0e7d19a8cc5ec45b6d0072d284c46601

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJEBH NEZAVISNI DNEVNIK Sarajevo www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 28. 1. 2012.

Godina LXVIII Broj 23.388

CIK i SIPA provjeravaju kandidate

Vije}e ministara

6. februara?

Ana Tri{i} - Babi}

6. strana

REAKCIJEAdvokat Fahrija Karkin najavljuje

TU@BA PROTIV ALMIRA D@UVE4. strana

Foto: Amer KAJMOVI]

BiH JE GUANTANAMO2. strana

Reisul-ulema s porodicama uhap{enih Hadì}anaDANAS PRILOG

Platforma ~ekasastanak u OHR-u?2. strana

Zakon o unutra{njim poslovima jo{ ne}e u Parlament

PIRATIZIRAJTE SVE [TO SAM IKADA NAPISAO!

Paulo Coelho o internet-slobodama

20. strana

U @I@IReisul-ulema s porodicama uhap{enih Hadì}ana

2

subota, 28. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Zakon o unutra{njim poslovima jo{ ne}e u Parlament

Platforma ~eka sastanak u OHR-u?Ni{ta nije dogovoreno dok se ne dogovori sve, a to bi se trebalo znati nakon odlaska premijera FBiH u OHRZakon o unutra{njim poslovima u FBiH, ~iji nacrt je po~etkom ove sedmice utvrdila Vlada bez glasova ministara iz SDA, a analizirali ga u ~etvrtak predsjednici ~etiri vladaju}e stranke u FBiH Zlatko Lagumdìja, Sulejman Tihi}, Mladen Ivankovi} Lijanovi} i Zvonko Juri{i}, ne}e tako brzo ugledati svjetlo dana pred federalnim Parlamentom. U nemogu}nosti da postignu kompromis o nacrtu zakona o unutra{njim poslovima u FBiH koji bi rezultirao usvajanjem tog akta glasovima parlamentarne ve}ine, lideri stranaka Platforme (SDP, SDA, NSRB i HSP) odlu~ili su sa~ekati ishod sastanka koji bi se uskoro trebao odràti u Uredu visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka. vog poku{aja usvajanja nacrta u Vladi, da je OHR uputio svog predstavnika i dopis u kojem traì da se procedura oko ovog zakona vodi na transparentniji na~in, kao i izjava resornog ministra, nakon utvr|ivanja nacrta zakona u Vladi, da }e on biti upu}en u javnu raspravu i da }e uvaìti sugestije, a naro~ito one od me|unarodnih prijatelja poput OHR-a i EUPM-a. Ina~e, uklju~ivanje me|unarodnih institucija u BiH u dono{enje novog zakona o unutra{njim poslovima je sasvim o~ekivano jer je i vaè}i iz 2005. odo bren od re le van tnih me|unarodnih predstavnika.

BiH je GuantanamoReisul-ulema Islamske zajednice BiH dr. Mustafa efendija Ceri} ju~er je, na Dan sje}anja na `rtve holokausta, na sastanku koji je imao s porodicama devet uhap{enih Hadì}ana, osumnji~enih za ratni zlo~in u Silosu (Tar~in), podrào njihov zahtjev da se brane sa slobode, te da Sud i Tuìla{tvo BiH ne podlijeù politi~kim pritiscima .

Reisul-ulema podrào Foto: A. KAJMOVI] Hadì}ane

Unato~ osloba|aju}im presudama suda u Haagu, Londonu, Be~u, tuìtelj, usred Sarajeva, prijeti bo{nja~kom narodu da }e opet pokrenuti proces protiv Dobrovolja~ke, rekao je reisda se stidi zbog toga. A oni ho}e da nam nametnu stid, da hodamo pognute glave... Naàlost, ìvimo u nekoj vrsti policijskog reìma: dràva te uhapsi, a ne obja{njava za{to - slu~aj Pogorelica, hap{enje generala Hamida Bahte - drì te u zatvoru dokle ona ho}e. To je Guantanamo reìm, rekao je resululema. Naglasio je kako Bo{njaci vjeruju u tuìla{tvo, sudove, osu|uju svaki zlo~in, pozivaju da se kazne oni koji su ih ~inili. No, rekao je i to kako znamo da je na{a borba za ~ast bila legitimna . - A bila je legitimna zato jer smo bili napadnuti, zato {to je postojao plan da nas se eliminira kao narod. Pripremili su nam totalnu eliminaciju, genocid. U tom stanju bilo je i onih koji su pravili gre{ke. Ali zamislite da u Au{vicu, koncentracionom logoru pod nacisti~kom kontrolom, a i mi smo ~etiri godine bili u logoru, neko napravi prekr{aj i njega se optuùje zato {to se u logoru nije pona{ao na najbolji na~in. Ja imam osje}aj da smo jo{ u koncentracionom logoru, da za nas vlada neka vrsta Guantanamo reìma, rekao je reis.

