Biha} • ^etvrtak, 09.08.2012. • Broj 124 • Godina III • Cijena 1,00 KM /za inostranstvo 1,00 euro/INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Poslovanjem do imena!

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bu`im

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Vrhunac ljeta

OGLEDALO: ^ekaju}i novu izbornu utakmicu

Tako je govorio Izet Nani}

Ljeto ba{ ne popu{ta. Uposljednjih petnaest danatemperature nisu silazile ispod35 podioka, a kako ka`uhidrometeorolozi to se ne}e

desiti ni u narednih deset.Kako re~e neki dan jedanBi{}anin: “Ako me pita{ kakosam, re}i }u ti, fala Bogu,nikako. Ma{ala, ugrijalo!

U op}oj besparici jedini spasljudi tra`e na obalama rijeka ipotoka. Pravog bazenanemamo. Ma{ala, ugrijalo!

H. A.

Nacionalni park Una

Nema vi{e“kraj{o-fi{“

Ma{ala, ugrijalo

str. 12. i 13.

Suradnja s UNDP-om i Norve{kom

Sve ve}i interesza Biha} str. 5.

Za prevoz u oba pravca i boravakna dobro ure|enom prostoru oko[trba~kog buka treba izdvojiti pet KM

S nestrpljenjem~ekamo najbr`estr.

21.

Bli`i nam se konji~ki Memorijal“Alija Izetbegovi}”

Nemojte se libiti

stati u strojstr.

2. i 3.

Poznati kandidati zaop}inskog na~elnika

str. 6. i 7.

Na osnovu dosada{nje “izborne statistike” ipostoje}eg odnosa politi~kih snaga u Biha}usasvim je realno o~ekivati da }e se voljom bira~adonekle promijeniti i broj i poredak politi~kih parlamentarnih stranaka u OV Biha}

09.08.2012.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Ure|uje redakcijski kolegij: Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 1,00 KM, za inostranstvo 1,00 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: 037plus@gmail.com

“Malo sam zakasnio, alisam ipak stigao na vrijemeda ~ujem nekoliko rije~iefendije koji vam se obra-tio prije mene. On je kazaoda mi imamo jednogza{titnika - Allaha d`.{. Jasam se u to ju~er i uvjerio.Spomenuo je i ju~era{njuakciju koju smo imali. Iju~er smo pobijedili du{-manina, ali vjerujte, nismopobijedili zato {to smo bilija~i borci, jer smo bilipopustili, ve} nam je DragiBog pomogao i donio nampobjedu i kao da je rekao:’Vi morate pobijediti’. Akobogda i ubudu}e }enam pomagati. Mi smoju~er pobijedili i ~etnike iautonoma{e. Dakle, bilo jetu mije{anog sastava. Uju~era{njoj borbi palo je,akobogda, nekoliko {ehi-da. Prvi je bio komandir~ete za specijalne namjeneHamze, a onda je pao ikomandir juri{nog voda,pa jo{ dva njegova borca,pa poslije jo{ jedan… Bilaje to krvava borba. Ali kao{to rekoh, uz Bo`iju po-mo}, mi smo uspjeli pobi-jediti. Ne bih posebno gov-orio kakva je situacija uBiha}koj regiji. Re}i }usamo da je te{ka i `alosna.Iz dana u dan padajunajbolji sinovi, borci koji udu{i nose tekbir. A i onidrugi isto padaju, ili }epasti, koji ga ne nose u sebii misle da nisu smrtnici,ve} misle da }e se sa~uvatismrti bje`e}i na konju prednjom. ^etnici su odlu~ilisatrati ovu regiju i musli-manski narod, ali BogDragi ne da da se mi sata-remo i sigurno nas {titi.Bez obzira na ove obi~nesmrtnike koji bje`e nakonju od smrti mi }emoopet opstati i bez njih, aneka se svako od vas uovome na|e. Sada jenajpotrebnije da se svakovrati u svoju jedinicu. Prijesvega, mi u ovoj brigadiimamo one koji nisu u

jedinici i pod hitno nekasvako stane u svoj red, svojstroj i svoju jedinicu. Nekaizvr{ava svoje borbenezadatke. I u Biha}u je te{ko, ali nesamo u Biha}u, Sarajevu,Zenici, Tuzli… Mi sebe nemo`emo gledati kao zase-bnu cjelinu. Ne mo`emo se

gledati kao narod samo uBosni i Hercegovini, negosudbina muslimanskog na-roda dose`e i do na{eMeke, do centra. A, ovdjese brani islam. Na{ din -vjera. Na nama je da gaodbranimo. Ja znam i vje-rujem sigurno da imamosnage da se odbranimo od

ove ~etni~ke najezde, a uto sam se ju~er i ovih zad-njih dana uvjerio dok smovodili borbe. Stvarno ima-mo snage, ali samo poduslovom da oni si|u skonja i da stanu na svojamjesta tamo gdje pripada-ju i gdje im je mjesto i dashvate i da vjeruju da ni

^lanovi ekspertnog tima Instituta za nestale osobeBosne i Hercegovine prona{li su u kompleksu Memo-rijalnog centra Poto~ari posmrtne ostatke pet osoba,`rtava genocida u Srebrenici iz jula 1995. godine.

Ekshumacija je zapo~ela po na-logu Tu`ila{tva BiH. Grobnica senalazi u blizini mezarja, stotinjakmetara od biv{e Fabrike akumula-tora u Poto~arima, gdje je tokomagresije na BiH bila baza snagaUjedinjenih naroda (UN).“Prona{li smo pet osoba. Rije~ je ojednoj bebi, mladoj `eni, dva starcai starici.

Uzet }e se uzorci DNA, obaviti obdukcija, nakon ~ega }ese sa~ekati identifikacija. Sigurno se radi o `rtvama izjula 1995. godine”, izjavio je Amor Ma{ovi}, direktorInstituta za nestale BiH.

Prona|eno pet tijela U masovnoj grobnici u Poto~arima

“Nakon razlaza sa ZlatkomLagumd`ijom, najpopularnijipoliti~ar SDP-a, @eljko Kom{i},odlu~io je osnovati novu parti-ju socijaldemokratske orije-ntacije s kojom }e iza}i na izbore 2014. godine”.“Definitivno je razrije{ena dilema oko budu}eg poli-ti~kog anga`mana @eljka Kom{i}a. Nakon razlaza sSDP-om, Kom{i} namjerava osnovati novu partijusocijaldemokratske orijentacije ~iji je radni nazivGra|anska stranka”.“Jezgro nove partije, na ~ijem }e ~elu biti Kom{i},~ini}e aktivisti i funkcioneri SDP-a, koji su dubokorazo~arani nedosljednom politikom autoritarnog lide-ra SDP-a Zlatka Lagumd`ije”.“Kom{i} je ve} okupio respektabilan tim, a njegoviklju~ni suradnici u novoj partiji bit }e doju~era{nji blis-ki suradnici Zlatka Lagumd`ije - Emir Suljagi} i ReufBajrovi}”.“Kom{i} ra~una na sna`nu podr{ku nevladinog sekto-ra koji se ve} javno, jednako kao i Kom{i}, izjasnioprotiv predlo`enih ustavnih rje{enja (presuda Sejdi} iFinci) dogovorenih izme|u SDP-a i dva HDZ-a”.Sva ova naga|anja demantovao je @eljko Kom{i}, ~lanPredsjedni{tva BiH, rekav{i da ukoliko bude osnivaostranku, ne}e to najavljivati preko medija, ve} }eodluku obznaniti li~no.

Tako je govorio Izet Nani}

Nemojte se lib

@eljko Kom{i}osniva Gra|anskustranku?

Komisija za provo|enje izbora kandidata za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegoviniutvrdila je pet kandidata za novog reisa IZ-a u BiH,potvrdio je Safet Softi}, predsjednik Komisije i pred-sjednik Sabora IZ-a u BiH.Kandidati za reisa, prema odluci Komisije, su tuzlans-ki muftija Husein ef. Kavazovi}, travni~ki muftijaNusret ef. Abdibegovi}, sarajevski muftija Hu-sein ef. Smaji}, profesor na Islamskom pedago-{kom fakultetu u Zenici Halil ef. Mehti} i zeni~kimuftija Ejub ef. Dautovi}.Komisija je konstatovala da svih pet kandidata ispu-njavaju uvjete za reisa, te da je, {to se ti~e broja kandi-datura, najvi{e dobio Kavazovi} (11 kandidatura), petMehti} i ostala trojica po tri kandidature.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Pet kandidata za reisu-l-ulemu

Politi~ka scena

Izet Nani} je ro|en 04.oktobra 1965. godine uBu`imu. majke Rasime ioca Ibrahima. Bio je drugiod sedam sinova majkeRasime i oca Ibrahima.Osnovnu {kolu je zavr{io uBu`imu s odli~nim uspje-hom, a srednju vojnu(op{tu) {kolu zavr{io je uZagrebu 1984. godine. Pozavr{etku srednje {koleupisao je Vojnu akademijuu Beogradu (smjer RV-PVO) gdje je proveo prvedvije godine (1984. -

1986.), te jednu godinu uSarajevu, da bi Vojnu aka-demiju zavr{io u Zagrebu1987. godine. O`enio se 1987. godineSefijom Remeti} iz Varo{keRijeke, a 1988. godine do-bio k}erku Leu - Izetu,1991. godine sina Nevzetai 1993. godine sina Ibra-hima. Svoje slu`bovanje ubiv{oj JNA, kao poru~nikARJ PVO, provodi u Kragu-jevcu da bi nakon 4. godi-ne rada prozreo namjerevelikosrpske politike i na-pustio ve} kompromiti-ranu JNA po~etkom 1992.godine. Nakon napu{tenjabiv{e JNA dolazi sa porod-icom u rodni Bu`im gdjeuzima aktivno u~e{}e uorganizaciji odbrane i for-miranju prvih vojnih jedi-nica. Formiranjem [TO Bu`impostavljen je na mjesto

Na~elnika {taba, a 01.08.1992. godine postavljen jena du`nost komadanta[TO Bu`im. Idejni je vo|ai tvorac 105. BUKB (Bu`i-mska udarna kraji{ka bri-gada) koja je formirana15.08.1992. godine (kas-nije 105. BUMB - 505.vite{ka mtbr). Brigaduuspje{no vodi kroz brojnebitke i briljantne pobjede,te izgra|uje specifi~nubrigadu sa prepoznatljivimi jedinstvenim na~inomratovanja. Formira specijalne jedinice(^SN - BSN “Hamza”’, DIV“Gazije” i IDV “Tajfun”)koje kroz brojne bitke izra-staju u najelitnije jedinice5. Korpusa i A R BIH.Brigadir Izet Nani} ostavioje iza sebe nimalo jednos-tavnu zada}u histori~ari-ma koji }e morati istra`itifenomen Bu`ima, mjesta

Bosanski vitez Izet Nani}

Tvorac 505. vite{ke

7 dana 309.08.2012.godine

onaj ~etnik ne}e ostati iniko na kugli zemaljskoj.Ovo je samo jedno prola-zno vrijeme zbog kojeg miiz obi~nih ljudskih ovoze-maljskih kojekakvih mate-rijalnih razmi{ljanja, gram-ba~imo za ne~im {to je

nestvarno i prolazno. Sveto pada u vatru i ne znamti ni ja {ta je to u pitanju.Valjda taj materijalizam.Vratimo se, kao {to rekoh,tim svojim jedinicama,svojoj vojsci, svome naro-du i svome duhu. S vrlomalim snagama mi smototalno porazili njihovenajelitnije jedinice: ni{kespecijalce i Arkanove kojisu do{li preko SAO Kra-jine, jo{ jedan bataljon,Golubove (specijalna jedi-nica NO AP ZB), i jo{neke... Ali sam ve} rekaoko ih je to, u stvari, pora-

zio. Mi smo bili u rukama,akobogda, Boga Dragogakoji nas poma`e. Ja nemogu ni{ta drugo kazati,ali vjerujem da je to samozbog na{e pravde, jer se miborimo za pravdu i borimose po{teno. A ona pobjedakoja nam je ju~er donese-na, nisam joj ja samo biosvjedok ve} su tu bili iborci jedinice Hamze, prvejuri{ne ~ete i druge star-je{ine. Svi smo svjedocigranata koje su padale, anisu poga|ale i to je bioznak da smo mi na pravomputu i da se ne trebamo`aliti. Nama je `ao jer evopred nama le`i komandir^SN Hamze. On je meniposebno drag, ali moramobiti ja~i i shvatiti da je ovoneminovnost. Moramo bitija~i od toga i na ovome svi-jetu. Ja se nadam da }emouskoro pobijediti. Htio sam kazati i sljede}e.Efendija je pitao ho}emo lihalaliti ovome {ehidu kojije pred nama. Vjerovatnoje njegova du{a tu negdjeoko nas. On vama nijeni{ta du`an. A, vi razmisli-te {ta ste vi njemu du`ni i{ta ste du`ni svim ostalim{ehidima koji su pali uborbi {irom dr`ave Bosne iHercegovine. Ako vam jepoznato {ta ste im du`nionda je svaka druga rije~izli{na. Prema tome, jaapelujem na svakoga odvas, iako nije prilika da sena d`enazama pozivajuljudi na takve borbe, alipo{to je ovo borba zaza{titu muslimanskog nar-oda, borba na Allahovomputu, onda imamo pravoto ~initi - nemojte se libitistati u stroj. Vjerujem daborac nikada u `ivotu nijesretniji nego kad pobijedidu{manina. Ju~er su tomogli vidjeti oni {to su biliu borbi kako se desiopreokret situacije u bor-benom duhu i moralu. Ne

samo da je taj preokretunio pobjedu ve} je unio iduh me|u borce i on ga jeod borca koji se jednos-tavno povla~io pretvarao uborca koji se ponovo okre-tao borbi, kao da mu jene{to neko utuvio u glavu,i on ide i tamo posti`e pob-jedu. To ne mo`e ni jednavojna komanda, ni osmi-{ljen plan akcije. To jeBo`iji dar, a to bi trebalabiti i na{a tajna koju tre-bamo skrivati za sebe -pri}i vjeri {to ~vr{}e, kao{to re~e komandir ^SN“Hamza”: “Ja vjerujemsvakim danom u Boga sve~vr{}e i ~vr{}e.” Tako trebai svako od vas. Ja samnjemu rekao da je oniskren. U tom smislu, akose svako na|e od nas,onda je samih Bu`imljanadovoljno da odbrani ~itavuregiju, po{to je uglavnom ibranimo. Nemojte zabo-raviti i nemojte biti ljubo-morni, po{to ima raznihinformacija i dezinformaci-ja za Biha}, Cazin, Kladu-{~ane i ostali narod izdrugih gradova. Svi suljudi jednaki. Vjerujte da uBiha}u ima ljudi koji `eleda pobje|uju kao {to i mipobje|ujemo. I oni `ele daoslobode BiH. Ginu i tamo{ehidi i ljudi i borci.Me|utim, ima ne{to {to neide kako treba. Ali mimoramo podbo~iti pa da itamo krene kako treba.Onda }e se sve uklopitipoput zup~anika i tad }esve krenuti kako treba ido}i do svoga cilja.Najva`nije od svega, a sobzirom da ima raznihinformacija i dezinformaci-ja, jeste da narod ne klonesnagom duha i da shvatida je na{a snaga neiscrp-na. A neiscrpna je samoonda dok crpi snagu izduha. Mi smo svjesni zbog~ega se borimo, jer mi kaotakvi ne mo`emo izgubiti.

Pobjede nam se nude. BogDragi nam je dao ruke kojemo`emo opipati. Nekasvako pipa svoje ruke i vidida su zdrave i da moguuzeti onu pu{ku. Bog namje dao i mozak i glavu imjesto gdje `ivimo i sveostalo. Na{e je samo da sestavimo u slu`bu i odradi-mo na{ zadatak, a Allahnam je dao i zadatak.Ju~er nam je pokazaokada su mnogi klonuliduhom, kada sam i ja bioklonuo duhom, jer samvidio da vojska nije ba{onakva kakva je bila. Tadakao da nam je re~eno: ’Nesmijete klonuti, jer vimorate pobijediti’. Stoga,mi moramo pobijediti idruga varijanta ne dolazi uobzir. Svi oni koji su nakonjima trebaju si}i i vrati-ti se u redove.Prou~imo Elham, preddu{e {ehida {irom Bosne iHercegovine i neka tajElham bude zavjet svim{ehidima da mi ne}emostati i da }emo i}i putovi-ma borbe do slobode BiH ida ~etnik nikada ne}e u}i uBiha}ki okrug, a posebnoda ne}e u}i u Bu`im idruga podru~ja. Prou~imoElham, kao zavjet da }esvako od vas stati na svojemjesto i u svoj stroj i dabrani ono {to nam je Allahd`.{. dao da odbranimoBosnu i Hercegovinu i dapobjedimo na kraju.

037Plus

Na prijedlog Amira Muri}a, ministra zdravstva i soci-jalne politike Vlada USK je usvojila poseban programzdravstvene za{tite za bubre`ne bolesnike iz SanskogMosta, koji su transportovani na dijalizu u Kantonalnubolnicu u Biha}u. Kao rezultat mjese~nog zalaganjaFormalno-pravna procedura je zavr{ena i potpisan jeugovor sa Centrom za dijalizu u Prijedoru, gdje 11 paci-jenata nastavlja svoje lije~enje.Pacijenti }e Dijalizni centar prema utvr|enom raspore-du posje}ivati svaki dan u dvije smjene. U Prijedoru }eimati puni tretman tako da }e pored procesa dijalizeimati labaratorijske nalaze i sve neophodne lijekove.Akutna zbrinjavanja vr{i}e se tako|er u Dijaliznom cen-tru u Prijedoru. Prijevoz pacijenata }e vr{iti Domzdravlja u Sanskom Mostu. Va`no je naglasiti da jeugovorom ostavljena mogu}nost da se broj pacijenatamo`e mijenjati.Prema rije~ima ministra Muri}a ukoliko pacijenti izKlju~a izraze `elju postoji mogu}nost da se tako|eruvrste na spisak.- Moram naglasiti da je ovo samo prelazno rje{enje.Ministarstvo }e aktivno raditi na tome da se izna|u sred-stva za jedan savremeni dijalizni centar u SanskomMostu, naglasio je Muri} te pohvalio menad`ment kan-tonalne bolnice povodom aktivnog zalaganja na izradiprijedloga ugovora nakon usvajanja programa.Kada je u pitanju financijska konstrukcija ugovora di-rektor kantonalne bolnice Biha} Hajrudin Havi} je na-pomenuo da cijena jedne dijalize iznosi oko 209,00 KM.- Federalni zavod za zdravstveno osiguranje i reosigura-nje obezbjedio je 158 KM, dok je ostatak iznosa na osnovuve} usvojenog plana preuzeo Kantonalni zavod zazdravstveno osiguranje tako da je Kantonalna bolnicaoslobo|ena tro{kova, kazao je Havi}.

Pacijenti iz Sanskog Mosta na dijalizu u Prijedor

iti stati u strojSporazum Kantonalnebolnice Biha} i Dijaliznog centra Prijedor

Moram naglasiti da je ovo samo prelaznorje{enje. Ministarstvo }e aktivno raditi natome da se izna|u sredstva za jedan savre-meni dijalizni centar u Sanskom Mostu,naglasio je ministar Muri}

koje je prije rata imlo18.000 stanovnika, mjestakojeg svi slobodari oprav-dano nazivaju izvori{temnadahnu}a, oazom u kojojse najbolje ~uvala i sa~uva-la nepomu}ena slika Bosnei Hercegovine kao jedinojdomovini, na{oj potrebi,kao idealu i kao temeljuna{e budu}nosti. Mora}eistra`iti fenomen bu`ims-kog borca, viteza i njiho-vog komandanta Ize.Brigadir Izet Nani} je pogi-nuo 5. augusta 1995. godi-ne prvog dana operacije“OLUJA” u {irem reonu]orkava~e.Dobitnik je najve}eg rat-nog priznanja zna~ke “Zla-tni ljiljan” 1994. godine,posthumno je odlikovan“Ordenom heroja” Oslobo-dila~kog rata 1998. godinei posthumno unapre|en u~in brigadnog generala.

brigade

Mi smo svjesni zbog ~ega se borimo, jer mi kao takvine mo`emo izgubiti.

Prou~imo Elham, kao zavjet da }e svako od vas statina svoje mjesto i u svoj stroj i da brani ono {to nam jeAllah d`.{. dao da odbranimo - Bosnu i Hercegovinu i dapobjedimo na kraju.

Osam prijedorskih udru`enja obilje`ava 20. godi{njicu genocida u Prijedoru. Takoje danas u 12:00 sati odr`an mirnovni skup u pokretu “Za jednakost i pravo nasje}anje” kojem je prisustvovalo nekoliko stotina Prijedor~ana.Osim njih, tu su bili Ed Vulliamy, britanski novinar, dobitnik ovogodi{nje Me|unaro-dne nagrade za borbu protiv poricanja genocida, koju dodjeljuju Udru`enjePrijedor~anki “Izvor” i Inicijativa mladih iz Beograda.- Jutros smo do{li ispred kancelarija Udru`enja “Izvor” da pokupimo 102 |a~ke torbe simenima ubijene djece 1992. godine kad smo vidjeli da su svi prozori na prostorijamaUdru`enja razbijeni. Ve} je policija bila tu i napravljen je zapisnik”, ka`e Emir Hod`i},Prijedor~anin ~iji su otac i brat bili zarobljeni u koncentracionom logoru Omarska.Nakon toga, uzeli su torbe s imenima djece na kojima je napisana i rije~ genocid ikrenuli su prema glavnom gradskom trgu.- Osim torbi, nosili smo i {kolsku tablu sa ispisanim imenima ubijene djece. Kad smostigli na trg, nije bilo nikakvog govora ve} simboli~na {etnja. Nakon toga, jedan od orga-nizatora priveden je na saslu{anje u policijsku stanicu i dobio je prekr{ajnu prijavu zbogkori{tenja rije~i genocid. Marko Pavi}, na~elnik op{tine Prijedor, odobrio je okupljanje,ali i zabranio upotrebu rije~i genocid, poja{njava Hod`i}.

Ða~ke torbe sa 102imena ubijene djece

20. godi{njicagenocida uPrijedoru

09.08.2012.godineBiha}4

Ispred Kulturnog centra u Biha}u, minulog vikenda,krenuo je konvoj s namirnicama i higijenskimpotrep{tinama, koje su danima donosili Bi{}ani, kako bipomogli narodu Srebrenice.Akciju koja se realizirala i pro{le godine, pokrenulo jePlaninarsko dru{tvo “Horizont”, kojem su se pridru`ilipojedini privrednici, p~elari i novi aktivisti akcije. Ovomgestom pomo} }e dobiti vi{e od stotinu Srebreni~ana. Podr{ku volonterima Planinarskog dru{tva “Horizont”iz Biha}a, a posebno rije~i zahvalnosti, svim Bi{}animakoji su u~estvovali u ovoj akciji, izrazio je i op}inskina~elnik Albin Musli}.- U ovim vremenima, u kojima se susre}emo s puno `ivot-nih pitanja, kazao je Musli}, ova akcija pokazuje da semo`e u~initi i korak koji puno zna~i Srebrenici i njenimgra|anima.

