor za njegu ìvotinja, mehani~ka ventilacija,ispusti i drugo) boduje se s po 1 dodatni bod.Opremljenost {tale utvr|uje Operativno-koordi-nacioni tim na licu mjesta.

3. Dosada{nji rezultati u proizvodnji mlijeka

Kandidatu koji je u toku 2011. godine predao“Meggle” Mljekari doo Biha} do 5.000 (pet hil-

jada) litara mlijeka dodjeljuju se 3 boda. Zasvakih narednih 1.000 (hiljadu) litara mlijekadodjeljuje se po 1 bod. Koli~inu predatog mli-

jeka kandidati dokazuju potvrdom od otkupljiva~a mlijeka.

4. Postoje}i sto~ni fond

Za jedno proizvodno grlo kandidatu se dodje-ljuje 3 boda po grlu.Za jednu priplodnu junicu proizvedenu na

vlastitom imanju kandidatu se dodjeljuje 1 bodpo grlu.Broj grla utvr|uje Operativno-koordinacioni timna licu mjesta.

Uz vrednovanje prijava po prethodno utvr|enimkriterijima Operativno-koordinacioni tim }e

dodatno cijeniti i:- starosnu dob nosioca poljoprivrednog gazdinstva i tradiciju u proizvodnji

- broj ~lanova doma}instva koji su stalno ilipovremeno angaòvani na poslovima

vo|enja farme- zoohigijenske i zootehni~ke uslove u {tali

neophodne za odràvanje dobrog zdravlja iproizvodnih svojstava ìvotinja

- poslovni rejting i povjerenje otkupljiva~a naosnovu prethodnih kooperantskih odnosa spodnosiocem prijave.

V ROK ZA PODNO[ENJE PRIJAVA

Rok za podno{enje prijava na ovaj poziv je 15(petnaest) dana od dana objavljivanja poziva usedmi~nom listu „ 037 PLUS“. Poziv }e bitiobjavljen i na web stranici Op}ine Biha}

www.bihac.org.Prijave se podnose putem po{te u zape~a}enojkoverti na adresu: Op}ina Biha}, ulicaBosanska broj 4 s naznakom Operativno-koor-dinacioni tim za odabir korisnika revolving sred-stava-visokosteonih junica, a moè se podnijetii neposredno predajom ovla{tenom slu`beniku

za prijem podnesaka u Centru za pruànjeusluga gra|anima ({alter sala) Op}ine Biha}. Tekst Javnog poziva i obrazac Prijave svi zainte-resirani mogu preuzeti na Info pultu Centra zapruànje usluga gra|anima ({alter sala) op}ineBiha} svakim radnim danom od 7.00 do15.30 h.

Uz prijavni obrazac se obavezno prilaè:1. Potvrda o podnesenom zahtjevu za upis u

Registar poljoprivrednih gazdinstava iRegistar klijenata

2. Kopija li~ne karte3. Original ili ovjerena kopija prepisa posje-

dovnog lista ne starija od 6 mjeseci ili

ugovor o zakupu zemlji{ta koji je zaklju~enna period ne manji od jedne godine oddana njegovog zaklju~ivanja ili izjava pos-

jednika zemlji{ta o davanju zemlji{ta nakori{tenje bez naknade do roka ne manjeg od godinu dana.

4. Ovjerena kopija zaklju~enog ugovora s“Meggle” Mljekarom doo Biha}

5. Izjava korisnika da }e nabavljena grla koris-titi isklju~ivo za pro{irenje stada

6. Izjava korisnika o broju ~lanova doma}instva koji su stalno ili povremeno angaòvanina poslovima vo|enja farme

7. Potvrda od otkupljiva~a o koli~ini predatog

mlijeka u 2010. godini.

Neblagovremeno podnesene prijave kao inepotpune prijave ne}e se razmatrati i bit }eodba~ene, bez obrazloènja o odbacivanju pri-

jave.Nakon utvr|ivanja stanja na terenu i izvr{enog bodovanja, Operativno-koordinacioni tim sas-tavlja listu prijedloga korisnika revolving sred-stava i istu dostavlja op}inskom na~elniku iovla{tenom licu “Meggle” Mljekare doo Biha}na utvr|ivanje.Utvr|ena lista korisnika }e se objaviti na ogla-snoj plo~i Op}ine Biha}.

VI MEÐUSOBNA PRAVA I OBAVEZEIZMEÐU OP]INE BIHA], “MEGGLE”MLJEKARE DOO BIHA] I KORISNIKAREVOLVING SREDSTAVA(VISOKOSTEONIH JUNICA)

Me|usobna prava i obaveze izme|u Op}ineBiha}, “Meggle” Mljekare doo Biha} i korisnikarevolving sredstava (visokosteonih junica)ure|uju se ugovorom.Ugovor sa svakim korisnikom u ime Op}ineBiha} potpisuje op}inski na~elnik, uz pretho-dno pribavljenu pismenu saglasnost ovla{te-nog lica “Meggle” Mljekare doo Biha}.

Op}inski na~elnik mr.sci.Albin Musli}

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


08.03.2012.godinedru{tvena hronika16

Pi{e: Jusuf LONI] Hasan Midì}, penzionisani

voza~ prve kategorije, svojevre-meno je slu`bovao u Hidroele-ktrani “Slapovi na Uni”, gdje je

vozio dìpa tipa “Landrover”. Bio je i ostao pravi ~ar{ilija. KaèHasan da mu se doga|aj, koji nam

je ispri~ao, sam od sebe nametn-uo, onako spontano.Dobi Hasan radni nalog po kojemtreba oti}i do Cazina, svratiti ucazinsku êtkaru i obaviti posao.

Stambolski “kadaif”U prizemlju cazinske fabrike prim-ijeti nekoliko sanduka napunjenihtankim ùtim kao sijeno debelim

slamkama, ali ukrug ufrkanim.Procijenio je Hasan da bi ti plas-ti~ni ostaci (furda) dobro do{li ukuhinji za struganje i pranjemasnog su|a u ugostiteljskomobjektu koji je drào njegov sinDado. Upita i dobi {to je traìo i toostavi u osrednju kartonsku kutijubez poklopca.U povratku prema direkciji, Hasanzaustavi vozilo pred ku}om, ugasima{inu. Izi|e iz “Landrovera”, uruci mu kutija, ono {to je unutraùti se k’o ma|arija (dukat). Kako

je prelazio terasu prema ulaznim vratima, ugleda i pozdravi trojicudobro poznatih gostiju. Jedan od

njih ba{ka obrati pa`nju nasadràj kutije i procijeni o ~emu seradi. Ovako konta:- Hasan sa terena, ono {to nosi do-bro izgleda, pa jo{ nosi u kuhinju.Najavi pozdrav onoj dvojici, pa zaHasanom u kuhinju.- Hasane, kruha ti, {to je to?- Zar ne vidi{? Pogodi i sam!- Nemam {ta poga|ati, to je kadaif.- Ta~no, veli Hasan.- Eto, Hasane, dugo se znamo, pa ikom{ije smo. Da li bi ti meni mogoustupiti jednu koli~inu i da ga ja na

svoj na~in pripremim. U tome sam velemajstor.

