ODNOSI IZMEðU ANTIČKIH CIVILIZACIJSKIH ŽARIŠTA –

POVIJEST JADRANSKIH GRKA

Mediteranski prostor

Karta antičke Grčke

Grci na istoku – Mala Azija

Frigijci

Frigijska umjetnost

• Grci u Maloj Aziji – jonski i eolski gradovi nastali nakon krajem mikenskog razdoblja – prodor Dorana – seoba u Malu Aziju – završetak prvih seoba: oko 1000. g. pr. Kr.

• Mala Azijia – od sjevera prema jugu dužobale: Eoljani – Jonjani – Dorani

– eolski gradovi: Kime, Mitilena (Lezb)– jonski gradovi: Milet, Efez, Smirna,

Fokeja– dorski gradovi: Knid, Halikarnas

• dobri odnosi s Frigijcima u pozadini: 10 –7. st. – mitski kralj Mida – živi kontakti, trgovina, utjecaj istočnjačke umjetnosti i kulture – orijentalizirajući stil u 7. st. pr. Kr. se prenosi prema zapadu – Korint

• povoljna situacija do pada frigijskedržave – provala Kimerana – uništenje Gordija (695 – 690. g.) – Midinosamoubojstvo – grčki maloazijski gradovi nisu direktno pogoñeni

• kontakti i trgovina s Feničanima i bliskoistočnim prostorom

• 8. st. – početak zanimanja za Crno more grčka središta na maloazijskoj obali i otocima

Grci na istoku – Crno more

Karta Prpontide

• oko 800. g. pr. Kr. – Eubjeci osnivaju emporij Al-Mina na ušću rijeke Oront u Siriji – jačanje kontakata s feničkim centrima u današnjem Libanonu: Tir, Sidon, Biblos

• nakon propasti frigijske države – jačanje lidijske države s centrom u Sardu –pogoršanje položaja grčkih gradova –prvi sukobi s Liñanima – dodatni poticaj za kolonizaciju

• prodor Skita oko 650. g. – grčki gradovi nisu izravno ugroženi

• 7. st. – kolonizacija na Propontidi(Mramorno more i Dardaneli) – Milet je vodeći kolonizator: Abid, Kizik, Prokonez – Fokeja: Lampsak

• kolonizacija (Tračkog) Bospora – 1. pol. 7. st. – Megara: Halkedon, Bizancij

• kolonizacija Crnog mora – Póntos Eúkseinos (Pindar) – “gostoljubivo more”

• Milet predvodi kolonizaciju – Sinopa i Trapezunt (Trabzon) na južnoj obali –mogući osnutka u 8. st. – vjerojatnije sredinom 7. st.

• u 6. st. Megarani i Beoćani: HeraklejaPontska – izmeñu Bospora i Sinope

Matični grčki prostor i kolonije, oko 550. g. pr. Kr.

Grci na istoku – Crno more

Ostaci Pantikapeja

Ostaci Hersoneza

• južne kolonije – zbog lidijskeekspanzije prekinuti trgovački putovi preko male Azije

• nastale na geografski nepovoljnom području – visoke planine, strme obale, malo zaštićenih luka – važnost zbog ležišta metala: željezo, bakar, srebro

• Milet – osniva većinu kolonija na Pontu– neke uz pomoć svojih starijih kolonija (7 – 6. st. pr. Kr.):

– zapadna obala: Apolonija, Odes– ušće Dunava: Istar, Tomi– ušće Dnestra: Tiras– ušće Dnjepra: Olbija, Berezan– Krim: Pantikapej (današnji Kerč)– Kolhida: Fasis

• ostatak kolonizacije: sudjelovanje Fokejaca, Tejana, Hijana i Megarana

• Krim – Herakleja Pontska osniva važnu kolonija Hersonez – 4. st.

• gospodarstvo sjevernih kolonija – žito, riba, robovi – u klasično doba: Atena ovisna o pontskom žitu

• razmjena proizvoda sa skitskim zaleñem za sirovine – koža, drvo, plemeniti metali

Grci na istoku – Crno more

Bosporska fijala, 4. st. pr. Kr.

Oslikani sarkofag, Bosporsko kraljevstvo, 1. st. pos. Kr.