Dok Bi{}ani muku mu~e s paklenim vru}inama, okosrca sedamdesetogodi{nje Ðuje Adamovi}, iz Bosanskeulice u Biha}u, vladala je studen zbog pomisli na pred-stoje}u zimu. Mirni nisu bili ni njene kom{ije, iz zgradeu blizini d`amije Fethije. Prije 2,5 mjeseca izgorio jestan na mansardi zgrade. Vatra je o{tetila krov i zidstana starice Ðuje. Izgorjele su i instalacije pa nema nistruje.Akciju pomo}i pokrenu-la je Socijaldemokratskastranka Biha}. Apelu seodazvao Mladen Loni},privrednik iz VelikogRadi}a, kod BosanskeKrupe, poslanik SDP uSkup{tini USK-a. Pred pokreta~em akcijenovi su zadaci. Trebajuda prona|u izvo|a~aradova i firmu koja }edonirati crijep.

M.K.

Bi{}ani poslalipomo}Srebreni~anima

Stara poslovica ka`e:najvi{e smrdi pesinluk.Gra|ani koji `ive u dijelo-vima biha}kih stambenihnaselja Harmani i OzimiceI i naselju Luke, uz rije~icuDrobinicu, ovih tropskihvru}ina ne samo da su`rtve visokih temperaturave} trpe i nepodno{lji-vog smrada koji se izDrobinice {iri ovim dijelo-vima grada. Gra|ani koji `ive u ovomdijelu Biha}a ka`u da jenajgore u poslijepodnevn-im satima i u toku no}i,

kada ni prozore ne moguotvoriti da bi rashladilistanove. Problem postajeve}i ako se zna da pojedininesavjesni gra|ani upravou Drobinicu bacaju sme}e,ostatke hrane i uginule`ivotinje. U Zavodu za prostornoure|enje u Biha}u ka`u dasu, u okviru realizacije pro-grama zajedni~ke komu-nalne potro{nje, u tokuaktivnosti ~i{}enja kanala.To podrazumijeva struga-nje dna i stranica, uklanja-nje krutog otpada, te ko{e-

nje trave na stranicamakanala. U Zavodu za prostornoure|enje Biha}a, iznoseplan: Nakon fizi~kog ~i{}e-nja, uslijedit }e i kemijskitretman vode, te prskanjestranica herbicidima, fun-gicidima i ostalim za{tit-

nim sredstvima. Programom ure|enja gra-dskog gra|evinskog zem-lji{ta predvi|eno je natkri-vanje kanala Drobinica,~ime }e se rije{iti problemneugodnog mirisa. Ali segra|ani pitaju kad }e tobiti? 037Plus

Ozimice I, Luke i Harmani:

Akcija solidarnosti

Akciju solidarno-sti povela SDP

Nakon 2,5 mjeseca od po`ara

Prozori cijelo ljeto zatvoreni

Humanitarnom proda-jom slika, te doniranjemsredstava prikupljeno je

vi{e od 1.000 KM, koje }ebiti uru~ene dje~akovimroditeljima. Kako je izjavi-la Melinda Hod`i}, pred-sjednica Foruma mladih

SDP Biha}, za kupovinuslika javilo se jo{ zaintere-siranih, koji nisu bili umogu}nosti prisustvovatidoga|aju, {to zna~i da biiznos trebao biti i ve}i. Anela Red`i}-Mami}, te-tka oboljelog dje~aka, nijekrila zadovoljstvo zbogove akcije, a kako isti~enajve}u zahvalnost na{emgradu i dobrim ljudimakoji su uz njega od samogpo~etka, izrazit }e samKenan, kada nam se izNjema~ke vrati zdrav.Aukciju je, u subotu, u saliKulturnog centra otvoriona~elnik Musli}. Ovomhumanom doga|aju pris-

ustvovali su predstavnicijavnog i politi~kog `ivotau na{em gradu. U sklopu akcije odr`ana jei projekcija filma sim-boli~nog naziva “U potraziza sre}om”, a cjelokupni

doga|aj imao je za ciljpotaknuti na{e gra|ane ipredstavnike javnog `ivo-ta da zajedni~kim snaga-ma poma`emo svojim su-gra|anima kojima je po-mo} potrebna. 037Plus

Pomo} 2,5 godi{njem Kenanu Sulji}u

Aukcija slika i filmska projekcija

Gra|ani koji `ive u ovom dijeluBiha}a ka`u da je najgore u poslije-podnevnim satima i u toku no}i,kada ni prozore ne mogu otvoriti dabi rashladili stanove

09.08.2012.godine Biha} 5

Na Garavice kod Biha}a slu`en je parastos za Srbe,Jevreje i Rome, koje su tokom 1941. godine ubileusta{e.Nakon parastosa koji su slu`ili sve{tenici Eparhijebiha}ko-petrova~ke o stadanju nevinih civila govorio jeDalibor Neni}.Obilje`avanje pomena nevino stradalim `rtvama usta-{kog terora organizovalo je Zavi~ajno udru`enje “Una”.Usta{e su od 28. jula do 4. avgusta svakodnevno ubijaliSrbe, Jevreje i Rome sa biha}kog podru~ja, a ubijene`rtve su bacali u kra{ke jame na podru~ju Garavica,koje su potom minirali. Ta~an broj ubijenih nikada nije utvr|en.

Op}inski na~elnik Albin Musli} primio je ZahiruVirani, zamjenicu rezidentnog predstavnika UNDP-a uBiH i Mariam Naqvi, zamjenicu {efa misije Norve{keambasade u BiH.Prilikom razgovora s Virani, Musli} je zahvalio nasuradnji s UNDP na brojnim projektima koji su real-izirani s Op}inom Biha}, te potencirao projekte ener-getske efikasnosti na podru~ju Biha}a.Virani je istakla da }e vrlo rado u narednom periodustimulirati ve} postoje}u dobru suradnju, smatraju}i daje Op}ina Biha} jedan od boljih primjera suradnjelokalne zajednice i UNDP-a. Dobri odnosi utemeljeni su i s Norve{kom, a ve}inadiplomata je uvijek pri prvom kontaktu o~arana Unomi prirodnim ljepotama biha}ke op}ine. S tim u vezi, ve}idio razgovora na~elnika Musli}a i gospo|e MariamNaqvi, protekao je oko NP Una, mogu}nostima ve}egbroja turista, [trba~kom buku i ve}e suradnje udomenu turizma. Musli} je predstavio projekte zbrinjavanja napu{tenihpasa, te uva`io svaki oblik suradnje s Norve{kom kadaje u pitanju ova problematika. Predlo`ena je suradnja udomenu razvoja demokratije u {kolskom sektoru,razvoju ekolo{ke svijesti kod djece i brendiranju Biha}a,kao ekolo{ki ~istog grada. Tokom razgovora na~elnik nije zaboravio djecu s poseb-nim potrebama, te je naglasio dobre odnose izme|unorve{kog grada Konigsberga i biha}kog vrti}a UnaLogen, isti~u}i kako o~ekuje ja~anje te veze.

Predstavnici Ministar-stva poljoprivrede, vo-

doprivrede i {umarstva RS-a boravili su u Biha}u, gdjesu s na~elnikom i njegovimsaradnicima razgovarali ozajedni~koj realizaciji pro-jekta japanske vlade, a kojise odnosi na razvoj poljo-privrede na podru~ju op}i-ne Biha}.Projekat se ve} realizuje napodru~ju Srebrenice. Zah-valjuju}i dosada{njoj us-pje{noj saradnji s Ministar-stvom poljoprivrede, vodo-privrede i {umarstva RS-a,Op}ini Biha} pru`ena je jo{jedna razvojna {ansa uoblasti poljoprivrede.Rije~ je o projektu japa-nske vlade, a za realizacijuje zadu`ena Razvojna age-ncija “D@AJKA”. S obziromda je poljoprivreda jednaod va`nijih strate{kih gra-na razvoja op}ine Biha},ovaj projekat je od velikogzna~aja.Njegova vrijednost je oko~etiri miliona maraka, arok realizacije 4 godine.Albin Musli}, na~elnikOp}ine Biha}, isti~e da seradi o konkretnoj granto-vskoj pomo}i povratnici-ma, koja im omogu}ava da`ive od poljoprivredne pro-izvodnje. Cilj je izgraditime|usobno povjerenje sta-novni{tva i omogu}iti nji-hov su`ivot u okviru poljo-privrednih aktivnosti, apozitivni primjeri zabilje-`eni su u Srebrenici.Od Maje Balaban Loli}, izMinistarstva poljoprivredeRS, saznajemo da }e ovajprojekat biti implementi-

ran u Bratuncu, Rogatici,Srebrenici i Biha}u. Imple-mentacija bi trebala otpo-~eti najkasnije u decembruidu}e godine, trajat }e triili ~etiri godine, a svaki en-titet bi trebao godi{nje, za

njegovu implementaciju,dobiti po milion maraka.Ovaj projekat bi trebaoomogu}iti povratnicimana podru~ju op}ine Biha}da u naredne ~etiri godineunaprijede svoja ve} pos-

toje}a poljoprivredna gaz-dinstva ili da po~nu noviposao, ali isklju~ivo uoblasti poljoprivrede, koji}e im omogu}iti vlastituegzistenciju.

037Plus

U Biha}u je boravila eki-pa BHT-a predvo|enaMarijem Peji}em, direkto-rom.Povod njihove posjete Bi-ha}u je snimanje razgled-

nica bh. gradova, me|ukojima je Biha} jedanme|u pet odabranih.Razglednica, kao pozdraviz Biha}a, emitira}e se naprogramu BHT-a posljed-

nju sedmicu Olimpijade.Prilikom snimanja turisti-~kih destinacija u gradu naUni pod redateljskom pali-com velikog bh. redateljaAhmeda Imamovi}a, ekipa

BHT-a posjetila je i na~elni-ka Musli}a, koji je ovomprilikom istakao, da BHTtreba vi{e medijskog pros-tora dati i drugim gradovi-ma iz BiH, jer imamo dostatoga za ponuditi i pokazati,od na{e Une, NP “Una“ idrugih prirodnih ljepota.Ovom prilikom direktorBHT-a obe}ao je na~elnikuMusli}u da }e u {to kra}emperiodu po~eti kvalitetnijasuradnja izme|u ove medi-jske ku}e i grada na Uni.

037Plus

Projekt japanske vlade

Razvojna {ansa uoblasti poljoprivrede

U programu BHT-a

Pozdrav iz Biha}a

Na Garavicama

Suradnja s UNDP-om i Norve{kom

Razglednica,kao pozdrav izBiha}a, emiti-ra}e se naprogramu BHT-a poslje-dnju sedmicuOlimpijade.

Za realizaciju je zadu`ena Razvojna agencija “D@AJKA”.S obzirom da je poljoprivreda jedna od va`nijih strate{kihgrana razvoja op}ine Biha}, ovaj projekt je od velikogzna~aja. Njegova vrijednost je oko ~etiri miliona maraka,a rok realizacije 4 godine.

Ovaj projekat bi trebao omogu}iti povratnicima napodru~ju op}ine Biha} da u naredne ~etiri godine unapri-jede svoja ve} postoje}a poljoprivredna gazdinstva ili dapo~nu novi posao, ali isklju~ivo u oblasti poljoprivrede,koji }e im omogu}iti vlastitu egzistenciju.

Parastos `rtvamausta{kog terora

Sve ve}i interesza Biha}

Vi{e nema nepoznanica.Centralna izborna komisijaje u zakonskom roku obz-nanila ko }e se na nared-nim lokalnim izborimana}i na izbornim listamaza pozicije op}inskihna~elnika i za pozicijevije}nika u op}inskimvije}ima. Prema onome {tose do sada moglozaklju~iti, ~ini se da }enajzanimljivija i naj`e{}aizborna utakmica biti“igrana” u Biha}u, Cazinu iSanskom Mostu, sredina-ma u kojima su domi-nantne bile tri razli~itepoliti~ke stranke koje su uminule ~etiri godine imaleve}inu u op}inskom vije}ui svoje ljude na poziciji

op}inskog na~elnika. U Biha}u je na~elnika ive}inu u Op}inskom vije}uimao SDP, u Cazinu Stra-nka demokratske aktvinos-

ti, a u Sanskom MostuStranka demokratske akci-je. Prema potvr|enimizbornim listama kandida-ta za op}inske na~elnike ivije}nike, sasvim je izvjes-no da }e u nedjelju, 7.oktobra najzanimljivije bitiu Biha}u.

(Ne)ponovljivirezultati iz2008. godine

Naime, u najva`nijoj op}i-ni u USK-u, dakle, u Biha-}u, za poziciju op}inskogna~elnika takmi~it }e se~etiri kandidata me|u koji-ma su SDP-ov (do)sada{njina~elnik Albin Musli},nezavisni kandidat Amir

Had`i}, kandidat SDAEmd`ad Galija{evi} i kan-didat SBB-a Mirsad Muja-novi}. Za 30 pozicijavije}nika u Op}inskom

vije}u Biha} na izborima}e se natjecati gotovo 300kandidata iz 11 politi~kihstranaka. Od tog broja po

33 su kandidata iz SDP-a,HDZ-a, SDA, HDZ 1990,A-sda i SBB BiH. Na listiSDU su 32 kandidata, NSRB 30, SBiH 24, DNZ-a 13

i BOSS jedan kandidat. Svioni gaje ambicije da }e zabira~e ba{ oni ovaj put bitinjihov pravi i jedini izbor.

Nadati se svi mogu. Me|u-tim, na osnovu dosada{nje“izborne statistike” i posto-je}eg odnosa politi~kihsnaga u Biha}u sasvim je

realno o~ekivati da }e sena ovim lokalnim izborimavoljom bira~a doneklepromijeniti i broj i poredak

politi~kih parlamentarnihstranaka u OV Biha}. Odpoliti~kih stranaka koje spravom strahuju za dosa-da{nji status je prije svih

Stranka za BiH (ponovo jenazivaju i Stranka za SDA)koja na ovogodi{nje izboreizlazi bez svog kandidataza na~elnika i sa tek 24imena na listi za Op}inskovije}e. Uz ovo realno jeo~ekivati da na najve}ibroj vije}nika i dalje mo`era~unati SDP, ali sa brojemmanjim od 16. Na drugupoziciju jo{ uvijek mo`era~unati SDA, uz ~injenicuda }e se na ovim izborimamorati rastati od onihglasa~a koji u SBB-u BiHvide i svoju i zajedni~kubudu}nost. Ako je suditi prema izbor-nom rezultatu iz 2008.godine, uz uva`avanjepoliti~kih ~injenica koje suostvarene nakon pro{lihizbora, na status parla-

09.08.2012.godinepolitika6

OGLEDALO: ^ekaju}i novu izbornu utakmicu

Poznati kandidati za op}inske

1. Stranka za Bosnu i Hercegovinu

Op}insko vije}e: Tuti} Ekrem,Had`ihajdarevi} Behija, Had`i}Almir, Pa~i} Safet, Brki} Edisa,Ja{arevi} Seid, Behi} Re{ad,Bali} Orana, Hasanagi} Kemal,Mid`i} Goran, Tali} Sava,Demirovi} Dino, Harba{Benhart, Hod`i} Aj{a, Ke{ki}Samir, ]iri} Danilo, Grigi}Maja, Voji} Emir, Alunovi}Almin, Rekanovi} Lejla, Musli}Refik, Majeti} Armin, GjibegjiArijeta i Zuli} Ibrahim.

2. SDP - Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine

Na~elnik/gradona~elnik: Musli} Albin Op}insko vije}e: Havi}Hajrudin, Jaj~evi} Dijana,Tomljenovi} Jure, Ho{i}Jasmin, ]orali} Zrinka,Mirkovi} @eljko, Merdani}

Halid, Hod`i} Melinda, Alibabi}Alvir, Had`i} Hajrudin,Kulenovi} Fatka, Dedi} Sead,Ba{anovi} Nermin, Beganovi}Hajida, Shokunbi Faruk-Tokumbo, Vukovi} Adnan,Muli} Kerima, Vukovi} Husein,Handuki} Zulfikar, Hasi}-]ehi}Azra, Musli} Jasmin, [trkljevi}Kemal, Lipova~a Dijana, Suli}Osman, Dervi{evi} Alen, Dedi}Jasmina, Demirovi} Smail,Lipova~a Adnan, Hrnjica Naira,Islamovi} Alen, Fazli} [uhret,Talaki} Vezira i Lipova~aHamdija.

3. Hrvatska demokratskazajednica Bosne i Hercegovine

Op}insko vije}e: Juri} Franjo,@ivkovi} Nikolina, Klari} Bruno,Klepi} Milan, Bubulj Marija,Dujmovi} Tomislav, Vukovi}Valentino, Klari} Andreja, Ivu{i}Dominik, Tur~i} Sa{a, [anti}

Marija, Jankovi} Tomislav, ]uri}Zvonimir, Bakovi} Ivana, Pr{aDarko, [imi} Marko, ]uri}Kristina, Vla{i} Danijel, [imi}Mate, Ba{i} Danica, Anu{i}Frane, Juri} Vlado, Pr{a Marija,Vuji} Erol, Dejanovi} Stipe,Jankovi} Dragana, Tomi} Ivica,Veli} Kristijan, Juri} Marija,Mihi} Vedran, [kripi} @eljko,Dujmovi} Emilija i Ba{i} Ivan.

4. BOSS - Bosanska stranka - Mirnes Ajanovi}

Op}insko vije}e: Mu{i}Nermina

5. SDA - Stranka demokratske akcije

Na~elnik: Galija{evi} Emd`adOp}insko vije}e: Muminovi}Samir, Ðulki} [ahzija, Budimli}Asmir, Malko~ Nijaz, Selimovi}Sabina, Zuli} Mustafa,Pe~enkovi} Hajrudin, [ehi}Amelda, ^au{evi} Nijaz,

Mehdin Alan, Novkini} Sandra,Sara~evi} Izudin, Merdani}Mirsad, Voji} Jasmina, Gali}Goran, Oki} Ekrem, HendaAlmira, Mujagi} Fuad, Lipovi}Ermin, ]ehaji} Amra, Alijagi}Adnan, Ðuli} Senad, ]orali}Zlatka, Pe~enkovi} Hidajet,Kozlica Arnel, Filipovi} Samira,]ehi} Alen, Dedi} Nedin,Handuki} Elvisa, Dedi} Bajro,Demirovi} Damir, Hairalhovi}Samanta i Malko~ D`evad.

6. Narodna stranka radomza boljitak

Op}insko vije}e: Smlati}[efik, Pervani} Senka,Mustafi} Enver, Malko~Rahman, Risteska Nikolina,Mid`i} Zlatko, Buli} Edis,Murgi} Anisa, Bates Davor,Im{irovi} Amir, Sulejmanovi}Renata, Fazli} Denis, Fatki}Aladin, Be{i} Adnana, Komi}Jasmin, Hrnjica Damir, Idrizovi}

Emira, Reki} Edis, SelmanAlbin, Anadolac Mersiha,Pe~enkovi} Mirsad, Botonji}Amir, Deli} Adelaida, [ahinovi}Neir, Hod`i} [uhret, Begi}D`enana, Feli} Zlatan,Kne`evi} Ratko, Mujagi}Samira i Skali} Sandra.

7. Hrvatska demokratskazajednica 1990 - HDZ 1990

Op}insko vije}e: Juri}Roman, [anti} Tanja, Vukovi}Marko, Pr{a Stipe, Klepi}Marijana, Mihi} Marijan, Mihi}Ante, Franji} Martina, Anu{i}Vlatko, Juri} Ljubomir, Krekovi}Marija, Ivanki} Jandrija, Pr{aMarjan, Jankovi}-Had`i}Barbara, Velja~a Marko,Vukovi} Mario, Jankovi} Ana,Jeli} Ivan, Bujanovi} Mario,[anti} Antonija, Ke{ki}Mehrud, Veli} Mato, ]uri}Danijela, Anu{i} Slavko, Hodak

Lokalni izbori 2012.godineListe kandidata politi~kih subjekata za lokalne izbore u Biha

Pokazatelji pada broja glasova za SDA po kantonalnim skup{tinama

Albin Musli} Emd`ad Galija{evi} Mirsad Mujanovi}

mentarne politi~ke stra-nke i na vije}nike u OVBiha} na granici izbornogpraga mogu ra~unati obaHDZ-a, SDU, ali i A-sda,SBB i NS RB. Za ostaleizborne u~esnike u Biha-}u, ukoliko se ne{to nepromijeni do samih izbo-ra, te{ko je vjerovati damogu izboriti parlamen-tarni status.Oni {to brzo pamte isporo zaboravljaju bezte{ko}a }e se sjetiti kakoje ko pro{ao na pro{limlokalnim izborima prije~etiri godine. Naime, odukupno 50.634 tada reg-istrirana bira~a u Biha}una spomenute izboreiza{lo je ne{to vi{e odpolovine. Zahvaljuju}idobivenim glasovima sta-

tus parlamentarnih stra-naka od ukupno 14izbornih u~esnika izboriloje ukupno pet stranaka:SDP (16 vije}nika), SDA(9), S BiH (2), HDZ (2) iSDU (1). U kasnijim poli-ti~kim previranjima bezoba vije}nika ostala je SBiH, bez jednog HDZ(pre{ao u HDZ 1990) iSDA bez jednog (pre{ao uA Sda).