Na to }e Hasan:- Zna{, platio sam ja ovo stotinudinara. Evo ti ~etvrtina za desetdinara, pa neka ti je s apetitom.Uze Hasan najlon kesu i haman jepunu natrpa.- [to je malo blid ovaj kadaif?- Zna{, pobratime, takav je, kakav

je, ali je iz Stambola.I tako se H. B. dogma kadaifa iuputi ku}i. Bio je to dobar ~ovjek,dobar dràvni slu`benik koji je ubiha}ku ~ar{iju do{ao sa jugoisto-ka sreza i u ovom gradu “ufatio

vatana” (zavi~aj). Ruku na srce,ali ko ga je znao, mora priznati, da

je bio malo jagmadìja i da je isto

tako malo volio bajdalu.Kad je kadaifu dao sve {to mu pri-pada, od zejtina do gro`|ica, stavipleh u rernu i okrenu na ~etvrticu.Pro|e ga pola sahata u ~itanju

novina, kad osjeti da ne{to nijenormalno. Pogleda prema rerniodli~nog francuskog {poreta, a iznje dim, prava dumagija. Jo{ se ne

sna|e, a ono i plamen. Prisko~i{paretu, otvori vrata, fati se ranges vodom i pljus po kadaifu. Vatrase ugasi, a on u dimu, nekakoka{lju}i:- O, Hasane, Hasane, je.. ti svojkadaif, a tebe ~itav Stambol!

êjrek brave}epastrme

Sulejman Deli} -Bajkan, ro|en je“u srcu grada” na po~etku ovog

vijeka. Bio je narodni u~itelj iprosvjetitelj, dobar ~ovjek, izuze-tan p~elar i {ta jo{ za Bajkana re}inego i to da je volio svoje dru{tvo,

te da je znao i volio poigrati dom-ina, preferansa, ali i {e{-be{a. Svenjegove partije su bile pune duha

i gra|anskih manira. Na njegovom licu se nije moglo vidjeti da lidobija ili gubi. Kafana “Paviljon” jebila njegovo naj~e{}e mjesto zadruènje, tu su dolazili njegoviparnjaci i oni drugi, malo stariji,ali i ne{to mla|i. Zna~i, dru{tvo{areno, ali svaki od njih ba{ pravagradska persona, {to se dalo vid-

jeti u njihovom odnosu premadrugim ljudima i dobrom pozna-

vanju ovih igara od uma i razuma.I tako, jednog dana, ne{to poslijeak{ama, na{la se druìna kod

Dajdè Juse i krenula je tavla, i tona ispadanje, pa sve tako dok sene bude znalo ko je “{efija”. Pije sekahva, ali i {ljiva, i to ona koju jeispekao Muho Dìni} u Zadruzi od

{ljiva iz Petrovca, Kulen-Vakufa iRip~a. Govorio je da su sve sa pris-ojne strane. Na boci je bila i pravaetiketa na kojoj je u plavoj boji

pisalo “Bi{}anka”.Krenulo je ba{ po renglamanu(propisu). Vidi se da hile ne}e biti,a prevare jo{ manje.Igraju parovi i mijenjaju se. Ostalikibicuju i navijaju. Tu su obavezni

Arif Mujanovi}, Hazim Mujagi},Munir Deli} ]elo, Mujaga Deli},Huse Alparija, Dedaga Sarajli} i

jo{ dvojica koji nisu igrali, ali subili aktivno uklju~eni u sva drugadoga|anja.Uz Muhinu “Bi{}anku” jo{ boljemraspoloènju doprinese kofrk sudùka i ~ejrek brave}e pastrme{to je donio Esad Loni}. Kaè odnjega je za pobre.

Prolaze sati kao minute. Pono} ve}minula, neki se povukli nazasluèni odmor, oti{li na po~inak.Oni {to ostado{e, igru nastavi{e,ba{ kao da je to najva`nija stvarna svijetu. Negdje, u neko doba,kad se zora “otsicala”, ustadeBajkan (nije imao {ansi za pobje-du) i krenu ku}i.Idu}i ulicom sve ne{to smi{ljakako se opravdati pred ènom[idom. Nije ona bila ba{ stroga, alieto, èna k’o èna, ni{ta druk~ijaod ostalih. U{ao je Sulejman uku}u, kaput skinuo i objesio, sjeona otoman i izuo cipele, onda se

oduspravio, otkop~ao kai{ i pulena lakuma~i ({licu) i po{aospu{tati hla~e. Kad je ba{ bionegdje napola puta, malo bunov-na, njegova [ida stade isprednjega pa }e:- Dragi Sulejmane, |e }e{ vakorano? Mora da je neki azab.Sulejman }e:- Fala ti, èno, kad me razumije{ i

{tuje{. Navalili poslovi, pa mi dankratak.Podiè se i skop~a hla~e i kai{,nazu cipele, nabaci kaput naple}a, francuzicu na glavu i uzono - dovi|enja, ne sekiraj se zamene - izi|e iz ku}e.

Krenu istim putem, do|e na istomjesto, ugleda njih petoricu iDajdù Jusu, pa }e:- Eto, ja opet malo s vama.

(Nastavi}e se)

U zadnje vrijeme puno se pi{e

o uticaju na{ih stavova i razmi-{ljanja na kvalitet ìvota. Pozi-tivan na~in razmi{ljanja se opisu- je kao snaga promjene, a ta pro-mjena uklju~uje na{e stavove,zdravlje i sudbinu. Nebrojenomnogo ljudi mogu pripisati svojpozitivan na~in razmi{ljanja nji-hovoj vjeri i unutra{njoj snazi. Ustanju su da duhovno i mentalnoostanu fokusirani, puni nade, odlu~ni i motivirani i tomogu pripisati svom na~inu razmi{ljanja.Me|utim, mnogi jo{ uvijek to smatraju nebuloznim iokre}u o~ima na takve savjete. Pitaju se kako moèmoostati pozitivni kada je toliko negativnosti oko nas. Kakoostati pozitivan kad su uvjeti lo{i ili kad prolazimo kroz

probleme. A, kad bi samo znali! Koliko bi svijet bio ljep{i,koliko bi ljudi bili sretniji, kad bi samo znali da je klju~njihove sre}e, njihovog uspjeha u njima samima, dasvatko drì konce u svojim rukama. Da smo mi samigospodari svog ìvota i jedino mi imamo mo} mijenjatiga. Mada je lak{e okriviti druge ljude, okolnosti ili neke vi{e sile za na{e lo{e u ìvotu, krajnje je vrijeme da prih- vatimo da smo mi sami kroja~i svoje sre}e.Istina je da, bez obzira na to {to se de{ava oko nas, po-stoje i stvari koje se de{avaju unutar nas. Postoje osje}ajii razmi{ljanja koje mi kontinuirano doìvljavamo. Oviosje}aji i razmi{ljanja vode nas da poduzmemo odre|eneaktivnosti. Oni nas odre|uju kao optimiste (osobe kojerazmi{ljaju pozitivno) ili kao pesimiste (osobe kojerazmi{ljaju negativno). Ako analiziramo ova dva na~inarazmi{ljanja moèmo re}i da se razlika jasno vidi, jednisu negativni, drugi pozitivni. Me|utim, u stvarnosti to

nije tako jednostavno, to otkriva klju~ne karakteristikena{e li~nosti. Negativan na~in razmi{ljanja otkrivanedostatak samopouzdanja i nedostatak vjere, dok pozi-tivan na~in izraàva vi{e od rije~i koje zvu~e i osje}aju sedobro. Pozitivno razmi{ljanje otkriva odlu~nost, volju zauspjehom i vjeru u mo} i ìvot.Pozitivno razmi{ljanje mora biti pra}eno pozitivnimpona{anjem. Kada imate solidnu osnovu i iskrenu vjeruu dobro, a ne u lo{e, spremni ste i da poduzmete pozi-tivne aktivnosti. Kucajte na vrata i ustrajte na kucanjudok se neka ne otvore za vas. Uporno traìte dok nena|ete ono {to traìte. Istrajte i ostanite fokusirani nasvoj cilj. Pozitivno razmi{ljanje zahtijeva otpornost iupornost. Ponekad }ete gubiti vjeru. Javit }e se izazov dabudete negativni, po~et }ete razmi{ljati - ovo ne funkci-onira, {ta je poenta? Ali ne predajite se, budite uporni.