Podr{ka HSP-aOsim toga, saznajemo da HSP nije odustao od svog prijedloga, koji je na sjednici Vlade iznio njihov ministar Ante Krajina. Radi se o rje{enju prema kojem bi imenovanje direktora Federalne uprave policije, na prijedlog Vlade FBiH, vr{io predsjednik FBiH. Predlaga~ zakona na sjednici Vlade taj prijedlog nije prihvatio, a ministri iz HSP-a su dali uvjetnu podr{ku zakonu. - To zna~i da HSP ne}e podràti zakon u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH ukoliko u njega ne bude uvr{tena predloèna odredba, kaè izvor Oslobo|enja. Obja{njava da, ukoliko zakon i u|e u parlamentarnu proceduru u ovoj godini u tekstu koji je utvrdila Vlada, a SDP bude ra~unao na podr{ku opozicionog SBB-a, bez HSP-a opet ne}e imati 50 glasova potrebnih za usvajanje. Na{ izvor tvrdi da je i to jedan od razloga {to je na sastanku lidera odlu~eno da se sa~ekaju sastanak i sugestije S. [e. OHR-a.

Na~elan dogovorKako Oslobo|enje nezvani~no saznaje, federalni premijer Nermin Nik{i} bi u narednim danima trebao posjetiti OHR, gdje }e se razgovarati o pojedinostima iz nacrta zakona o unutra{njim poslovima. Izvori Oslobo|enja bliski vladaju}oj koaliciji tvrde da su lideri Platforme na~elno dogovorili da u vezi s ovim zakonom bude prihva}eno ono {to bude predloèno na tom sastanku. Naime, predstavnici me|unarodne zajednice u BiH, posebno OHR-a, EUPM-a i ameri~ke ambasade, uklju~ili su se u pra}enje problema u vezi s nacrtom zakona koji je predloìo federalni ministar unutra{njih poslova Predrag Kurte{ (SDP) i koji je Vlada prihvatila glasovima ministara SDP-a, NSRBa i HSP-a. O tome zorno govori izjava premijera Nik{i}a, nakon pr-

Nermin Nik{i}: Premijer kod visokog predstavnika

Dèlat i `rtva- A oni sada rade pod politi~kim pritiscima i mi znamo odakle to dolazi. Ho}e se izjedna~iti dèlat i `rtva. Ali za nas, Bo{njake, vaì pravilo da su svi krivi dok se ne dokaè da nisu krivi. I oni u Dobrovolja~koj su krivi jer su branili grad. Unato~ osloba|aju}im presudama

Mediji ho}e da ìvimo u mraku- Mediji ina~e ve} nekoliko godina uni{tavaju na{ ponos, ~ast! Sve {to nam je drago i ~ini nam zadovoljstvo, ho}e da nam ubiju: vjeronauku, vjeru, {kolu... U zadnje vrijeme nam osporavaju pravo na kulturne i umjetni~ke institucije, biblioteke. Ho}e da ìvimo u mraku, rekao je reis-efendija. suda u Haagu, Londonu i Be~u, jo{ imamo tuìtelja koji, usred Sarajeva, prijeti na{em bo{nja~kom narodu da }e opet pokrenuti proces protiv Dobrovolja~ke. Za{to?, pitao je reisul-ulema. I odgovorio je da je to stoga {to dok oni ganjaju borce za na{u dràvu i na{ narod, dotle niko ne govori o ubijenoj djeci sarajevskoj, o spaljivanju orijentalne biblioteke... - Nismo mi narod koji je ikome organizovao bilo kakav zlo~in. Odbrana na{e zemlje i ~asti bila je legitimna, opravdana. Niko ne treba