• Kimerijski Bospor – tjesnac izmeñu ist. dijela Krima i poluotoka Taman

• od 5. st. pr. Kr. – nekoliko gradova se udružuje u Bosporsko kraljevstvo –prijestolnica u Pantikapeju – poprima obilježja helenističke države

• osvaja ga Mitridat (Pontskokraljevstvo) – postaje vazalno kraljevstvo Rimskog carstva – postoji do 4. st. pos. Kr. – propada u seobama naroda

• zapadne kolonije – današnja obala Bugarske i Rumunjske – trgovina s tračkim zaleñem – važne takoñer zbog žita

• kolonije na ušću Dunava – početna točka plovidbenog puta u unutrašnjost prema dako-getskim narodima

• tradicija mitske Jazonove plovidbe –potvrda starosti poznavanja ovog plovnog puta

• istočne kolonije – na rubu mitske zemlje Kolhide – dobava metala (bakar, željezo, zlato i srebro)

• podaci o grčkom Pontu – Herodot, Pseudo-Skilak, Polibije

Grčke kolonije na sjevernoj obali Crnog mora – uključene u Bosporsko kraljevstvo

Karta Kolhide i grčkih kolonija na istoku Ponta

Lidijska država i grčki gradovi u Maloj Aziji

Krez – atička crvenofiguralna amfora

• ratovi s Liñanima – smanjenje poljoprivredne površine grčkih maloazijskih gradova – stanovništvo sve više odlazi u kolonije

• Milet – veliki gubici obradive površine –za vrijeme Krezove vladavine (560. –546. g. pr. Kr.): smirivanje odnosa

• 546. g. – Perzija osvaja lidijskokraljevstvo – Krez se predaje

• grčki gradovi u Maloj Aziji priznaju perzijsku vlast – pod upravom perzijskih satrapa iz Sarda i Daskilejona – teža vlast od lidijske

• Miletski tiranin Histijej ratuje protiv Skita kao dio perz. vojske – nagrañen lenom u Trakiji

• 500 – 493. g.: jonski ustanak – na čelu miletski tiranin Aristagora – pomoć Atene i Eretrije – ustanici zauzimaju Sard –satrap Artafern se održava u utvrdi –pobjeda na moru protiv perzijske flote

• 497. g. perzijska vojska vraća pod svoju kontrolu većinu gradova Male Azije i Cipar

• Atena, Sam i Lezb povlače svoje brodove – slom ustanka i pad Mileta 493. g.

Grci na istoku – pod stranom vlašću

Grci na istoku – pod stranom vlašću

Ruševina Sarda

• maloazijski grčki gradovi – pod čvrstom perzijskom vlašću do 479. g. pr. Kr.

• Atenjani predvode Delsko-atički savez protiv Perzijanaca – rat promjenjivog ishoda do 448. g. – Kalijin mir –Perzija poštuje autonomiju grčkih gradova

• Spartanci podupiru Kira protiv Artakserksa II. – pohod 10 000 – 401. g. Kunaksa – slabost perz. države

• Sparta nadzire oligarhije u grčkim gradovima – potpomaže grčke gradove u Maloj Aziji

• spartansko-perzijski rat: 400. – 394. g. – Spartanci uspješno ratuju u Joniji protiv perzijske vojske – Agezilaj ne uspijeva zauzeti Sard – Spartanci se povlače

• korintski rat: 395 – 387. g. – 386. g.: Antialkidin mir (kraljevski mir) – Mala Azija i Cipar perzijski; Sparta –prevlast u grčkom svijetu; Lemnos, Imbros i Skiros atenski

• Grci u Maloj Aziji – pod perzijskom vlašću sve do osvajanja Aleksandra Makedonskog

Delsko-atički savez

Grci na zapadu – kolonizacija

Feničke kolonije na zapadu Mediterana

Amfore iz Pitekuse

• 9. st. pr. Kr. – Feničani intenzivno plove na zapadni Mediteran

• koloniziraju sj. Afriku, Maltu, SZ Siciliju (Mozia), Sardiniju, Korziku, Baleare i južnu Španjolsku

• osnutak Kartage – prema legendi: 814. g. pr. Kr.