Motiviratibira~e

Upravo su ovi podaci ukombinaciji sa politi~kim~injenicama nastalim uvremenu izme|u pro{lih inadolaze}ih lokalnih izb-ora klju~ni u (pr)ocjena-ma onoga {to bi, eventu-

alno, politi~ke strankemogle o~ekivati na nare-dnoj provjeri bira~kograspolo`enja. Socijalde-mokratska partija }e za-sigurno, donekle biti ka`-njena zbog unutarstra-na~kih previranja, ali izbog retrogradnog 15-mjese~nog koaliranja saSDA na vi{im razinamavlasti, nakon op}ih izboraodr`anih u oktobru 2010.godine. Zbog dosada{njesebi~ne i politike u kojojnema brige o gra|anskimi interesima dr`ave ka`-njena }e biti i SDA nana~in daljeg i nezausta-vljivog osipanja njihovogbira~kog tijela. Na te gla-sove najvi{e ra~una SBBu kojoj se nalazi najve}ibroj biv{ih politi~ara iz

SDA, ali i iz SDP-a, S BiH,ali i drugih “starijih” poli-ti~kih stranaka. Kako sada stvari stoje napredstoje}im lokalnim iz-borima za sve u~esnikenajve}i }e problem bitikako bira~e motivirati dau {to ve}em broju iza|una izbore. Na koji je na~into mogu}e uraditi za sadaniko ne zna. Najgore }ebiti ako se strana~ki inezavisni kandidati odlu-~e za varijantu da vi{egovore o drugima nana~in da apostrofiraju ipove}aju tu|e gre{ke sciljem da sakriju nedo-statak mogu}ih rje{enjaza brojne gra|anskeprobleme i vlastiti “prljavive{“. Oni koji se odlu~e zatu varijantu mogli bi se

suo~iti sa kontraefektima,jer ovda{nji gra|ani u svesu prili~no upu}eni idobro znaju ko je od kan-didata i gdje do sada bio,{ta je i kako radio.Mediji }e sa svoje straneuraditi sve da gra|ane osvemu tome upoznaju jo{vi{e kako bi se isklju~ilasvaka mogu}nost da nava`ne pozicije u zakono-davnoj i izvr{noj op}i-nskoj vlasti do|u nedos-tojni i besprizorni. A,pogotovo oni koji su bili ikoji su jo{ u “sukobu sazakonom” i koji na sududokazuju svoju navodnunedu`nost. O tim i takvi-ma najvi{e }e rije~i biti useptembru - mjesecu slu-`benog dijela izbornekampanje. S.HRNJICA

09.08.2012.godine politika 7

ke na~elnike i vije}nike

Prema ~injeni~nom stanjubroja kandidata koji }e se naizborima natjecati za pozicijuna~elnika u op}ini Biha} nedvo-jbeno se mo`e re}i da je u pita-nju repriza onoga {to se dogodi-lo na januarskim vanrednimizborima. Nakon dobrovoljnogodlaska Hamdije Lipova~e sfunkcije na~elnika, nakon izbo-rnog oktobra 2010. godine tu jefunkciju, prvo kao vr{ilac du-`nosti voljom vije}ni~ke ve}inedo sredine januara, obavljaoAlbin Musli} da bi isti posaonastavio raditi i nakon pro-{logodi{njih januarskih vanred-nih izbora na kojima je voljomve}ine gra|ana Biha}a pobije-dio kandidata SDA Emd`adaGalija{evi}a. Njihovi protivkandidati tada subili Rabija Malko~ iz SDU iAmsal Ibrahimpa{i} iz SBB-akoji su dobili zanemarivubira~ku naklonost. Na ovim je izborima SDU odus-tao od na~elni~ke kandidature.Za ovu funkciju ostali iz kvarte-ta ponovo su ponudili iste kan-didate. SDP Albina Musli}a, aSDA Emd`ada Galija{evi}a.SBB je ponudio novog kandida-ta, Mirsada Mujanovi}a. Na~etvrtu upra`njenu kandida-tsku poziciju ovaj je put usko~ioAmir Had`i}, koji je ve} bionezavisni kandidat na izborimau oktobru 2004. godine, kadaje Hamdija Lipova~a uvjerljivopobijedio kandidata SDA FadilaIslamovi}a. Na izborima 2008. na isti je na-~in Lipova~a porazio tada{njegfavorita SDA Zibiju Musli}-Bibanovi}. Na vanrednim izbo-rima Musli} je pobijedio Galija-{evi}a i pored velike apstinenci-je SDP-ovog bira~kog tijela. Na izborima u oktobru }e bitiodigrana “majstorica” na kojoj}e o pobjedniku odlu~iti bira~ione politi~ke stranke koji uve}em broju iza|u i glasaju naizborima. Dakako, zna~ajnuulogu odigrat }e i simpatizeri i~lanovi onih politi~kih stranakakoje na ovim izborima nemajuna~elni~ke kandidate. Ko }e se,kome, kada i kako priklonitine}e se znati prije zvani~nogstarta (pred)izborne kampanje.A, on je, evo, na samom pragu.

Komentar

Safet HRNJICA

Repriza

Prema onome {to se do sada moglo zaklju~iti, ~ini se da }enajzanimljivija i naj`e{}a izborna utakmica biti “igrana” uBiha}u, Cazinu i Sanskom Mostu, sredinama u kojima su domi-nantne bile tri razli~ite politi~ke stranke koje su u minule ~etirigodine imale ve}inu u op}inskom vije}u i svoje ljude na pozicijiop}inskog na~elnika.

Na osnovu dosada{nje “izborne statistike” i postoje}egodnosa politi~kih snaga u Biha}u sasvim je realno o~ekivati da}e se voljom bira~a donekle promijeniti i broj i poredakpoliti~kih parlamentarnih stranaka u OV Biha}

Boris, Vukovi} Ana, ]uri}Miroslav, Rukavina Darko,Pe~enkovi} Jasmina, Juri}Marijan, Tomi} Bo`o, Slip~evi}Katarina i Dujmovi} Mirjana.

8. Savez za bolju budu}nost BiH - SBB BiH

Na~elnik: Mujanovi} MirsadOp}insko vije}e: Had`ipa{i}Faruk, Alibegovi} Ilda,Kuduzovi} Avdo, Alijagi}Adnan, Delali} Rukija, Sarki}Ajid, Sendi} Nihad, Skali}Minela, Alti} Ino, Abdagi}Damir, Mahmutovi} Ni|ara,Be}irspahi} Ismet, Samard`i}Osman, Mid`i} Dijana, Murti}Hari, Had`iabdi} Fuad,Kajtezovi} Suada, Had`i}Midhet, Kadi} Bahrudin, PucarAldina, Skali} Edvin, Durmi}Samir, [ehi} Alma, Halava}Elvis, Plavulj Amir, Pe~enkovi}Emina, Sulji} Asim, Ljuca

Ekrem, Omanovi} Tijana, Buli}Denis, Demirovi} Kasim, Zuli}Majida i Pavi} Vinko.

9. Demokratska narodnazajednica Bosne i Hercegovine

Op}insko vije}e: Bori}Muhamed, Do{enovi} Vera,Ferizovi} Hajrudin, Abdi} Omer,Halilovi} Sanela, Terzi} Nermin,Begi} Asima, Fazli} Safet,Kahri} Dijana, Halilovi} Aldina,Top~agi} Sabira, Be{irevi}Eldina, Lipova~a Marija.

10. SDU BiH - Socijaldemo-kratska unija Bosne i Hercegovine

Op}insko vije}e: Sari} Irma,^avki} Muharem, Selmanovi}Mirsad, [arganovi} Merima,Durakovi} Edhem, Dizdari}Sead, Goli} Mevlida,Bajramovi} Muharem, Tarti}Haris, Veli} Naida, D`ani}

Fuad, ]osi} Saida, ^elikovi}Sead, Husak Red`o, Salihod`i}Tijana, Fazli} Smail, Mati}Zvonko, Nani} Ibrahim, Bori}Ma{a, Ba{anovi} Dedo, Mehi}Alen, Alivuk Manuela,Omerad`i} Armin, Jugo Dervo,Pe~enkovi} Alma, ]ehi} Edin,Be~i} Esnaf, ^avki} Ernesa,Alagi} Ibrahim, Kori~i} Alma,Kozlica Sead i D`ani} Edin.

11. Had`i} Amir - nezavisni kandidat za na~elnika

12. Stranka demokratske aktivnosti (Asda) Biha}

Op}insko vije}e: Had`i}

Ned`ad, Mahmutovi} Elma,[ahbazovi} Almir, Velad`i}Ned`ad, Huseti} Jasmina,Karabegovi} Elvin, HammamiMustafa, Kaltak Almira, PervizEsad, Kuri} Ismet, Bajri}Zehrija, Abdijanovi} Ervin,Dizdari} Senad, Dedi} Alisa,Bali}evac Ahmedin, Had`i}Amir, Demirovi} Anesa, Delali}Ameldin, Fatki} Ahmed, RubinDilka, Zuli} Enes, Behrem Adil,Sedi} Selma, Viki} Haris,Velad`i} Mensur, Hamzi}Elvedina, [ari} Hasan, Feli}Ramo, ]orali} Azra, Feli}Damir, Alibabi} Adil, @ap~evi}Elma i Pajali} Irfet.

}u

Amir Had`i}

09.08.2012.godinekanton8

Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{tituokoline krajem juna 2012. godine u okviru projekta“Upravljanje otpadom u Unsko-sanskom kantonu”organizovalo je studijsku posjetu Sloveniji sa svrhomupoznavanja sa najboljim praksama po pitanju uprav-ljanja otpadom iz nama najbli`e zemlje ~laniceEuropske unije. Za posjetu je odabrano Regionalno odlagali{te otpada uCelju, iz razloga {to isto svojom veli~inom i svojimdrugim karakteristikama odgovara zahtjevima i uslovi-ma koji su predvi|eni za projekat izgradnje Centra zaupravljanje otpadom na podru~ju na{eg regiona.Studijska posjeta organizovana je za predstavnike ~etirimjesne zajednice iz Biha}a koje gravitiraju potencija-lnoj lokaciji regionalne deponije, predstavnike op}ineBiha} i preduze}a US REG-DEP.

- Cilj posjete bio je da svi u~esnici kroz razgovor i razm-jenu iskustava na licu mjesta upoznaju se sa savremenimna~inom rada i funkcionisanja Regionalnog odlagali{taotpadom, i istovremeno dobiju odgovore na pitanjavezana za izgradnju, rad i odr`avanje, uticaj na zdravljeljudi i `ivotinja koji `ive u blizini, kao i op}enito na stan-je okoli{a u njenoj neposrednoj blizini, i na taj na~inuklone eventualne strahove i barijere za nastavak daljeimplementacije projekta izgradnje Centra za upravljanjeotpadom na podru~ju na{eg regiona te upoznavanje szakonskom legislativom koja prati izgradnju ovakvogregionalnog centra kao i strogim tehni~kim zahtjevimakojima se reduciraju negativni efekti odlaganja otpada na`ivotnu sredinu, ka`e Sinha Kurbegovi}, resorna mini-strica u Vladi USK.U okviru studijskog putovanja organizovana je i posjetadeponiji u Ormo`u koja je u fazi zatvaranja i kod kojese koristi provjerena tehnologija “Limnotop” kojaomogu}uje stabilizaciju procesa nakon sanacije u svrhudugotrajnog smanjenja negativnih utjecaja na okoli{, tepre~i{}a~ otpadnih voda biolo{kom metodom.

037Plus

Mi smo svjesni zbog~ega se borimo, jer mi kaotakvi ne mo`emo izgubiti.Pobjede nam se nude, go-vorio je 1994. Izet Nani},legendarni komandant505. bu`imske brigade.Bosanskom heroju Nani}udodijeljeno je najvi{e ratnopriznanje zna~ka Zlatniljiljan, a posthumno i odli-kovanje Orden heroja oslo-bodila~kog rata, te je una-prije|en u ~in brigadnoggenerala.Danas, 17 godina poslije,na skromno spomen-obi-lje`je na mjestu pogibijekomandanta Nani}a urejonu ]orkova~e, dele-gacija je polo`ila cvije}e iprou~ila Fatihu, a nekolikou~esnika doga|aja izaugusta 1995. godine evo-ciralo je uspomene najedan od najte`ih dana zasve Bu`imljane.Nani}ev prvi saradnik,pomo}nik za obavje{tajne

poslove Meho Ba{i}, pogi-nuo je zajedno s koman-dantom. Od formiranjaPatriotske lige bio jeuklju~en u sastav jediniceHamze i pre{ao na du`nostpomo}nika komandanta.Posthumno mu je dodije-ljeno najvi{e ratno prizna-nje zna~ka Zlatni ljiljan i

unaprije|enje u ~in nadka-petana.Nakon sve~anog otvorenja17. “Slobodarskih danavite{kog grada Bu`ima -2012” koja je zapo~ela sve~eri Kur’ana, u~esnici suposjetili Muzej 505. vite{kebrigade, a na turbetu gen-erala Izeta Nani}a i {ehida

Armije R BiH prou~en jejasin.Sve~ani dio manifestacijeodr`an je na platou Osno-vne {kole “Bu`im”, gdje jeotvorena manifestacija uzprisutstvo oko ~etiri hiljadeBu`imljana i gostiju iz su-sjednih op}ina.

037Plus

Po~ela tradicionalna manifestacija

Stipe Mesi}, Atif Duda-kovi} i Ejub Gani} zajednosa gra|anima Cazina obi-lje`ili su dva historijska da-tuma - Dan op}ine i 17. go-di{njicu deblokade Biha}-kog okruga. Mesi} je do{aopozdraviti ratne pobjed-nike. - U ratu smo dokazali dakada smo zajedno i zbijeniu ~vrste redove mo`emopobijediti najve}e neprijatel-je. Danas, op}ina Cazindokazuje da zajedno, pre-danim i marljivim radomposti`emo izuzetne rezulta-te pa smo se u svom bli`emi {irem okru`enju, po broj-nim infrastrukturnim pro-jektima, nametnuli kaoprimjer koji mnogi nastojeslijediti, istaknuo je Ner-min Ogre{evi}, na~elnikop}ine Cazin. Dan op}ine Cazin, na sve-~anom skupu u Tr`a~kimRa{telima gdje su se 6.augusta 1995. godine sus-

reli pripadnici Petog kor-pusa Armije R BiH i Hrva-tske vojske, ~estitali su iAmir Avdi}, ratni koman-dant 510. bosansko oslo-bodila~ke brigade i MirsadTop~agi}, ministar za bora-

~ka pitanja u Vladi USK.- Odlu~no{}u ovog ovdjenaroda da ostane svoj nasvome, opstali smo i izdr`ali1.201 dan opsade, kazao jeratni komandant Petogkorpusa Armije BiH gener-

al Atif Dudakovi}, dodav{i:- Borili smo se protiv sedamsrpskih korpusa, razno-raznih Legija, Bo`ovi}a,Mauzera, orlova i doma}ihizdajnika, ali smo pobijedilii sve smo izdr`ali, jer smo se

Na sve~anom skupu u Tr`a~kim Ra{telima

Ministarstvo za gra|enje, prostornoure|enje i za{titu okoline USK

Obilje`en Dan

“Slobodarski danivite{kog grada Bu`ima”

Studijska pos-jeta Sloveniji

Za posjetu je odabrano Regionalnoodlagali{te otpada u Celju, iz razloga {toisto svojom veli~inom i svojim drugimkarakteristikama odgovara zahtjevima iuslovima koji su predvi|eni za projekatizgradnje Centra za upravljanje otpadomna podru~ju na{eg regiona.

09.08.2012.godine kanton 9

Modernizacija i rekonstrukcija puta Dabravine - Poljebile su tema sastanka odr`anog izme|u AdmilaMulali}a, na~elnika op}ina i ~lanova Gra|evinskog odbora. Na sastanku su prezentirani podaci o do sadarealiziranim aktivnostima, te se razgovaralo o iznala`e-nju mogu}nosti nastavka radova na ovom putnompravcu. Radi se o putu du`ine 1.300 i {irine pet metara.Na putu su izvedeni radovi donjeg stroja puta, te supotrebna sredstva za izradu gornjeg nosivog slojaodnosno asfaltiranje na pripremljenoj podlozi. Premarije~ima na~elnika Mulali}a realizacija ovog projekta jesvakako me|u prioritetnim ciljevima Op}ine VelikaKladu{a, ali zbog te{ke financijske krize nastavak rado-va odgodi}e se za izvjesno vrijeme.Na kraju sastanka ~lanovi Gra|evinskog odbora uru~ilisu na~elniku Mulali}u Plaketu za doprinos na reali-zaciji projekta ure|enja Spomen-parka prvoborca islavnog partizanskog komandanta NOR-a Zuhdije@ali}a u MZ Polje.

Po~eli su radovi na drugoj faziizgradnje obilaznice u Bu`im, odosnovne {kole do d`amije u cen-tru. Izvo|a~ radova je bu`imskopoduze}e KOV-GRAD, vrijednostugovorenih radova je 190.000 KM,a investitor je Direkcija za cesteUSK-a. Izgradnjom druge faze obilaznicepobolj{a}e se sigurnost u odvijanjusaobra}aja kroz centar Bu`ima, aposebno sigurnost pje{aka izgrad-njom trotoara i pje{a~kih staza.Bu`imljani obilaznicu ~ekaju punih14 godina. Nastavak radova je gara-

ncija da }e Bu`im kona~no rije{itisaobra}ajnih gu`vi u u`em gradsk-om sredi{tu.Imovinsko-pravni odnosi na drugojfazi obilaznice su ve}inom rje{eni svlasnicima zemlji{ta, a Direkcija zaceste je za ovu namjenu na posebanra~un izdvojila financijska sredstva,{to }e omogu}iti i kona~no rje{ava-nje trase od osnovne {kole dod`amije. Mirsad [ahinovi}, na~elnik op}ineBu`im je izrazio zadovoljstvo po~e-tkom druge faze jednog od najzna-~ajnijih projekata za sve gra|ane.

Primopredaja klju~eva za dva stambena objekta/ku}e/ od kojih je jedna novoizgra|ena, a druga adap-tirana u okviru postoje}eg objekta uprili~ena je danas uuredu Op}inskog na~elnika Admila Mulali}a. Korisnikustambenog objekta Ismetu [abi}u, klju~eve je uru~iona~elnik Mulali} po`eliv{i ugodan boravak u istoj.Korisnik drugog objekta Mehmed Reki}, nije prisustvo-vao primopredaji klju~eva zbog ranije dogovorenihobaveza. Radove u okviru projekta “Izvo|enje radovana izgradnji stambenih jedinica povratnika u Op}iniVelika Kladu{a” vrijednog 52.962,61 KM izvodila jefirma “KR-Promet” d.o.o. Velika Kladu{a, a nadzor naizvo|enjem radova vr{ila je velikokladu{ka firma “AMGPROJEKAT”.Ovaj projekat finansiran je od strane Ministarstva zaljudska prava i izbjeglice BiH, Fonda za povratak BiH iOp}ine Velika Kladu{a.

Organizacioni odbor Desetog“Kraji{kog teferi~a” u TodorovskojSlapnici, u prisustvu Admila Mula-li}a, na~elnika op}ine Velika Kla-du{a, anlizirali su tok priprema,odnosno infrastrukturne radove nazgradi osnovne {kole, kod koje }e seodr`ati Teferi~, a bilo je rije~i i osportskom dijelu programa u okvirukojeg }e se odr`ati malonogometniturnir, bacanje kamena s ramena,obdulja i povla~enje konopca.Prema rije~ima ~lanova Odbora,o~ekuje se da }e ovoj najve}oj ku-lturno-zabavnoj manifestaciji napodru~ju velikokladu{ke op}ineprisustvovati velik broj gra|anaBiH, kao i na{ih sugra|ana iz dijas-pore.

Bu`im

odlu~no borili za svojudr`avu.Akademik Ejup Gani}, ~lanratnog Predsjedni{tva BiHnaglasio je da ga susret sKraji{nicima podsje}a nate{ka, ratna vremena ukojima je tako|e, pohodioovaj kraj.- Sje}am se da sam u augus-tu 1995.godine, gledaju}isusret generala Dudakovi}ai Marekovi}a na ovom ovdjemjestu, zabilje`io da nikadanisam imao osje}aj daimam vi{e bra}e i sestarakao tada, a danas samrazmi{ljao kako bi bilo lije-po da se na ovom mjestusada i u budu}nosti sastajuprivrednici i biznismeni BiHi Hrvatske, rekao je EjubGani}.

Stjepana Mesi}a, biv{egpredsjednika R Hrvatske uop}ini Cazin do~ekali sukao velikog i dokazanogprijatelja.- Do{ao sam vam ~estitatiDan op}ine Cazin, pozdrav-

iti ratne pobjednike i pok-loniti se {ehidima i njihovimobiteljima, istako je Mesi} idodao da su dvije zemljezajedno odgovorile na veli-ke izazove, ali da to mora-

ju ~initi i u budu}nosti iponovio da Hrvati iz BiHmoraju svoja pitanja rje{a-vati u svojoj domovini, ~ijiglavni grad je Sarajevo teda ista poruka mora do}i ibosanskohercegova~kimSrbima iz Beograda. Sve~anosti kraj mosta narijeci Korani prethodio jesusret u kabinetu op}ins-kog na~elnika i polo`enocvije}e na Centralnom spo-men-obilje`ju {ehidima ipoginulim borcima op}ineCazin.Program su dopunili i obo-gatili Vojni orkestar Oru`a-nih snaga BiH i po~asnivod Drugog pje{adijskogbataljona [este brigadeOru`anih snaga BiH.

037Plus

op}ine Cazin

Susret Dudakovi} - Marekovi}

Po~eli radovi na obilaznici

Nastavak radova je garancija da }e Bu`im kona~norije{iti saobra}ajnih gu`vi u u`em gradskom sredi{tu

Velika Kladu{a

Neophodno nastaviti radove

Na sastanku ~lanova Gra|evinskogodbora i na~elnika Mulali}a prezentiranisu podaci o do sada realiziranim aktivno-stima, te se razgovaralo o iznala`enjumogu}nosti nastavka radova na ovomputnom pravcu. Radi se o putu du`ine1.300 i {irine pet metara.

Rekonstrukcija puta Dabravine - Polje

Obnova - povratak

U projekat “Izvo|enje radova na izgrad-nji stambenih jedinica povratnika u Op}iniVelika Kladu{a” ulo`eno 52.962 KM

Todorovska Slapnica

Pripremeza Deseti“Kraji{kiteferi~”

Ratni komandant Petog korpusa Armije BiH general Atif Dudakovi}: “Borili smo se protiv sedam srpskih korpusa, raznoraznih Legija, Bo`ovi}a,Mauzera, orlova i doma}ih izdajnika, ali smo pobijedili i sve smo izdr`ali, jersmo se odlu~no borili za svoju dr`avu.”

Uru~eniklju~evi zadva stambenaobjekta

09.08.2012.godinezanimljivosti10

Za{to su ljudi napustili neko} fasci-nantne gradove, poljoprivredne centre itrgovinske rute? ̂ esto je odgovor nepo-znat. Predstavljamo deset velikih civilizacija~iji pad ostaje misterija.

Majanski kalendar

Civilizaciju smo po~eli gubiti gotovo odtrenutka kad je nastala. Postoje doku-menti o istra`iva~ima koji su prije sto-tine godina pronalazili ogromnehramove koji su obrasli u d`ungli iliogromne okamine pune blaga koje suneko} bile velike pala~e.