OÊKIVANO Uklju~ivanje me|unarodnih institucija u BiH u dono{enje novog zakona o unutra{njim poslovima je o~ekivano jer je i vaè}i iz 2005. odobren od me|unarodnih predstavnika

Gdje su tijela 99 Bo{njaka?Alija Kazi}, predsjednik Fondacije Patriotski front Hadì}i, govorio je o tome kako su svi zato~enici Silosa ìvi do~ekali kraj rata. Potom je podsjetio na 99 Hadì}ana koji su ubijeni na teritoriji op}ine koju je kontrolisao agresor i za ~ijim se kostima i danas traga. Ocijenio je kako je optu`nica protiv njegovih sugra|ana iskontruisana, pozvao pravosu|e, ali i medije, da budu neovisni. Eldar ôvi}, sin jednog od uhap{enih, rekao je da se radi o politi~kom, montiranom procesu, te ustvrdio da se Sud u Haagu bavio predmetom Silos i zaklju~io da nema elementa za podizanje optu`nice. A. BEÎROVI]

V I J E S T I

DAN SJE]ANJA NA @RTVE HOLOKAUSTA

Da se zlo nikad ne ponoviCentralna komemorativna akademija povodom obiljeàvanja Me|unarodnog dana sje}anja na `rtve holokausta, 27. januara, odràna je ju~er u Jevrejskoj op{tini u Sarajevu. Govoriti o holokaustu, zadatak je svih nas koji par ticipiramo u dru{tvenom ìvotu da se zlo holokausta nikada i nikome vi{e ne bi ponovilo, ka zao je zamjenik predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Denis Be}irovi} obra}aju}i se prisutnima. Po njegovim rije~ima, naàlost, svjedoci smo pojave negiranja holokausta i genocida u za{ti}enoj zoni UN-a u Srebrenici, jula 1995. godine. U vezi sa zlo~inom genocida i ratnim zlo~inima, neophodno je, istaknuo je, {to prije u Parlamentu BiH usvojiti zakon o zabrani i ka`njavanju djelovanja neofa {is ti~kih or ga ni za ci ja te za kon o za bra ni i ka`njavanju poricanja holokausta, genocida i zlo~ina protiv ~ovje~nosti. Predsjednik Jevrejske op{tine u Sarajevu Boris Koèmjakin je ka zao da treba uka zati na ~injenicu, da i danas, 70 godina poslije holokausta, u svijetu, pa i kod nas, ima ljudi koji negiraju da je holoka-

usta uop}e i bilo, negiraju postojanje Au{vica, gasnih komora, veli~aju Hitlera, njegove zlo~ine, {ire nacionalnu, vjersku ili rasnu mr`nju, pa i nove oblike antisemitizma. Paradoksalna je ~injenica da je u dana{njoj Njema~koj negiranje holokausta krivi~no djelo, koje se strogo ka`njava, a kod nas to nije ~ak ni prekr{aj, nema zakona koji bi sankcionisao negiranje holokausta i genocida, nema jedinstvene politi~ke volje da jedan ovakav, antifa{isti~ki zakon donese na{a dràva, ka zao je Koèmjakin. Pri je cen tral ne ko memo ra ti vne aka demi je, po loèni su vijenci na spomenik Jevrejima - `rtvama ho lo ka usta na Sta rom jevrej skom gro blju Bo rak u Sa ra jevu.

U @I@I 3 Me|unarodne institucije o zakonu o unutra{njim poslovima FBiHOSLOBO\ENJE subota, 28. januar/sije~anj 2012.