• prva grčka naseobina na zapadu – oko 775. g. – Eubejci osnovali Pitekusu na otoku Ischiji u Napuljskom zaljevu

• Pitekusa – trgovački emporij i mjesto prerade etrurske željezne rude –željezni proizvodi za potrebe stanovništva Italije

• prava kolonizacija – u 2. pol. 8. st.– Eubeja (Eretrija i Halkida): Kume

(napuljski zaljev), Zankle (Messina), Region (Reggio); Naks, Katanija, Leontini (Sicilija) – Korint: Sirakuza, 734. g. – Ahejci: Sibaris i Kroton – Megara: Hiblejska Megara – Sparta: Tarent

• 7. st. – nastavak kolonizacije: Metapont(Ahejci), Himera (Halkida), Gela (Rod i Kreta), Lokri Epizefiri (Lokriñani), Selinunt (Megara), Eleja (Fokeja)

• u isto vrijeme – Feničani se učvršćuju na Siciliji i Sardiniji

Južna Italija u antici

Grci na zapadu – kolonizacija

Položaj Kume u Napuljskom zaljevu

• najzapadnije grčke kolonije: Fokejciosnivaju Masiliju oko 600. g. pr. Kr. i Alaliju na Korzici 565. g. – Emporion(Ampurias) i Herejoskopej u Španjolskoj

• zbog perzijskog pritiska u Maloj Aziji –sve veći priliv stanovništva iz Fokeje na Korziku – jača gusarenje Alalijaca –ugroženi interesi Kartažana i Etruščana

• 535. g. Etruščani i Kartažani pobjeñuju grčku flotu kod Alalije – Fokejci napuštaju Alaliju – prekid grčkog naseljavanja Korzike

• krajem 7., u 6. i 5. st. – grčke kolonije u Italiji osnivaju svoje kolonije: Gela osniva Akragant, Sibaris Posidoniju

• Sibaris, Gela i Sirakuza – ulaze u krug najvažnijih gradova grčkog svijeta

• Sikani i Sikuli – domorodačko stanovništvo Sicilije – promjenjiv odnos prema grčkim kolonizatorima

• južna Italija – prijateljski odnos grčkih kolonizatora s italskim stanovništvom –jača pritisak Etruščana u 2. pol. 6. st. kao dio njihove ekspanzije prema istoku i jugu

• 525. g. – Etruščani pokušali osvojiti Kumu – uspješna grčka obrana

Selinunt

Utjecaj grčke arhajskeumjetnosti na etruščansku

Sjeverna Italija u antici

Grci na zapadu – borbe za prevlast

Dorski hram u Sirakuzi uklopljen u srednjovjekovnu katedralu

• Sicilija – 6. st. pr. Kr. – razdoblje snažnog uspona grčkih gradova: Gela, Sirakuza, Akragant

• tiranida – tipičan oblik vladavine na Siciliji od polovine 6. st.

• polisi na Siciliji se razvijaju u teritorijalne države – znatno prije nego u matičnoj Grčki i na istoku

• Gela – tiranin Kleandar – od oko 505. g. – temelji kasnijoj snažnoj dvojnoj državi Gele i Sirakuze

• Kleandrov brat Hipokrat tiranin u Geli(498. – 491. g.) – svladava Sikule –formira teritorijalnu državu izmeñu istočne i zapadne obale Sicilije

• Gelon (491. – 478. g.) – seli svoje sjedište u Sirakuzu 485. g.

• u Akragantu (488. – 472. g.) – tiranin Teron – osvaja Himeru 483. g.

• Anaksilaj (494. – 476. g.) – ujedinjuje Zankle i Region – preimenovao Zankleu Mesanu (Messinu) nakon naseljavanja Mesenijaca

• tirani manjih kolonija – traže pomoć od Kartage pred nadirućim teritorijalnim državama na Siciliji

Konkordijin hram u Akragantu

Grci na zapadu – sirakuška hegemonija

Teatar u Sirakuzi

• Kartažani – u dogovoru s Perzijom –napad na Siciliju (Hamilkar) – Gelonpredvodi Grke – 480. g. grčka pobjeda kod Himere – samoubojstvo Hamilkara

• Hijeron (478. – 467. g.) – Gelonov brat –pobjeda nad Etruščanima kod Kume 474. g.