Pozitivno razmi{ljanje je efektivan na~in da postigneteravnoteù u ìvotu. Odràvanje pozitivne energije sma-njuje stres i emcionalnu napetost. Pozitivne emocije iosje}aji i pozitivan stav mogu popraviti kvalitetu va{egìvota i za{titi va{ organizam od stresa i bolesti. Nasuprottom, negativne emocije donose toksine u organizam. Jakenegativne emocije kao ljutnja, zavist, ljubomora, inat istrah uti~u na nakupljanje otrovnih tvari u krvi. Anksio-znost, depresija i sumnja tako|er truju organizam.Moète biti pozitivni za ìvota, vi odlu~ujete. Ohrabru- jem vas da vjerujete u sebe i da vjerujete da je ìvotdobar. Ma kakva neda}a vas danas zadesila ìvot je ipak lijep. I sutra je novi dan. A to zna~i da imate nove prilikeda u~ite, rastete, volite i budete sretni. Zna~i da imatepriliku da po~nete svjeì iz po~etka. Koriste}i pozitivanna~in razmi{ljanja moète uìvati u ìvotu. Znam da po-nekad nije lako u svemu vidjeti ne{to dobro, ali onda ne

razumijem kako se u svemu moè vidjeti ne{to lo{e.Pozitvne osobe su pobjednici u ivotu. Oni su ti koji pravedobra doma}instva, dobra preduze}a i dobar ìvot.Svaka osoba moè biti pozitivna samo ako to èli.

Mirela POPR@ENOVI]

[e{-be{, vi{e od igre (10)

Socijalni kutak

Koliko puta ste samo ~uli onu polufrazu -gledaj ~a{u kao polupunu, a ne polupraznu. Ilinekom je nebo uvijek poluvedro i uvijek naziresunce iza oblaka, dok je drugome to istonebo poluobla~no i taj uvijek o~ekuje pljusak.

Budite pozitivni

U prizemlju cazinske fabrike Hasan Midì}

primijeti nekoliko sanduka napunjenih tankimùtim kao sijeno debelim slamkama, ali ukrugufrkanim. Procijenio je Hasan da bi ti plasti~niostaci dobro do{li u kuhinji za struganje i pra-nje masnog su|a u ugostiteljskom objektu koji je drào njegov sin Dado. Upita i dobi {to jetraìo i to ostavi u osrednju kartonsku kutijubez poklopca. Dio plastike je “prodao” H. B.pod stambolski kadaif.

Vodom - pljus po kadaifu

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


08.03.2012.godine dosje 17

ôvjek je uvijek podizao svoje nastambe, svoja prebi-vali{ta i naselja u prirodi na za{ti}enom poloàju i {to sigu-rnijem mjestu. Utvr|ivao ih jena razne na~ine ve} u prapovi- jesnom vremenu, podizao ih

uz za{ti}ene obale rijeka, smje{tao ih na nepristupa-~nim terenima, otocima ili na strmim visoravnima. Prirodneelemente za{tite ~ovjek dogra-|uje podizanjem zidova i prepreka od zemlje i drveta, ko- panjem kanala, ali uvijek uovisnosti o dostignu}ima civili- zacijskih tekovina svoga vre-mena. Poticaj i prisilna grad-nja dolazila je izvana, iz strahai nesigurnosti pred nepoznatimneprijateljem, a svakoj je vrstineprijatelja trebalo odgovoriti podizanjem razli~itih utvrda.Utvrda je, u najvi{em poima-

nju svaka prepreka i za{titanekog poloàja ili naseljenog mjesta, a ako je utvrda-gradkakav je bio Biha}, onda je~ovjek u njemu znao dati onevrijednosti koje su i danas zadràle svoj zna~aj. Organi- zirao je sredinu koja odgovara jednom organiziranom ìvotu,ili ta~nije, obezbjedio je unjemu pet osnovnih elemena-ta u potpunoj me|usobnojravnoteì: prirodu, ~ovjeka,dru{tvo, suprastrukturu i infra- strukturu.

Marijin privilegijBiha}u

Originalni privilegij o dodjeligradskih sloboda stanovnici-ma Biha}a nije sa~uvan, ali jeovdje vrijedno citirati jedanodlomak koji se odnosi upravona ono najstarije razdobljebiha}ke pro{losti. Ma|arskihistori~ar Istvanty “pripoviedau svojoj povijesti Ugarske, da je kralj Bela pobjegao od Tatara iz Ugarske u Hrvatsku,podijelio Bi{}u praviceutvr|enih slobodnih mjesta.Povelja o tome nije dodu{e do

sada na vidjelo iznesena, ali jesva prilika, ako kralja Bela nijeodmah iza tatarskog Bi{}uudijelio povlast, da je to u~inioza svog boravka u Bi{}u g.

1262. onom istom zgodom,kad je u tom gradu poveljom7. oùjka knezu Grguru, sinuGrobe{e, darovao imanjeMe|urje~je kod Ivani}a”.Me|utim, privilegij Biha}u1262. godine nije darovaokralj Bela, bar ne direktno, ve}njegova supruga Marija krajemfebruara. O tome govoremnogi izvori i kronike. Slobodekoje su se dobile Marijinom

Poveljom mogu se podijeliti udvije skupine i to: one kojeuìvaju kolonisti u slobodnimkraljevskim gradovima i onekoje dobivaju sami stanovniciBiha}a.Prva skupina privilegija seodnosi, prije svega, na izbor op}inskog sudca (villiciusa)koji ima sudsku najvi{u vlast,dok se druga skupina privilegija odnosi na neka vojna pitanja prelaska crkvenog klera u vojnu slu`bu, zatim potpunoizuze}e bana od bilo kakvog uticaja u samom gradu, tepotpuno oslobo|enje pla}anja

poreza na trgovinu proizvodi-ma. Ove privilegije, koje dobiva Biha}, imaju svoju podloguu ranijim povlasticama koje jeuìvao grad, kao na primjer

ona koju su uìvali topuski cis-terciti iz 1260, ali i jo{ i ranijesu neke privilegije uìvali trgov-ci i zanatlije vezane za oslo-bo|enje pristojbi na trgovini.Biha} je prema tome progla-{en slobodnim kraljevskimgradom sa pravom bavljenjatrgovinom i zanatstvom, bezsamovolje bana i plemi}a {tosvakako ~ini osnovu njegovog daljnjeg razvoja. Mnoge

okolne ùpe bile su u mno-gome zavisne od Biha}a {to ja~a njegovu ekonomsku mo},a smje{taj samog grada,omogu}ava mu komunikaci- jsku vezu sa dolinom Une ipovezivanje sa Primorjem iSlavonijom. Iz povelje izdate1271. godine moè se vidjetida Biha} uìva povlasticesamostalne op}ine, {to se vidiiz spora izme|u kmetova kojinaseljavaju Velhovo i Kralje,gdje op}ina istupa potpunosamostalno. Treba napomenu-ti da povlastice Biha}u u kon-tekstu Marijinog privilegija iz

1262. godine potvr|uje i KraljLadislav 1279. godine. Biha-}ka op}ina se kasnije spomin- je i u drugim poveljama i to1345 kad su do{li u sukob

Bi{}ani i stanovnici naseljaKlokot, te 1396 i 1442. godi-ne kad biha}ki sudac dodjeljuje zemlju nekom Vidu u Biha}

