05_Dolenc

IzvornilanakUDK[141.78:7.01]:82-1/-9Primljeno1.4.2012.

Barbara DolencKraljaTomislava77,HR49000Krapina

[email protected]

Izvedba pisanja kao heterotopija

Saetak

Tekst se usredotouje na specifino vorite problematike izvedba pisanja, tj. na odnos tekstualne performativnosti i knjievno-kazalinih heterotopija kao drugih zbiljskih pro-stora diskurza. Otvaraju se pitanja: kako pisanje izvodi te kako izaziva izazov izvedbe unutar heterotopijskih prostora knjievnosti i postdramskog kazalita? Nastoji se ukazati na (ne)mogunosti politikog djelovanja izvedbe pisma unutar relacija mikrofizike moi: neprekidnih mutacija otpora u normu, i obrnuto. Nosee okosnice rasprave su, dakle, in-terferencije izmeu filozofskih tekstova poststrukturalistike provenijencije i umjetnikih praksi izvedbe pisanja zaokupljenih izazivakom snagom in(ter)vencije.

Kljune rijei

aformativ,heterotopija,intervencija,iterabilnost,izazov,izvedba,jezik,kazalite,kontekst,mo,otpor,performativnost,pisanje,praksa,tekst,teorija,tijelo,uitak

Tekstualna performativnost

Koncentrirajui se na heterotopijski prostor kazalita jezika i postdram-skog pisma, tonije, na izvedbe pisanja zaokupljene izazivakom snagomin(ter)vencije,ovimu izlaganjemnastojatidoprinijetiotvorenoj raspravi ipitanjimakakodjelovati(initi)pisanjem,kakopisanjeizvodiikakoizazi-va izazov izvedbe. vorita te problematike izviru upravo iz specifinostitekstualneperformativnosti,ijesusastavniceteorijatekstaiteorijaperfor-mativaartikuliranekrozmetodolokuvizuru radovapoststrukturalistikeprovenijencije.Filozofsko-teorijske okosnice poststrukturalistike teorije teksta (Barthes,Derrida,Kristeva)uglavnomsucrpljeneizradikalneliterarnostiknjievnogpisanja(estosutotekstoviMallarma,Sadea,Kafke,GenetailiLeirisa,odnos-noavangardnapoezija,temodernistikiromaniidrame).No,razumijevanjetekstualneperformativnostiovdjeuizvoditikrozodnosrelacijaizmeukon-ceptakazalite jezika(Barthes)iiterabilnost,tediffrance (Derrida).Izvedbapisanjastogaoznaavamaterijalnupraksupisanjailiproizvodnjutekstaunu-tarproduktivne,alinestabilnemise en scnejezika(Scheie,2006:126).Osimsmrti Autora,materijalnaoznaiteljskapraksaimpliciraiizmijenjenupercepciju itateljevepozicije, tj. publike, gdje se naglasak stavlja na pro-cesualnost(proizvodnost),na(inter)aktivno(su)kreiranje(inter)teksta,odgo-vornoulaenjeupokretljivuigrulancanadomjestaka.Tekstualnapraksana-prostoostvarujeinterventnediskurzivne(drutvene,kulturne,institucionalne)izgrede,mijenjalogocentrineilimimetikestrukture.Istovremeno,konceptkazalitafigurirakaometaforazaizvedbudogaajafilozofije(Deleuze),tzv.praksu performativne metafizike(Mullarkey,2008).

FILOZOFSKAISTRAIVANJA129God.33(2013)Sv.1(4759)

B.Dolenc,Izvedbapisanjakaoheterotopija48

Konceptheterotopijeupreuzeti izradovaMichelaFoucaulta,knjigeRije-i i stvari (1966) iposthumnoobjavljenogpredavanjaOdrugimprostori-ma (1967).itat u ih zdrueno, pribliavajui knjievne heterotopije, tadrugamjestajezika,ikazalite,kaodrugizbiljskiprostor.Osvrnutusena(ne)mogunostidjelovanjaknjievno-kazalinihheterotopijaunutarnorma-tivnihimutacijskihrelacijamikrofizikemoi.esto transformirane,gdjegdjeak iznevjerene,aliuvelike razumijevaneukontekstupoststrukturalistiketeorijeteksta,sastavnicetekstualneperforma-tivnostitakoersuinkorporiraneumnogobrojneformepostdramsketekstual-nosti (premaaleFeldman,2009). Iz togurazlogaperformativnostpost-dramskogpisma,buduidaistovremenoproblematiziraitekstiizvedbuipi-sanje,takoerrazmatratikaoproduktivnuknjievno-kazalinuheterotopiju.

***

NatragufilozofskemisliJacquesaDerridaatepsihoanalitikihisemiolokihanalizaJulijeKristeve,auslijedsmrti Autoraiuspostavemodernogskriptora,RolandBartheskrozesejeOddjeladoteksta(1971),TeorijaotekstuiUitakutekstu(1973)razrauje(konstruirairastavlja)specifinutekstual-nupraksu.Zadravasenarazinimetaforinosti,buduidateorijatekstakriti-ziraiuruavaindiferentnimetajezik,nootvaraprostorzakritiku(autorefe-rencijalnu)znanost o uitku (franc.jouissance)(Barthes,1986:11091110).Takvaznanostpostajanja,meutim,izvireizparadoksa:svakiulazakuigrupisanja,neodreenokolanjeoznaitelj iirenje interteksta, iznovaizna-lazidefinicijuteksta(provizornu),imerasprujeranijeoformljenegranicepisma.Zarazlikuoddjela,izloenogiuknjienogobjektazatvorene(zaklju-ene) strukture, tekst se (uvijek ve intertekst, istkan citatima heterogenihtekstova)doivljavakrozproizvodnju,krozperformativnikarakterpisma,izvedbujezika,neprekidnosedogaa,tonije,odgaa,kree.Vie,napro-sto,nepostojimodel teksta,nego tekpraksapisanja.To,dakako,neznaida tekst nijemogue pronai udjelu.Upravo suprotno, metodoloko po-ljedekonstrukcije-rekonstrukcijejezikaunutarklasinogdjela(primjerice,Flaubert,Proust)izbijauradikalnojproizvodnostijezika,stupnjuintenzitetaprocesaoznaavanja(franc.signifiance)(Barthes,1986:11031106).Teoretiar/pisacove(inter)tekstualneprakseudipisati:kaoitateljbezpo-vijesti,bezivotopisa,uzvraakontra-potpisomteuranjauerotskupraksujezika.imueujezik,rastvarase,raspruje,tonije,uspostavasubjekta-u-pro-cesu(franc.sujet en procs),aktijela-u-procesu,kolapismom.Neprestanoseopiremetafiziciprisutnosti,iznovapro-izvodi,dislocirauslijeddisemina-cijeznaenj,tenikadanemoemoreidajest(Kristeva,1984:100105).Izgubljenutkanjuteksta,raspadasekaotobisepaukrainiouizluevi-namasvojemree.OtudaBarthesuneologizamzateorijuteksta:hifologija.Radoznaavanja(processignifiance)uprizorenunutargenoteksta, funkcijetekstualnepraksegdjeizljevisemiotikekhore1izazivajunapuknuasimbo-likestrukture,destabilizirajulogocentrikepropozicije(ilifenotekst;razinukomunikacije, gramatike), omoguavaju tajgubitak, obeznanjenje subjekta(pisca,itatelja),nalik nauitakuzrokovanerotskimodnoajem.Dvosmisle-nostuitka u tekstu proizlazi, dakle, iz usporedbe: tekst ima ljudski oblik,anagram je (erotskog)tijela(Barthes,2004:115).Buduidadijagramskateksturaotkrivafiguru tekstakaotijelorascijepljenona fetie (leksik, reference,citati itd.),nepredvidljiviprostor naslade ispu-njava upravo dijalektika udnje: pisac udi itatelja, traga za njim, nastoji