Policije moraju biti nezavisneAmbasada SAD-a: Policija mora biti finansijski i operativno nezavisna OHR se nada da su stranke u Federaciji spremne nastaviti napore koji bi rezultirali vrhunskim zakonom Stefan Feller: Zakon treba uspje{no balansirati operativnu samostalnost i efikasan civilni nadzorIako se slaèmo da direktori policija moraju odgovarati demokratski izabranim liderima, istovremeno, policija mora biti finansijski i operativno nezavisna, isti~u u Ambasadi Sjedinjenih Ameri~kih Dràva. Ambasada SAD-a ju~er je za Oslobo|enje ponovila da policije moraju biti finansijski i operativno nezavisne. - Iako se slaèmo da direktori policija moraju odgovarati demokratski izabranim liderima, istovremeno, policija mora biti finansijski i operativno nezavisna. Me|unarodna zajednica ve} dugo radi sa institucijama nadle`nim za provo|enje zakona {irom Bosne i Hercegovine, pruàju}i im pomo} da se razviju u sposobne i profesionalne snage. Pratimo debatu oko nacrta zakona o unutra{njim poslovima i cijenimo spremnost Socijaldemokratske partije BiH i Stranke demokratske akcije da rade sa me|unarodnom zajednicom kako bi se osiguralo da taj zakon bude u skladu s tim principima, re~eno nam je u Uredu za odnose s javno{}u Ambasade SAD-a u Sarajevu. je ju~er re~eno, podràva napore stranaka u Federaciji BiH da do|u do najboljeg i najmodernijeg mogu}eg zakona o unutra{njim poslovima. - Sastanak eksperata, koji je odràn u ponedjeljak, pokazao je da je uz ozbiljan dijalog {iri dogovor mogu} me|u svim klju~nim zainteresiranim stranama. OHR se nada da su stranke u Federaciji spremne nastaviti napore koji bi rezultirali vrhunskim zakonom koji }e donijeti najvi{e standarde sigurnospredloèni na~in izbora direktora Federalne uprave policije. Selekcija kandidata je podijeljena izme|u Nezavisnog odbora, koji uspostavlja inicijalnu listu, i ministra unutra{njih poslova koji predlaè federalnoj Vladi najmanje dva kandidata sa te liste. Dok ovo rje{enje ima neke prednosti u specifi~nom konstitucionalnom kontekstu BiH, nije optimalno sa perspektive uspostavljanja nezavisne policije , navela je Venecijanska komisija. vanje nare|enja u operativnim stvarima. Ako nije namjeravano da se odredi davanje ovlasti ministru da se mije{a u operativne poslove, bilo bi savjetodavno da uklju~ite obja{njenje zabrane na ministrovo mije{anje u operativne odluke, osim onih koje mu daje sam zakon. Osiguranje koje dalje podupire policijsku nezavisnost u operativnim stvarima je uslov ministru da prenese sve instrukcije na direktora policije napismeno na, vela je Venecijanska komisija.

Ovlasti za nadzorPovodom Zakona o unutra{njim poslovima oglasio se i {ef EUPM-a u BiH Stefan Feller. On je jo{ ranije uputio dopis ministru unutra{njih poslova Kantona Sarajevo Muhamedu Budimli}u i upozorio da bi nacrt zakona u odre|enim aspektima trebalo revidirati. Feller je upozorio da bi neke od odredbi zakona rezultirale davanjem ve}ih ovla{tenja nego {to se smatra neophodnim za osiguravanje civilnog nadzora nad policijom. Nacrt zakona daje ve}e nadzorne ovlasti ministru u odnosu na postoje}i sistem. Po{to se ukida Nezavisni odbor, policijski komesar }e odgovarati samo ministru koji }e nadzirati njegov rad, odgovornost prema Vladi }e biti samo indirektna, kroz ovlasti za postavljanje i razrje{enje. Ovlasti za nadzor i nadgledanje rada policije date ministru ne bi trebale ograni~avati ovlasti policijskog komesara potrebne za efikasno rukovo|enje policijom. Zbog toga je bitno da se izradi novi zakon koji uspje{no balansira operativnu samostalnost i efikasan civilni nadzor upozo, rio je Feller.J. FETAHOVI]

Direktor i ministarNacrt zakona o unutra{njim poslovima u FBiH usvojen je na posljednjoj sjednici federalne Vlade i to preglasavanjem ministara iz SDA, koji su bili protiv. Izja{njavanje ministara u federalnoj Vladi prethodno je u jednom navratu bilo odgo|eno zbog brojnih sugestija i prijedloga. Prije nego je nacrt usvojen na Vladi i upu}en u parlamentarnu proceduru, Ured visokog predstavnika iznio je stav kako tekst nacrta treba vratiti na po~etak i ponovno ga utvrditi. No, Ured visokog predstavnika, kako nam

Patrick Moon: Ambasada SAD-a prati debatu

Valentin Inzko: OHR-u je vaàn dijalog

Stefan Feller: Pitanje ovla{tenja

ti i usluga za gra|ane Federacije BiH. Uvjereni smo u spremnost OHR-a i drugih me|unarodnih faktora da pomognu u dostizanju tog cilja, kaù u OHR-u. Mi{ljenje o nacrtu zakona o unutra{njim poslovima u FBiH dala je nedavno i Venecijanska komisija (tijelo Evropske komisije koje daje mi{ljenja o pravnoj legislativi, op. a.). U op{irnom mi{ljenju Venecijanska komisija je, izme|u ostalog, navela i primjedbe na