Pravo da izaberusuca kojegahtjednu“Gra|anima na{ima u Biha}u,dadosmo tu slobo{tinu, da siizaberu suca kojega htjednu i

nama predloè na potvrdu; on}e sve sudbene slu~ajeve bilomale bilo te{ke, tj. Ubistva,kra|e i razbojstva, mo}i suditime|u svoje dvije egzorte. inapak ubojstva, kra|e i razbojstva, {to nastade izme|u nje-govih gra|ana s jedne strane,a s druge izvanjih, morat }esuditi zajedno s na{im sud-cem, pa }e dva dijela sudaprimiti na{ sudac, tre}i pak dionjihov. Ako tko od njih(gra|ana) umre bez ba{tinika,neka mu je slobodno, komegod ho}e ostaviti svoje dobro.Isto tako, koji god sve}enik ili

klerik u spomenutom uzmestan na obranu svoje osobe iliimanja, a ne bude du`no{}uobvezan prema crkvi tog gradan neka mu je slobodno,

ako umre bez ba{tinika,ostaviti svoje dobro kome godhtjedne; i tim takvim sve}e-nicima i klericima, neka ima vlast suditi u vremenitimstvarima sudac tog grada, a uposjedima i pokretninama i

osuditi, ali neka se ne usudiuplitati glede njihove osobe.Isto tako, tko god htjedne pro-dati svoje svoje zgrade kojeima u tom gradu i oti}i iznjega, neka mu je slobodnoodseliti. Isto tako, neka sibiraju sve}enika kojega ho}e ipo nama predstave nadle-`nom biskupu na potvrdu;njemu }e pla}ati pravednu iobi~ajnu desetinu. Tako|er ako koja vanjska vlast pozovegra|ane onoga grada (drugeslobodne gradove) na sud,pred njihovim starje{inomglede suda i poziva svjedoka

neka imaju istu povlasticu,koju obi~no imaju gra|aniGri~a i drugi slobodni gra|anipreko Drave. Ako njihovomsudcu ne bude stalo zadovolji-ti im sudbeno, neka se s timsudcem na|u na na{em sudu.Od svoje vlastite robe vrijednepet maraka ili manje, nisugra|ani du`ni pla}ati nikakvetridesetine. U pla}anju porezaneka svuda imaju istu ovupovlasticu, koju im je gospodinkralj ve} davno prije dozvolio.Nikome osim kralju nisu du`nidavati zalazinu (go{}enje svog

vlastelina s druìnom). Odbanove jurisdikcije i zalazineneka su potpuno slobodni. Nanjihovom sajmi{tu niti }e samigra|ani, niti na{ sudac izimatiporeza. Svake }e godine poje-dinac dati po petnaest marakana sv. Martina.Zemlju Velove dadosmo spo-menutim biha}kim gra|animana vijeke u onim me|ama igranicama, kako ih magister Farka{, bilje`nik gospodinakralja i viceban Fabijan iAbraham knez Morovi}ki unazo~nosti topuskog opataobi|o{e i sigurnim granicama

razlu~i{e od opatove zemlje.Ne}emo pak mimoi}i ni to, dasu isti gra|ani du`ni davatipravednu tridesetinu od robe vrijednije od pet maraka.”

Nastanak, razvoj i zna~aj Biha}a (1260. – 1592.) /2/

Povelja kraljice Marije

Pi{e: mr. Fikret MID@I]

Ove privilegije, koje dobiva Biha}, imaju svoju podlogu u ranijim povlasticama koje jeuìvao grad, kao na primjer ona koju su uìvali topuski cisterciti iz 1260, ali i jo{ i ranijesu neke privilegije uìvali trgovci i zanatlije vezane za oslobo|enje pristojbi na trgovini

Od svoje vlastite robe vrijedne pet maraka ili manje, nisu gra|ani du`ni pla}ati

nikakve tridesetine. U pla}anju poreza neka svuda imaju istu ovu povlasticu, koju im je

gospodin kralj ve} davno prije dozvolio

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


08.03.2012.godine037 extra18

Nakon pune 83 godine, kada je zadnji put crno-bijeli nijemifilm nominiran za Oskara, ovegodine francuski film bezdijaloga, “Umjetnik”, MichelaHazanaviciusa, osvojio je petOskara. Film je posve}enholivudskom nijemom filmudvadesetih i tridesetih godina.Osim za najbolji film, dobio jeOskare za najbolju reìju,glavnu mu{ku ulogu, origina-lnu glazbu i kostime.

- Zaboravio sam govor, rekao jeHazanavicius primaju}i nagra-du iz ruku ameri~koga glumcaMajkla Daglasa.

- Ja sam najsretniji filma{ na svijetu, dodao je. Redatelj jezahvalio financijerima filma,“lu|acima koji su pristali dati

novac za ovaj film” i pamet-nom psu Ugiju, koji je nastupiou “Umjetniku”. Jean Dujardin,prvi je francuski glumac koji jeosvojio Oskara za glavnu

ulogu, a do “Umjetnika” bio jenepoznat izvan svoje zemlje.Ni film “Hugo” Martina Scorse-sea, iako je ostao bez glavnihnagrada, ne moè se smatratigubitnikom. Osvojio je pettehni~kih Oskara. Nagra|en jeza scenografiju, fotografiju,

vizualne efekte, zvuk i monta-ù zvuka.

Glavna ènska ulogaOskara za glavnu ènsku ulogu

osvojila je Meril Strip za ulogubiv{e britanske premijerkeMargaret Ta~er u filmu “@eljez-na Lejdi”. To je tre}i Oskar za

glumicu s rekordnih 17 nomi-nacija, od kojih su samo tri zasporedne uloge. Strip je Oskareosvojila 1979. za film “Kramer

protiv Kramera” i 1982. za“Sofijin izbor”.Oskara za sporednu mu{kuulogu dobio je Kristofer Plamerza ulogu u filmu “Po~etnici”

Majka Milsa u kojem tuma~iulogu starijeg mu{karca kojiotkriva svoju homo-seksualnu

stranu te prihva}a novi “identi-tet”.Nagradu za sporednu ènskuulogu dobila je Oktavia

Spenser za ulogu u filmu “Tajniìvot ku}nih pomo}nica”.Oktavija tuma~i otvorenu ipomalo drsku ku}nu pomo}ni-

cu u drami o afro-ameri~kimslu{kinjama u Misisipiju, {e-zdesetih godina pro{log stolje-}a. Ovo joj je prvi Oskar.Oskara za adaptirani scenarij

osvojio je film “Nasljednici” Aleksandra Pejna, u kojemglavnu ulogu tuma~i Dòrd`

Kluni, dok je Oskara za origi-nalni scenarij osvojio Vudi Alenza film “Pono} u Parizu”.Oskar za najbolju originalnupjesmu pripao je BretuMekenziju za pjesmu “Man orMuppet” iz filma “Mapeti”.Oskara za montaù dobio jefilm “Mu{karci koji mrze ene”,a za {minku “@eljezna Lejdi”.

“Rango” najboljianimirani film

Oskara za najbolji animiranifilm osvojio je “Rango” Gorea

Verbinskog, dok je najboljimdokumentarnim filmom pro-gla{en “Undefeated” DanielaLindsija i T. J. Martina.“Rango” je prvi animirani filmGorea Verbinskog, redatelja“Pirata s Kariba”. KameleonuRangu, koji zaglavi u pustin-

jskom gradu Dirtu i tamopostane {erif, glas je posudioDòni Dep. Film je dosad osvo-

jio brojne nagrade, uklju~uju}ii onu Britanske akademijefilmske i televizijske umjetnos-ti (BAFTA) te People’s Choice

Award za najbolji glas u animi-ranom filmu. Zaradio je vi{e od

245 milijuna dolara na kino-blagajnama u cijelom svijetu.Dokumentarni film “Undefe-ated” govori o mom~adi ameri-~kog nogometa koja se probija

u siroma{noj ~etvrti Memfisa teo karizmati~nom treneru koji

je vodi.

Najbolji strani film iz Irana

Oskara za kratkometra`ni ani-mirani film dobio je film“Fantastic Flying Books of Mr.Morris Lessmore” VilijamaDòjsa i Brendona Olden-burga, za za kratkometra`nidokumentarni film “SavingFace” Danijela Janga i [armenObejd-[inoj. Najboljim kratko-metra`nim “live” filmomprogla{en je “The Shore” TerijaDòrdà i Orlah Dòrd`.