ga osvojiti, upisuje elju u predoenu sliku itatelja; obratno, itatelj udiautora izgubljenogusredteksta,neiza,trebanjegovlik (nitipredodbanitiosobadrugoga).Tekstnaslade2ostajeneodrivi,nemoguitekst,izvankriti-ke:doseemogateknekimdrugimtekstomnaslade.Kazanodrugaije,pisac/itateljistovremeno(iproturjeno)sudjelujeunutartekstualno-tjelesnoghe-donizmakultureteotkrivamogunostidekonstrukcije,subverzijedrutvenogkonteksta (zadire umaterijalne uinke lingvistikih struktura: proizvodnjuznaenja,identiteta,akznanostiitd.):paradoksalnoseokuplja,taktikipozi-cioniradiljemsimbolikognavlaeimaske imaginarnog,kakobidosegnuodrugitekstnaslade,iznovaserasuo,proizveoteizmjestio.Analiza neogranienog kretanja lanca nadomjeska (franc. le supplment) iigrerazlika(diferancije,franc.la diffrance)izknjigeO gramatologiji(1967),anaprimjeruIspovijestiJean-JacquesaRousseaua,upravonavodiJacquesaDerridaa na konstataciju kako izvan korpusa tekstova potpisanih vlastitimimenomJean-JacquesRousseau,ustvarnomivotuosobeodkrviimesanosioca tog imena, uvijek ve djeluje pisanje (1976: 208).Nadomjestak,naime,krijedvaznaenja:dodajese,zbogegazgreprisutnost(dopunjava),notakoersedodajeinamjesto,ispunjava(ilizamjenjuje)prazninudrugimoznaiteljem.Lananoumnaanjenadomjestakazapravoispunjavatajnedo-statakprisutnostiteujednoproizvodiviakiskustva.Izatekstualnogtkanja,izanadomjetenihzamjena,stoganesusreemoneposrednuprisutnostempi-rijskogautora,negotektragovetragovaoznaitelj,raspreni(izmjeten/od-goen)subjekt.3Materijalneuinkeneozbiljneiparazitske upotrebepisma,tonije,knjievnogtekstashvaenogkaoneuspjeni performativ,Derridada-ljerazraujekrozesejPotpisdogaajkontekst(1977).SutinuelaboracijeinikritikiosvrtDerridaanateorijuperformativaJohnaL.Austina, razvijanukroznizpredavanjaokupljenih1962.godineuknjiziHow To Do Things With Words.KomunikacijskufunkcijujezikaAustinsvo-dinain,djelovanje(postizanjeuinaka,stvaranjeznaenja) iutjecanjena

1

Kaopred-edipovska,pred-simbolikadimen-zija jezika(nepred-diskurzivnarazina izvanjezika, kulture), semiotika modalnost pro-cesa oznaavanja predstavlja efemernu cir-kulacijunagonskihenergija,pulzija.No,bu-duidadrutvenaorganizacijauvijekvejestsimbolika,drutveno-historijskaogranienjautiskujuseunutarprostora khore,primjerice,obiteljskastruktura(Kristeva,1984:26).Dru-gimrijeima,iakosemiotikoprethodi uspo-stavi binarnih opozicija,zakonusimbolikog,ipakseoituje kroz tekstualne prakse unutar simbolikog (te su dvije modalnosti neraz-dvojivo isprepletene uslijed dijalektikogodnosa).Fonetiki,kinetikiikromatskiele-menti,unutarkojihsetakoeroitujuprincipimetonimijeimetafore,tesintaktikidiskon-tinuiteti,pokretljivisu tragovioveradikalneheterogenostiunutarsimbolikog.

2

Tekstuitka:onajkojizadovoljava,ispunja-va, izaziva euforiju; onaj koji dolazi iz kul-ture,neprekidasnjom,vezan jezaudobnupraksuitanja.Tekstnaslade:onajkojidovo-di u stanje gubitka, onaj koji onespokojuje,potresaitaoevepovijesne,kulturne,psiho-

loke osnove, postojanost njegovih ukusa,njegovih vrijednosti i njegovih uspomena,dovodiukrizunjegovodnospremajeziku.(Barthes,2004:113)

3

Kretanjediferancijenijekretanjenirijeinipojma,nijeni kretanjeuosjetilnom i inte-ligibilnomsmislu,tovieopiresetojopozi-ciji (Derrida, 1982a: 5).Diferanciju takoernemoemosvoditinaesenciju,ontoteolokuosnovu, ili na alternativnu opoziciju opreciprisutnostodsutnost; naprosto,nije. ak tajnazivdiffranceostajeuokvirimametafizike,izrazlogatoovokretanjeuopene moemo imenovati (Derrida, 1982a: 26). Semantikaanalizanazivadiferancije,uzglagoldiffren-cier (razlikovati), ujedno ukazuje i na spojdvajudistinktivnihznaenjaudrugomglago-ludiffrer(odgoditi,premjestiti)(premaBiti,2000:67).Diferancijanatajnainistovreme-nozdruujeobaznaenjaglagoladiffrer,tj.odgodu kao radikalnu vremensku odsutnost(neispunjenje)ipomakkaoradikalnuprostor-nu odsutnost (odsutnostdrugog,prisutnosti)(Derrida,1982a).