• 453/2. g. – kraj etrurske prevlasti na moru – Sirakuza postaje sila na zapadu – podvrgava pod svoju vlast brojne polise

• u drugom dijelu Peloponeskog rata (415. – 413. g.) – napad Atene na Sirakuzu –pobjeda Sirakuze – učvršćenje Sirakuzekao sile na grčkom zapadu

• 401. g. Sirakuza šalje 3 000 hoplita kao dio 10 000 kao pomoć Kiru kod Kunakse

• nove napetosti izmeñu Grka i Kartažana– borba oko kolonizatorskog područja, plemenitih metala i trgovinskog utjecaja nad lokalnim stanovništvom

• Kartažani krajem 5. st. šire svoj posjed na Siciliji – osvajaju Himeru, Selinunt i Akragant

• sukobi izmeñu Sirakuze i Kartažana –nastavljeni i u 4. st. Sirakuška tetradrahma s kraja 5. st. pr. Kr.

Grci na zapadu – sirakuška hegemonija

Reggio di Calabria – grčki Region

Ancona – grčki Ankon

• početkom 4. st. pr. Kr. – tiranin Dionizije Stariji – rat s Kartagom – gubitak Gele – utvrñivanje Sirakuze zidovima duljine 22 km

• 392. g. – mirovni sporazum s Kartagom – usprkos gubicima Sirakuza zadržava status sile – osvaja Region – kolonizira Jadran: Ankon, Adria, Numana, Tindari, Tauromen, Isa

• Dionizije Mlañi – na vlasti od 367. g. –ruši ga Dion 356. g. – ponovno na vlasti od 346. do 344. g. – početak unutarnje nestabilnosti u Sirakuzi

• uvoñenje demokracije – Timoleon 345. g. – pobjeda nad Kartažanima 339. g. –nove nestabilnosti u Sirakuzi

• od 317. g. nova tiranida – Agatoklo –ratuje s Kartagom s promjenjivim uspjehom – uspijeva prenijeti rat u Afriku i pobijediti ih na matičnom tlu

• novi mirovni sporazum zadržava status quo izmeñu Sirakuze i Kartage

• nakon Agatoklove smrti 289. g. –Sirakužani pozivaju epirskog kralja Pira u pomoć – od 275. g. na vlasti Hijeron II. – stabilizacija i novi uspon Sirakuze

Grčka naselja na Siciliji

Povijest jadranskih Grka

• 7. st. pr. Kr. – stalna grčka pristaništa: Budva, Boka Kotorska, Korčula, ušće Neretve

• 6. st. pr. Kr. – Kniñani – polis na Korčuli – Korkira Melaina – nepoznata lokacija – nije se održao

• 5. st. pr. Kr. – moguć osnutak Herkleje– Pseudo Skilak – polis na nepoznatom mjestu na istočnoj jadranskoj obali

• početak 4. st. – osnivanje dvije najvažnije grčke kolonije – Isa i Far

• Diodor Sicilski – 1. st. pr. Kr. – kratki odlomak u djelu Povijesna biblioteka –izvještaj o osnivanju Fara – Faros(Diod. Sicul., 15, 13, 4)

• stanovnici Para osnovali koloniju Far uz pomoć Dionizija Starijeg – datirano prema atenskim arhontima, rimskim konzulima i olimpijadama u 385/384. g.

• napadnuti od 10 000 Ilira s Hvara i kopna – Farani pozivaju Dionizijevaeparha iz Lisa – dolazi s ratnim lañama i poražava napadače

• pitanje Lisa – Isa ili Lješ – vjerojatnije Isa

Povijest jadranskihGrka

Karta antičkog Epira i južne Iliride

Srednji Jadran

Povijest jadranskih Grka – Isa

Vis

• Isa (Issa) – prema nekim autorima: moguće postojanje starijeg grčkog naselja iz 6. st. – prema ostacima bedema (kiklopski zid, nalazi korintskekeramike, arhajska kamena glava)

• Isa – vj. osnovana izmeñu 392. i 385. g.• mogući ostaci starijeg naselja – uništeni

kasnijom grčkom i rimskom izgradnjom• pitanje Jonija – Jonijev novac i kameni

natpis gdje se Isa spominje kao Jonijevotok – Jonije: možda mitski osnivačgrada

• položaj grčkog naselja – na rubu današnjeg grada Visa – SZ od središta mjesta

• prostor trapezoidnog oblika – 350 X 250 m – cca. 8,5 ha površine – s poluotokom Prirovo koji je bio dio grada 10 ha – vj. najstariji dio naseobine