Maje

Maje su mo`da klasi~an primjer civi-lizacije koja je bila potpuno izgubljena.Njezine velike spomenike, gradove iceste je progutala d`ungla, a stanovnicisu rasuti po malim selima. Iako su jezi-ci i tradicije Maja pre`ivjele do danas,vrhunac je civilizacije bio po~etkomprvog milenija. Tada su njihove ogro-mne gra|evine i masivni poljoprivredniprojekti pokrivali {iroko podru~jeJukatana, danas podru~ja koje seprote`e od Meksika do Gvatemale iBelizea. Maje su, kao jedna od najve}ihsrednjoameri~kih civilizacija, naprednokoristile pismo, matematiku, kalendarei sofisticirano graditeljstvo da biizgradili svoje piramide i terasastevrtove. Iako se {pekulira da je padmajanske civilizacije zapo~eo oko 900.godine nove ere, veliki broj dokaza ipakukazuje na klimatsku promjenu naJukatanu u kombinaciji s ratovima, kojisu doveli do gladi i napu{tanja gradova.

Civilizacija iz doline Inda

Prije vi{e hiljada godina ova je civiliza-cija dosezala i pet milijuna stanovnika,skoro 10 posto tada{nje svjetske popu-lacije, ra{irene preko regije koja danaspokriva dijelove Indije, Pakistana, Iranai Afganistana. Ali njihovi su grandiozniplo~nici, sa sofisticiranim slivnicimavode sa strana, metalurgijom, trgovina-ma i masivnim ciglenim ku}ama nanekoliko katova napu{teni prije vi{e odtri hiljade godina. Uzrok pada ove civi-lizacije sli~an je padu one majanske.Klimatske promjene uzrokovale su

nedostatak hrane i samim time nesta-nak civilizacije.

Uskr{nji otok

Civilizacija s Uskr{njeg otoka predstav-lja jo{ jedan klasi~an primjer izgubljenecivilizacije. Najpoznatije su po ogromn-im kamenim statuama, nazvane Moai,koje su poredane po obali otoka. Kakoje nestala ova polinezijska civilizacija,nakon stolje}a gradnje monumentalnihgra|evina i plovljenja hiljada milja pooceanu?

Jared Diamond je rezultate svojih istra-`ivanja sastavio u knjigu ’Kolaps’, kojojdanas vjeruju mnogi znanstvenici. Ono{to je on otkrio je da su stanovnici Uskr-{njeg otoka bili nevjerojatno suvremeni,ali da njihove metode nisu bile odr`ive.Tokom vremena koje su proveli naUskr{njem otoku, vrlo vjerojatno izme-|u 700. i 1.200. godine nove ere, stano-vnici su posjekli svo drve}e i iskoristilisve poljoprivredne izvore te su, poslje-di~no, bili primorani napustiti otok.

Caltalhöyük

^esto nazivan najstarijim gradom nasvijetu, Catalhöyük je bio dio velikepala~e i poljoprivredne civilizacije kojaje postojala izme|u 9.000. i 7.000.godine prije nove ere. Danas je topodru~je sredi{nje Turske. Ono {to jekod Catalhöyüka interesantno jest nje-gova struktura, koja nije nalik nijednomdrugom gradu. Nisu postojale cestekakve mi poznajemo, nego je bioizgra|en poput ko{nice. Ku}e su bilejedna uz drugu i u njih se ulazilo krozrupe na krovovima. Vjeruje se da je ovacivilizacija izvan gradskih zidina uzga-jala sve, od `ita do lje{njaka. U grad suulazili preko ljestava i plo~nika koji supovezivali krovove ku}a. ^esto su ulazeu svoje domove ukra{avali lubanjamabikova, a kosti svojih umrlih pokapali upodove svojih ku}a. Ova civilizacija pos-tojala je prije @eljeznog doba i pojavepisma, ali su svejedno za sobom ostavilidokaze sofisticiranog dru{tva, koje jevoljelo umjetnost i imalo posebne rit-uale. Vjeruje se da je u jednom trenutkucivilizacija dosezala populaciju od10.000 stanovnika u 2.000 godina svogpostojanja. Za{to su ljudi napustili graddo danas ostaje nepoznato.

Cahokia

Mnogo prije nego su Europljani do{li doSjeverne Amerike, u dolini rijekeMississippi postojao je veliki grad

okru`en ogromnim zemljanim pirami-dama i drvenoj konstrukciji nalikStonehengeu, koja je slu`ila za pra}enjezvijezda. U Illinoisu su jo{ uvijek vidljiviostaci ove civilizacije, nazvane Cahokia.Na vrhuncu, izme|u 600. i 1.400. godi-ne, grad se protezao na gotovo 16kvadratnih kilometara. Imao je popu-laciju od oko 40.000 stanovnika.

Stanovnici ovog grada, najve}eg dosadotkrivenog u Sjevernoj Americi, bili subriljantni umjetnici, arhitekti i poljo-privrednici, koji su stvarali nevjerojatnadjela koriste}i {koljke, bakar i kamen.^ak su i rukavce lokalnih rijeka izMississippija i Illinoisa preusmjeravali iprilago|avali svojim potrebama zanavodnjavanjem. Jo{ uvijek nije pozna-to {to je ljude navelo da napuste ovajgrad, ali neki arheolozi ka`u da se gradredovito borio s bolestima i gla|u,obzirom da nisu imali razvijen nikakavsanitarni sistem te da su uslijed toganapustili grad i naselili zelenija podru-~ja u dolini rijeke Mississippi.

Göbekli Tepe

Göbekli Tepe, jedna od najmisteriozni-jih gra|evina ikad otkrivenih, vjerojat-no je izgra|ena 10.000 godina prijeKrista i nalazi se na podru~ju ju`neTurske. Mno{tvo ni{a koje su ugravi-rane u brdo, vrlo je vjerojatno imaloulogu hramova za nomadska plemenaiz tog podru~ja. Nije bilo stalno nasta-njeno podru~je, makar postoji vjerojat-nost da je nekolicina sve}enika tamoprovodila cijelu godinu. To je prva ljud-ska gra|evina ikad prona|ena i vrlovjerojatno predstavlja vrhunac lokalnemezopotamske civilizacije. Kome su seljudi tamo klanjali, kako su do{li i jesuli bili tamo zbog kakvih drugih razlogaosim molitve jo{ se uvijek ne zna, aliarheolozi mukotrpno rade da to otkriju.

Angkor

Ve}ina je ljudi ~ula za prekrasni hramAngkor Wat u Kambod`i. Ali on je biosamo jedan mali dio masivne urbanecivilizacije u Kmerskom carstvu. Grad jeprocvjetao tokom kasnog srednjeg vije-ka, izme|u 1.000. i 1.200. godine ivjerojatno je naseljavao i do milijun

ljudi. Postoji mnogo razloga za{to je ova civi-lizacija nestala, od ratova do prirodnihkatastrofa. Sad je ve}inu zidina pokrilad`ungla. Dragulj arhitekture i Hindukulture misteriozan je ponajvi{e zbogtoga {to se ne zna koliko je ljudi tamo`ivjelo. Uzimaju}i u obzir sve njegoveceste i kanale koji su povezivali njegovemnoge regije, neki arheolozi vjeruju dase radi o najve}em urbanom lokalitetuna svijetu.

Tirkizna planina

Jamska munara, prekrasno arhitekton-sko zdanje izgra|eno u 11. stolje}u kaodio grada u Afganistanu, predstavljaostatke kozmopolitskog podru~ja nakojem su mnoge religije, uklju~uju}i@idove, Kr{}ane i Muslimane `ivjele uharmoniji stotinama godina. Mogu}e jeda je nevjerojatna munara bila dioizgubljenog srednjovjekovnog afgani-stanskog glavnog grada, koji se zvaoTirkizna Planina.

Niya

Sada napu{teno mjesto u pustinjiTaklamakan, prije 1.600 godina Niya jebila napredan grad u oazi uzdu` PutaSvile. Arheolozi su u proteklih 200 god-ina otkrili blago u pra{njavim i ru{e-vnim ostacima. Mnogi su putovaliPutem Svile, od bogatih trgovaca i reli-gioznih hodo~asnika, do u~enika iznanstvenika, koji su razmjenjivali idejei stvarali kompleksne kulture u naselji-ma uzdu` Puta Svile. Jo{ je uvijeknepoznat razlog pada ove civilizacije.

Nabta Playa

U Egiptu je, od 7.000 do 6.500 godineprije Krista nastala nevjerojatna urbanazajednica. Ljudi koji su tamo `ivjelipripitomljavali su stoku, bili poljo-privrednici, stvarali keramiku i zasobom ostavili kamene krugove, kaodokaz da su se bavili i astronomijom.Arheolozi vjeruju da su ljudi iz NabtaPlaye bili preci civilizacije koja se poja-vila u dolini Nila hiljade godina kasnije.

Civilizacije nestale pod misterioznim okolnostima

Nedostatak hrane uzrok propadanja

09.08.2012.godine Biha} 11

U predgovoru knjige mog cijenjenogkom{ije Mehmeda Zjaki}a izme|u osta-log stoji: “Biha} nije obi~ni grad ni nekaprovincijska kasaba. Biha} je slobodnikraljevski grad od 13. stolje}a, prebo-gat kulturno-historijskom pro{lo{}u, ukojem se historija nadmetala kao ste-penice vremena sve do dana{njih dana.Biha} je grad naroda razli~itih kul-turnih i historijskih krugova. Biha} je,ustvari, svojevrsni amalgam kultura,{to se reflektira u na~inu `ivota njegov-ih gra|ana, u njihovim socijalno-psiho-lo{kim osobenostima, u gra|evinarstvui arhitekturi... to je Biha}!Nije mogu}e napisati knjigu kojadobrim dijelom opisuje mnogadoga|anja u Biha}u, a ne spomenuti ineke ljude koji su na svoj zanimljiv i,

tako|er, duhovit na~in obilje`ili jednovrijeme u kojem su `ivjeli, kao {to sunaprimjer: Osman Kadi} – Ro|o,Zuhdo Gluhali}, Husar Havi}, Binjo@idov i jo{ neki drugi ljudi.”Nekako odmah nakon zavr{etka rata uBiH o`ivjela je ideja o kojoj sam ranijerazmi{ljao: da napi{em spomen-knjiguo svojoj porodici, ka`e autor MehmedZjaki}, te dodaje da je tek prije dvijegodine po~eo ozbiljno raditi. Odmahtreba re}i da ova knjiga ne prati naslovi da ne predstavlja stablo biha}keporodice Zjaki}, ve} opisuje doga|aje i

do`ivljaje ~lanova te familije, ali i nji-hovih kom{ija i sugra|ana. Zbog togaZjaki} citira Valentina Incka koji je jed-nom rekao: “Kom{iluk nije obi~no sus-jedstvo, kom{iluk je puno vi{e od toga ito je ono {to me posebno odu{evljava uva{oj zemlji i {to nikada ne}u zaborav-iti,”Ovu knjigu posvetio sam mom i potom-stvu mojih bli`njih kako bi saznaline{to vi{e o svojim korijenima, napisaoje na kraju uvoda knjige “Iz `ivotajedne biha}ke porodice” MehmedZjaki}. Halid ALIJAGI]

Nova knjiga: Mehmed Zjaki} - Sje}anja

Iz `ivota jedne biha}ke porodice

Dobili k}erku Mirela i Damir Safi}, Hasija i ZijadDizdari}, Vildana i Safet Tali}, Azra iAlmir Ma{i}, Emira Aganovi}, Amra iEdin Memi}, Zarka i Mustafa Selman.

Dobili sina Anita i Edin Red`i}, Irma i EdinBa{anovi}, Malko~ Emira, Emina iEdin Suli}, Adela i Belmin Mali~evi},Nisveta i Damir Perviz -blizanci,Sabina i Nermin [ahinovi}, Aj{a iNail Mu{elji}.

Vjen~aniZekija Werner i Almir Musli}, SenadaMuharemagi} i Zlatan Alibegovi},Danijela Juri} i Igor Grganovi}.

Umrli Danka Konjevi} (1935), MiroslavKonjevi} (1962), Milan Gogi}(1948), Zlatka Kuri} (1932), SmailJusanovi} (1924), Meho Be~i}(1945), Hanko Ke{ki} (1954),[efika Tahirovi} (1939).

Mati~ni ured za ro|ene

od 26.07. do 02.08.za vjen~ane

od 01. do 04.08.za umrle

od 30.07. do 02.08.

@anr: avantura, animirani,komedija

Sinopsis: Poznate junake uovom nastavku put vodi krozEuropu, gdje su prona{lisavr{eno skrovi{te: putuju}icirkus! U tre}em filmu serijalaMadagascar, Alex (Ben Stiller),Marty (Chris Rock), Gloria(Jada Pinkett Smith) i Melman(David Schwimmer) odlu~ni suvratiti se u The Central ParkZoo u New York Cityju.Odlaze}i iz Afrike putemskre}u i na|u se u Europilove}i pingvine i ~impanze kojisu uspjeli orobiti kockarnicu uMonte Carlu. Uskoro ih otkrivaChantel DuBois (FrancesMcDormand) kojoj se ne svi|a{to `ivotinje iz zoolo{kog vrtaslobodno jure njenim gradom iu`iva u ideji da }e uloviti svo-jeg prvog lava. @ivotinje sesavr{eno sakriju u biv{emputuju}em cirkusu te smi{ljajukako bi ga ponovo otvorile i`ive stigle u New York. Projekcije: 19:30hsubota: 12:30h

"Madagaskar 3"

Mehmed Zjaki} je ro|en 1930.godine u Biha}u, gdje je zavr{ioosnovnu {kolu i kroja~ki zanat. Visokuprivrednu {kolu zavr{io je u Sarajevu.Od 40 godina radnog sta`a u privredije radio 18, u dru{tveno-politi~kimorganizacijama osam, te u dr`avnojupravi 14 godina. Krajem 1987.godine oti{ao je u zaslu`enu penziju.

"Men in black 3"

@anr: akcija, komedijaUloge: Will Smith, Tommy LeeJones, Josh Brolin, EmmaThompsonSinopsis: Fantasti~ni duo, agentJ (Will Smith) i agent K (TommyLee Jones) ponovno su u akciji!Nakon {to svijetu zaprijeti opakiizvanzemaljac, agent J mora sevratiti kroz vrijeme sve u 1969.godinu gdje se sastaje s mladimagentom K-om (Josh Brolin).Njih dvojica zajedno kre}u uborbu protiv Borisa (JemaineClement), neprijateljski nastro-jenog izvanzemaljca, kako bi gasprije~ili da uni{ti Zemlju ubudu}nosti...Projekcija: 20:30 h

@anr: avantura, animirani, komedijaSinopsis: Mannya, Sida i Diega }emoi ovoga puta gledati u uzbudljivojavanturi. Ponovno susre}emo Scra-ta u njegovom uobi~ajenom poslu:zgrabio je `ir, stavio ga na pod - iodjednom pukne planina i Zemlja seotvori, razdvajaju}i se na sedamkontinenata. Scrat juri prema njenojjezgri, izazivaju}i velike potrese,nakon ~ega Manny, Diego i Sidostanu izolirani od ostatka ekipe.Dok se Manny bavi roditeljstvom,njegovi najbolji prijatelji Diego i Sidsusre}u se sa svojim izazovima. Naprvi pogled, Diego djeluje kao da dr`isve konce u svojim rukama. Zakletije ne`enja i mu{kar~ina, potvr|en uborbi s dinosaurima u prethodnomnastavku serijala. Ali, dogodit }e sepromjena, Diego }e se zaljubiti u`enku sabljastog tigra, Shiru. Tre}i~lan herojskog trojca, Sid, imaobiteljskih problema koji se potpunorazlikuju od Mannyevih. Nakon {toponovno prona|e svoju davnoizgubljenu obitelj, oni ga ostave s

bakom koju je nemogu}e podnositi.Baka je veliko iznena|enje, ali i naj-manji problem trojcu koji zavr{i urukama gusara koje predvodi zastra-{uju}i orangutan Gutt, - kralj okeanai gusar nad gusarima.Projekcije: 19:00 hsubota: 12:00 h

O autoru

Program Kino “UNA”od 9. - 12. augusta

Nije mogu}e napisati knjigu koja dobrim dijelomopisuje mnoga doga|anja u Biha}u, a ne spomenuti ineke ljude koji su na svoj zanimljiv i, tako|er, duhovitna~in obilje`ili jedno vrijeme u kojem su `ivjeli, kao {tosu naprimjer: Osman Kadi} - Ro|o, Zuhdo Gluhali},Husar Havi}, Binjo @idov i jo{ neki drugi ljudi

Odmah treba re}i da ova knjiga ne prati naslov i dane predstavlja stablo biha}ke porodice Zjaki}, ve}opisuje doga|aje i do`ivljaje ~lanova te familije, ali i njihovih kom{ija i sugra|ana

“Ledeno doba 4 - Zemlja se trese”

09.08.2012.godineu centru12

Tri su sata pro{la.Zvonjava na ulaznim

vratima ne prestaje. Pitamse, jesam li po{’o, ili samdo{’o?... Na stepenicamastoje ~etvorica u maskir-nim uniformama!? Cere-kaju se kiselo. Prepozna-jem onog {to se davi odka{lja, a kad do|e dozraka, gadno pljune. Pro{liput kad je i{ao na linijuupozorili smo ga da pri-pazi na snajpere dok budepretr~avao onu livadu.“Ma boli me briga. U ruk-saku imam litru “kuruze”, au sebe sam ve} ulio pol’tre”,odgovorio je. Bo`e dragi, danije opet po~elo?!Idemo u ribu, podsje}ajume. Pomije{a{e se sre}a ibijes. Mojoj sre}i nikadkraja {to je ono ru`noratno vrijeme daleko izanas, ali smo istovremenoosjetili i bijes jer uku}ani ikom{ije povika{e da “ras-cipimo” ve} jednom. Nare-|eno, ura|eno. U autu seprebire po uspomenama.Sjetili se pokojnog Leakako je, navodno, htionekoliko puta skon~atiskokovima s Velikog mos-ta, ali na njegovu nesre}uzapuhao bi jaki jugo pa je

svoj let obavezno zavr{a-vao na obali. Otud ono: “Ipad je let”. Pri~a je prolazi-la zato {to je na{ junakskupa s krevetom bio te`akoko 40 kila. Bio je ba{veseo ~ovjek koji je znaolijepo zapjevati i zasviratina gitari. [teta {to ga jeBiha} rano izgubio.

Ljuta doma}aradinost

“Mjesto zlo~ina” je desnaobala Une na [trba~kombuku, izme|u velikogslapa i nekada{njeg vise-}eg mosta. Od zloglasnogmosta, na kojem je u pro-teklom ratu izdvojenopreko 200 mu{karaca izLjuto~ke doline, koji suispred nosa UNPROFOR-ovih vojnika odvedeni ulogore i smrt, ostali susamo betonski nosa~i.

Pale se vatre. Jedna zakotli}, druga za “`icu”. Na`icu se odmah baca sva{taod mesa i povr}a. Pije seljuta doma}a radinost, sve{to je pro{lo alkoholnovrenje. Mije{a se vrilo sa`ice i ledeno iz Une. Prvikotli} je gotov oko podne-va. Ljut “k’o vrisak”. Kako ine bi bio kad je u njegasvako, onako u prolazu,ubacio dvije-tri fafaronke

za bolji okus. Niko neproba, a svi govore, sad jepravi. Probao ga je turistaiz Zagreba. Dok su musipali u neoprani limenitanjir, upita{e `eli li sa vi{emohunja. Kol’ko ja znam,niko ih nije donio. Fin neki~ovjek. Ne sr~e. Iskola~ioone o~i i hu~e. A ne psuje.Samo bri{e znoj i ne tra`irepete. Gleda kako bi {tobr`e pobjegao.

Nakon ljutog obrokanajbolje pa{e kupanje. Vi{evelikog slapa ima jednakriva vrba s koje se ska~e.Ne smije se plivati dalekopo{to je na sredini Unegranica s Republikom Hrv-atskom. Na nekoj od “Una-regata” s velikog slapasko~io je i jedan ribar. I tona glavu, k’o pravi Bosa-nac. Kad su mu sutradanponudili da to ponovi, upi-tao ih je, “A koja je tobudala ju~e sko~ila?” Nitava nije ostala prazna. Zamezu se pr`e gljive. Oneprave: sun~anica, rudnja-~a, puhara i lisi~arka. Opetnavalili turisti. Pri~amoono: “Jes, no, fajn, aha”...Najvi{e k’o Sicilijanci,rukama. Poslije gljiva nared dolazi kraji{ki speci-jalitet, tele}i drob. To sepripremi tako da se crijevaprvo dobro operu, a zatim

skuhaju s lovorovim lis-tom. Pa se bace na vrilu`icu da ucrvene. Stranci suodu{evljeni. Misle da jenekakva riba pa to nazva{e“kraj{o-fi{“.

Raj zasnimateljei fotografe

Eto, tako je to nekad bilo.Pri~a je nastala pro{legodine... ili mo`da pret-pro{le, ili… Nije va`no,znamo samo da nijeobjavljena iz nama nepoz-natih razloga. I bolje, sad}e nam poslu`iti kao dobarprimjer za jednu drugupri~u. Za pri~u oNacionalnom parku Una istvarima koje se vi{e nemogu raditi na [trba~kombuku i okolini. A bilo je i

vrijeme da se tamo vi{e nemo`e oti}i kako ho}e{ iraditi {ta ho}e{.Prvo smo bili u Martin-brodu. Na samom ulazu uovo `ivopisno mjesto, naraskrsnici kod sru{enogmosta, ure|en je prostrani

Nacionalni park Una

Nema vi{e “kr

Ulaz ]elije

u centru 1309.08.2012.godine

parking. Ima i WC. Koddrugog mosta, onog naUncu, u drvenoj ku}icismjestio se info-punkt.Ljubazna doma}ica nas jeupoznala o sada{njoj situ-aciji na terenu, o zani-mljivostima koje ne smije-

mo propustiti i naravno,cijenama. Za razgledanjevelikog unskog slapanapla}uju se dvije KM.Poznati vidikovac namalom oto~i}u je rekon-struiran, a gosti mogu pos-jetiti i dio naselja ~ije su seku}e poredale uzvodno.Zasad je to samo razgleda-nje jer mje{tani aktivno neu~estvuju u ponudi. Najvi-{e je “kriv” Zakon o tur-isti~ko ugostiteljskoj djelat-nosti koji ne poznaje mo-gu}nost registracije dopu-nske djelatnosti. Ispalo je,ili penzija, ili zarada oddva no}enja godi{nje, jerznamo kakva je trenutnaekonomska situacija. - Taj zakon jo{ vi{e jezakomplicirao situaciju iote`ao uslove za kvalitetnijirazvoj turisti~ke ponude na

prostoru Federacija BiH, asamim tim i u NP Una,ka`e direktor AmarildoMuli}. Planova ne nedosta-je, samo ~ekamo boljafinancijska vremena. Turi-sti trenutno razgledajusamo jedan slap {to jedeseti dio onog {to im unarednom periodu `elimopokazati. Izgradnjom drve-nih i obi~nih staza pro-du`i}emo boravak naovom mjestu za dva sata,koliko }e biti potrebno dase razgledaju ostali slapovido kojih je sad nemogu}edo}i. Bit }e to pravi raj zasnimatelje i fotografe.