druge,natemeljuegarazlikujedvijevrsteiskaza:konstative(opisujuiutvr-uju,podlijeukriteriju istinito/lano) iperformative (stvaraju, transformi-raju,obavljajuradnjekaotosuvjenanja,krtenja,otvaranjasjednice,otka-zivanja, imenovanja, objave rata itd., te podlijeu kriteriju posreenosti,eng. felicity). Izdvaja tri vrste inova: lokucija (uglavnom se podudaraju spriopenimznaenjem),ilokucija(predmnijevajukonvencionaliziranuidru-tvenosankcioniranusnagu uinkovitosti iskaza),perlokucija(podrazumije-vajumanipulaciju sugovornikom) (Biti, 2000:47).Buduida istovremenouvia niz implicitnih performativa (obeanja, zakletve, prijetnje,molbe,isprike,naredbeitd.),dakleonihkojinaprostonisuusmjereninautvrivanjestanjastvarinegodjelujunasugovornike,Austinnaposljetkuniveliraoprekukonstativ/performativisvekolikujezinudjelatnostsagledavakaoperforma-tivnu,usmjerenuinjenju.Uspjenostperformativanunoovisiokontekstu:govorniineproizvestimaterijalni uinak tek kada su zadovoljeni odreeni uvjeti prikladnosti(eng. appropriateness conditions): jednokratnost izricanja, konvencionalnaprocedura i okolnosti, ovlatene osobe, korektno, ozbiljno i potpuno iz-vrenjeina,bezgrekeilizastoja(Biti,2000:47).Meutim,akoseobredvjenanjaodvijauokvirukazalinepredstave,odnosnoakonisuzadovolje-niuvjetiprikladnosti,inneeuspjeti,performativebitineposreeni(eng.infelicitous).Unutarparazitskihokolnostikazalinescene,izrijekomnaglaavaAustin,upotrebaperformativaizlaeseneuspjehu,izreeniino-vi lieni su ilokucijske snage, tj. neozbiljni su.Takoer, osim kazalinepredstave,gdjeisprazanilijalovgovorglumcanasceninametnikiivinanormalnoj,ozbiljnojupotrebijezika,Austinprostorknjievnostiopenitoizuzimaizrazmatranjazbognepoeljnebolestiperformativa,jezinihanoma-lija,promaaja (eng.misfire).No, Derrida zakljuuje drugaije: iterabilnost i citatnost su upravo klju-ni uvjeti mogunosti, tj. pretpostavke djelotvornosti performativa (1982b:322325).Buduida totalnikontekstnemoemoapsolutnoodrediti i is-crpsti,integritetsmislaperformativnogiskaza(pisma)izlaeseneprestanoji radikalnoj rekontekstualizaciji,upisivanju,kalemljenju i izmjetanjukrozdrugelanceoznaitelja.Kadabismoslijedilipodugakulistuneposreenihvarijabli(eng.infelicities),performativnukomunikacijubismoograniilinaprijenosintencijskogmiljenja,tj.uvjetovalibismojeprisutnou svjesnogsubjektagovora,odnosnoadresatailireferenta.Ovakorazumijevanikonceptikomunikacijeikontekstametafizikekorijenecrpeizetiko-teleolokogdis-kurzasvjesnostiiintencije(Derrida,1982b:327).Nadalje,Austinimanentnostpromaajausvakomgovornominunera-zumijevakaonunu pretpostavku,sobziromnaneiscrpivostnjegovakon-teksta,negotekkaomoguirizik.Nerazmatraninunokretanjeiterativ-nestrukture(ponavljanjekoda,oponaanjecitata),zbogegaperformativuopemoeuspjenoizvestiradnju,posreiti se(npr.otvaranjesastanka).tovie,mogunostcitiranjaoznaavaabnormalnom,nametnikomine-ozbiljnomupotrebomjezika.Meutim,teneozbiljne i parazitskeupotre-bepisma,upravosuprotno,tek uspostavljajurazumijevanjekda itljivosti pismauapsolutnojodsutnostisvakogodreenogprimateljauope.Uinciperformativa stogavepretpostavljajukretanjediferancije(diffrance),tunesvodivu odsutnost intencije, disrupciju prisutnosti.4Ako, dakle, ne po-stoji iskustvo iste prisutnosti, ve lanci nadomjestaka i igre razlika, ovastrukturnamogunostnevrijeditekzapisaniznaknegoizaiskustvoope-nito.5



Kako izaziva heterotopijski prostor pisanja?

Naizgledkontrapunktnerelacijeizmeuknjievnihheterotopija(drugihpro-storajezika)iheterotopijakazalita(drugihzbiljskihprostora)ovdjeupoku-atizdruitiprekoranijeobrazloenogshvaanjatekstualneperformativnostite ih izvestiudruge zbiljske prostore diskurza.Neu sebavitiheterotopij-skomfunkcijompostdramskogkazalitaopenito,negoufokusizotritinaheterotopijsku izvedbu pisanja, tj.politinost izazovapostdramskogpisma.Elaboriratutakoerkakosekazalinaizvedbainauguriraunutarshvaanjaperformativnosti knjievnog pisanja, odnosno kako in(ter)vencijski izazivaheterotopijskaizvedbaknjievnepraksekadasemodoepauitkaupisa-nju (Barthes,2009:28).Shvaanjeovihknjievno-kazalinihheterotopijaizloitukrozdvaanrovskineuhvatljivateksta:Prema ludilu (i revoluci-ji): itanjeIvaneSajko(2006)iRoland Barthes po Rolandu BarthesuRolan-daBarthesa(1975).Konceptheterotopije MichelFoucaultuvodi1966.godineupredgovoruknji-geRijei i stvari. Arheologija humanistikih znanostiinspiriranBorgesovimesejomAnalitikijezikJohnaWilkinsa(1952).Zaudnosttaksonomijei-votinja, ondje citirana abecednim redom iz kineske enciklopedijeNebeska trnica korisnih znanja,neproizlaziiznemoguegsusjedstvastvari,neradiseobizarnostineobinihsusreta,negoizmjestagdjesukategorijesupostavljene(Foucault,2002:10).Ovajtekst,dakle,raasumnjuugibanjeneredagoregodpukogzbliavanjaneprikladnosti;neredkojiuzdrmava,uruavafragmen-temnogobrojnih,razliitorasporeenihporedakaudimenzijiheteroklitnog,nanaindazanjihvienijemoguedefiniratizajednikomjesto(Foucault,2002:1112).Heterotopijenaprostozabrinjavaju;minirajujezik,spreavajuimenovanje,dokidajuope imenice,uruavajusintaksu.Kazanodrugaije,knjievneheterotopijetedruge tekstualne prakse rasporeenenarubovimadrutvenihporedakareprezentacija,poputunutarnje izvanjskostiilistranog tijela, izazivajukonfuziju unutar diskurzivnih formacija odreenog episte-molokogporetka,odnosnonapragovimaepistema6(Foucault,2002:332).

4

OitujesetoinaprimjeruAustinovarazumi-jevanja potpisa, naglaava Derrida. Austin,naime, ne sumnja u izvor usmenog iskazau prvom licu indikativa prezenta prisutnogu iskazivanju i iskazu, kao to u pitanje nedovodinievidentnostizajamenostprisutno-sti autorapisanogpotpisa (Derrida,1982b:328).Gdjeuverbalnojformiiskazanedostajereferencijanaosobukoja iskazuje (uoblikuzamjenice ja ili osobnog imena), na njuzapravoupuujeinjenicafizikeprisutnosti(kaoizvoriskaza),dokupisanojkomunika-cijipotpisovjeravaprisutnost(tj.empirijskune-prisutnostpotpisnika,nououvanojformibio-prisutan u nekom prolom sada, utranscendentalnojformisadanjosti).Sdrugestrane, Derrida istie kako itljivost potpisaproizlaziiznjegoveponovljivosti,iterabilnos-ti, forme oponaanja, tj. da bi funkcioniraomorasemoiodvojitiodprezentneisingular-ne intencijekoja ga stvara (Derrida,1982b:328).