Iranski film “Nader i Simin serastaju” Asghara Farhadijaosvojio je u nedjelju Oscara zanajbolji film na stranom jeziku.- Ponosan sam {to mogu posveti-ti nagradu mojem narodu, nar-odu koji po{tuje sve kulture i ci-

vilizacije i prezire neprijateljstvoi mr`nju, rekao je Farhadi pri-maju}i Oscara. Rije~ je o filmukoji kroz duboku obiteljskudramu analizira suvremenoiransko dru{tvo, dodiruju}i tra-diciju, pravdu i odnose izme|umu{karaca i èna. U sredi{tupri~e su Nader, kojega glumiPejman Moadi, i Simin, koju

glumi Leila Hatami, koji se ras-taju i koji }e se na}i u pravosu-dnoj zbrci nakon tragi~ne obi-teljske nesre}e.

Priredila: Sabina MUJAGI]

S v i j e t

f i l m a

Crno-bijeli nijemi film “Umjetnik” dobio je pet Oskara, a“Hugo” pet tehni~kih Oskara, Meril Strip osvojila tre}eg kipi}aza najbolju ènsku ulogu, Jean Dujardin prvi francuski glumackoji je osvojio Oskara za glavnu ulogu Oskara za najbolji animirani film osvojio je “Rango” Gorea Verbinskog, dok je najboljim dokumentarnim filmom progla{en

“Undefeated” Daniela Lindsaya i T.J. Martina.

“Umjetnik” pobjednik 84. Oskara“Umjetnik” pobjednik 84. Oskara

Najljep{i parovi na crvenom tepihu

Nekima i uzbudljivije odsame dodjele Oscara jeste pos-matrati zvijezde koje s prati-ocima kora~aju crvenim tepi-hom. U tim trenucima uvijek se obra}a pa`nja na to {ta suobukli, jesu li sparili kombi-nacije i ima li mo`da novih

ljubavi u svijetu slavnih.Na 84. dodjeli Oskara najvi{epa`nje, {etaju}i crvenim tepi-hom, su plijenili AndèlinaDòli i njen dugogodi{nji part-ner Bred Pit. Slavna holivuds-ka glumica i rediteljica je zaovu priliku izabrala crnu

sve~anu haljinu sa dubokimizrezom i otvorenim rameni-ma, dok se Pit odlu~io zanepogre{ivo odijelo. Mnogopa`nje su izazvali i Dòr`Kluni i njegova pratilja, glumi-ca Stejsi Kibler. Slika govori

vi{e od hiljadu rije~i.

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


Bilo kakvo spavanje, pa ~ak ikratko popodnevno drijemanje,

mo`da se ~ini kao dobra stvar zaosobe koje nemaju problema saspavanjem. Ali za one koji pateod ozbiljne nesanice ili imajumanjih problema zaspati nave-~er, popodnevno drijemanjemoglo bi biti kontraproduktivno. Dakle, prije nego odlu~ite “odmoriti o~i”nakon {to do|ete s posla, razmislite o tome ho}e li to imati uticaja na va{espavanje nave~er.

Izdràti dan Ako nemate problema sa spavanjem no}u, kratki odmor uposlijepodnevnim satima moè

vam jako koristiti da lak{eizdrìte naporan dan. Istraìvan-

je je otkrilo da popodnevno spa-

vanje u trajanju od 45 minutamoè popraviti funkciju pam}enja. A druga su istraìvanja ustanovila dadrijemanje moè sniziti krvni tlak. Osobe koje pate od narkolepsije ili kojerade u smjenama, tako|er mogu imati koristi od drijemanja u popod-nevnim satima.

Problemi sa spavanjem no}u Ako imate problema zaspatinave~er, onda bi popodnevnospavanje moglo biti problem, ~ak iako se osje}ate umorno u tokudana. Drijemanje po danu moèsamo pogor{ati lo{e navike spa-

vanja ljudi s trenutnim problemi-ma sa spavanjem uzrokovanimstresom, bole{}u ili “vremens-

kom razlikom”. Ako ve} imate problema sa spavanjem nave~er, popodnevno drijemanjesamo }e pogor{ati probleme, zato ga izbjegavajte i radije poku{ajte zaspatinave~er.

Umor bi mogao biti znak upozorenja

Ako se konstantno borite da nezaspite u toku dana i “u sekun-di”, mogu}e je da patite od sin-droma opstruktivne apneje spa-

vanja, stanja kojeg karakter-iziraju pauze u disanju tokomsna. U ovom slu~aju popod-nevno drijemanje ne}e vam

pomo}i.Ukoliko se adekvatno ne lije~i, bolest ima uglavnom kroni~ni, a ponekad i

progresivni tok {to zna~i da su bolesnici preko dana sve pospaniji,pote{ko}e s memorijom sve su ve}e, te rastu i rizici od potencijalnih kom-plikacija.Potrebno se javiti lije~niku ukoliko primijetite: glasno hrkanje, nedostatak zraka, pauze u disanju ili poja~anu pospanost po danu.

08.03.2012.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda08.03.2012. - 15.03.2012.

Sedmi~ni horoskop Autor:

Ljubi{a MARKOVI]

Ljubav: Postoji ozbiljna mogu-}nost da problemi u vezi koje stedugo spremali pod tepih imajuèlju iza}i na svjetlo dana.

Pripremite se za neugodnosti, a {to svjes-niji budete problema, to }e se prije rije{iti.Posao: Oprezno s financijama, ne samozato {to je op}a kriza nego iz punoprozai~nijeg razloga, ulaète ili premalo iliprevi{e. Budite odlu~niji i dosljedniji kakone bi zapali u te{ko}e.Zdravlje: Nije lo{e, malo vi{e odmora nebi {kodilo.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

Ljubav: Osje}ate èlju za malokonkretnijim odnosima, pa }e sedogoditi da va{ naizgled beza-

zleni flert krene prema ne~em ve}em iozbiljnijem. Nemojte se upla{iti ve} buditedosljedni i uporni.Posao: Do{lo je vrijeme da malo poraditena svojim znanjima i vje{tinama kakobiste novonastale probleme na poslurije{ili u~inkovitije i brè. Nekih se stvaritrebate samo podsjetiti, no neke nove tre-bate tek savladati.Zdravlje: Pripazite na prehranu.

Ljubav: Merkur ukazuje na neko-liko dana punih doga|aja na privatnom planu. No, na samomo

po~etku o~ekuje vas mogu}nost ozbiljnihrazmirica s voljenom osobom ili dobrimprijateljem.Posao: Zadrìte jo{ neko vrijeme svojeplanove za sebe, jer okolnosti na poslumijenjaju se vrlo brzo i neke bi stvarimogle krenuti krivim smjerom ako nebudete diskretniji. Stoga, zauzmite ulogupromatra~a.Zdravlje: Odli~no, uìvajte.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Iako niste nepristupa~naosoba, nekima je vrlo te{ko pro-biti va{ oklop i pribiliìti vam se.

Kako je to posljedica va{e uro|ene

osjetljivosti i straha od neuspjeha, otvoritese prema onima u koje imate povjerenja.Posao: Mogli biste upasti u nepotrebnokompliciranu situaciju u slu~aju da niste vrlo jasni u izraàvanju svojih èlja i planova. Nije vrijeme za diplomaciju, svoje idejepredstavite nedvosmisleno i dosljedno.Zdravlje: Mogu}i problemi s probavom.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Strpite se jo{ malo,dobit }ete pravu priliku da zas- jate na privatnom planu. Do

tada, po~istite sve gre{ke u svom nas-tupu, sredite se fizi~ki i psihi~ki i spremnido~ekajte mogu}nost nove veze.Posao: Strpljenje je klju~na rije~ i na

poslovnom planu, neki od va{ih planova izamisli trebali bi se vratiti u fazu propiti- vanja i ispravljanja gre{aka pa nemojtebiti brzopleti i iza}i prerano s idejama.Zdravlje: Odmorite se, trebat }e vam.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Istina i otvorenostpravi su na~in na koji bistemogli nadvladati situaciju ukoju ste se doveli prevelikim

kompliciranjem i smi{ljanjem planova. Zaustavite se i raspletite mreù ukoju ste se zapleli.