Nikad bli`eBiha}u

Do drugog raja, [trba~kogbuka, sada se mo`e do}i sdvije strane. Prvi ulaz uNacionalni park nalazi se

na Gorjevcu II. Samopedesetak metara nakon{to se si|e s M-5, na putuza Doljane nai|e se naveliko parkirali{te. Tu vas~eka rampa s ljubaznimrend`erima i mini autobusza prevoz do 14 kilo-metara udaljene turisti~kemeke. Za prevoz u obapravca i boravak na dobroure|enom prostoru oko[trba~kog buka treba izd-

vojiti pet KM. Drugi ulaz i veliki parkingnalazi se stotinjak metaraiza naselja ]elije, kada seide iz pravca Ora{ca. Iovdje }ete platiti pet KMiako je put znatno kra}i,nekih dva i pol kilometra.Za one koji vole hodati toje idealna prilika “da pro-tegnu noge” usput se zaus-tavljaju}i na mnogobrojn-im ure|enim odmori{tima.

Prostor na na{oj najljep{ojturisti~koj destinaciji nemo`e se prepoznati. ^isto iuredno, prvi je dojam.Poseban {tih ~ine drveneklupe i dijelovi staza odistog materijala, a posebnose isti~e vidikovac “kodKotla”, mjesta s kojeg star-taju raftinga{i i ostalihrabri vesla~i. Na kraju treba re}i da[trba~ki buk Biha}u,Bi{}anima i njihovim gos-tima, nikad nije bio bli`e.Jednodnevni izleti ve} bibili svakodnevna pojavada je bilo poslovne hra-brosti me|u na{im auto-prevoznicima. Oni se, jed-nostavno, nisu sjetiliuvesti stalnu liniju, barempreko vikenda, do Gor-jevca II. Stalnu zato {to[trba~ki buk zimi jo{ljep{e izgleda.

Halid ALIJAGI]

Fin neki ~ovjek. Ne sr~e. Iskola~io one o~i i hu~e. A nepsuje. Samo bri{e znoj i ne tra`i repete.

Prvi ulaz u Nacionalni park nalazi se na Gorjevcu II.Tu vas ~eka rampa s ljubaznim rend`erima i mini auto-

bus za prevoz do 14 kilometara udaljene turisti~ke meke.Za prevoz u oba pravca i boravak na dobro ure|enomprostoru oko [trba~kog buka treba izdvojiti pet KM

aj{o-fi{“

Ulaz Gorjevac

09.08.2012.godinedokumenti14

Operacija Oluja, koja je izve-dena od 4. do 7. augusta 1995.godine, je velika vojna operaci-ja u kojoj su Hrvatska vojska ipolicija oslobodile okupiranapodruèja pod nadzorom pobu-njenih Srba, na kojima je bilauspostavljena paradr`ava tako-zvana Republika Srpska Kra-jina. Operacijom je vraæen uhrvatski ustavno-pravni pore-dak cijeli okupirani teritorijosim istoène Slavonije. Olujaje, uz Bljesak, kljuèna akcijakoja je dovela do kraja rata uHrvatskoj, a tom prilikom jeosloboðeno 10.400 èetvornihkilometara ili 18,4 posto ukup-ne površine Hrvatske.Punih 17 godina prošlo je od tesubote, 5. augusta 1995. godi-ne, kada je ujutro nešto poslije9 sati postignut najveæi uspjehhrvatskih snaga u Domovi-nskom ratu; vojnici 7. i 4. gar-dijske brigade ušli su u napu-šteni Knin, što je i simbolièkioznaèilo kraj takozvane “Repu-blike Srpske Krajine”. Vojno-redarstvena akcija Oluja, kojaje trajala nepuna 84 sata, zau-vijek je srušila snove o VelikojSrbiji i donijela slobodu gotovoèetvrtini dr`avnog teritorijasusjedne dr`ave.

Naši naPlitvicama

Akcija je i na karlovaèkompodruèju poèela 4. augusta upet sati, no prvog dana ratnihoperacija na tom su terenuzabilje`eni samo sna`ni top-nièko-raketni i zraèni udari poneprijateljskim polo`ajima, štoje bilo uvod prodoru pješaèkihpostrojbi. Na ogulinskom dijelubojišta, snage Zapovjednogpodruèja Karlovac su okru`ilePlaški i zauzele cestu Slunj-Primišlje-Perjasica. Na pravci-ma djelovanja oko Karlovcaprvi napad nije uspio, ali planje tada promijenjen, pa je vojs-ka poslana u meðurjeèje Mre-`nice i Korane prema Krnjaku idalje prema Vojniæu. Drugog dana akcije osloboðenisu Plaški, Primišlje te pojasizmeðu Korane i Mre`nice, doksu snage 5. korpusa Armije BiHi Hrvatskog vijeæa obrane izbihaækog d`epa presjekle cestuSlunj-Korenica i tako sprijeèile21. kordunski korpus da kreneprema Lici. Nakon što je za-uzela Plitvice, 1. gardijska bri-gada se poslijepodne 6. kolovo-za kod sela Tr`ièka Raštela spo-jila sa snagama Petog korpusaArmije BiH. Nakon toga je kre-nula na sjever i ušla u Slunjzajedno sa snagama Zbornog

podruèja Karlovac s ogulins-kog dijela bojišta. Dan kasnijeosloboðeni su Kamensko, Tu-šiloviæ, Krnjak, Veljun i Vojniæ.Paravojska Fikreta Abdiæapobjegla je zajedno s izbjegli-cama iz Cazina prema Vojni-æu, gdje su je blokirale snageZP Karlovac. Nakon èetiridana pru`anja otpora, 21.korpus Srpske vojske Krajine(SVK) je na Kordunu bioopkoljen i baèen na koljena.Predaja je izvršena 8. augustau 19,00 sati, kad je u Viduše-vcu zloglasni srpski zapovjed-nik Èedomir Bulat hrvatskomgeneralu Petru Stipetiæu pod-nio raport pred strojem, èesti-tao na pobjedi i predao Korpus.Potom su snage ZP Karlovacpotpuno oslobodile šire podru-èje Vojniæa i Gvozda, te osigu-rale Petrovu goru i granicuprema BiH.

Srpskavojska Krajine

Da bi donekle doèarali vojnusilu koja nas je okru`ivala idr`ala u opsadi 1.200 dana,prenosimo podatke o snaziSVK. Sa zapadne strane prijeti-lo nam je šest korpusa sa40.000 vojnika, 200 tenkova,250 topova i neodreðen brojminobacaèa. Hrvatska vojska jeu Oluji zaplijenila 4.112 koma-da pješaèkog oru`ja, 159 ruè-

nih bacaèa, 120 raznih mino-bacaèa, 98 topnièkih oruða(kalibra 76-152 mm), šest više-cjevnih lansera raketa 128mm, 59 protuzrakoplovnih to-pova, 54 oklopna vozila, 22in`enjerijska stroja, 497 vojnihmotornih vozila, te šest zrako-plova lovaèko bombarderskeavijacije. Po hrvatskim podaci-ma, do 21. augusta 1995. godi-ne, sanirano je i uredno sahra-njeno 560 poginulih pripadni-ka SVK.Mirovne snage UN-a koje subile razmještene uz bojišnicu(UNCRO) unaprijed su obavi-ještene da æe operacija poèeti.Oluja je poèela 4. aprila u 5,00sati ujutro, kada je najveæi dioHrvatske vojske zajedno s poli-cijskim specijalcima krenuo unapad na bojišnici od Jaseno-

vca na istoku do BosanskogGrahova na jugu, koja je biladuga 630 kilometara. Prijesamog napada, Hrvatskoratno zrakoplovstvo je napaloneprijateljske centre veze izapovjedna mjesta. Istovre-meno s topovima i raketamajako tuklo po prednjoj crti idubini srpskih snaga.Snage ZP Zagreb su 6. kolo-voza ujutro oslobodile Petri-nju i okolicu, a u Banovinu jeušao i dio snaga ZP Karlovac,koje su veæ riješile pravacOgulin-Slunj, a ovdje su štitilezaleðe i lijevi bok 1. gardijske

brigade, koja se spojila sasnagama 5. korpusa ArmijeBiH i krenula iz Rakoviceprema Vojniæu. Na zahtjevUNCRO-a, ujutro 7. kolovozaHrvatska je vojska prekinulapaljbu na potezu Vojniæ-Vrginmost-Glina-Kostajnica-Dvor na Uni, jer su srpskesnage 21. kordunskog korpusanajavile da æe predati oru`je iotiæi. Meðutim, Srbi nisudolazili, pa se pokazalo da time`ele dobiti na vremenu. Stipetiæ je zapovjedio da senapad nastavi, pa je tijekomdana osloboðeno podruèjeizmeðu Gline, Petrinje i Dvorana Uni. Hrvatske se snage tadanisu spojile s 5. korpusomArmije BiH jer su propustilekolonu srpskih izbjeglica nacesti od Gline do Dvora na Uni.

U Dvoru na Uni srpske su sna-ge do veèeri 8. kolovoza usp-jele izvuæi 39. banijski korpus iglavninu Korpusa specijalnihjedinica u Republiku Srpsku.

Sektor LikaPripadnici 111. brigade Zboranarodne garde sudjelovali su uoslobaðanju Lièkog Osika,Urija, Polovina, Barleta, Vrebcai ostalih mjesta ukljuèujuæi diozloglasnog èetnièkog uporištaMogoriæ. Snage ZP Gospiæodbacile su snage 15. korpusaSVK, osvojile va`ne kote i pres-jekle ceste, da bi prvog danaosvojile Dabar i veæi dio va`nogprijevoja Ljubova na putuGospiæ-Korenica. Zatim su 5.kolovoza hrvatske snage oslo-bodile Lièku Jasenicu, Sabor-sko, Novi Lièki Osik i Ostro-vicu, prekinule cestu Plitvièkajezera-Slunj i opkolile Vrhovi-ne. Policijski su specijalci zau-zeli èvor Graèac. Hrvatske su sesnage spojile s 5. korpusom Ar-mije BiH 6. augusta kod Gra-bovca i Prijeboja. Osloboðenisu Malovan, Bruvno, Korenica,Vrhovine, Plitvièka Jezera,Cetingrad, Krbava i Udbina.Hrvatske su snage 7. augusta idalje napredovale prema gra-nici. Oko 18 sati postrojbe ZPGospiæ i policijski specijalcioslobodili su Donji Lapac idošli do granice, te oslobodiliMazin, Dobro selo i GornjiLapac. Tako je ZP Gospiæ oslo-bodilo cijeli zadani prostor iostvarilo cilj. Specijalna policijazauzela je Kulen Vakuf iokolicu.Operacija Oluja je najpoznati-ja i najveæa operacija Hrvatskevojske i jedan od simbolaDomovinskog rata. Iakonjome nije osloboðena cijelazemlja, Oluja se raèuna kaokraj rata u Hrvatskoj, dok je uBosni i Hercegovini odigralakljuènu ulogu oslobaðanjembihaækog d`epa. Njome sepromijenio strateški odnossnaga u cijeloj regiji, u kojoj seHrvatska vojska pokazala kaovojnièki nadmoæna sila. Vjero-jatno najva`niji rezultat jezoran poraz koncepta VelikeSrbije na tlu Hrvatske i stva-ranje uvjeta za svršetak rata uBosni i Hercegovini. Kao spo-men na pobjedu u Domovi-nskom ratu i dan kada jeHrvatska vojska oslobodilaokupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja uHrvatskoj se svake godine 5.kolovoza slavi Dan pobjede idomovinske zahvalnosti i Danhrvatskih branitelja.

Priredio: Halid ALIJAGIÆ

Oluja svih naših oluja

Znaèajna uloga Petog korpusa ARBiH

Punih 17 godina prošlo je od te subote, 5. augusta 1995.godine, kada je ujutro nešto poslije 9 sati postignut najveæi usp-jeh hrvatskih snaga u Domovinskom ratu; vojnici 7. i 4. gardijskebrigade ušli su u napušteni Knin, što je i simbolièki oznaèilo krajtakozvane “Republike Srpske Krajine”

Drugog dana akcije osloboðeni su Plaški, Primišlje te pojasizmeðu Korane i Mre`nice, dok su snage Petog korpusa ArmijeBiH i Hrvatskog vijeæa obrane iz bihaækog d`epa presjekle cestuSlunj - Korenica i tako sprijeèile 21. kordunski korpus da kreneprema Lici

Priredio: Halid ALIJAGI]

(Izvori: Enciklopedija Jugoslavije,1956, svezak II: ^etnici u II sv.ratu; ^etvrta neprijateljska ofenziva, B. Alink, N. Ani}, G.J.Zwanenburg, et al: Drugi svjetskirat, IKRO “Mladost”.)

^etni~ka kolaboracija sa si-lama Osovine dosegla je svojukulminaciju zimi 1942. /1943.za vrijeme bitke na Neretvi,koja je predstavljala zavr{nufazu operacije Weiss, ili ujugoslavenskoj terminologiji,^etvrte neprijateljske ofanzive.Bitka na Neretvi imala je dugui kompliciranu prethistoriju sa~etni~ke i osovinske strane, aza ~etnike i sudbonosneposljedice.

U tom je ~asu glavni par-tizanski cilj bio do}i do

srednjeg toka rijeke Neretve ipre}i je, pa napasti neprijatel-ja u isto~noj Hercegovini,jugoisto~noj Bosni, Sand`aku iCrnoj Gori, koje su bile pod~etni~ko-talijanskom kon-trolom, a zatim krenuti premaKosovu i Srbiji, kako bi oja~alisvoje jedinice i poja~ali narod-nooslobodila~ku borbu na timpodru~jima. Prije svega trebali su do}i,zauzeti i zadr`ati grad Konjic naNeretvi, otkuda je vodio put uisto~nu Hercegovinu. Izme|upartizanskih snaga i Konjicale`alo je upori{te Prozor, kojesu dr`ali dijelovi talijanskedivizije “Murge”. Dok su 1. i 2.partizanska divizija trebale {iritii odr`ati koridor, 3. divizija tre-bala je zauzeti Prozor.

Udariti partizanes le|a

Prvi nalet 16. februara bio jeodbijen, ali slijede}eg su danapartizani zauzeli grad i ubili ilizarobili preko hiljadu talijanskihvojnika; tako|er su zaplijenilivelike koli~ine oru`ja i municije,te ne{to tenkova i kamionakoje su odmah i upotrijebili.Konjic se pokazao kao ne{toposve drugo. Grad su zajed-ni~ki dr`ali Talijani i ~etnici, a utoku bitke do{le su kaopoja~anje neke njema~ke iusta{ke, te dodatne ~etni~ketrupe. Ni slab napad dva bata-ljona 1. divizije 19. februara,niti ponavljani napadi 3. divizijeizme|u 22. i 26. februara nisudoveli do zauzimanja Konjica,iako je partizanima po{lo zarukom da zaustave napredova-nje trupa iz Konjica nizvodno,

prema Jablanici. Na zapadnojstrani koridora (oko 30 - 40kilometara nizvodno) partizanisu od Talijana oteli `eljezni~kustanicu Dre`nica i dr`ali je da bizaustavili napredovanje Talijanai crnogorskih ~etni~kih trupakoje su nadirale od Mostara.Iako je izme|u Dre`nice iKonjica postojalo najmanje petcestovnih ili `eljezni~kih mosto-va, niti jedan od njih nije vodiona cestu prema isto~noj Herce-govini, ve} samo prema lo{imputevima na sjeveroisto~nimpadinama goleme i opasneplanine Prenj.^etnici su bili o~ajni {to suTalijani izgubili Prozor, ali kakosu partizani bili sa tri stranepotisnuti u kanjone Rame iNeretve, u d`ep koji se stalnosmanjivao, ~etnici su uo~ililijepu priliku da pomognu prinjihovom uni{tenju i tako ost-vare cilj zacrtan po~etkom jan-uara u direktivi br. 1 (iako podpotpuno drugim okolnostima ina drugom podru~ju). Mihailovi} je 17. i 18. febru-ara poslao dvije poruke crno-gorskom ~etni~kom koman-dantu Stani{i}u, koji je bio naputu prema Mostaru i doliniNeretve; u njima Mihailovi}procjenjuje partizansku situa-ciju i opisuje svoju strategiju:Ba}ovi}u i njegovim trupamau sjevernoj Dalmaciji i zapad-noj Bosni naredio je da udarena partizane s le|a i da ihpotisnu prema Neretvi; Ostoji-}u je dao instrukcije da sasvim raspolo`ivim snagamapre|e u ofenzivu na sredi-{njem toku rijeke; a Jevdevi}uje naredio da osigura politi~kupodr{ku tim operacijama -vjerojatno djelovanjem naTalijane, ~iji je polo`aj, premaMihailovi}evim rije~ima postao“mek{i”, jer su im partizani naprostoru izme|u Jablanice iProzora zarobili 2.000 vojnika.Zaklju~ne rije~i poruka bile susli~ne: “Sad je jedinstvenmoment da sa komunistimaraskrstimo jedanput za svag-da”. Tako se je krajem febru-ara oko 12.000 do 15.000~etnika na{lo u blizini ili naobalama Neretve, od Mostarado Konjica i dalje jugoisto~nooko gradova Kalinovik iNevesinje, a Ba}ovi}eve trupesa sjevera i Ðuri{i}eve s jugakretale su se prema srednjemtoku Neretve. Za neko vrijemedio Stani{i}evih trupa i talijan-ska grupacija Scotti preba~enisu dvadeset do trideset kilo-metara zapadno od Mostara,

gdje su se sastale s Ba}ovi-}evim snagama i operiraleprotiv dijelova 9. dalmatinskedivizije, koja je s ne{to bole-snika i ranjenika vr{ila pokretu prostor Jablanice.

Radimo samoza sebe

Iako sigurni da }e partizani ukanjonima Rame i Neretve bitiuni{teni, ~etnici su, izgleda,bili zabrinuti da bi se Nijemcimogli odlu~iti na prodor uisto~nu Hercegovinu, koju su~etnici smatrali svojom obla-{}u. Iz tog razloga Jev|evi} jes Nijemcima 23. februarasklopio sporazum kojim jeosigurao da Nijemci ne}eprije}i Neretvu, te da bi dodirizme|u njema~kih i ~etni~kihtrupa trebalo izbjegavati. Evidentno s razlogom da osi-gura uspje{no provo|enjeklju~ne operacije na Neretvi, ai da prisustvuje prizoru ubijan-ja lovine, sam Mihailovi} kren-uo je iz Crne Gore u Kalinovik,gdje se pridru`io Ostoji}u kojije do tog ~asa zapovijedaooperacijama u Hercegovini.Mihailovi} 9. marta je pisaopukovniku Stani{i}u: “Celokupnim radom rukujem

ja preko Branka (to jest prekoOstoji}a, Mihailovi}evog {efaoperacija). Nijedno preduze}enije nare|eno bez mog odo-brenja. Branko me obave{tavao svemu do najmanjih sitnica.Svi predlo`i njegovi se pre-gledaju, studiraju, odobravajuili kore`iraju. Pri ovome serukovodimo slede}im na~eli-ma: Mi radimo samo za sebe inikog vi{e; nas se samo ti~uinteresi Srba i budu}e Jugo-slavije; za postizanje ciljakoristimo jednog neprijateljaprotivu drugog, ta~no onako,kao {to i svi na{i neprijateljibez razlike rade; posti}i uspehsa najmanje `rtava, ali podnetii najve}e `rtve, ako je topotrebno za op{tu stvar; sa-~uvati narod od svakog nepo-trebnog izlaganja na domu.”Polo`aj divizija NOVJ stvarno jeizgledao beznadan. Ne samoda je trebalo odr`ati koridor doNeretve i u pravcu Konjica i upravcu Dre`nice, nego je tre-balo nekako i dobiti na vre-menu da se prikupi i prebacido Jablanice i preko Neretveoko ~etiri tisu}e ranjenika itifusara, koje su neposrednougro`avale njema~ke snage unadiranju sa sjevera. O~itokao mjeru predostro`nosti pro-

tiv mogu}ih ~etni~kih napadas lijeve obale Neretve i kaolukavstvo, da zavede neprija-telja o namjeravanom pravcuproboja iz okru`enja u kanjon-ima Rame i Neretve, Tito je28. februara naredio da sebaci u zrak svih pet mostovapreko Neretve, od Ostro{caispod Konjica do Karaule, okotrideset kilometara nizvodno.Tokom prva tri dana marta,in`enjerijska ~eta pridodanaVrhovnom {tabu pod koman-dom Vladimira Smirnova, bje-loruskog gra|evinskog in`enje-ra koji je prije rata radio nagra|evinskim projektima Jugo-slavenskih dr`avnih `eljeznica,bacila je u zrak cestovni mostkod Ostro{ca, te `eljezni~ki ijo{ jedan cestovni most nadrugom kraju doline Neretve,blizu Karaule (koji su bili udal-jeni oko 100 metara), osta-viv{i netaknutim cestovni mostna utoku Rame u Neretvu i`eljezni~ki most kod Jablanice,oko sedam kilometara nizvod-no. Kad je Smirnov izvijestioTita o samo djelomi~no izvr{e-nom zadatku, dobio je nare-|enje da digne u zrak i dvapreostala mosta; u~inio je to uroku od nekoliko sati.