5

Danas seperformativnomsmatra svaka iz-vedba koja se odrie cjelovite znaenjske

(pred)odreenosti koju materijalni in izvo-enjapredstavljailiizraavaikoja,izvodeisekaoprocesumjestozatvorenodjelo,otvarasvoju oznaiteljsku mreu intertekstualnomokruenju.Dakle,performativnostse,beyond Derride, razmatrau svakoj izvedbiusmjera-vanjempanjena radnjenematerijalnosti udanomznaenju,tj.intervencijuperformansau njegov semiotiki kontekst i konteksta uizvedbu.(Vujanovi,2005:103)

6

NameusetriprimjeraizRijei i stvari.NaprijelazuizrenesanseudobaklasicizmaFou-cault izdvaja Cervantesova Don Quijotea(1606.i1615.),dokSadeoveJustine (1791.)iJuliette (1797.1801.)skraja18.stoljeaza-tvaraju klasinu epistemu (2002: 232234).itavumodernuepistemu,19.stoljeeiprvupolovicu 20. stoljea (do nastanka Rijei i stvari;odHlderlina,Mallarma,Nietzschea,Artauda, Roussela, Kafke do Blanchota),knjievnostse,naspramsvakogdrugogjezi-ka,izdvajaioblikujeizvjesnikontradiskurz,tj.zatvaraseuradikalnuintranzitivnost(Fou-cault,2002:63i322329).



DetaljnijeobrazloenjekonceptaheterotopijeFoucault iznosiupredavanjuOdrugimprostorimaodranom1967.godine,gdjesedjelominoudalja-vaodranijeizneseneelaboracijenereda.Istraujeizvanjske prostoreijesesvojstvoizvodiizpovezanostisostalimrasporedimapoloaja,alitakotoukidaju,obesnaujuilipreokreuskupodnosakojisamioblikujuikojiseunjimaogledajuiliodraavaju(Foucault,2008:34).Rasporedibezzbiljskogprostora,usutininestvarni,kojistupajuuodnosdirektneiliobrnuteana-logijesastvarnimprostoromilidrutvom, tepredoujudrutvodovedenodosavrenstvailipaknjegovonalije,odnosesenautopije.Drugezbiljske prostore,ijiseobrisinaziruugotovosvakojustanovidrutva,nokaovrstaobrnutograsporedauodnosunaistinskiostvarenuutopiju,gdjesusvistvarnirasporedi ili svidrugi rasporedi zateeniudrutvu istovremenopredstav-ljeni,osporeniipreokrenuti,nazivaheterotopijama.Takvosemjestonalaziizvansvakogmjesta,nopoloajmuipakmoemoodrediti.Nadalje,Foucaultpostuliraestnaelaheterotopologije,tj.sustavnogopisadrugih prostora,sciljemda seoniproue,analiziraju i itaju (Foucault,2008:35).Osnovnonaeloglasidanepostojinijednakulturausvijetukojanijesainjenaodhete-rotopija,onesunaprostostalno obiljejesvihljudskihskupina,nooblijatihdrugih zbiljskih prostorasuraznovrsnaiheterogena.Heterotopijukazalita autoruvrtavauheterotopije nespojivih lokacija, uztradicionalniperzijskivrt ikino.Radi se,dakle,omoiheterotopijedanazbiljskommjestupostaviuusporednomodnosurazliiteprostoreilokacije,inaemeusobnonespojive,tj.dasenaprostorupravokutnepozornicemogusmjenjivatinizovimeusobnostranihmjesta(Foucault,2008:36).Autornasostavljaunedoumicisovakonedoreenomdeskripcijomkazalinepozorni-ce,primjerice,nemoemosasigurnoutvrditidaaludiranatradicijueurop-skogdramskog kazalita.Noukontekstuiznesenihnaelaheterotopologijeipakmoemozakljuitidadrugim zbiljskim prostorimaumjetnostidodjeljujemogunostproblematizacije,kritikei izvrtanjadiskurzivnihporedakarijeiistvari.TekstpredavanjaOdrugimprostorimanatajsenainoslanjanastudijuRijei i stvari,izatoihitamzdrueno.Knjievnaikazalinaheterotopija,drugimrijeima,upuujunapostojanostheterotopijskihprostoraumjetnosti,prostoraizazivanjaipruanjaotpora,di-ljemrazliitihkulturaipovijesnihrazdoblja,dakako,uztransformacijeidis-kontinuitete.Heterotopijuovdje,meutim,nepromiljamkaokontraporedak,drugilantogodnosabinarneoprekenaspramcentralnemoi u koju upiremo prstom.Naprotiv,sobziromnamikrofizikuproliferacijumoi,aliilokalnorasprena,taktikaaritaotpora,moemogovoritiodiseminiranim hetero-topijamadiljemdijagramskihodnosaproduktivnemoi.Kadanakraju tekstaostavljaotvorenprostor zadaljnja razmiljanjaohe-terotopiji par excellence, tj. brodu, Foucault skree pozornost na dvojnostheterotopijskih prostora. Implicitno naglaava mogunost heterotopijskogpruanjaotpora,osporavanjaisubverzije,aliiobuzimanjenormativnog,akopresivnogskupaodnosa.Drugimrijeima,predoavanje,osporavanje,iz-vrtanjezbiljskihprostoraili,primjerice,logocentrikihdiskurzipoetike opresije,istovremenoneosiguravaotpornormi,nejamiineodravaeman-cipacijskistatus quo,kaotoneosiguravaobratneproceseodupiranjamuta-cijskomotporu.tovie,heterotopijesuestooperativneunutarinterferencijanormativnihimutacijskihsnagaodnosaizmeumoiiotpora.Odatlenuna okrutnost premamiljenju,pisanju,izvedbi,neumoljivopostavljanjepitanjai iznalaenjeizazova.Bujanjeipokretljivosttihunutarnjih depova otporaiziskuje ujedno politiku i estetiku odgovornost te neprekidne izazivake



in(ter)vencijenaspram normativnesnagemoi.inise,dakle,nesmotrenimzagovaratibeskonanoumnaanjetaktikaotpora,adasenepromislepara-doksalninainipreobrazbeotporamoiudiodjelovanjateistemoi,tj.kakootporpostajesastavnicommoiivodipremanjenomosnaivanju.7