Posao: Prevelika agresivnost i upor-nost ovoga bi vam se puta mogla obitiu glavu. Nemojte baciti ba{ sve kartena stol, zadrìte asa u rukavu za prob-lemati~ne reakcije kolega i klijenata.Zdravlje: Uglavnom dobro.

Ljubav: Osoba koja se jakotrudi zadobiti va{u pa`njuiznenadit }e vas otvoreno-

{}u svojih postupaka, tako da }e vamtrebati sva mudrost koju imate kakobiste donijeli odluku koja je najboljaza vas u ovom trenutku.Posao: Posao vam se isprije~io predprivatnim ìvotom i dodatno kompliciraionako nejasnu situaciju. Poku{ajte za-

boraviti na to kada iza|ete iz ureda, jer previ{e razmi{ljanja o novim planovimadovest }e vas u bezizlaznu situaciju.Zdravlje: Male glavobolje posljedicasu stresa.

Ljubav: Trenutna situacija naposlu ne ostavlja vam dovo-ljno vremena i snage za pri-

vatni ìvot, koji }e jo{ malo trpjeti pri-tisak. Ono malo vremena {to imate zasebe provedite u krugu obitelji i bliskihprijatelja, pomo}i }e vam da seopustite i uìvate.Posao: Studiozan i temeljit pristuppo~et }e donositi rezultate, no ipak

budite oprezni u dono{enju odlukakako ne biste previ{e potro{ili na nekestvari koje ipak nisu primarne u ovomtrenutku.Zdravlje: Pripazite na prehranu.

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Poku{ajte se odupri- jeti napasti da obnovite jednu staru vezu o kojoj ne

moète prestati razmi{ljati i prisjetitese razloga iz kojih je prekinuta. S vre-menskim odmakom shvatit }ete pravuprirodu tog odnosa.Posao: Va`na pitanja vezana za finan-cijske prilike i neprilike trebaju bitirije{ena, ma koliko vi to èlite odgodi-ti za neko povoljnije razdoblje.Zdravlje: Previ{e stresa moglo bi vasspremiti u krevet.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Ljubav: Ma koliko bilo lijepobiti popularan, trenutna bikonstelacija mogla istjerati

zavist i posesivnost na svjetlo dana.Budite odlu~ni i dosljedni sebi, jedinotako }ete se mo}i nositi s mi{ljenjem va{e okoline.Posao: Netko }e se ve} pobrinuti dase neka obe}anja koja ste dobili po~nurealizirati, ali pod promijenjenim uvjeti-

ma. Va{a }e se upornost isplatiti, jer }e potencijalni partneri napokonshvatiti va{e ideje i zamisli. Ipak, oprezpri sklapanju ugovora nije na odmet.Zdravlje: Prili~no dobro.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

JARAC - (21.12. - 19.01.)

BIK – (21.04. - 20.05.)

Ljubav: Zanimljivo i isto- vremeno naporno razdo-blje pred Djevicamaizvu}i }e iz vas i zadnje

atome snage, a ujedno i nekekvalitete za koje ste mislili da ste ihdavno izgubili. Upotrijebite ih

ispravno.Posao: Dolazit }ete u napast dapomognete drugima financijski, noipak budite oprezni i dva putaokrenite svaki nov~i} koji bi na tajna~in uloìli, kako biste bili sigurnida imate stvar pod kontrolom.Ljubav: Pripazite na manje ozljede.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

Ljubav: Ma kako dobrose osje}ali kada pomaè-te drugima, u ovom bi raz-doblju vi{e vremena tre-

bali posvetiti sebi, jer niste ni svjes-ni koliko ste se rastegli na previ{estrana i zaboravili na svoje potrebe.

Posao: Financijska pitanja i nespo-razumi oko nekih stvari koje steprisiljeni dijeliti s drugima mogli bipostati goru}i problemi ukoliko nepristupite rje{avanju na smiren aliodlu~an na~in.Zdravlje: Kra}i odmor s obitelji biobi pravi melem.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

Popodnevno drijemanje

Pomaè ili {teti?

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


08.03.2012.godinesport20

^lanovi Dùdo kluba Una prethodnog vikenda subili u Hrvatskoj na me|unarodnom turniru “KupSamobora”. Nastavljen je niz uspje{nih prezentacija

na me|unarodnoj sceni. Jo{ jednom su Bi{}ani bilime|u najuspje{nijima.Hadis Rami} je nepobjediv u 2012. godini. Bez ve}ihproblema je nadma{io konkurenciju u juniorskoj kate-goriji do 100 kilograma. Uspje{an je bio i SeadetKurtovi}, koji je u kategoriji do 81 kilograma, tako|erzasluìo najvi{u stepenicu na pobjedni~kom postolju.

Mirza Omerdi} je osvojio srebreno odli~je u kadetskojkonkurenciji. Haris Tuti} je osvojio srebrenu, a AmilMujagi} bronzanu medalju u konkurenciji dje~aka.Trenerski tim posebno je bio zadovoljan rezultatimanajmla|ih.Na takmi~enju u Samoboru nastupilo je 587takmi~ara iz 46 klubova iz Ukrajine, Rusije, Slova~ke,ê{ke, Poljske, Francuske, Slovenije, Hrvatske i BiH.êstitke ~lanovima biha}kog kluba na jo{ jednom

vrhunskom nastupu i osvojenim priznanjima.

@enski odbojka{ki klub Biha} -Preminger je u vikendu iza nasostvario vjerovatno i najva`nijuovosezonsku pobjedu u Premijerligi Bosne i Hercegovine. Biha}ke“studentice” su trijumfovale uduelu 14. kola protiv drugoplasir-ane Kule iz Grada~ca. Kona~nirezultat je bio 3:2 u setovima.Izuzetnom prezentacijom protiv Kule prekinut je niz slabijih izda-nja i ponovo uhva}en priklju~ak s

vode}im timovima na tabeli.

Odbojka{icama iz Grada~ca je ovotek drugi ovosezonski poraz, {to jei potvrda sjajnog izdanja biha}kogtima. Ekipa Zlatana Ibuki}a

pokazala je zrelost u odlu~uju}empetom setu, te tako zasluìla punibodovni plijen.Posebno raduje izvrsna igra cije-log kolektiva. “Izuzetno sam zado-

voljan igrom protiv jedne odnajboljih ekipa u Bosni i Herce-

govini. Znatno smo popravili igru unapadu i smanjili broj tehni~kih

gre{aka. To je i rezultiralo velikimuspjehom”, rekao nam je trenerbiha}kog tima Zlatan Ibuki}.Gostuju}e igra~ice su bile razo~a-

rane izdanjem na parketu spor-tske dvorane “Luke”. “Daleko smood optimalne forme. Unazad neko-liko utakmica na{a igra juri

silaznom putanjom, pa su to Bi{}anke i iskoristile. Zasluèna pobjeda Biha} - Premingera, kojem je ionako mjesto u vrhu premijerli- ga{ke tabele”, rije~i su kapitenaKule Denise Huseinba{i}.Biha} - Preminger je i dalje na{estoj poziciji na tabeli s 20 osvo-

jenih bodova uz omjer od sedampobjeda i isto toliko poraza.Biha}ke odbojka{ice s optimiz-mom i vjerom u vlastitu kvalitetu~ekaju nove izazove u Premijer

ligi Bosne i Hercegovine.Slijedi neugodno gostovanje kodHidroelektrane na Drini.