Uz to, Venecijanska komisija je izrazila zabrinutost i zbog odnosa koje nacrt zakona o unutra{njim poslovima stvara izme|u ministra unutra{njih poslova i direktora FUP-a. To vodi ka tome da }e ministar imati nadzor nad poslovima Federalne uprave policije, {to uklju~uje determinaciju izvr{avanja odre|enih zadataka iz nadle`nosti Uprave policije i vremensko ograni~enje za njihovo finaliziranje. To izgleda daje nadle`nost za da-

TUZLA

MOSTAR

NEBOJ[A RADMANOVI]

AHMETOVI] - MOON

Cvije}e na SuziPolaganjem cvije}a na spomenik Suza ju~er je u Tuzli obiljeèn Me|unarodni dan sje}anja na `rtve holokausta. Predstavnici Op}ine Tuzla, Vlade TK-a i Jevrejske op{tine naglasili su da sje}anje na holokaust treba biti garancija da se vi{e nikada ne ponove fa{izam i nacizam. Na mjestu gdje se nalazi spomenik Suza bila je èljezni~ka stanica, odakle su fa{isti, nacisti i usta{e odvodili tuzlanske Jevreje u koncentracione logore {irom Evrope, koji se odatle nisu vra}ali. Osim tuzlanskih Jevreja, odvodili su i Bo{njake, Srbe, Hrvate i Rome, naglasio je Jasmin Imamovi}, na~elnik Op}ine Tuzla. A. [e.

Da mladi izvuku poukuPovodom Me|unarodnog dana holokausta, gradona~elnik Mostara Ljubo Be{li} poloìo je ju~er u ime Grada Mostara vijenac na @idovskom groblju Sutina u Mostaru. Tom prilikom gradona~elnik Be{li} kazao je kako treba podsje}ati i obiljeàvati ovaj dan da se sli~ne stvari vi{e nikada ne bi ponovile jer su stradali nevini ljudi samo zato {to su bili druge vjere ili nacije. Mladima moramo prenijeti poruku da iz lo{ih stvari koje su se dogodile izvuku pouku, poru~io je Be{li}. Predsjednica @idovske op{tine Mostar Erna Cipra podsjetila je na stradanja @idova u Drugom svjetskom ratu.

Nema smetnji za protokol^lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} uputio je ju~er Tuìla{tvu BiH odgovor i svoj stav na pisani zahtjev u vezi s potpisivanjem protokola o saradnji i progonu po~inilaca krivi~nih djela ratnih zlo~ina, zlo~ina protiv ~ovje~nosti i genocida ~iji je tekst Tuìla{tvo BiH usaglasilo s Tuìla{tvom za ratne zlo~ine Srbije, a koji nije potpisan. Radmanovi} je istakao da, imaju}i u vidu tuma~enje Ministarstva pravde BiH da protokol ne predstavlja me|udràvni ugovor, smatra da ne postoje formalnopravne smetnje da Tuìla{tvo BiH potpi{e navedeni protokol s nadle`nim Tuìla{tvom Srbije.

Traènje odrìvog rje{enjaZamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH i ministar sigurnosti Sadik Ahmetovi} i ambasador SAD-a Patrick Moon razgovarali su u Sarajevu o aktuelnim politi~kim pitanjima i sigurnosnim izazovima u na{oj zemlji. Izme|u ostalog, razgovarano je o predstoje}im lokalnim izborima, te traènju odrìvih rje{enja kada je u pitanju glasanje u op{tini Srebrenica. Ahmetovi} i Moon razmijenili su stajali{ta o predloènom zakonu o unutra{njim poslovima FBiH, oko kojeg se ovih dana vodi intenzivna politi~ka debata. Tema razgovora je bila borba protiv organizovanog kriminala.