Na tragumikrofizikemoi i taktikedjelotvornostiotpora,RolandBarthes1977.godinedrinastupnopredavanjenaCollgedeFrancegdjerazmatrarelacijeizmeusveprisutnostimoiiknjievnogpisanja.ULekciji,objavlje-nomtekstutogapredavanja,praksupisanjaizravnoveeuzigranje rijeima,tovie jeziknazivakazalitem te igre (Barthes,2009:18).Usredotoennatekst kaoprostor tkanja oznaitelj gdje izbija jezik, objanjavakakobiupravokrozigrurijeiunutartogajezikavrijediloskretati jezik,pobjeiva-tiga,izvrdati.Zadatiudaracjeziku jezikomznailobivritirad izmjetanja(dplacement)ujeziku,varatijezik.TreasilaknjievnostiSmiosis uprizo-rujeupravotedjelatnepukotineslobode,neprestanaizmicanjasveprisut-noj i izdrljivojmoi, faistikom jeziku (strukturiranomkaoklasifikacijakojanespreavakazati,negosuprotno,prisiljavakako kazati,navodinagovor).Zadobitimjestoujezikunaprostoneznaiiizmaknutimoi,osigura-tislobodu,napominjeBarthes.Praksapisanjaimpliciraodgovornost forme:istovremenosezainatitiiizmjestiti.ToznaiafirmiratiNesvodivost knjiev-nosti,dakle,onotounjojradikalnoprua otpor,odravatisiluskretanjaioekivanja,iznovaseizmjestitikadasemodoepatoguitkaupisanju(Barthes,2009:2729).Buduidasemouvijekprovodiumnoini,neie-zava,mijenjaoblikeiznormativnihumutacijskesile teobratno,avoritasu otpora rasuta diljem toga dijagrama prostorno-vremenskih razilaenjagdjeinterferirajusmoi,vrijedineprestanoiznovazadobivatimjesto.Inatitiseiizmjetatistogaodgovarametodi igre:kretatiseizjezikapremajeziku,pisanjemizmicatimoijezikaunutarjezika.Takvapraksapisanjapro-izvodiizvedbukazalita jezika:navui retorikumaskuanra,uiuzakon anra,igratise,obeati,aliiiznevjeriti,izigratimo.Izvoditiperformanspisanja,igratiseoznaiteljima,alipromaiti,pro-izvestiaformativ,kako bi se parazi-tiralonamoijezika.TaktikuizvedbeknjievnogpismaikazalitajezikaBarthesizvodi/prakticirapiui tekstRoland Barthes po Rolandu Barthesu (1975/1992).Reenica suvodnestranice:Sveovdjereenomoraseuzimatikaodatogovorilikuromanu,itateljaodmahsuoavasdistancom,setvrtim zidom. Izdajesenapomena:kritiariteoretiarRolandBarthespieautobiografski roman,nozajamenisubjektizapotpisaRolandBarthesodrieseautoritetaivlas-nitvanadnapisanimtekstom.itajte,alinemojteupisivati interpretacijeovo-gatekstaunutarteorijskihrasprava,neoznaavajtegaintimnimdnevnikimzapisimaRolanda Barthesa.Nemojte,dakle,izvodititijelaRolanda Barthesasumetnutihfotografija,nemojtedokazivatiprisutnostRolanda Barthesapo-istovjeujuivlastito imeskorica, ispodnaslova,sbibliografijskimjedini-

7

Otpornikadanijeuizvanjskompoloajuna-spramodnosamoi.Nepostojijedno mjestovelikogOdbijanja,verazniotporiupisani ustrategijskopoljeodnosamoi:mogui,nu-ni, nevjerojatni, spontani, divlji, osamljeni,usklaeni, podmukli, nasilni, nepomirljivi,spremni na pogodbu, koristoljubivi, rtve-ni (Foucault, 1994: 6572). Rasporeeni suna nepravilan nain: nepostojane i prolaznetoke,voroviiaritarasutisuuprostoruivremenu,unoserascjepeudrutvo(kreuse

razbijajuijedinstvaipotiuipregrupiranja).Govorimo,dakle,odvostrukoj uvjetovanostiisprepletenih odnosa moi i taktike djelo-tvornosti otpora, tj. o uvjetovanosti strate-gije specifinoumoguih taktika i uvjeto-vanostitaktikastrategijskomsituacijomkojaihinidjelatnim.Diskurzi,natajnain,nisuniupotpunostipodreenimoinitiupravlje-niprotivnje:prenose,proizvode,jaajumo,meutim, istovremeno je i izazivaju, izlau,potkopavaju.



camaiza teksta,aovjerenepotpisomRoland Barthes.OvajproceskretanjapremaRolandu Barthesumoglibismonazvatikazalitem Imaginarnog.Naanrovskiovjerenojsceniautobiografskogromanaufragmentimadoga-aseizvedbaproduktivnemise en scnejezika(Scheie,2006:126).Taizved-bapismaiznevjerava,izigrava,izokree,ispranjavaiodgaapisanje sebe.Izvodesetragovi,nadomjesciislike tijel,dosee tekstnaslade(Scheie,2006:148).Navlaenjemaski togproduktivnogkazalita Imaginarnog tekpotieperformativni uitakpisanja,inatiizmjetanje,zadobivanjeheterotopijskogotpora,aliuvijeksneizvjesnou,konstitutivnommogunouneuspjeha.Iz-micanjeineuhvatljivost,drugimrijeima,implicirajupolitinostizvoenja:piuitekst,piuisebe,autorpiepluralnotijelo,8svakimitanjem/pisanjempostaje i izvodimnotvotijela.Unosipokretljivostiizazivanered/uitakunu-tardiskurzivnih tijela, unutar reprezentacija, tako topro-izvodi/pie tijela,proizvodiheterotopijukazalita Imaginarnog.Krenuviprematekstunasla-de,premapismu,kreeseprema tijelu.Svakifragmenttogkazalita jezikaizvodidiskurzivnu figuru.Izvedbapisanjanaprostodemonstrirauitakizazvanneprekidnimponavljanjem,izvoenjemiznova,demonstrirasnagu iterabilnosti idiferancije,buduidanijedanfra-gmentnijeiskljuivozatvorenusebe.Kontradiktornipotpisnakrajutekstai imago tijela,meutim,nastojeobuzdati izvedbu, izmicanj i rasprenost,nastojenametnutizahtjevzaokupljanjem,uspostavomidentitetaJa.AliizamaskiRolanda Barthesa,izacriture,nenalazimoniistu prisutnost tijelanisubjektRolandaBarthesa.Tonije,nalazimoviak prisutnosti:iimago tek-staiimago tijela teksuoznaiteljizanekidrugioznaitelj,tj.uvijeksuvenadomjesci,uvijekveodreenitragom,razlikom(ale,2004).Izkazalita Imaginarnogpro-izvodimotekdramske likove Rolanda Barthesa,raspreneizmeufragmenatadiskurza(Scheie,2006:162).Roland Barthes po Rolandu Barthesu izmjetaseizautobiografskogromanaudramskitekst.Izvedbaovdjefunkcionirakaotekstualnafigurazaproduktivnumise en scne subjektaili,boljereeno,konstitucijusubjekta-u-procesu.Noinisedaui-takuproduktivnoj izvedbimnogobrojnih imaga tijelanasceni tekstualnogpisanja,uvijekveodreenihdiferancijomiiterabilnou,ovdjeistiskujehe-donizamtekstualneerotikeizUitkautekstu,traganjezaizljevimasemi-otikekhoreusintaksu.Barthesmetaforukazalineizvedbekoristiuispra-njenomobliku, iz razmatranja iskljuujemetafizikenaznakenesvodiveprisutnostimaterijalnog tijela glumaca (Scheie, 2006: 141146). Izvedbapisanja (igra rijeinakazalinojsceni jezika)proizvodimnotvofigurativ-nihtijela(imaga),aliuvijekveodgoenih,ispisanihnadomjescima,tedi-seminiranihizmeufragmenta(ikroznjih).HeterotopijskiprostorkazalitajezikanatajnainizazivakiosporavakonzistentnuuspostavuidentitetaJa, izbjegavanormativnojdimenzijimoineprestanose izmjetajui,obeava,aliiznevjerava.Bezobziranauporaburaznovrsnefilozofskeiteorijskeliteratureznaajnezaumjetnost20.stoljea,Prema ludilu (i revoluciji): itanje(2006)nijeteorij-skarasprava.Radije,tajbismotransdisciplinarni,autoreferencijalni,rizoma-tiniradteksta,tonije,itanja,kakouostalomistiedramaturginjaidramskaspisateljicaIvanaSajko,moglinazvatiteorijskom dramomi/ilidramom teori-je.tovie,moglibismokazatidaSajkotakoerdjelujeunutarspecifinogaanrateorijskerasprave,obeava,alivenapoetkukritoobeanje,iznevje-ravagaiizokreeudramskitekst.Nameusedvijenerazmrsivoisprepletenepreokupacije knjige: zaokretod retorike ludila ka ludilu retorike i proble-matikastvaranja.Neizrecivost temeo ludilunavodiautoricudaiz inata