Mh.SADIKOVI]

Biha}ki odbojka{i nisu imalisre}e. Oni su s 3:2 poraèni odOdbojka{kog kluba Zenica. Novimporazom na doma}em terenu,Odbojka{ki klub Biha} je umanjiosvoje {anse u borbi za opstanak u

Prvoj ligi Federacije Bosne iHercegovine.Ipak, valja ista}i kako je mladi timodigrao vrlo dobru utakmicu izasluèno osvojio bod protiv

favoriziranog protivnika. Mladibiha}ki odbojka{i su dominirali u

prvom i ~etvrtom setu. Posustalisu u odlu~uju}em petom perioduutakmice. Bez standardnih prvoti-maca Karabegovi}a i Fajkovi}anije ni moglo bolje.

Bodovni bilans od tek ~etiri osvo- jena boda uvjetovao je plasman

na posljednje mjesto na tabeli.Nekada na tronu bosanskoherce-gova~ke odbojke, a danasosu|eni na tuàn pogled s dnaprvoliga{ke tabele.

Uspjeh dùdista u Samoboru

Rami} nepobjediv Nastavljen je niz uspje{nih prezentaci-

ja na me|unarodnoj sceni. Jo{ jednomsu Bi{}ani bili me|u najuspje{nijima

Premijer liga BiH za odbojka{ice

Prva liga Federacije BiH za odbojka{e

Bi{}anke bolje odgrada~a~ke Kule

Izuzetnom prezentacijom protiv Kule prekinut je niz slabijih izdanja

i ponovo uhva}enpriklju~ak s vode}imtimovima na tabeli.

Tuàn pogled s dna tabele

Novim porazom na doma}em terenu, Odbojka{kiklub Biha} je umanjio svoje {anse u borbi zaopstanak u Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine

Ko{arka{ki klub Biha} je u prethodnom takmi~a-rskom kolu upisao bodove, a da se utakmica nije niigrala. Salinas Falcons iz Tuzle zbog financijskih prob-lema nije ni doputovao u Biha}, pa je utakmica regi-strovana slu`benim rezultatom 20:0 u korist biha}kogtima.

Ve} drugi put ove sezone protivni~ki tim nije ni dop-utovao u Biha}. Nedolasci se pravdaju financijskimproblemima. Upravo zbog takvih situacija, u posljed-nje vrijeme se razmatra regularnost i opravdanost fed-eralnog ko{arka{kog natjecanja.

Izabranici Bahrije Kosatice sa omjerom od deset pobjeda i jednim porazom zauzimaju drugo mjesto u A2ligi, iza tuzlanske Slobode. Upravo su Tuzlaci i jedinido sada nadigrali ekipu iz grada na Uni. Slijedi neu-godno gostovanje u @ivinicama.

Slu`benim rezultatom do bodova

Ko{arka{ka A2 liga Federacije BiH

Salinas Falcons iz Tuzle zbog financijskih problema nije doputovao u Biha},pa je utakmica registrovana slu`benimrezultatom 20:0 u korist doma}ina

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


sport 2108.03.2012.godine

Prvoliga{ka “karavana” usubotu nastavlja utrku za pre-mijerliga{kom kartom. Nogo-metni klub Jedinstvo je 11bodova udaljen od liderske

pozicije, pa }e primarni zada-tak biti o~uvanje prvoliga{kogstatusa. Pripremni ciklus jeokon~an utakmicom protiv @eljezni~ara iz Bosanske Krupei zajedni~kom ve~erom klupskeuprave, stru~nog {taba i svihigra~a.U posljednjem kontrolnomme~u “crveno - bijeli” su nadi-grali bosanskokrupskog nièli-ga{a rezultatom 2:0. Posebnosu se istakla poja~anja Slomi}i Br~kali}, koji su i postiglipogotke.Biha}ki tim je demonstrirao

ogromnu razliku u kvaliteti,me|utim uo~ljiva je i neuigra-nost novog tima. O~ekivano,budu}i da je igra~ki kadarznatno promijenjen.Dolaskom napada~a AmirMemi{evi}a zaklju~ena je

lista poja~anja. Memi{evi} jenogometni “zanat” izu~io uSpartaku iz Subotice, BSK-uBor~a i Radni~kom iz Sombo-ra. Osim njega podno bori}a sustigli Slomi}, Br~kali},îzmi}, Mehmedovi},

Ahmedovi}, Gagula, Har-ba{ i Poturovi}.Krizni {tab je obezbijedioneophodne uslove za proljetnidio sezone u Prvoj ligi Fede-

racije Bosne i Hercegovine.Osim poja~anog igra~kogkadra, obnovljene su klupskeprostorije, o~i{}ene tribine, te

je uvaèna molba navija~a za

pojeftinjenje ulaznica. Umjestodosada{njih tri, prvoliga{kekarte na ulazima stadiona Jedi-nstva pla}at }ete dvije marke.U pripremnom ciklusu je odi-grano pet testnih utakmica.Izabranici Senada Smaji}a suporaèni od Crikvenice i Istreiz Pule, dok su u utakmicamaprotiv Medulina, slovenskogRadlja i @eljezni~ara izBosanske Krupe zabiljeène

sigurne pobjede. Definirana je iidealna jedanaestorka, koja }ese suprotstaviti prvoliga{kimkonkurentima.Muhamed Harba{ }e zami-

jeniti Keranovi}a me|u stati- vama. Mnogo se o~ekuje odnovajlija Slomi}a, Br~ka-

li}a, îzmi}a, Ahmedovi}ai Poturovi}a. U startnojpostavi }e jo{ biti Gomis,Sejdi}, Mehadì}, Abdi} iMe{i}.Senad Smaji} }e u drugomdijelu prvenstva ra~unati naovaj igra~ki kadar: Alijagi},Harba{, Me{i}, Sejdi},Kova~evi}, Gomis, Meha-dì}, Toromanovi}, Hara-mba{i}, Sefi}, Drlja~a, Ke-~anovi}, Br~kali}, îzmi},Selimovi}, Selmanovi},Mumin}ehaji}, Mehmedo-

vi}, Nuspahi}, Abdi}, Ahmedovi}, Memi{evi},Slomi}, Poturovi}, Gagulai Begi}.Dakle, idu}eg vikenda zavr{ava

prvoliga{ki odmor i kre}e utrkaza plasman u Premijer liguBosne i Hercegovine. Najvi{eizgleda ima cazinska Krajina,koja je i osvojila titulu jesenjeg{ampiona. Jedinstvo i Kraji{nik }e traìti bijeg iz opasne zone,po{to su oba kluba u donjemdijelu tabele.Pred biha}kim timom je mo`dai najteì proljetni izazov. UBiha} stiè Rudar iz Kaknja,koji se poja~ao {estoricomigra~a iz Premijer lige Bosne iHercegovine. Izuzetno je vaàn

pobjedni~ki iskorak, kako bi seigra~i napunili samopouzdan-

jem i optimizmom. Neophodna je i podr{ka “Sile nebeske”.

Muhamed SADIKOVI]

Okon~an prvoliga{ki odmor

Najbolji bh karatisti }e pred-stoje}eg vikenda u VelikojKladu{i demonstrirati svoju

vje{tinu. Karate klub Saniteksiz Velike Kladu{e je doma}inprvenstva Bosne i Hercegovine

za seniore i djecu.Smotru najboljih u dràvi soptimizmom ~ekaju i biha}kikaratisti. Edin Musli} i MajdaOkanovi} brane titule naciona-

lnih {ampiona. Na prethodnomprvenstvu osvojene su i dvije

srebrene medalje u timskimnadmetanjima. Trenerski timKarate kluba Biha} ove godineo~ekuje i bolje rezultate.Ostali predstavnici Unsko-san-

skog kantona najvi{e o~ekujuod natjecanja omladinskih kat-

egorija. Kvalifikacijske borbesu na rasporedu u subotu 10.marta, dok su u nedjelju plani-rane zavr{ne demonstracijekata i borba za odli~ja.