4

DOGA\AJI


OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANAKako mi shvatamo, istraga u slu~aju Dobrovolja~ka se nastavlja. Prema potvrdama koje imamo iz Tuìla{tva, istraga se nastavlja na nekoliko nivoa

REAKCIJE Advokat Fahrija Karkin najavljuje

Tu`ba protiv Almira Dùve

Hajka kojom se poku{ava diskreditirati [ejla Turkovi} po~ela je onog trenutka kada je javno prozvala pojedince iz Tuìla{tva i politike za korupciju i odre|ena krivi~na djelaPovodom najgnusnije medijsko-tuìla~ke hajke koja se provodi nad [ejlom Turkovi} kroz fabrikovane tekstove i televizijske priloge, kako stoji u saop}enju, javnosti se obratio advokat Fahrija Karkin. Karkin, koji ina~e brani Zijada Turkovi}a, optuènog za vo|enje zlo~ina~ke organizacije, preuzeo je i odbranu njegove supruge, dugogodi{nje novinarke Avaza [ejle Turkovi}. Reagiranje advokata Karkina uslijedilo je nakon vi{emjese~ne kampanje u izdanjima Avaza, a potom i na FTV-u, koji [ejlu Turkovi} etiketiraju kao ~lana zlo~ina~ke organizacije njezinog supruga. No, napadi su intenzivirani u posljednje vrijeme. - [ejla Turkovi}, kao i svaki drugi gra|anin ove zemlje, ima pravo kontaktirati sa policijom. Ono {to odre|eni tuìoci i njihovi mediji nemaju pravo jeste obmanjivati javnost, praviti konstrukcije, a sveFoto: D.]UMUROVI]

Avaz i FTV

Jonathan Moore,zamjenik ameri~kog ambasadora u BiH

Karkin I Turkovi}: [ejla Turkovi} ima pravo kontaktirati s policijom

DOBAR LO[

ZAO

SULEJMAN TIHI]U razgovoru za Oslobo|enje, poslije sastanka lidera ~etiri vladaju}e stranke u Federaciji BiH, Sulejman Tihi}, predsjednik SDA, rekao je da i pored nezadovoljstva zbog preglasavanja ministara SDA u raspravi o novom zakonu o policiji, nema razloga za rekonstrukciju Vlade FBiH.

HUSEIN SMAJLOVIU Zenici su Husein Smajlovi}, na~elnik Op}ine, Mirsad Heleg, izvr{ni direktor, i Hamed Rami}, lider konzorcija bh. firmi, potpisali ugovore o izgradnji glavne gradske magistrale (GGMa), koja se finansira uz pomo} Saudijskog fonda za razvoj. Me|u prisutnima bio je i bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva Bakir Izetbegovi}.

SVJEDOÊNJE Poku{ava se izvr{iti pritisak, koji za cilj ima izazivanje straha kod gospo|e Turkovi} i eventualno odustajanje od svjedo~enja pred Sudom BiHu cilju diskreditacije [ejle Turkovi}. Hajka kojom pojedinci poku{avaju diskreditirati [ejlu Turkovi} po~ela je onog trenutka kada je javno prozvala pojedince iz Tuìla{tva i politike za korupciju i odre|ena krivi~na djela. Prema tome, nikada nije spomenula ~elnike SDP-a, {to joj se konstruisanim slu`benim zabilje{kama poku{ava imputirati, a sve s ciljem da zainteresovani u ovoj nezabiljeènoj hajci uvuku {to vi{e osoba u svo-

GuGu BAZARMajke i trudnice okupljene oko dva portala svakoga mjeseca organiziraju bazar, prikupljaju}i pomo} za najugroènije. Svoj prvi ro|endan proslavili su sa 1.500 KM prikupljenih za 14godi{njeg dje~aka Harisa Tvrtkovi}a iz Vogo{}e, nastradalog u saobra}ajnoj nesre}i.

je spletke, stoji u saop}enju advokata Karkina. [ejla Turkovi} je prije godinu i pol javno prozvala tuìtelja Olega âvku za uzimanje mita u iznosu od 30.000 eura kako bi Isljamu Kalenderu, sada{njem svjedoku-pokajniku u predmetu Zijad Turkovi} i dr. bila smanjena zatvorska , kazna, te je ustvrdila da je to jedan od motiva zbog kojih je Zijadu Turkovi}u podignuta optu`nica, a ne Isljamu Kalenderu i nekim drugim osobama. Svoja saznanja i dokaze o ovim tvrdnjama, kako sam obavije{ten od gospo|e Turkovi}, prije mjesec je ponudila i Uredu glavne tuìteljice, kada joj je re~eno da }e je kontaktirati Ni do . danas to nije u~injeno, napominje Karkin. - Hajka koju provodi Dnevni avaz i FTV protiv [ejle Turkovi} ima jasan cilj i pozadinu. Osim {to joj se na taj na~in poku{ava uskratiti javno djelovanje, tako|er se time na nju poku{ava izvr{iti pritisak, koji za cilj ima izazivanje straha kod gospo|e Turkovi} i eventualno odustajanje od svjedo~enja pred Sudom BiH. Napomenuo bih ovom prilikom da sve ono {to je do sada izneseno u medijima o [ejli Turkovi}, kojima je pojedinFoto: Senad GUBELI]