kreneprema ludilu,naputbezcilja i izvanmjesta,dagovoriomoguimsupstitutima to se pomaljaju nakon to smo ludilo izmakne, da slijediraznolikeineoekivanetrenutkenjegovihizviranja(Sajko,2006:10).Od-bljesci, trenuciproboja,iskliznua,tragovisuizmicanjaludilakao objekta,neizrecivogineprikazivog,izmicanjasvakomsistemu,akimetafori.Tajseputprema ludilupretvarau poziv na stvaranje,nostvaranjesukinutimciljem,stvaranjekaonezaustavljiviproces, istieSajko.Nokretanje prema neja-snom,neoblikovanom,neizrecivomiprotuslovnomiz potajepratipoziv na revoluciju,buduidaistovremenoproizvodiskretanje,okretanjeteizokre-tanje.Njenaritammainajezika(ilistrojkojiudi)gazimine,teorijesuintimniokidai,otvarajuputupisanje.Nesamodatekstprerastauscenunakojojseodigravadramateorijenegoseizvedbadramskogpismasuoa-vasizazovomizahtjevimapostdramskogkazalita,teobratno,postdramska tekstualnostupuujeizazovekazalinojizvedbi,aliiprostoruprakseitanja.Ispresijecajusesljedeapitanja:okakvojseizvedbiteksta(performanspisa-nja)radi,kakotekstizvodi(performativnostpisanja),tj.kakoizvodititekst(nasceni,ekranu/itateljskiperformans)?Buduidaistraujeprocesenagrizanjamimetikevjerodostojnostieuropskogdramskog kazalita, odnosno naine na kojenovo kazalite postaje inter-medijalnadekonstruktivnaumjetnikapraksatrenutanogdogaaja(Sajko,2006:33),autoricakrozpoglavljaMimezisvs.Realno iKadelimus-poreditipozicijeneformiranog,nejasnog,onogizvankontroleitaLeh-mannovustudijuPostdramsko kazalite(1999/2004).Vrijediponajprijeistak-nuti da postdramsko kazalite ne porie diskurz tekstualnosti, ve ispitujemogunostidjelovanjasonestranedrame,polemizirasprevlau teksta kao ponude smislateproblematizirapreobrazbekazalinogprikazivanjakrozrazliiteetapeautorefleksije,dekompozicijeiodvajanjaelemenatadramskog kazalita.Tekstupostdramskimkazalinimpraksamanastavljafiguriratikaokonstitutivnakategorijainscenacije,nosadaizjednaenselementimaprosto-ra, vremena, tijela,medij, upravo zahvaljujui dehijerarhizaciji kazalinihsredstava.Naruavaseprividnaharmonijarelacijaizmeutekstualnogpred-lokaipozornice,stogatajpolemikiraskoltekst-izvedbaestoprerastauintendiraniprincip insceniranja.Desemantizacijakazalinihelemenata, sdruge strane, zahvaa i jezik.Omoguavanjegovuartikulacijuometajuerealnostinasceni,istiemnogoglasjautekstu(Sajko,2006:200).Teise,dakle, kazalinoj dekonstrukciji govora (usredotoenog na smisao, kauzal-nost)ipronalaskuprostorakojiizmiezakonutelosaijedinstva,primjerice,restitucijisemiotikekhore.Natragureenoguspostavljajuseizazovi izvedbeoveteorijskedrame:izazo-vitekstualneperformativnostiupuenistatusutekstaupostdramskomkaza-lituteheterotopijskiizazovipostdramskogpismataktikiupravljeniujednopremapoststrukturalistikojteorijitekstaipremakazalinojizvedbi.Tekstseidaljerazumijevauokvirimapraksepisanja,alinetolikoumjeriraspri-vanja i izmjetanja imagatijela i imagatekstaunutarkruga reprezentacija,

8

Ja imam tijelo koje vari, mualjivo tijelo,treeglavoboljnoitakodalje,ulno,miino(rukupisca),humorno i,naroito,emotivno:kojejeuzbueno,uskomeanoilizdepasto,ilirazdragano,iliuplaeno,adanitaneizgle-datako.Sdrugestrane,menedofascinacijeplijeni socijalizirano tijelo, tijelomitoloko,vjetakotijelo(tijelojapanskogtransvestita)iprostituiranotijelo(tijeloglumca).Apovrh

tih javnih tijela (literarnih i pisanih), imamjo,akotakomogurei,idvalokalnatijela:pariskotijelo(ivahno,umorno)imojeseo-skotijelo(odmorno,teko)Pisatitijelo.Nikoa,nimiii,nikosti,ninervi,negoostalo:nekoono,neuravnoteeno,vlaknasto,baru-nasto,raupano,ogrtazaklauna.(Barthes,1992:71i215)



kolikoseteiizlaskuizvan,probijanjuzidaoznaiteljaiiskliznuu.Izazovupuenkazalituglasi:kakonascenipro-izvestiradritammainejezika,izvedbuproizvodnjeudnje?Ta izvedbapisanja,proceskretanjaprema ludilu,prema izricanju sebe,nezavravanakoricamaknjige,dapae,izlijevaseprekografikogpraga,isto-vremenonaginjepostdramskojartikulacijiuintermedijalniperformans auto-referencijalnogitanjaiuvijek,uvijekiuvijek,unovo,novoinovo;iskli-zavaudrugo,drugoidrugo,dabiiznova,iznovaiiznovaodtamoumaknulo(Sajko,2006:10).Bombeiokidaioznaavajufigure izvoenja,pregibegdjeseautorskisubjektIvaneSajkoukopavautueritammaineidefor-miraih,gdjedramskopismoproizvodi.Istovremenose,dakle,demonstriraumjetniki proces stvaranja kaonezaustavljivo, neuhvatljivo i produktivnoshizoanalitiko itanje ili proizvodnja udnje (tj. udnja koja proizvodi)tesenascenitekstadogaa(proizvodi)tajstvaralakiidentitetIvaneSaj-ko kroz kontinuirani proces proliferacije i izmjetanja.Autoriina ritammaina jezika udi neprekidni fluks deteritorijalizacije, nastoji izmaknutimainamamoi9(faistikogjezika,kazalineinstitucije,ekonomskogtritaitd.)iliihbaremheterotopijskiizaziva.akakomoismoshizoanalitiko itanje promeeustrukturu,konvenciju,normuumjestouproces,postaja-nje,buduidanemagarancijedaemjestomoguegiskliznuabitishvaenokaovirtualnostformiranja(dakle,stvaranje),aneforme.Niumjetnost,iakoshvaenakaoizazivakiheterotopijskiprostor,nijeizvansistema,izvanjezi-ka,izvaninstitucija.Kazanodrugaije,inizvjesnognasiljanadideolokim(politikim,ekonomskim,seksualnim,crkvenim,estetskim)oznaiteljima ireprezentacijamamoi,probijanje igramatikeisintakse,ikonvencijeietvrtogzidapozornice,istovremenoseodvijaikaoestetskiikaopolitikizahtjev,dogaaj (Sajko,2006:5256).