(Nastavi}e se)

09.08.2012.godine dosje 15

Iz historije Drugog svjetskog rata - Bitka na Neretvi (3)

Osloboditi i zadr`ati KonjicPrvi nalet 16. februara bio je odbijen, ali slijede}eg su dana parti-

zani zauzeli grad i ubili ili zarobili preko hiljadu talijanskih vojnika;tako|er su zaplijenili velike koli~ine oru`ja i municije, te ne{to tenkovai kamiona koje su odmah i upotrijebili

Sad je jedinstven moment da sa komunistima raskrstimo jedanputza svagda

Pri ovome se rukovodimo slede}im na~elima: Mi radimo samo zasebe i nikog vi{e; nas se samo ti~u interesi Srba i budu}e Jugoslavije;za postizanje cilja koristimo jednog neprijatelja protivu drugog, ta~noonako, kao {to i svi na{i neprijatelji bez razlike rade; posti}i uspeh sanajmanje `rtava, ali podneti i najve}e `rtve, ako je to potrebno zaop{tu stvar; sa~uvati narod od svakog nepotrebnog izlaganja na domu

09.08.2012.godinedru{tvena hronika16

Sve ima svojpo~etak i kraj, svojrok trajanja. Svakovrijeme nosi svoje~ari, ne{to {to namje sada lijepo, zanekoliko godina nasne}e privla~iti, mije-njaju se navike, mi-jenja se okru`enje,mijenjamo se i misami. @ivot ~ine leto-vi i padovi. Letovepamtimo i nastojimoodr`ati vje~nim jernam godi taj osje}aj ponosa i sre}e. Padove nastoji-mo izbrisati iz svog sje}anja, ne `elimo sezadr`avati na njima jer su oni simbol na{eg neusp-jeha. Njih koristimo kao poticaj za novi let. Sve je u`ivotu prolazno i ljubav i sre}a i tuga i prijateljstva,zato treba `ivjeti svaki dan kao da je posljednji,treba voljeti beskona~no i bezuvjetno, ljubiti kao davi{e nikad ne}e{, ~initi dobra djela i ne `ivcirati sebez potrebe. Na kraju nam ionako ostaju samouspomene kojih se rado sje}amo. Ako telefonski ra~uni mogu biti relevantni dokazi,~ini se da prijateljstva ipak ne traju vje~no. Naprimjer, mu{karac je ubjedljivo broj jedan na tele-fonskom ispisu kod `ena u dobnoj kategoriji od 20do 40 godina. Tek kasnije na vrh dolazi `enskaosoba. Istra`iva~i zaklju~uju da ti obrasci ukazujuna `enske strate{ke dru{tvene veze koje ~ine da seusredoto~uju na partnere u toku reproduktivnihgodina, a zatim u kasnijim godinama prelaze nadjecu. Profesori sa Oxford univeziteta pojasnili suda `ene na ovaj na~in investiraju u dru{tveni kapi-tal i to je pametna strategija koju mu{karci jednos-tavno nemaju. U `ivotu imamo ograni~ene koli~inevremena, truda i emocija koje mo`emo investirati usvoje odnose. @ene imaju tendenciju sna`no ulagatiu pojedince dok mu{karci tu energiju rasipaju na{iri krug. Rezultati ovog istra`ivanja ukazuju na toda se veze i odnosi tijekom `ivota mijenjaju.Nerijetko prijateljstva iz rane mladosti jednostavnonestaju u zrelijoj dobi. Ali za razliku od mu{karaca,`ene ipak paze na odnose, jer razumiju koliko suva`ni u starijoj dobi. Prijateljstva mogu da ne traju vje~no. Gube nava`nosti i postepeno umiru. Neka prijateljstvazavr{avaju se naprasno zbog nerije{enog problema.Najgori neprijatelj prijateljstva su promjene koje sede{avaju u jednom ili oba prijatelja. Prema tome,da bi opstalo prijateljstvo, prijatelji moraju biti flek-sibilni i otvoreni u komunikaciji. Konflikti se mora-ju razrije{iti i prijateljstvo nastaviti. Prijateljstvazahtijevaju ulaganje i odr`avanje. Da bi se odr`alaprijateljstva potrebna je jedan na jedan komu-nikacija. Najbolji na~in ostajanja u kontaktu jeprovo|enje vremena zajedno i telefonski pozivi. Ustvari, najbr`i na~in gubljenja prijatelja je zane-marivanje i prekidanje kontakta. Jeste te{ko u ovimvremenima izdvojiti vrijeme za prijatelje, alimoramo biti svjesni da na{i prijatelji od nas nezahtijevaju sate i sate vremena, dovoljan je jedankratki poziv, porukica, ili e-mail. Toliko malomoramo biti u mogu}nosti izdvojiti za osobu kojusmatramo najboljim prijateljem.

Socijalni kutak

“Nemogu}e je ta~no odrediti trenutakra|anja prijateljstva. Kao {to postoji kapkoja prepuni sud kad ga punite, takonakon niza prijatnih gestova postoji onajkoji vam prepuni srce.”

(James Boswell)

U naselju Jezero-Srbljani, plan-ta`u ljekovitog bilja uzgaja bra~nipar Fahir i Ismeta Alibabi}. Fahirse posvetio uzgoju ljekovitog bilja.U svojoj biljnoj apoteci “Orhideja”ima oko 120 vlastitih lijekova. Tusu ~ajevi, kreme, ulja, sirupi... Alibabi}, korisnicima njegovihlijekova obavezno preporu~ujepodr`avanje terapije lijekovimaslu`bene medicine, posebno kodlije~enja cisti i mioma kod `ena,~ira na `eludcu i crijevima, kame-na u `u~i i bubrezima... Posebnopreporu~uju svoj izum, koji garan-tira potpuno izlje~enje od {tetnihbakterija u `eludcu i crijevima.Fahir ka`e kako je na ovom lijekuradio pune tri godine, dok nijedobio stopostotni u~inak. Alibabi}ima uspje{ne lijekove za lije~enjepsorijaze i lijeka za ~i{}enje bak-terija u `eludcu i crijevima. Ovihdana propagandni {tand mo`eteprimjetiti u sredi{tu Biha}a, gdjetravar prezentira dva nova lijeka.

Lije~i psorijazu- Uvrije`eno je mi{ljenje kako jeko`na bolest psorijaza neizlje~iva.Ljudi koji se bave alternativnommedicinom mogu dosta dobro ovubolest dr`ati pod kontrolom,pripravcima od ljekovitog bilja.Moji pripravci daju vrlo brzorezultate. Za desetak dana psori-jaza se povla~i i do 70 posto.Melem s kojim se masira u tan-kom sloju ima u svom sastavu eks-trakte od 13 biljaka. Ovaj melemvrlo brzo lije~i napadnuti dioko`e, ekstraktima ivanjskog cvije-}a, koprive, kupine, nevena, pet-rovca, kunice, preslice, crnog i bi-jelog sljeza, rosopsa, ive, bokvice i~uvarku}e i jo{ nekih trava, kojeuzgajam na svojim planta`ama.Po{to ova bolest napada iznutramora se koristiti ~aj minimalnopola litre dnevno na prazan `elu-dac. ^aj je istog sastava kao imelem.

Dobro je praviti ja~i ~aj odbokvice i dezinficirati o{te}enedijelove ko`e ili praviti kupke.Kad se ko`a o~isti potrebno jenastaviti terapiju.

Uklanja `elu~anetegobe

Biljna terapija za lije~enje {tetnihbakterija u `eludcu pokazala sekao stopostotni lijek. Svi ljudi kojisu koristili ovu terapiju su ozdra-vili. Ujutro treba uzeti kafenu ka{ikukantarion ulja, a zatim ka{iku ulja

od kunice, potom na komadi}ukruha melem od ekstrakta bilja.Sve pola sata prije doru~ka.^aj piti do litru dnevno na prazan`eludac. Melem se spravlja odbokvice, br{ljana, kunice, kantari-ona, troskota, vodopije, ~uvarku-}e, rosopasa, nevena, aloe. Istogsastava je i ~aj. O ostalim sastojci-ma ~aja Alibabi} nije htio govoriti,jer je to njegova poslovna tajna. - Ako ne bere{ ljekovito bilje, onda~itaj o bilju i njegovim ljekovitimsvojstvima i djelovanju, kad-tadzatreba}e ti, poru~uje Alibabi}.

037Plus

Vje~nost prijateljstva

Kad-tad zatreba}e ti ^itaj o bilju i njegovim ljekovitim svojstvima

Fahir Alibabi}, travar iz naselja Jezero-Srbljani, korisnicima njegovih lijekova,obavezno preporu~uje podr`avanje terapijelijekovima slu`bene medicine, posebno kodlije~enja cisti i mioma kod `ena, ~ira na `elu-dcu i crijevima, kamena u `u~i i bubrezima...

Na obali rijeke uz vesele {u-move unskih slapova, posebnouz jutarnju kavu, razgovaralismo sa Ernom Begatovi} (28)glumicom iz Biha}a, koja pozavr{etku fakulteta Dramskeumjetnosti u klasi Zlatka Sribe-na u Tuzli, ima “glavnu ulogu”na Zavodu za zapo{ljavanje.Svakog mjeseca se javlja na evi-denciju nezaposlenih. To joj jejedina uloga koju igra u svomrodnom gradu. Erna je igrala udva novosnimljena filma“Halimin put”, koji je dobitniktri nagrade na ovogodi{njemFilmskom festivalu u Puli, gdjeglumi op}insku slu`benicu, a ufilmu “Put kestena” igra ulogumlade policajke. U svakoj od ovih uloga potvrdi-la je gluma~ko umje}e, koje jestekla kod prof. Zlatka Sribena.Bila je anga`irana i u jednojkazali{noj predstavi i u Naro-dnom pozori{tu Republike Sr-pske u Banjaluci. To potvr|ujeda je Erna vi{e poznatija diljemBiH, nego u svog rodnomBiha}u, gdje je jedino pozivajuna evidentiranje u Zavodu na

zapo{ljavanje. Glumica, uz dobru knjigu, lje-tne dane provodi na biha}kimbazenima. U svom gradu na`a-lost igra sporednu ulogu kao imnogi mladi. - U martu smo u Zagrebu snimalidugometra`ni film “Haliminput”. Radi se o jako potresnojpri~i majke koja tra`i posmrtneostatke svoga sina. Zaista je bilanevjerovatna ~ast i sre}a biti

prisutna u trenutku dok AlmaPrica i Olga Pakalovi} kreirajusvoje likove. Mnogo sam nau~ilaod njih. Dvije velike glumiceogromnog talenta i jo{ ve}egsrca, vjerodostojno su ispri~alepri~u o ljudima u mojoj domovi-ni. Naravno, veliko hvala red-itelju Arsenu Ostoji}u, koji seuzeo u ko{tac s scenarijem.Pretpostavljam da nije bilo lakoboriti se sa tim likovima, shvatiti

ih i o`ivjeti. Drugi film je “Put kestena” sce-nariste Mirsada ]ati}a, a u re`ijiJasmina Durakovi}a. Snimalismo ga na podru~ju USK-a.Mirso je napisao sjajnu pri~u oKrajini i Kraji{nicima. Bajko-vitu, tragi~nu, na trenutke duho-vitu, ali od po~etka pa do krajata~nu, na{u, kraji{ku. Film je ufazi postprodukcije, a kolikoznam premijera se o~ekuje u de-setom mjesecu. “Halimin Put” je,evo, neki dan premijerno prika-zan u Puli i uzeo je tri nagrade,govori Erna o dva svoja proje-kta.

Dolazimo do zaklju~kada si ro|ena u“pogre{nom gradu”?

- Poznato je da se ~ovjeku najte`edokazati u vlastitom gradu. Jako je te{ko bez politi~ke podr-{ke, ali bi mi bilo dosta te`e bezmene ovakve kakva jesam. Ipak,ja znam mnoge koji sanjaju idjeluju sli~no kao ja. Zbogtakvih ja volim svoj grad, zbogtakvih ga smatram najljep{im isa takvima ga prihvatam kaosvoj. Neki dan je grupa mladih

ljudi organizovano vadila plas-ti~ne fla{e iz rijeke Une. ^istili suUnu “onako”, zbog sebe i Une,zbog budu}ih nara{taja, davalisu primjer... E, to je moj grad, tosu moji ljudi i zbog takvih jaka`em da nisam ro|ena u“pogre{nom gradu”. Mislim dase mi trebamo zapitati da li jegrad sretan {to smo mi tu?! Jasam se upitala i poprili~no samsigurna da je sretan i zadovoljansa mnom.

Va{a budu}nost kaoakademski obrazovaneglumice?

- Ne zna niko {ta nosi sutra.Pogotovo u mom poslu. Ja sam~itav `ivot sanjala i borila se zasvoje snove. Ukoliko bi se samobavila svojim poslom bila bihnajsretnija i najostvarenija nasvijetu. Gluma je igra koja se sasvakom ulogom igra po drugimpravilima. Prekrasan posao kojiti ne dozvoljava da odraste{ i daprestane{ gajiti ono zaigrano iznati`eljno djete u sebi. Zami-slite imate sedamdeset godina ibavite se glumom? Pa, to je ~ista~arolija. 037Plus

09.08.2012.godine na{i sugra|ani / oglasi 17

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO - SANSKI KANTON OP]INA BIHA]OP]INSKI NA^ELNIK

Na osnovu ~lana 38. Statuta Op}ine Biha}- Pre~i{}eni tekst (‘’Slu`beni glasnik Op}ine Biha}’’broj 2/11) i ~lana 11. Odluke o privremenom kori-{tenju javnih povr{ina - Pre~i{}eni tekst (“Slu`beniglasnik Op}ine Biha}” broj 15/11), Op}inskina~elnik Op}ine Biha}, raspisuje

O G L A SZA PRIVREMENO KORI[TENJE

JAVNE POVR[INE

Predmet Oglasa su lokacije koje su Planomlokacija za kori{tenje javnih povr{ina na podru~juOp}ine Biha}, br.02-02-8041/08 od 30.06.2008.godine (“Sl.glasnik Op}ine Biha}” br. 9/08) iIzmjenama i dopunama Plana lokacija za kori{tenjejavnih povr{ina na podru~ju Op}ine Biha} broj 02-02-11480/10 od 20.10.2010.godine i IzmjenamaPlana lokacija za kori{tenje javnih povr{ina napodru~ju Op}ine Biha} broj 02-02-5947/11 od26.08.2011. godine, odre|ene za postavljanjereklamnih panoa.

I LOKACIJE ZA POSTAVLJANJE REKLAMNIH PANOA - CITY LIGHT SU:

1. LOKALITET CLBUl. Bosanska .......................... 8 komadaLokacija br. 1, 3, 5, 7, 9, 10, 11, 12

UL. Kralja Tvrtka ..................... 2 komadaLokacija br. 16, 17

- privremeno postavljanje reklamnog panoa tipacity light ( obostrano)

- dimenzija 1,18 m x 1,74 m- po~etni iznos naknade za privremeno kori{tenje

javne povr{ine iznosi 24,00 KM /m2- komunalna taksa za reklamni natpis za 1m2

povr{ine reklamnog natpisa iznosi 118,00 KM /godi{nje

Vrijeme kori{tenja javne povr{ine na gorenavedenim lokacijama - jedna godina sa mogu-}nosti produ`enja

Po~etak kori{tenja javne povr{ine odre|ujese rje{enjem o privremenom kori{tenju javnepovr{ine kojeg izdaje nadle`na Slu`ba po pravos-na`nosti zaklju~ka o rezultatima javnog oglasa.

Odabrani privremeni korisnik javne povr{ineobavezan je pribaviti svu potrebnu urbanisti~ko –tehni~ku dokumentaciju za reklamne panoe.

PRAVO U^E[]A:Pravo u~e{}a na oglasu imaju pod jednakim

uvjetima fizi~ke osobe koje su dr`avljani BiH i pra-vne osobe koje imaju sjedi{te i obavljaju djelatnostu Bosni i Hercegovini.

SADR@AJ PRIJAVE:Prijava za u~e{}e u nadmetanju mora da

sadr`i:a. Naziv i ta~nu adresu ponu|a~ab. Osnovne podatke (ovjerena fotokopija li~ne

karte i odobrenja nadle`nog organa za obavljanjedjelatnosti, ako je ponudilac fizi~ko lice, ili ovjer-ena fotokopija rje{enja o upisu u sudski registar,ako je ponudilac pravna osoba)

c. Pisanu ponudu sa ponu|enom cijenom saizra`enim slovima i brojkama

d. Potvrdu porezne uprave o podmirenim obaveza-ma sa 31.07.2012.godine

e. Potvrdu o izmirenim obavezama po osnovudoprinosa penzijsko - invalidskog osiguranja sa31.07.2012. godine

f. Potvrdu o izmirenim obavezama po osnovudoprinosa za zdravstveno osiguranje sa31.07.2012. godine

g. Potvrdu Slu`be za bud`et, ra~unovodstvo i javnenabavke op}ine Biha} da nema neizmirenihobaveza na ime naknade za kori{tenje javne

povr{ine i komunalne takse.h. Potvrdu JU “Zavod za prostorno ure|enje“ Biha}

da nema neizmirenih obaveza na ime naknadeza ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta.

i. Dokaz o izmirenju dospjelih obaveza premaOp}ini Biha} na ime taksa i naknade

NA^IN DOSTAVLJANJA PRIJAVA:Prijavu na Oglas treba dostaviti u zape~e-

}enoj koverti sa naznakom “Za oglas za privremenokori{tenje javne povr{ine za reklamne panoe - neotvaraj” li~no na protokol Op}ine Biha} ili na adresuOp}ina Biha}, ul. Bosanska br. 4.

Pisane prijave se podnose u roku od 15(petnaest) dana od dana objavljivanja.

Na pole|ini koverte napisati naziv i adresukandidata, kontakt osobu i telefon.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}ese uzimati u razmatranje.

O terminu javnog otvaranja ponuda svi kan-didati bit }e pismeno obavije{teni.

O rezultatima javnog oglasa kandidati }e bitiobavije{teni zaklju~kom o rezultatima javnog oglasa.

TRO[KOVI:Op}ina Biha} ne}e snositi tro{kove kandi-

data u postupku nadmetanja, te zadr`ava pravo pri-hvatiti ponudu, odbiti ponudu, poni{titi oglas i pritome ne snosi nikakvu odgovornost prema kandida-tima, niti je obavezna objasniti razloge takve odluke.

Prijave fizi~kih i pravnih osoba koji imajudugovanja prema op}ini Biha} po osnovuneizmirenih obaveza na ime naknade za kori{tenjejavne povr{ine i komunalne takse i dugovanjaprema JU “Zavod za prostorno ure|enje“ Biha} poosnovu neizmirenih obaveza na ime naknade zaure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta ne}e serazmatrati.

Broj: 04/1-23-4-4434/12 Op}inski na~elnikBiha}: 02.08.2012.godine mr. sci. Albin Musli}

Glumica Erna Begatovi}

Nema uloge u svom graduJedina Ernina

uloga u Biha}u je daposje}uje Zavod zazapo{ljavanje

09.08.2012.godine037 extra18

Svijet mode

Za mnoge modnestru~njake, 70-e godinepro{log vijeka ozna~ava-ju period kada je do{lodo promjena u svijetumode i kada su se pojav-ili neki od najve}ih mod-nih ku}a i dizajnera.Sedamdesete predstav-ljaju mje{avinu mnogorazli~itih stilova, od rock ipunk do bohemian izgle-da, od uli~ne do visokemode.Ovo su najve}e ikonekoje su obiljele`ile ovajperiod na mnogo na~ina.Vivijen Vestvud - slav-na britanska dizajnerka usvojim kreacijama spojilaje punk stil sa londonskihulica i visoku modu.^arlijevi an|eli - stilobla~enja ove tri damejedan je od razloga za{toje serija postigla takavuspjeh.

Dejvid Bouvi - britans-ki pjeva~ i dalje va`i zaikonu i muzike i stila.Dona Samer - “kraljicadisko muzike” poznata jepo zaraznim ritmovima i

{ljoki~astim haljinama.Lajza Mineli - glumicakoja je dobila Oskara zaulogu u mjuziklu “Kaba-re”, i nakon toga nastavi-la je da se obla~i u tomduhu.D`on Lenon i JokoOno - ~uveni par tokomsedamdesetih bio je poz-nat po svom prepoznatlji-vom i opu{tenom “street”stilu.Rod Stjuart - nekolikodecenija nakon vrhuncanjegove slave, Rod Stju-art je i dalje inspiracija zamnoge, a to je potvrdila iRijana kada je nedavnoizjavila da je inspiri{e nje-gov otka~eni stil.Endi Vorhol - jedan odnajuticajnijih umjetnikamodernog doba obliko-vao je i kretanja u svijetumode.Barbra Strejsend -

glumica je ~esto biralagarderobu pod uticajemnjenih filmskih uloga, aobo`avala je i neobi~neacesoare poput turbana.Elvis Prisli - poznat je

po svojim sjajnim bijelimkombinezonima.Elton D`on - zahvalju-ju}i {arenim nao~alama ineobi~nim okvirima, kaoi kombinacijama u svimbojama, britanski pjeva~bio je prepoznatljiv {iromsvijeta.D`on Travolta - bijeloodijelo koje je glumacnosio u filmu “Groznicasubotnje ve~eri” prepoz-natljiv je simbol diskoere.Iman - manekenka kojai dalje inspiri{e mnoge,poznata je po tome{to voli da eksperime-nti{e i rizikuje sa modom.D`eki Onazis Kene-di - iako je njen suprugbio predsjednik tokom{ezdesetih, stil prve dameuveliko se promjeniokada je sedamdesetihnapustila bijelu ku}u ipo~ela da nosi velikeokrugle nao~ale, marameoko glave i hla~e sa{irokim nogavicama.

Priredila: S.MUJAGI]

Najve}e ikone ’70-ih

Rod Stjuart

D`eki Onazis Kenedi

D`on Travolta ^arlijevi an|eli Endi Vorhol

Lajza Mineli

Elton D`on

D`on Lenon i Joko Ono

Iman

Barbra Strejsend

Dejvid Bouvi

Elvis Prisli

Vivijen Vestvud

Sedamdesete predstavljajumje{avinu mnogo razli~itih stilova,od rock i punk do bohemian izgleda,od uli~ne do visoke mode. Ovo sunajve}e ikone koje su obiljele`ileovaj period na mnogo na~ina.

Dona Samer

09.08.2012.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda09. - 16.08.2012.

Sedmi~ni horoskopAutor: Ljubi{a MARKOVI]

Ljubav: Ovo nije vrijeme u kojem mo`e-te krenuti i pobje}i od ljubavi. Trebali bi-ste usporiti i smiriti ako `elite dugo-ro~nu vezu ili novu vatru u trenutnoj veziu kojoj se nalazite. Ako se poku{avate

spojiti s nekim novim, dajte sebi malo vremena. Posao: Osoba koja vam je nadre|ena na nekina~in bit }e zadovoljna va{im radom pa }e sepobrinuti da dobijete nagradu za svoj trud. Sve {toste do sada davali dobit }ete nazad, ali nemojte seumisliti zbog toga. Nemojte odga|ati va`an raz-govor jer bi se situacija mogla zakomplicirati. Zdravlje: Pripazite na di{ne organe.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

Ljubav: Mjesec privla~i sna`nu osobu uva{ krug. Ipak o~itati njegove/njeneznakove mogao bi vam biti problem jerje ta osoba poprili~no komplicirana.

Va`no je najprije postaviti dobre temelje na istinijer biste u protivnom oboje mogli pobje}i zbogpitanja kontrole u vezi. Posao: Neke osobe koje vam nisu ba{ bliske mo-gle bi biti pokreta~ nove energije i ideja koje tre-bate na poslovnom planu. Tako|er, vama stojimo-gu}nost putovanja koje }e spojiti ugodno ikorisno, ali prije nego krenete provjerite sve dvaputa.Zdravlje: Jako dobro.