• izvori pitke vode unutar areala grada• grad je imao bedeme i ureñenu obalu –

helenistički teatar na mjestu današnjeg samostana na Prirovu

• nekadašnja gradska luka u najviše uvučenom dijelu viške luke – dobro zaštićena od bure i juga Poluotok Prirovo

Povijest jadranskih Grka – Isa

Prekojadranski plovni put

• Vis – položaj na sredini jadranskog plovidbenog puta – od Hvara udaljen 18 km – od istočne ubale udaljen 55, od zapadne (Gargano) 125 km

• plovidbeni put preko Jadrana: Split – Vis –Palagruža – Tremiti – Gargano

• u zaleñu Ise – dva krška polja pogodna za proizvodnju hrane za potrebe grada –ukupno oko 450 ha – uočeni tragovi grčke podjele zemlje – poljoprivredne površine nedovoljne za izvoz hrane

• ribarstvo – vj. važna gospodarska grana • gospodarstvo Ise – osnova: razmjena roba

iz drugih polisa s domaćim starosjedilačkim stanovništvom

• Isa – važan ekonomski čimbenik na Jadranu slijedećih 350 godina

• dorski karakter naseobina – tri dorske file: Hili, Dimani i Pamfili

• jonske kolonije imaju 4 file – slabije izražena rodovska povezanost

• Isa: narodna skupština – bira vijeće (bule) od 50 članova i činovnike

• Isa kuje novac – prvi novac je prekovsirakuškog – posljednje emisije novca – 1. pol. 2. st.

Povijest jadranskih Grka – Isa

Lumbardska psefizma

• religijski život u Isi – glavni kultovi: Dioniz, Artemida i Afrodita

• hramski dio grada – vj. na Prirovu• graditeljski ostaci grčke Ise – vrlo slabo

poznati – uništeni i prekriveni rimskim slojem grada

• Prirovo – obodni zida teatra – vj. rimskog –danas vanjski zid franjevačkog samostana

• gradske nekropole:– Martvilo – zapadno od grada– Vlaška njiva – SI od grada

• tijekom 4. st. – jačanje Ise• u drugoj pol. 4. st. – Isa osniva koloniju na

poluotoku Koludrt u Lumbardi – nepoznato ime naseobine kolonije

• lumbardska psefizma – ugovor dvojice Ilira i Isejaca – dokument o osnivanju ove kolonije

• psefizma pronañena fragmentirana 1877. g. – nedostaju veliki dijelovi

• hijeromnamon Praksidam – Iliri Pil i Daz –popis kolonista u 3 stupca – tri dorske file

• na popisu je sačuvano 158 imena – bilo ih je 195 (3 stupca po 65) – ukupno oko 780 naseljenika

Viška Artemida

Povijest jadranskih Grka – isejska kolonizacija

Lumbarda

Stobreč – antički Epetij

• zapisana podjela zemlje prvih doseljenika koji su utvrdili grad – 3 pletra – 3 X 885 m2 = 2655 m2 – mali zemljišni posjed

• naseljenici koji dolaze naknadno – 4,5 pletralošije zemlje (oko 4000 m2)

• u drugim kolonijama se dobiva 40 – 50 pletara zemlje po naseljeniku

• vrlo malo arheoloških tragova naselja –samo pojedinačni nalazi grobova

• naselje živjelo možda do ilirskih ratova krajem 3. ili početkom 2. st. – tada vjerojatno napušteno

• u 3. st. Isa osniva dva nova emporija –Tragurij (Trogir) i Epetij (Stobreč)

• osnovani vj. nakon prva dva ilirska rata: 217. – 205. g. pr. Kr. – Rim je tada zaštitnik Ise a ilirski kraljevi saveznici Rima

• Tragurij (Tragúrion) – otočić u blizini obale –dvije luke – površina naselja od oko 3 ha (150 X 200 m) – malo grčkih ostataka ispod srednjovjekovnog grada – ostaci bedema

• pronañeno nekoliko grčkih natpisa i reljefa• Epetij (Epétion) – na malom poluotoku nešto

većem od Tragurija – zaštićena luka – pronañeni ostaci bedema i gradskih vrata –vrlo malo pokretnih grčkih nalaza