Karate prvenstvo Bosne i Hercegovine

Velika Kladu{a doma}in Smotru najboljih u dràvi s optimizmom~ekaju i biha}ki karatisti. Edin Musli} i MajdaOkanovi} brane titule nacionalnih {ampiona

Krizni {tab je obezbijedioneophodne uslove za proljetnidio sezone u Prvoj ligiFederacije Bosne i Hercegovine.Osim poja~anog igra~kog kadra,obnovljene su klupske prostori-

je, o~i{}ene tribine, te jeuvaèna molba navija~a zapojeftinjenje ulaznica. Umjestodosada{njih tri, karte na ulazi-ma stadiona Jedinstva pla}at

}ete dvije marke.

TABELA Prve lige Federacije BiH u nogometu1. FK Krajina Cazin 15 8 4 3 20:14 282. FK Gradina 15 9 0 6 29:20 273. NK apljina 15 8 3 4 25:16 274. NK Orašje 15 8 1 6 26:21 255. FK Buduænost B. 15 8 1 6 22:18 256. FK Rudar Kakanj 15 7 3 5 20:19 247. NK Vitez 15 6 5 4 22:14 238. NK Iskra 15 6 4 5 19:18 229. NK Bratstvo 15 6 3 6 25:18 21

10. HNK Branitelj 15 6 2 7 18:20 2011. FK Gora`de 15 6 2 7 18:25 2012. NK Jedinstvo 15 5 3 7 24:25 1813. FK Krajišnik 15 5 3 7 16:19 1814. Famos SAŠK 15 4 5 6 15:19 1715. NK Omladinac 15 5 2 8 18:34 1716. FK UNIS 15 2 1 12 14:31 7

Jedinstvo spremnoza nove izazove

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


22

Prodajem LP-plo~e i singlice za gramofon. GSM: 063/660-199. Prodajem pe} za centralno grijanje. Zvati na telefon: 061/463-348. Prodajem plac za ku}u povr{ine 552 metra kvadratna u ul. Jablanska.

Telefon: 061/280-110. Prodajem razne vrste knjiga. GSM: 062/142-767.

Prodajem ku}u, nisko prizemlje, prizemlje i sprat na Ozimicama I, M.P. Sokolovi}a17 u Biha}u. Informacije na telefon: 037/351-979 i 062/987-637. Pronalazim izgubljene metalne predmete sa conrad-metaldetektorom;

GSM: 062/142-767. Prodajem rakiju {ljivovicu, kru{kova~u i jabukova~u; GSM: 062/142-767. Prodajem motornu pilu "Stihl 41" i resiver "Bira" za satelitsku. GSM:062/142-767. Prodajem bicikl 28 - icu u odli~nom stanju; GSM: 062/142-767. Prodajem pancerice za skije, dje~ije igra~ke, mobitel Nokiu i kosa~icu;

GSM: 062/142-767. Prodajem satelitsku antenu marke "Bira" novu. GSM: 062/142-767. Prodajem satelitsku antenu marke "Bira" ili mijenjam za motornu pilu;

GSM: 062/142-767 Prodajem harmoniku, razne knjige i bicikl 28-icu 062/142-767 Prodajem devet ovaca i ovna starosti 14 mjeseci, tri strujna {poreta, pola plin.

Mobitel:066/956-258. Prodajem motor za gara`na vrata sa daljinskim, marke Einhell, nov jo{ zapakovan po

cijeni 200 KM. Jednostavna montaà, pa{e za sva standardna vrata.

Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828. Prodajem ku}u u Gati pored glavne ceste sa poslovnim prostorom pogodno za trgovinu

gra|evinskog materijala. Povoljna cijena. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828 ili061/137-556.

Prodajem ALFA 90, kombinovani {tednjak, proto~ni bojler, pet radijatora, ekspanzionuponudu i pe} za centralno grijanje... Telefon: 070/243-341.

Prodajem manji stan na Ozimicama II, 43 m2, cijena 65.000 KM. GSM: 061/590-740. Povoljno prodajem ure|en i namje{ten manji stan u Lamelama, Bosanska Krupa.

Kontak telefon: 037/471-244. Prodajem povoljno obnovljen i novo namje{ten manji stan u Lamelama u Bosanskoj

Krupi. Zvati na broj 037/471-244 Prodajem ~etiri polovne gume “DUNLOP” 195x65x15. GSM: 066/909-574. Prodajem ku}u sa tri etaè iza MUP-a, 10x8m, 600m2 oku}nice, centralno grija-nje,

namje{tena za studente. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828. Prodajem zemlju u malom Zalo`ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827. Prodajem stan od 33 m2 u centru Biha}a; telefon: 061/806-407. Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767.

Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2 metra;dva zidna ogledala; plave zavjese 2,6x7,5 metara; GSM: 062/710-274.

Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih; tele-foni: 061/394-494 i 061/604-024.

POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stanOzimicama I u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461.

BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2; GSM: 061/787-122. Prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metra kvadratna i dva dunuma njive u

Rip~u kod Biha}a; telefon: 052/ 216-373.

Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”; GSM: 061/591-398.

Iznajmljujem jednokrevetnu sobu za zaposlene mu{ke osobe ili studente. Telefon:062/764-704

Iznajmljujem namje{ten jednosoban stan u centru grada studenticama (kablovska,internet). Telefon: 061/851-897

Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436. Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160. Izdajem dvosoban stan u Biha}u u Midì} mahali br. 49. Odvojen ulaz.

Telefon: 070/216-337. Izdajem za studentice jednokrevetne i dvokrevetne sobe sa centralnim grijanjem SAT-TV,

veliki dnevni boravak sa kuhinjom. Cijena veoma povoljna. Telefoni: 070/227-250 ili063/915-828.

Izdajem namje{ten stan s posebnim ulazom i {upom za drva. Telefon: 350-660. Izdajem garsonjeru na Ozimicama I. Cijena 150 KM. GSM: 061/967-951. Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnim ulazom.

Telefon: 062/857-049. Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobe za

studente; super povoljno; telefon: 061/465-584.

Kupujem pu{ku za podvodni ribolov; GSM: 062/142-767. Kupujem dvokrilni drveni prozor sa ili bez roletne dimenzija 180x140cm. Zvati na telefon:

061/613-174.

Traìm posao. Njega starijih osoba, rad u trgovini, pekari ili fast foodu. GSM: 061/465-589. Demobilisani borac gra|evinske struke traì posao. GSM 061/446-208. Kupujem bocu ronila~ku manju za podvodni ribolov. GSM: 062/142-767 ûvam djecu kod svoje ku}e. Informacije na telefon: 061/023-483. Traìm posao ~i{}enja i pomo} u doma}instvu u Biha}u. GSM: 061/928-147.

R A Z N O

IZNAJMLJUJEM

PRODAJA

oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali

08.03.2012.godine

C J E N O V N I K OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS

U cijene je ura~unat PDV 17%.POPUST na duì vremenski period do 20%.

Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%,6 mjeseci 10%,9 mjeseci 15%

12 mjeseci 20%.Priprema reklamnog/oglasnog prostora je besplatna.Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)Krupska bb, 77000 Biha}

ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bibile objavljene u narednom broju.

Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELIÎNAREKLAME

CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM

1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM

1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM

1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM

1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNA STRANA ZADNJA STRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM

120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

In memoriam

Dana 8. marta navr{avaju se ~etirigodine otkako nas je napustio

MUHAMED MULI] - DABUDA

Zahvaljujemo se svima koji ~uvajuuspomenu na na{eg kolegu iu~itelja.

RTV Biha}

IN MEMORIAM

Muhamed Muli} - Dabuda08.03.2008. - 08.03.2012.

Ne umire ko je voljen

Porodica Muli}

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha},

Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


08.03.2012.godine 23

8/2/2019 037 Plus [broj 107, 8.3.2012]


Documents

037 Plus [broj 107, 8.3.2012]