Ljubav: Ve} danas bi vas mogaodotaknuti val nenadane bliskosti sodre|enom osobom iz neposredneokoline. Dok obavljate svakodnevne

obveze ili poma`ete nekome doslovno bistemogli naletjeti na strastvenu osobu kakvu tra`ite.Ipak, morat }ete se odre}i nekih svojih slobodakako biste ispunili sve {to vam je na srcu. Posao: ^ini se kako se situacija s ljubavne slikepreslikava i na posao. Pripazite na financije jerste sklonost tro{enju na stvari koje vam trenutnonisu potrebne. Tako|er, nemojte iz prve pokazatisve karte koje imate jer bi vas netko mogao bezo-brazno iskoristiti.Zdravlje: Dobro.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Nemojte brinuti ako seosje}ate pomalo zlo~esto i `eljnozabave. Ostanete li smjerni i mirni

mogli biste propustiti zanimljive doga|aje punezabave. Znate {to `elite i kako do toga pa slo-bodno krenite naprijed u ispunjenje svojih `elja.Venera, planet ljubavi nalazi se u Lavu pa vampa`nje drugih osoba ne}e manjkati. Posao: Venera je planet ljubavi, ali i novca pa bikona~no njen utjecaj mogao donijeti odre|en pril-jev novca u va{ bud`et. Ovo vrijeme iskoristite zapunjenje baterija ako je ikako mogu}e jer vaskasnije opet o~ekuju veliki napori, a vi ste ve}nagomilali umor i stres. Postavite listu prioritetapa }ete vidjeti {to dobivate kojim poslom.Zdravlje: Kroni~ni umor i stres se samo gomilajujedan na drugog.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Sva va{a toplina i {arm ne}ebiti dovoljni za ispunjenje va{ih `eljaovih dana. Morate pokazati svoju sup-tilnu stranu, ~ak i prora~unatost kako

biste zapalili novi plamen sa svojim trenutnimpartnerom ili zapo~eli ne{to s novom zanimljivomosobom u svom `ivotu. Posao: Otvaraju vam se nove poslovnemogu}nosti. Ali trebali biste umanjiti svoja o~eki-vanja i zahtjeve spram drugih ako `elite da sestvari odvijaju kako treba. Posebno upozorenjeplaneta dolazi na financijske probleme. Pod hitnomorate smanjiti tro{kove i obuzdati svoje ekstrav-agantne ekscese prije nego probu{ite rupu unov~aniku. Zdravlje: Op}enito dobro.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Mjesec vam daje dodatnuenergiju. Samo nemojte pretjerivatijer }ete prepla{iti i sebe i druge.Kontrolirana strast vam je trenutno

najja~a karika pa }ete privla~iti druge poputsvjetiljke i leptira. Posao: Morat }ete se pozabaviti vlasni-{tvom, novcem, kreditima i transakcijamakoje dolaze na naplatu. Dobro pripazite na sve{to je vezano uz novac, posebno ako potpisu-jete neki ugovor ili sli~no. Stvari }e se odvijatikako vi `elite, ali prije toga dobro odraditedoma}u zada}u kako biste bili spremni nazakonske za~koljice koje }e vam drugipoku{ati podvaliti.Zdravlje: Zdravlje vam je op}enito jako dobro.

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Va{a otvorena osobnostvas rijetko ostavlja u zale|u, aliovaj vikend bi vam se moglo upra-

vo to dogoditi. Odvedite dragu osobu naromanti~no mjesto koje }e iznova probuditistrast u vama. Ako osje}ate kako je vrijeme zamalo vremena za sebe, nemojte oklijevati.Posao: Ovo vam je odli~no razdoblje na finan-cijskom planu. Mogli biste dobiti nekunagradu ili priznanje na poslu za svoj dosa-da{nji trud. Iako nemate problema s novcempripazite na potro{nju. U situaciji u kojoj imatevi{ak napravite rezervu za obratni slu~aj. Zdravlje: Kona~no se osje}ate odmorno ispremno.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

Ljubav: Mjesec u va{oj Ku}i da-lekih mjesta poti~e va{u `elju zaegzoti~nim ljudima i doga|aji-ma.

Bijeg od uobi~ajenih okolnosti donijet }e vamveliko zadovoljstvo. Jedan misteriozni stranacbi vas mogao jako privu}i {to je interesantnoako ste sami. Posao: Nemojte dozvoliti svojoj uobi~aje-nojskromnosti da vam stane na put zadovoljstva.S obzirom da ste impresionirali neke va`neosobe svojim radom, budite diskretni, ali nesamozatajni. Te osobe vam mogu pomo}i okonekih va{ih planova i ideja koje se do sadaniste usudili javno re}i. Zdravlje: Op}enito jako dobro.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

BIK – (21.04. - 20.05.)

Ljubav: Duboki razgovor s par-tnerom mogao bi vam obnovi-ti pomalo u~malu vezu paiskoristite svaku situaciju ukojoj imate vremena za raz-

govor. Budite nje`ni umjesto kriti~ni jer setu nalazi klju~ koji vam pali me|usobnuenergiju. Ako ste sami, ovo je odli~no vri-jeme za razmi{ljenje o sebi jer biste mogliotkriti ne{to poprili~no zanimljivo. Posao: Postoje odre|ene napetosti naposlu pa dr`ite se svog dijela i ne gurajtenos gdje mu nije mjesto. Na drugu stranunemojte dozvoliti niti drugima gurati nosu va{ posao. Jedan kolega bi se mogaoposebno interesirati {to vi radite, aliobazrivo mu dajte do znanja kako nematevremena za razgovore. Zdravlje: Pripazite na kralje`nicu i vrat.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)Ljubav: Lijepo je {to stenasmijani i sigurni u sebe isvoj {arm, ali samo to vasne}e i ne mo`e odvesti u

obe}anu zemlju ljubavi. Romanse suvam zamagljene va{om tamnom stra-nom. Ipak i val misti~nosti koji se skupl-ja oko vas privla~i odre|ene osobe u va{`ivot. Posao: Pred vama stoji novopodru~je zanimanja kojeg se do sadaniste doticali pa ako ste u promjeniposla dobro se informirajte prije negokrenete u ostvarivanje tih planova.Mo`da }ete trebati u~initi korak nazadkako biste vidjeli cijelu sliku prije negose odlu~ite na novi korak naprijed.Zdravlje: Poja~ajte unos vitamina iminerala, trebaju vam.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

1. Crna kafa ne otre`njuje. Ona mo`e samo nakratko razbuditi, ali nemijenja koli~inu alkohola u krvi. Umjesto kafe, za otre`njenje puno jebolje popiti vo}ni sok ili vodu.2. Boji{ se pasa ili ma~aka? Misli{ da }e tezaraziti glistama ili buhama? Prema nau~nim podacima, ne treba{ setoliko bojati ovih `ivotinja, nego - mi{eva i

{takora. Pretpostavlja se dasu bolesti koje su prenijele ove `ivotinje u zadnjih hil-jadu godina ubile vi{e ljudi nego svi ratovi zajedno!Naime, mi{evi i {takori nose najmanje 20 patogena kojiprenosi najrazli~itije bolesti na ljude.

3. O tome kakve je boje tvoja kosa ovisi koliko ima{ vlasina glavi. Plavokose osobe imaju oko 140.000 vlasi, sme|okose 108.000,a crvenokose 90.000. Kosa br`e raste po no}i nego po danu, a tam-nokosim ljudima raste br`e nego svjetlokosima.

4. Nokti na rukama rastu br`e nego na nogama. Smatra se da je to takojer su nokti na rukama ~e{}e izlo`eni Sun~evoj svjetlosti koja stimulira nji-

hov rast.5. I ako se ne kre}e{, opet se znoji{. Akosamo sjedi{, znoji{ se, posebno odre|enidijelovi tvog tijela, primjerice stopala.6. Prehlade ne uzrokuje hladno i vla`no vri-jeme, ve} virusi. Ali, kada je hladnije ivla`nije vrijeme, ljudi su naj~e{}e zatvoreni

u ku}e, a tada virusi lak{e prelaze s jedne osobe na drugu.7. Predvi|a se da se u toku jednog dana nacijeloj Zemlji dogodi oko 120 miliona sek-sualnih ~inova. Od toga 90.000 zavr{i trud-no}om.8. Informacija da je {pinat veoma bogat`eljezom rezultat je {tamparske gre{ke kojase dogodila prije vi{e desetaka godina. Naime, decimalna ta~ka upodatku stavljena je na pogre{no mjesto.9. ^ak tri ~etvrtine hrane koja se jede na Zemlji dolazi od osam tipova`itarica - kukuruza, ri`e, p{enice, zobi, je~ma, sirka, prosa i ra`i.10. Prvi umjetni ud koristio se davne 1540. godine. Prvi kotli} u WC-ukoristio se 1778. godine, a kontaktne le}e 1887. godine.

S.M.

Ljubav: Mjesec u trenutnoj pozicijizna~i kako }e vam na emocionalnojrazini vi{e zna~iti potpora grupenego odnos jedan na jedan. Tako-

|er, na jednom od zajedni~kih dru`enja moglibiste naletjeti na sobu koju biste mogli po`e-ljeti upoznati bolje. Zajedni~ki stavovi i interesisu dobro tlo za izgradnju lijepe i uspje{ne veze.Posao: Venera, planet dobrih stvari u `ivotu,u Blizancima i Uran u Ovnu donose vam dobroraspolo`enje i potrebu za tro{enjem i {irenjemljubavi oko sebe u svemu {to radite. Jupiter uBiku ipak pazi na financije i utje~e na va{u`elju za dodatnom edukacijom te biste semogli uklju~iti u neke radionice koje }e vampodi}i kvalitetu posla kojeg obavljate. Zdravlje: Pretjerivanje u jelu i pi}u donijet }evam samo probleme sa `elucem.

JARAC - (21.12. - 19.01.)

Nau~no potvr|eno

Ljubav: Mjesec bi mogao pomutitiva{u potrebu za razja{njavanjemsvega oko vas. Mogli biste se osjeti-ti poput jedine odrasle osobe u

prostoriji dok se petljate s osobama kojima jestrast ja~a od razuma. Poku{ajte nemati pre-drasude o osje}ajima drugih ljudi koje ne razu-mijete. Posao: Mogli biste se ne svojom voljom na}iu sukobu dvoje drugih osoba koje }e tra`iti odvas zauzimanje strane po tom pitanju. Buditediskretni i poku{ajte djelovati prije negobudete dovedeni u tu situaciju ako je ikakomogu}e, jer odlu~ivanje u ovom trenutku zastvari koje nisu va{e moglo bi vam stvopritinapete odnose na poslu.Zdravlje: Dobro, ali pripazite na stres.

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Deset zanimljivosti oljudskom tijelu i zdravlju

Koji nokti br`e rastu - na rukama ili na nogama?Koliko se seksualnih ~inova dogodi u jednom danu nacijeloj Zemlji? Raste li br`e tamna ili svijetla kosa? Je li{pinat zaista tako bogat `eljezom?

09.08.2012.godine20

Kupujem 120 tabli salonita. Kontakt telefon: 064/4422607.Prodajem ku}u, prizemlje i sprat, na Ozimicama I, ul. M.P. Sokolovi}a br. 17. Telefon: 037/351-979 i 062/673-124.Prodajem ku}u sa tri eta`e, iza MUP-a, 1/1 papiri, 10x8,5m, 600 kvadra-ta oku}nice, prizemlje, sprat i potkrovlje, centralno grijanje, namje{tena, trenutno naseljena studentima. Telefon: 070/227-250 ili 062/394-996.Prodajem zemlju u malom Zalo`ju; telefon: 066/897-827.Prodajem ku}i{te 520 metara kvadratnih u Pritoci. Kontakt telefon: 061/105-265.Prodajem motor za gara`na vrata sa daljinskim, marke Einhell, nov jo{zapakovan, 200 KM. Jednostavna monta`a, pa{e za sva standardna vrata.Telefoni: 070/227-250 ili 062-394-996.Prodajem stan na Ozimicama II, 43 m2, cijena 65.000 KM. GSM: 061/590-740.BIHA] - Ozimice I; Povoljno prodajem renoviran, komforan, trosobanstan sa tri lo|e, 86 m2, lokacija odli~na. Informacije na telefone:037/226-461 i 061/809-972.Prodajem auto dizalicu. Cjena po dogovoru. GSM: 061/589-260

BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2; GSM: 061/787-122. Prodajem stan u Sarajevu od 27 kvadratnih metara. Stan ima plinskeinstalacije i grijanje. Kupatilo renovirano. GSM: 063/415-414.Prodajem useljivu ku}u u Rip~u sa 990 metara kvadratnih oku}nice. Papiri 1/1. GSM: 061/418-781.Prodajem skoro nov madrac za bra~ni krevet, 180X200 cm. Cijena 100KM. Mobitel: 063/281-165.Prodajem ko`nu garnituru, trosjed na razvla~enje, dvosjed i fotelju. Ekoko`a, boja truhle vi{nje. Cijena po dogovoru. Zvati na broj 061/067-956.Prodajem cirkular MIO standard, trofazni motor; telefon: 037/220-332.Prodajem platno, konce i {eme za vezenje Vilerovovih goblena; telefon: 037/220-332.

Izdajem trI sobe za tri studentice, poseban ulaz sa centralnim grijanjem. Kontakt telefon: 061/184-120 ili 037/220-523.Povoljno iznajmljujem apartmane u Karinu kod Zadra. Kontakt telefoni: 066/802-192, 061/608-968 ili 00385/98906-23-21.Izdajem trosoban namje{ten stan sa centralnim grijanjem za triu~enice ili studentice. Kontakt telefon: 312-431 ili 311-888.Izdajem namje{ten stan 75 m2, u Biha}u, bijeli neboder, prvi sprat. GSM: 061/466-303.Izdajem apartman na moru u Biogradu; Bogunovi} Rade. GSM: 00385 98 971 48 99.Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadr`aji. Izdajemi sobe za studente; super povoljno; telefon: 061/465-584.Izdajem sobe za studente i u~enike sa centralnim grijanjem, kablovska,klavir... GSM: 061/851-955Izdajem sobe za studentice i jedan stan sa tri spava}e sobe u ulici 501.slavne brigade. Veliki dnevni boravak sa SAT-TV, trpezarija, kuhinja.Povoljno. Telefoni: 070/227-250 ili 062/394-996.Iznajmljujem stan za studentice; centralno grijanje... Telefon: 221-160.Povoljno iznajmljujem apartmane u Karinu kod Zadra. Kontakt tele-foni: 062/175-859 i 066/802-192 a od 15.06.2012. godine na tele-fon broj: 00385/98-906-23-21.Iznajmljujem jednokrevetnu sobu za zaposlene mu{ke osobe ili studente. GSM: 062/764-704.Izdajem trosoban stan sa centralnim grijanjem za tri zaposlene djevojke. Telefon: 037/311-888 ili 312-431.Iznajmljujem garsonijeru i jednosoban stan kod Bagrameli servisa. Telefon: 037/350-660.

Demobilisani borac gra|evinske struke tra`i posao. GSM 061/446-208.^uvala bih dijete {kolskog uzrasta u Biha}u. GSM: 062/409-994.Nudim usluge kre~enja i ~i{}enja stana. Cijena usluge: 1KM/metru kvadratnom. Kontakt telefon: 062/858-191.^uvam djecu kod svoje ku}e. GSM: 061/023-483.Tra`im posao ~i{}enja i pomo} u doma}instvu u Biha}u. GSM: 061/928-147.

R A Z N O

IZNAJMLJUJEM

PRODAJA

oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:...................................

....................................................

....................................................

....................................................

....................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne male oglasepo{aljite po{tom ili dostaviteli~no na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha},

Krupska bb, 77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

C J E N O V N I K OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS

U cijene je ura~unat PDV 17%.

POPUST na du`i vremenski period do 20%.

Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%, 9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.Priprema reklamnog/oglasnog prostora je besplatna.

Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)

Krupska bb, 77000 Biha}ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bi bileobjavljene u narednom broju.

Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELI^INAREKLAME CRNO-BIJELA

UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNA STRANA ZADNJA STRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

Prodajem povoljno vikendicu na skijali{tu O{trelj kodBosanskog Petrovca. Blizu staze za skijanje i na najljep{ojlokaciji u mjestu. Informacije na telefon: 061/197-800.

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Nov~ani iznos uplatiti na transakcijski ra~un: 1414010000796626

NARUD@BENICAZa pretplatu na list 037PLUS

............................................................................................................(naziv preduze}a - ustanove)

Ovim neopozivo naru~ujem ________ primjeraka lista 037PLUS na

period ________ mjeseci po cijeni od ________ KM.

U cijenu je ura~unat PDV.

KORISNIK USLUGE

Ulica KRUPSKA bb, 77 000 BIHA], telefon/fax: +387 37 223 770,

telefon: +387 37 222 888

sport 2109.08.2012.godine

Najbr`a grla regiona i ovogljeta }e galopirati biha-

}kim hipodromom “Bak{ai{kebare”. Kraji{nici s nestrplje-njem ~ekaju Memorijal “AlijaIzetbegovi}”, koji je na raspore-du 25. augusta. ^elnici Konji-~kog kluba Jedinstvo su pono-vo pripremili presti`an takmi~a-

rski program, s izuzetno boga-tim nagradnim fondom.Jednu od najpresti`nijih sport-skih manifestacija na ovimprostorima, najavljujemo pri-~om o neraskidivoj vezi Kraji-{nika i konji~kog sporta. “Nis-kom ljepote Krajine” listamostranice vremeplova.

Bli`i nam se konji~ki Memorijal “Alija Izetbegovi}”

Ljubav ~ovjeka i konjaoduvijek se vezivala zaKrajinu i Kraji{nike.A ko }e znati kada jepo~ela? “Mo`da se tajkorijen vu~e jo{ iz vreme-na prastarih Japoda, kojisu ovim prostorima jurilisvojim brzim konji}ima”,zapisao je jednom nov-inar Bo{ko Marjanovi}.Zna se, jedino, da taljubav traje i da je tako izgodine u godinu, izdecenije u deceniju, izstolje}a u stolje}e. Kraji{nik davna{nji rat-nik, davno je zavolio ko-nja, kojeg koliko voli,toliko i po{tuje. Osjeti seto, kada ga gleda - on gamiluje. Rodilo je to i ljubav pre-ma trkama. A kakvu ka-zuje primjer da Kraji{nikmo`e zakasniti na ljuba-vni sastanak, ali nakonji~ke trke nikada.

Vejsil - beg sa svojim Dorom

Po~elo je davne 1893.godine, svjedo~e ostalizapisi, u prvoj zvani~nojtrci od Biha}a do Sara-jeva. “Prvi je na cilj uSarajevo stigao Vejsil- begBi{}evi}, koji je sa svojim“dorom” put prevalio zatrideset jedan sahat, ~etiriminute i osamnaestsekundi”, ostade negdjezabilje`eno. Dvije godine kasnije naButmiru kod Sarajevapobje|uje “\ogat” BegePjani}a iz Cazina. Dese-tak je Cazinjana ~itavuheftu dana pje{ice puto-valo na trke. I tako jekrenulo. Imao ili nemaokonja Kraji{nik se za trkespremao. Za njega iobitelj bio je to i ostaodoga|aj nad doga|ajima.

Trke su postajale ne samotradicija, nego i neobi~nastrast ljudi, `ena, djece -svi mnogo vole konje, alii “hladni rat”. Nije va`noko }e odnijeti prvu nagra-du, nego kome }e pripa-sti “slava”, da li Cazinu,Velikoj Kladu{i, Biha}u,Sanskom Mostu, Krupi.Dvije su Krajine “zara}e-ne”. Pounje otima konji-~ku slavu “ljutoj Krajini”.A najpoznatije trke bivalesu na Medenom poljukod Bosanskog Petrovca s

po~etka jeseni, u Biha}usredinom prolje}a, uBosanskoj Bojni kodVelike Kladu{e u julu, pau Cazinu u prolje}e,

Sanskom Mostu s jeseni itako redom… Bile su i uBu`imu, Vrnogra~u, Pe}i-gradu, Bosanskoj Otoci,pa one ne{to ~uvenije uBosanskoj Krupi i takouzdu` i poprijeko Bosa-nskom krajinom.

Prvi Konji~ki klub osnovan uSanskom Mostu

U Sanskom Mostu jeformiran prvi Konji~kiklub u Bosanskoj krajini.

Zatim u Cazinu 1953, uVelikoj Kladu{i godinukasnije, u Biha}u 1959.godine. Tih pedesetihgodina pro{log stolje}a

Cazinjani se ponose “Ve-rom-Klepom”, Kladu{ani“Apsolventom”, Kruplja-ni “Gromom”, Bi{}ani“Kurirom”, “@irantom” i“[ajom”. Sanjanima je glavna uz-danica “Amor” i “Ma~va-nka”. Ostalo je zapisanoda je ~itav grad na `elje-zni~koj stanici u Srblja-nima ~ekao “Veru-Klepu”kada su je dovodili Cazi-njani, pa “Groma” Kru-pljani.Bilo je mnogo onih koji

su ulagali u konji~keklubove i konji~ki sport,pa su mnogi Kraji{nicipostajali vlasnici najsku-pocjenijih trka}ih grla,

koja su osvajala nagradeu Zagrebu, Beogradu, poEvropi. Ostala je i aneg-dota da su prilikom ku-povine skupocjenih grlagovorili, ako nema Kraji-{nika nema ni trgovine.

D`okeji Husar Havi}, Uzeir Isi},]erim Harba{

Uz sve to vezivali su se ibinjad`ije-d`okeji, kojihpo Krajini nije falilo.Me|u prvima i nepre-

vazi|enima bili su Cazi-njanin ]erim Harba{,Husar Havi} iz Pokoja iUzeir Isi} iz StarogMajdana. Isi} je imao

najvi{e uspjeha i ja{io jenajpoznatije konje “Gro-ma”, “Veru-Klepu”, “@ira-nta”, [aju, “Apsolventa”.Husein Havi}- Husar izPokoja i dalje ja{i u pri~i,a u bisagama mu vrline imane i dosjetke koje jevolio izme|u trka.Do dana dana{njih d`o-keji sa ovih prostora sume|u poznatijim. NisuKraji{nici {tedili, dovodilisu najpoznatije iz drugihkrajeva, ali i trenere.Na improvizovanim hipo-dromima, Ceravcima uBiha}u, Ratkovcu uCazinu, Bojni, Medenompolju i tako redom oku-pljalo se na desetine hi-ljada Kraji{nika, koji bidolazili i po nekoliko satiprije po~etka trka.I svugdje isto. Gledanje,`amor i muk. Ali, i opra-vdanje za izgubljenutrku… I slavlje za pobje-du. 037Plus

Vremeplov

Niska ljepote Krajine

Razvoj koji nije mimoi{ao niovaj sport nametnuo je obavezustvaranja hipodroma, ali i znatnoorganizovanije klubove. To, te stalni inat i presti` mnogesu “tjerali” na nabavku najskupljihgrla. Me|u prvima je to “novo” uveoMustafa Vukovi}, koji je ~itav`ivot posvetio konjima i trkama. Usvoju {talu dovodi “Vikinga”,“Pinkpantera”, “Nobel-Drea”,“Turkkafea”, “Depoa”, “Satelita”,“Aljura” i “Silvu”… Time udaramodernije temelje, ali i presti`.Sve vi{e nagrade dolaze u Biha} isa svih strana, a Biha} dobija isuvremeni toliko-potrebni hipo-drom. Pobje|uju grla KK “Jedin-stvo”, kojeg je i osnovao Mustafa ivodio ga cijeli svoj `ivot, sve doodlaska sa ovog svijeta, pro{legodine.Tu su jo{ Muhamed Alijagi} - Pogi,Himzo Zjaki}, Huse ]ejvanovi},

Mahmut ]ehaji}, Zijad Tahri}, paCazinjani, Kladu{ani, Sanjani,Krupljani…U spomen svom prvom i do`ivot-nom predsjedniku MustafiVukovi}u, bardu konji~kog sportau BiH, organiziran je Memorijalna Hipodromu u Biha}u. I traje tako ljubav Kraji{nika

prema konjima. Iako je konja svemanje, ljubav nije presahla, nipjesma utihnula. Pjesma nakonju, pjesma o konju, pjesma uzoru, podne i sumrak. Konj, pjes-ma, a{ik i Una ~ine neraskidivunisku ljepote Krajine i te{ko jena}i ne{to peto {to bi tu nisku lje-pote moglo pokidati.