Povijest jadranskih Grka – Far • oba emporija važna za kontakt i trgovinu sa

starosjediocima – izmeñu njih velika delmatska gradina i pristanište Salona na ušću Jadra – spominje ih Strabon

• Far – vrijeme osnivanja – 385/384. g. –pomoć Dionizija Starijeg naseljenicima s Para

• u starogradskom zaljevu – naselje utvrñeno bedemima – današnji Stari Grad

• obrana novog naselja od otočkog starosjedilačkog stanovništva i njihovih pomagača s kopna – Dionizijevi brodovi iz Lisa poražava napadače

• sačuvan natpis – vj. dio tropeja koji su Farani podigli nakon te pobjede – na njemu etnik Jadasinoi

• Jadasini – pomagači hvarskog starosjedilačkog stanovništva – okolica Zadra ili područje oko rijeke Jadro

• za Dionizija Mlañeg – opadanje sirakuškemoći – Far traži nove saveznike

• farska psefizma – imenovanje tročlanog povjerenstva koje se upućuje u Par i neki drugi grad radi pomoći pri obnovi grada

• drugi grad – više mišljenja: Atena, neki drugi grad na Jadranu, Rimljani Farska psefizma

Povijest jadranskih Grka – Far• Šime Ljubić 1873. g. prvi smjestio Far u

Stari grad• arheološki tragovi Fara:

– ostaci sjevernog bedema unutar središta Starog grada – megalitski način gradnje

– istočni bedem i ulaz u grad zaštićen kulama – kod crkve sv. Ivana

– pronañen i južni bedem nadaleko od crkve sv. Ivana – položaj Remetin vrt

• grčki slojevi oštećeni ili uništeni kasnijom rimskom i srednjovjekovnom izgradnjom –istraživanje otežano zbog današnjeg grada

• Far – kuje svoj novac – srebrni i brončani – kuje ga s prekidima do rimskog doba –temeljio se na parskom i sirakuškomnovcu – legende na reversu: ΦΑ, ΦΑΡ, ΦΑΡΙ, ΦΑΡΙΩΝ

• potkraj 4. st. – kovan novac sa Zeusom na aversu i kozom na reversu – legenda ∆Ι –možda početna slova grada Dimale u današnjoj Albaniji – moguće veza dva grada – zasad neutvrñena

• 2. st. – na Hvaru se kuje novac ilirskog kralja Baleja

• na Hvaru – brojni nalazi novca Herakleje

Stari Grad – antički Far

Farski novac

Povijest jadranskih Grka – Far

Starogradsko polje

• gospodarstvo Fara – prostrano Starogradsko polje – 6 X 2 km –podijeljeno na čestice 180 X 900 m (1 X 5 stadija) – 73 takve čestice

• grčka parcelacija sačuvana do danas –slični primjeri: Metapont (Italija), Megara Hibleja (Sicilija), Rodu, Hersonez (Krim)

• parcelacija farske hore – UNESCO-v popis zaštićene baštine

• grčke poljoprivredne kulture: loza, masline, voće, povrće, žitarice –dovoljno hrane za Far – možda i za izvoz

• pomorstvo i trgovina – važne gospodarske djelatnosti – manje povoljan položaj od Ise

• Far postupno gubi isključivo grčki identitet – ilirizacija stanovništva –obostrana akulturacija – od druge polovice 4. st.

• jačanje ardijejske države krajem 4. i u 3. st. pr. Kr. – ilirizirani Far priznaje vrhovnu vlast nove jadranske sile

• Demetrije Farski – Grk u službi ilirskih vladara u 1. ilirskom ratu Starogradsko polje – vinogradi

ODNOSI IZMEðU ANTIČKIH CIVILIZACIJSKIH ŽARIŠTAPOVIJEST JADRANSKIH GRKA

• Literatura:Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske

kulture, ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I:

Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale – London:

Yale University Press, 2000Matijašić, Robert: Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb:

Leykam international, 2009Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan

tisak, 2004 Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress

holding, 2007Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress

holding, 2007Suić, Mate: Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb: Golden marketing, 2003 Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih

knjiga, 1925The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O.

Murray, Oxford: Oxford University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974