Izvedba i odgovornost: obeanja, promaaji, izgredi

Analizirajui dvije knjievno-kazaline heterotopije, dvije izvedbe pisa-nja (svojevrsnokazalite Imaginarnog RolandaBarthesa i teorijsku dramu,vrstupostdramskogpisma, IvaneSajko),nastojala samobrazloitimoguein(ter)vencijske izazove tekstualnih praksi, tonije, kako tekstualnaperfor-mativnostdjelujeheterotopijski.Kaodruga mjesta jezika iliizvanjski prostori diskurza, tekstoviPrema ludilu (i revoluciji): itanje iRoland Barthes po Rolandu Barthesu zamuujugraniceanra.Taneuhvatljivost izvire izafir-macijeknjievnosti kao pisanja,iznesvodivosti knjievnosti,onogatounjojradikalnoprua otpor,tj.bazatotodestabilizirajuinstitucionalniautoritetKnjievnostiiAutora.Odabranise tekstovibavekazalitemujednokaometaforomi izvedbenomumjetnou,akadaihitamozdruenemoemouoitikako,natragutekstual-ne performativnosti razumijevane u kontekstu filozofsko-teorijskih radovapoststrukturalistikeprovenijencije,istraujuproizvodnerelacijeizmeutek-sta,pisanjaiizvedbe.Takoer,smatramdauvoenjemkonceptaheterotopijemoemoukazatinakritiko-istraivakipotencijal(umjetnikih)tekstualnihpraksi.Napolitinost pisanja,kratkoreeno.Reflektirasetoizpostdramskogpisma,izperformativnihuinakatoihovaknjievno-kazalinaheterotopijaostvarujediljemdiskurza(neteknasemantikojrazini);unosineredupo-redakizmeurijeiistvari(Sajko,2006:161).Otpornormativnojdimenzijimoiovdjese,dakle,uskoveeuzestetiko-politikuodgovornostpisanja.



Alimogunostheterotopijskogizazovailiradikalnogpruanjaotporasamo-razumljivosenenameekaoinherentnoinepromjenjivoobiljejetekstualneprakse.Opstojnostkritikogumjetnikogizvrtanjaiizmicanjanijeosigurana,akbismomogli reida je rizina. Izvjesna je tekneizvjesnostuzvraanjakontra-potpisa, derridaovski reeno. Budui da su heterotopije operativneupravoondjegdjeinterferirajunormativneimutacijskesnageodnosaizme-umoiiotpora,gdjedolazidopreobrazbeotporaunormativnudimenzijumoi,teobratno,vrijedineprestanoiznova,izinata,zadobivatimjesto.Otudazahtjevteorijetekstacriture.Obje spominjane knjievno-kazaline heterotopije taktiki izokreu obea-njaipromauju;isprvaizvodeizgredeunutarzakona anraipoetike,zatimiznevjeravajuzajamenufunkcijupotpisakaoosiguravateljastabilnogzna-enjatekstatedaljevlastiteizazovedjelominoizokreuuaformativ,tj.ne-uspjeniperformativ(izobliujutajzahtjevzaotporom).Roland Barthes po Rolandu Barthesuparazitiranafaistikojmoijezika,gdjeizmjetanjeirasipanjeimagatijelaiimagatekstanunouzrokujenapuknuaineredeunu-tarlancaoznaitelja.Prema ludilu (i revoluciji): itanjedemonstriraprocesstvaranjakaoproizvodnjuudnje,izmeuigrenadomjestakaiprobijanja zida oznaitelja,tepostajanja,natraguGillesaDeleuzea.Ispostavlja se da mogunost uspjene izvedbe pisanja, heterotopijskihin(ter)vencija,ovisioizazivanju(performativnosti)promaaja.Upravozatoto promauje ili iznevjerava zakon anra, aformativni in pisanja izazivadjelatne uinke. Iz tog razloga okrutno (neumoljivo) otvaranje pitanja iproblema kroz rad teksta, kroz umjetnost.Drugim rijeima, estetiko-poli-tikaodgovornostpisanja;nastojanjedaseneprekidnimstvaranjemotporaizazovimaizvedbepisanjaizokreuobeanja,namjernoproizvodeproduk-tivnipromaaji.Buduidapromaaj (neuspjeh),premaDerridau,predstavljaononunoneprisutnousvakomiskazu,kojejeneprekidnoodloeno,svakatekstualnaizvedba,akkaonesigurni,neodluni,neuspjeniperformativ,tj.aformativ(Vujanovi,2005:103),proizvodi,iznevjeravaimijenja.Meutim,nesmotrenojetvrditidadoistasvakaaformativnaizvedbanedvoj-benoizazivakaodjelotvornipromaaj,akogovorimoomikrofizikojprolife-racijimoi,brojnimiestimtransformacijamaotporaunormu.Alibazbogtogatootpor norminikadanijeneosporivonunainjenica,kaototonijeniobrnutiprocesmutiranjaotpora,izokretanjaunormativni,akopresivniskupodnosa,vrijediuvijekiznovaizazivati.Lokalni,raspreniipokretljiviinovikonstantnog(odgovornog)izmicanjaimplicirajupolitinost umjetnikeprak-se,sadreradikalnipotencijal:izazivajukoncepcijska, ideoloka, institucijska

9

Umjetnostinijedrugodolidiskurskojieliumaknutisamomsebi,itojeupravonjegovaestetska radikalnost, a konzekventno tome injegovapolitikaradikalnost,jeronorevolu-cionarnonijeideolokaprovokacija(kojauvijeknaetrite)nitineonskiRESISTENCE,negozaokretunutarumjetnikihodlukaLudilouumjetnosti,utomsmislu,inijedrugodoliizostavljanje svake ideologije, bezobrazluk,patetika, naivnost, neki intenzivni problemsasvijetomkojimoepostatiaki jezikom,manjeiliviesposobnimdasenegrupirainezatvara,daseneodrediinepodredi,adaipakproizvodiunoseinereduporedakizmeuri-jei i stvari (kakve ve jesu).GDJE JETAJ

GODOT?! Pokuat u odgovoriti. Shizofre-nino.Umnoini.Iduiprema,idemodalje,dolazimoksebi,shvaamodajeiludilovetu,unama,prijesvegaostalog,unutarmisli,izvan kontrole, nezapisano i neoblikovano,ali pokretno, uvjerljivo i bezobrazno, iduiprema,idemodalje,dolazimoksebi,uumjet-nost,onanamvraaoduzeto,pokazujenamput u smjeru u kojem je zabranjen prolaz,idui prema, idemo dalje, dolazimo k sebi,opet,shvaajuikakopostoje krize razuma u neobinom dosluhu s onim to svijet naziva krizama ludila.(Sajko,2006:161162)



ogranienja,iznalazenoveforme,rastvarajuihiiznovastvaraju,proizvodedrugeforme/inorme.Nekreesevieprotiv,negoprema:pismoizvodiiiza-zivaunutarmoijezika,dakako,uzkonstitutivnumogunostneuspjeha.