Kraji{ki inat

S nestrpljenjem~ekamo najbr`eS nestrpljenjem~ekamo najbr`e

Osamdesetih godina

Po~elo jedavne 1893.godine, svjedo~eostali zapisi, uprvoj zvani~nojtrci od Biha}ado Sarajeva.“Prvi je na cilj uSarajevo stigaoVejsil-begBi{}evi}, koji jesa svojim“dorom” putprevalio zatrideset jedansahat, ~etiriminute i osam-naest sekundi”,ostade negdjezabilje`eno.

09.08.2012.godinesport22

Bio je to kratkotrajanbijeg iz ovda{nje suro-

ve stvarnosti. Malobrojnasportska delegacija iz Bos-ne i Hercegovine, zapa-mti}e tek ljepotu engleskeprijestolnice. Nepriprem-ljeni sportisti zapeli su ve}na kvalifikacijskim prepre-kama. Ni{ta novo! Rezimeje jo{ jednom protkan kon-statacijom, da su na{i spo-rtisti tek malobrojni turisti.Naime, od ukupno 204 na-cije koje u~estvuju na Oli-mpijskim igrama od 1896.godine, samo njih 78 nika-da nije osvojilo niti jednumedalju. Bosna i Hercego-vina je naravno, me|unjima. Komoros, Palau,Saint Kitts i Nevis, SaintLucia, Tuvalu... Vjerovatnoza njih niste ni ~uli. Tovam je “ugledno” dru{tvobez olimpijskih odli~ja.Bosna i Hercegovina pred-vodi evropsku turisti~ku“organizaciju”, sa Albani-jom, Andorom, Crnom Go-rom, Monakom, Maltom iSan Marinom.

Na{ najbolji olimpijski rez-ultat ostvaren je u Sidneyu2000. godine, kada jeNed`ad Fazlija bio {esti udisciplini vazdu{ne pu{kena 10 metara.Ina~e, Crnogorcima je ovotek druga Olimpijada, ali ipored toga, imaju boljirezultat. U Pekingu su nji-hovi vaterpolisti bili ~etvr-ti. U Londonu imaju realne{anse da taj rezultatnadma{e. San Marino, jetako|er imao bolji rezultatod Fazlijinog. Bili su ~etvr-ti u `enskom strelja{tvu. Albanci se mogu pohvalitiboljim rezultatom. Oni subili peti u ekipnom mu{-kom dizanju tegova. Mal-ta, iako ima samo 450.000

Na{i sportisti, teOlimpijski dnevnik

10. @ene vladajuOlimpijske igre 2012. godine vrlosu zna~ajne za `ene i to po dvijestvari. Ovo su prve Igre na kojimasvaka zemlja sudionica ima baremjednu sporta{icu. Isto tako, od ovegodine je `enski boks Olimpijskisport, {to zna~i da svi olimpijskisportovi imaju i `ensku i mu{kukonkurenciju.

9. Ceremonija otvaranja bila je inspirirana Shakespea-reovom ’Olujom’Organizatori su ceremonijuotvaranja Igara nazvali ’Otok~uda’, a preuzeta je iz Caliba-nova govora u Shakespeareovoj“Oluji”. Na ostvarenju scenarijaje radilo ~ak 20.000 volontera.

8. Olimpijski stadion u Londonu je najmanje te`ak stadionikad sagra|enOsim {to je, zahvaljuju}i mater-

ijalu kojim je gra|en, najlak{istadion ikada sagra|en, u njegaje utro{eno 2500 tona recikli-ranih ~eli~nih cijevi ~ime pri-donosi i o~uvanju okoli{a.

7. Igre prati vi{e od 20.000 novinaraSportski doga|aj godine, pratit}e vi{e od 20.000 novinara izsvih zemalja svijeta. Kompleksu kojem su smje{teni, velik jekao {est nogometnih igrali{ta.

6. Vi{e od pola svjetskogstanovni{tva prati ovogodi{nje IgreOrganizatori procjenjuju kako }eu`ivo ili putem malih ekranaIgre pratiti ~ak 4 milijarde ljudi.

5. London je prvi grad na svijetu koji je tre}i put doma}in Olimpijskih igaraU Londonu su ve} dvaputodr`ane Igre, 1908. i 1948.

godine. Tehni~ki, i u Ateni su setri puta odr`ale Igre, no Me|ui-gre iz 1906. ne ra~unaju se kaoslu`beni olimpijski doga|aj.

4. London dobio najve}u umjetninu na javnoj povr{iniVidikovac Arcelor Mittal Orbit,visok 115 metara, sagra|en jeunutar Olimpijskog parka i tamo}e najvjerojatnije ostati i nakonIgara. Zahvaljuju}i dizajnu, Orbit}e biti najve}a umjetnina uLondonu na otvorenom pros-toru.

3. Ponovno }e se okupiti ’Spajsice’Ceremonija zatvaranja Igaraodr`at }e se 12. augusta, a ja-vila su se brojna naga|anja dabi se na toj ceremoniji ponovnomogle okupiti legendarne SpiceGirls.

2. Boginja na svim medaljamaNa svakoj medalji osvojenoj naOlimpijskim igrama bit }eugravirana gr~ka boginja sportaNika.

1. Igre }e ko{tati 10 milijardi funtaPrema posljednjim procjenamacjelokupna organizacija ovogo-di{njih Igara iznosi}e nevjerojat-nih 10 milijardi funta. Iako jeprema prvim procjenama treba-lo biti utro{eno “samo” 2,4 mi-lijardi funti, taj iznos je vi{estru-ko porastao zbog “nepredvi-|enih tro{kova”.

Londonske zanimljivostiNajbolji pliva~ svih

vremena, MichaelPhelps zvani~no sepovla~i iz plivanja.Iza sebe }e ostavitirezultate, kojevjerovatno niko ne}eponoviti u skorije vri-jeme. Zaista nevje-rovatno djeluje~injenica da je ovajsjajni pliva~ tokomsvoje karijere osvojio71 medalju od ~egaje 57 zlatnih, 11srebrnih, te tri

bronzane. Od toga su rekordne 22 olimpijske medalje. Phelps jetako|er rekorder po broju osvojenih zlatnih olimpi-jskih odli~ja kojih ima 18. Uz to, na Olimpijadi je osvo-jio i dva srebra te dvije bronze. Ipak njegov najusp-je{niji nastup na Olimpijadi je bio onaj 2008. godine uPekingu, kada je apsolutnom dominacijom osvojioosam zlatnih medalja. Naravno, impresivno djeluje i njegov londonskiu~inak, od ~etiri zlatne i dvije srebrne medalje.

Neprikosnoveni Michael Phelps

Najuspje{niji olimpijac

Tabela osvojenih medalja:Z S B

1. Kina 31 19 142. Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave 29 15 193. Velika Britanija 18 11 114. Ju`na Koreja 11 5 65. Francuska 8 9 96. Rusija 7 17 187. Italija 7 6 48. Kazahstan 6 0 19. Njema~ka 5 10 7

10. Ma|arska 4 1 3...26. Hrvatska 2 1 0

stanovnika uspjela je oku-piti olimpijsku reprezenta-ciju, koja je bila na diobipetog mjesta, istina 1928.godine. Za utjehu namostaje Andora. Dr`avica od85.000 stanovnika, {to jeoko dvije tre}ine saraje-vske op}ine Novi Grad. Na Olimpijadu u Londonotputovalo je {est Ando-raca, koji su imali slabijerezulte od bosanskeherce-gova~kih sportista.Vrlo za-nimljivo, kao i mi i Andoraje poslala takmi~are ud`udou, maratonu, pliva-nju i strelja{tvu. Me|utim,Meki} i dru{tvo su zadivno ~udo, nadma{ili nji-hove rezultate.Ljubomorni na hrvatske,srpske, slovenske i uspjehedrugih zemalja, najradijebismo vrisnuli, ionako kodnas tako popularan stih:“Ja nisam odavle”!

Muhamed SADIKOVI]

sport09.08.2012.godine 23

ek malobrojni turistiBosna i Hercegovina predvodi evrop-

sku turisti~ku “organizaciju”, saAlbanijom, Andorom, Monakom,Maltom i San Marinom. Na{ najboljiolimpijski rezultat ostvaren je uSidneyu 2000. godine, kada je Ned`adFazlija bio {esti u disciplini vazdu{nepu{ke na 10 metara.

Najvi{e osvojenih medalja:22 - Michael Phelps (SAD, plivanje)

- 18 zlata, 2 srebra, 2 bronce18 - Larisa Latinjina (SSSR, gimnastika)

- 9 zlata, 5 srebra i 4 bronce15 - Nikolaj Andrianov (SSSR, gimnastika)

- 7 zlata, 5 srebra, 3 bronce13 - Boris Sahlin (SSSR, gimnastika)

- 7 zlata, 4 srebra, dvije bronce13 - Edoardo Mangiarotti (Ita, ma~evanje)

- 6 zlata, 5 srebra, dvije bronce13 - Takashi Ono (Jap, gimnastika)

- 5 zlata, 4 srebra, 4 bronce

Amel Meki}Bosanskohercegova~ki d`udista AmelMeki} na Olimpijskim igrama uLondonu pora`en je u prvom kolu odKorejanca Hee-Tae Hwanga. U kategori-ji do 100 kilograma najve}a uzdanicabh. olimpijskog tima pretrpjela je porazna samom otvaranju.Hea-Tae Hwang je tokom cijele borbeizgledao bolje i na kraju je, na na{eveliko razo~aranje sasvim zaslu`enoslavio. Istina, Hea-Tae Hwang je naOlimpijske igre do{ao kao bolje rangiranod Meki}a, no u svakom slu~aju bh.javnost je od na{e najve}e uzdaniceo~ekivala vi{e.

Ivana Ninkovi}Pliva~ica Ivana Ninkovi} nije se uspjelaplasirati u polufinale na 100 metaraprsno na Olimpijskim igrama uLondonu. Iako je u svojoj kvalifikacionojgrupi {esnaestogodi{nja Ninkovi}zauzela prvo mjesto (1:14.04), to je bilodovoljno za tek 41. mjesto, od ukupno46 pliva~ica koje su se takmi~ile u kvali-fikacijama. U polufinale se plasiralonajboljih 16 pliva~ica po vremenu.

Ensar Hajder Pliva~ Ensar Hajder postigao je posljed-nje, 36. vrijeme u kvalifikacijama disci-pline 200 metara mje{ovito na Olimpi-jskim igrama u Londonu. Dvadesetje-dnogodi{nji Tuzlak, koji je Londonu nas-tupio sa ispunjenom olimpijskom B -

normom, dionicu je isplivao u vremenudva minuta i pet sekundi.Najbolje vrijeme u kvalifiklacijama ost-vario je Ma|ar Laszlo Cseh (1:57.20),ispred Amerikanca Ryana Lochetea(1:58.03) i Japanca Kosukea Hahigana(1:58.22).

Lucija KimaniAtleti~arkaa Lucija Kimani nije uspjelazavr{iti maratonsku utrku, du`ine42,195 km, na 30. ljetnim olimpijskimigrama u Londonu. Tridesetjednogo-di{nja Kenijka odustala je izme|u 35. i40. kilometra. Neposredno prije odusta-janja nalazila se izme|u 90. i 100. mjes-ta. Predstavnica BiH bila je u grupi 11takmi~arki koje nisu uspjele do}i docilja, a utrku je okon~alo 107 atleti~arki.Zlatnu medalju u maratonu osvojila jeEtiopljanka Tiki Gelana (2:23:07), sre-bro je izborila Kenijka Priscah Jeptoo(2:23:12), a broncu Ruskinja TatjanaPetrova (2:23:29).

Kemal Me{i}Mnogo se o~ekivalo od na{eg baca~akugle Kemala Me{i}a. Na`alost, nijeuspio pro}i kvalifikacije. Me{i} je u prvojseriji bacio kuglu 19.49 metara, a nakontoga je prestupio. U tre}em poku{ajupopravio se za 11 centimetara (19.60metara), no to nije bilo dovoljno da seplasira u finale Olimpijskih igra uLondonu. Zavr{io je na 24. mjestu.Ukupno 40 takmi~ara je izi{lo na kvali-fikacijska natjecanja.

Bosanskohercegova~ki sportisti u Londonu

Ned`ad FazlijaBosanskohercegova~ki strijelac Ned`adFazlija osvojio je 45. mjesto u ga|anju ma-lokalibarskom pu{kom 50 metara naOlimpijskim igrama u Londonu. U kvali-fikacijama ovog takmi~enja pogodio je 587krugova, te zavr{io na 45. mjestu od 50 pri-javljenih takmi~ara.Najbolji u kvalifikacijama bio je SergeiMartinov iz Bjelorusije, koji je sa 600 kru-gova izjedna~io svjetski rekord. Ovo je biodrugi Fazlijin nastup u Londonu. Prethodno je u disciplini zra~na pu{ka 10 metarazauzeo 44. mjesto.

Jamaj~anin Usain Bolt osvojio je zlatnu medalju na Olimpijskim igrama uLondonu, u najatraktivnijoj atletskoj diciplini na 100 metara u vremenu novogolimpijskog rekorda 9.63 sekunde.Srebrena medalja pripala je jo{ jednom Jamaj~aninu Yohanu Blakeu u vremenu9.75, dok je broncu osvojio Amerikanac Justin Gatlin rezultatom 9.79.Usain Bolt je izvanrednom pobjedom postao prvi atleti~ar koji je odbranio naslovolimpijskog pobjednika na 100 metara, nakon Amerikanca Carla Lewisa koji je slavio1984. i 1988. godine.Ne zaboravimo, Bolt tr~i i na 200 metara. To vjerovatno zna~i i ~etvrto zlatno olimpi-jsko odli~je u karijeri.

Najbr`i ~ovjek na svijetu

Neuhvatljivi Usain Bolt

Najbr`i ~ovjek na svijetu

Jednoj `eni treba 20 godina da od sina napravimu{karca, a drugoj 20 minuta da od njega napravibudalu... Ah, ti mu{karci. One druge `ene ka`u dasu kao {ibice. Kad se upale, izgube glavu! Me|utim,kad mu{karac pre|e pedesetu postane sasvim drugaosoba. Vidi se to po definiciji braka po kategorijama,a koja izgleda ovako:Crkvena: Brak je religijski ~in, u kojem dobivamojednog razapetog vi{e i jednu djevicu manje.Pravna: Brak je do`ivotna robija u kojoj osu|enimo`e biti oslobo|en samo zbog lo{eg vladanja.@ivotna: Nijedna `ena ne dobije ono ~emu senada, a nijedan mu{karac se ne nada onome {todobija.Matemati~ka: Suma gnjava`e, oduzimanje slobo-de, mno`enje odgovornosti, dijeljenje love.Vojna: Jedini rat u kojem spavamo s neprijateljem.Filozofska: Brak je mjesto gdje se uzajamno dijelei rje{avaju problemi, koje, dodu{e, ne bismo ni imalida nismo u braku.Eto tako, ho}u da ka`em da se meni najvi{e svi|aono s 20 godina i 20 minuta. Mo`da zbog toga {to sli~ne stvari susre}emo nasvakom koraku. Prije rata ljudima je trebalo 20 god-ina da izgrade Kombiteks i zaposle 5.000 radnika,dok su oni drugi za samo pet dana sve to rastjerali,ispraznili i poru{ili. Primjera je, kao {to rekosmo,milion. Jedan se, ipak, izdvaja i ovih je dana pono-vo u `i`i na{eg interesovanja. Radi se o @eljeznica-ma Federacije BiH.Po~etkom aprila ove godine Slu`ba za turizam,poduzetni{tvo i ruralni razvoj op}ine Biha},nadle`noj slu`bi JP @eljeznica F BiH, je dostavio upito mogu}nosti uvo|enja putni~kih vozova/vlakovana relaciji Biha} - Martinbrod - Biha}. Umjestodirektnog odgovora dostavljena je “rekapitulacijapoku{aja uvo|enja `eljezni~kog putni~kog sao-bra}aja na podru~ju USK”. Tu, izme|u ostalog, stojida su oni i pored visokih tro{kova organizirali pri-jevoz do Bosanskog Novog/Novog grada i direktnivoz do Sarajeva. Ka`u da se prvenstveno vodilora~una o potrebama privrede i {kolstva, a imali su iupori{te u Zakonu o financiranju `eljezni~ke infra-strukture, kojim se predvi|a da Vlada FederacijeBiH i zainteresirani kanton nadoknade razlikuizme|u ukupnih tro{kova prijevoza i ostvarenog pri-hoda. Vlada USK nije iskazala interes, stoji u dopisu.Na relaciji do Martinbroda potrebno je uvesti tripara lokalnih putni~kih vozova/vlakova za kojenepokriveni tro{kovi iznose ta~no 6.058,75 KMdnevno. To nije sve, za organizaciju saobra}ajapotrebno je osigurati i dodatne kapacitete koji uplanu za 2012. godinu nisu predvi|eni. Kalkulacijaje ra|ena bez zakupa trase, zarade kao vanrednivoz, te bez prognoze rasta cijena dizel goriva.Prihod koji se o~ekuje za 108 sjedi{ta, koliko ih imau tri voza, je 748,80 KM! Na ovom mjestu }u prenijeti razgovor legendarnihHuse i Hase. Pita Huse Hasu: “Kol’ko je jedan vi{ejedan?” Hase }e, nakon du`eg razmi{ljanja, k’o iztopa: “Dva!” Na to }e Huse: “Malo brate, malo!”Ho}u da ka`em da je ljudima trebalo 50 godina dauvedu 80 putni~kih vozova/vlakova na Unskuprugu i prevezu tri miliona putnika po sezoni, a dasu oni drugi to ugasili za dva dana. I {to je najgore,bacili nas u matematiku, u mno`enje odgovornosti idijeljenje love. Halid ALIJAGI]

Ho}u da ka`em

Mno`enje odgovorno-sti i dijeljenje love

U okviru Likovnekolonije, koju organi-zira Udruga likovnihumjetnika USK-a ipored visoke tempera-ture koja se kretala oko4o stupnjeva na drve-nom mostu koji se na-lazi kraj Univerzitetskebiblioteka u sredi{tuBiha}a minulog viken-da odr`an je neobi~anperformans poznatoglikovnog umjetnikaRepy Repije, ro|enog

Bi{}anina, koji `ivi iradi u Sloveniji. Nakon{to je svoju sliku MonaLise “okupao” u sloven-skom moru, jezeruBled, odlu~io je da usklopu likovne kolonijeMona Lisu okupa i urijeci Uni i na taj na~inpo{alje poruku darijeku Unu kao i ljepoteoko nje treba ~uvati odzaga|enja i propada-nja.

037Plus

Mona Lisa seokupala u Uni

Ispod drvenog mosta na Otoci

Broj intervencija slu-`be Hitne pomo}i Do-ma zdravlja u Biha}u uproteklih nekoliko da-na pove}an je za polo-vinu, sa simptomimavisoke temperature,mu~nine, proljeva ipovra}anja. Uzroci

ovako velikog prilivapacijenata su visokeljetne temperature.Ljekari svjetuju konzu-miranje lak{e hrane ipuno te~nosti.Visoke temperatureiscrpljuju organizam,ali i psihu ~ovjeka,

utvrdili su stru~njaci.Toplo vrijeme s viso-kim postotkom vlage uzraku i sparinom po-ti~e lo{e raspolo`enje iagresivnost kod ve}ineljudi, zbog ~ega je ljetivi{e saobra}ajnih ne-sre}a, nasilja u porodi-

ci i kriminalnih djela.Na ovakvo vrijeme,prema rije~ima izuze-tno te{ko reaguju as-mati~ari i plu}ni bole-snici, pacijenti sa bole-stima srca i visokimkrvnim pritiskom, tepsihi~ki bolesnici.

Toplo vrijeme s visokim postotkom vlage u zraku i spari-nom poti~e lo{e raspolo`enje iagresivnost kod ve}ine ljudi,zbog ~ega je ljeti vi{esaobra}ajnih nesre}a, nasilja uporodici, kriminalnih djela…

Vi{e posla u Hitnoj pomo}iU nekoliko proteklih dana

Enes ef. Ljevakovi}, predsjednik Vije}a za fetve pri RijasetuIslamske zajednice u BiH, u povodu velikih vru}ina posljed-njih dana u BiH, preporu~io je svim posta~ima da do sehuraunesu u organizam dovoljno te~nosti kako bi tijelo mogloizdr`ati cijeli dan bez vode.Ljevakovi} je dodao da posta~ koji osjeti da }e mu postna{tetiti zdravlju zbog vru}ine te napornog rada ili ozljeda,mo`e prekinuti post, napominju}i da je du`an taj dannapostiti.

Kantonali sud u Biha}u odredio je jed-nomjese~ni pritvor Muharemu Ke{ki}u(62) kojeg sumnji~e da je u petak, 3.avgusta, u Maloj Pe}i hicima iz pi{toljaubio svoju suprugu Hanku i kuma IbraguKe{ki}a (51), a ranio kumovog brataAgana (33). Prema rije~ima o~evidaca, MuharemKe{ki} je pucao na kuma i njegovog bratadok su cijepali drva u dvori{tu, a potomoti{ao u ku}u gdje je s dva metka ispalio usvoju suprugu s kojom ima osmero djece. Tokom pretresa ku}e u kojoj `ivi osum-nji~eni ubica, prona|eno je nekoliko bombii automatska pu{ka.

Dvostrukom ubici iz Male Pe}i Posta~i i vru}ine

Odre|en jedno-mjese~ni pritvor

Ko osjeti malaksalostmo`e prekinuti post

Posta~i koji izdr`e napore i isposte, imat }e ve}u na-gradu od onih koji sjede u ku}i i hladovini i ~ekaju iftar