Literatura

Barthes, Roland. 1973/1986. Teorija o tekstu.U:Republika: asopis za knjievnost.God.42,sv.910,str.10981110(nahrvatskijezikpreveoMiroslavBekerpremapred-lokuTheoryoftheTextizengleskogizdanjazbornikaRobertYoung(ur.),Untying the Text. A Post-Structuralist Reader,Routledge&KeganPaul,London1981.;BarthesovajtekstizvornoobjavljujekaonatuknicuTexte(thoriedu)uEncyclopaedia universalis,Paris,sv.15,1973.).

Barthes,Roland. 1973/2004.Uitak u tekstu koji slijediVarijacije o pismu(sfrancuskogpreveliVandaMikiiZvonimirMrkonji),Zagreb:Meandar.

Barthes,Roland.1975/1992.Rolan Bart po Rolanu Bartu(sfrancuskogpreveoMiodragRadovi).NoviSad:IPSvetovi;Podgorica:Oktoih.

Barthes,Roland.1977/2009.Lekcija:pristupno predavanje na Kole de Fransu, odrano 7. januara 1977. godine (sfrancuskogprevelaAnjaMileti).Loznica:Karpos.

Biti,Vladimir.2000.Pojmovnik suvremene knjievne i kulturne teorije (2.izmijenjenoidopunjenoizdanje).Zagreb:Maticahrvatska.

ale,Morana.2004.TheSomatographyoftheWrittenSign:LiteraryTextthroughtheMirrorStage.U:TRANS:Internet-Zeitschrift fr Kulturwissenschaften,br.15.Dostupnona:http://www.inst.at/trans/15Nr/01_2/cale15.htm,pristup:11.listopada2010.

aleFeldman,Lada.2009.DramaticversusPost-dramaticTextuality:Paradoxesofa(Fal-se?)Opposition(neobjavljenrukopistekstaizloenognaInternationalTheatreConference:DramaticandPostdramaticTheatre:TenYearsAfter,Beograd,16.17.rujna2009.).

Derrida, Jacques. 1967/1976.O gramatologiji (s francuskog prevela Ljerka ifler-Pre-mec).Sarajevo:VeselinMaslea.

Derrida,Jacques.1972/1982a.Diffrance(sfrancuskognaengleskijezikpreveoAlanBass).U:Derrida,Jacques.1982.Margins of Philosophy.Chicago:TheUniversityofChi-cagoPress,str.327.

Derrida,Jacques.1977/1982b.SignatureEventContext(sfrancuskognaengleskijezikpreveoAlanBass).U:Derrida,Jacques.1982.Margins of Philosophy.Chicago:TheUni-versityofChicagoPress,str.307330.

Foucault,Michel. 1966/2002.Rijei i stvari. Arheologija humanistikih znanosti(sfran-cuskogpreveoSranRaheli,strunaredakcijaipogovorRadeKalanj).Zagreb:Goldenmarketing.

Foucault,Michel. 1967/2008. Odrugimprostorima(sfrancuskogpreveoMarioKopi). U:Kovaevi,Leonardo;Medak,Tomislav, idr. (ur.).2008. Operacija grad: prirunik za ivot u neoliberalnoj stvarnosti.Zagreb:Savezzacentarzanezavisnukulturuimlade,Multimedijalniinstitut,idr.,str.3039(tekstpredavanjaDesespacesautresiz1967.godinekojejeFoucaultodraouCentredtudesArchitecturalesuParizu,posthumnojeobjavljen1984.godineuDits et crits,sv.4,Pariz:Gallimard,str.752762).

Foucault,Michel. 1976/1994.Znanje i mo (prirediliHotimirBurger i RadeKalanj, sfrancuskogpreveoRadeKalanj).Zagreb:Globus.

Kristeva,Julia.1974/1984.Revolution in Poetic Language (sfrancuskognaengleskijezikprevelaMargaretWaller,uvodLeonS.Roudiez).NewYork:ColumbiaUniversityPress.

Lehmann,Hans-Thies.1999/2004.Postdramsko kazalite (snjemakogpreveoKirilMi-ladinov).Zagreb,Beograd:CDUCentarzadramskuumjetnostiTkHCentarzateorijuipraskuizvoakihumjetnosti.

Mullarkey, John. 2008. Performativnametafizika.U:Frakcija. Sv. 49, str. 139142(tekst izloen22.kolovoza2008.nakonferencijiPerformanceStudies International#14uKopenhagenu).



Sajko,Ivana. 2006. Prema ludilu (i revoluciji): itanje. Zagreb:Disput.

Scheie,Timothy.2006.Performance Degree Zero: Roland Barthes and Theatre.Toronto:Buffalo,London:UniversityofTorontoPress.

Vujanovi,Ana. 2005. Derridinpotpisnaperformativusavremenogperformansa.Teorijaperformativakaoozbiljnateorijaperformansaprekoinakon(beyond)Derride.U:Boja-ni,Petar(ur.).Glas i pismo: ak Derida u odjecima.Beograd:Institutzafilozofijuidru-tvenuteoriju,str.97104(zbornikradovasaznanstvenogskupaGlasipismo:akDeridauodjecima,odranoguorganizacijiInstitutazafilozofijuidrutvenuteorijuteNarodnebibliotekeSrbije,Beograd,8.9.prosinca2004.).

Barbara Dolenc

Performance Writing as Heterotopia

Abstract

This paper discusses one specific problem in the field of performance writing, namely the re-lation between textual performativity and heterotopias which are defined as other spaces of discourse and can be found both in literature and theatre. Two main questions emerge: how does writing perform and how does it challenge the performance in heterotopic spaces of lite-rature and postdramatic theatre? Furthermore the paper tries to explain the (im)possibilities of performance writing to act politically inside the microphysics of power, in conditions where resistance transforms itself into norms and norms mutate into resistance. The key pillars of the discussion are the interferences between philosophical texts of post-structuralist provenance and art practices in performance writing, which deal with forces of in(ter)vention.

Key words

aformative,heterotopia,intervention,iterability,challenge,performance,language,theatre,context,power,resistance,performativity,writing,practice,text,theory,body,pleasure

Documents

05_Dolenc