ci poku{avaju povezati s kriminalnim radnjama, predstavlja obi~nu la` i konstrukciju, ~ime se ova èna poku{ava upla{iti i diskreditirati u o~ima javnosti. Tako|er, kao branilac Zijada Turkovi}a, tvrdim da su medijska izvje{tavanja iz ove dvije medijske ku}e krajnje nekorektna, neistinita, opasno iskonstruisana, ~ime se direktno vr{i pritisak na Sud BiH, jer se, izme|u ostalog, potpuno zanemaruje pretpostavka nevinosti koja je zagarantovana svim optuènicima, smatra advokat Karkin.

Za koga radi OSAPodatak o telefonskim kontaktima [ejle Turkovi}, objavljen na FTV-u, slu`bene je prirode, isti~e Karkin i obja{njava: - Ta~nije, za pra}enje i nadzor telekomunikacija nadle`na je OSA. Nemam informaciju da postoji sudski nalog o prislu{kivanju [ejle Turkovi}, {to zna~i da je OSA prekr{ila zakon. Jer, sve i da postoji nalog za pra}enje telekomunikacijskih veza bilo koje osobe, takve podatke je zabranjeno zloupotrebljavati, odnosno ustupati medijima. Zbog svega navedenog, [ejla Turkovi} }e podnijeti krivi~nu prijavu protiv direktora OSA Almira Dùve. S. V.

MAJA IZETBEGOVI]Predstava Elijahova stolica u reìji Borisa Lije{evi}a, nastala u koprodukciji beogradskog JDP-a i sarajevskog MESS-a, u kojoj igra izvanredan gluma~ki tim, koji predvode Maja Izetbegovi} i Svetozar Cvetkovi}, izvedena je u prepunoj sali be~kog Akcent teatra uz titlovanje na engleskom jeziku.

Dobra~a

VIJEST U OBJEKTIVU

VIJEST U

BROJU

km granice izme|u BiH i EU, nakon ulaska Hrvatske u EU.

1.009

U Hanikahu Gazi Husrev-begove medrese ju~er je otvorena izlo`ba radova o Kasimu ef. Dobra~i, u okviru manifestacije Dani o Allahovom poslaniku - Selam, ja resulullah. Rahmetli Kasim ef. Dobra~a je ~ovjek koji nas je svojim moralnim drànjem kroz cijeli ìvot zaduìo da ga se sje}amo. Sretan sam i ponosan {to sam znao Kasima, {to sam se sreo sa njim u Kairu kao student. Pouka je: radi sve dobro, vidjet }e Allah, Njegov poslanik i dobri ljudi, rekao je reisu-l-ulema Mustafa Ceri} otvaraju}i izlo`bu. Na izlo`bi je prikazana Dobra~ina zaostav{tina.

OSLOBO\ENJE subota, 28. januar/sije~anj 2012.

INTERVJU

5

Dèvad Neki}, zamjenik generalnog revizora BiH

Anarhiju treba sprije~itiRazgovarao: Almir TERZI]

Izvje{taj o reviziji u~inka o upravljanju tro{kovima zakupa za rad i smje{taj institucija BiH, koji je sa~inio Ured za reviziju institucija BiH, prili~no je alarmantan: enormna je rastro{nost institucija BiH kada su u pitanju zakupi prostora. Koje se institucije pona{aju krajnje neracionalno? - Uredski prostor su, u trenutku provo|enja revizije u~inka, zakupljivale 54 institucije koje su u danom momentu koristile 40.736 kvadratnih metara i godi{nje pla}ale 9.972.000 KM, pri ~emu se cijena zakupa kretala od devet do 40,94 KM. Revizija je izvr{ena na bazi reprezentativnog uzorka kojim je testirano 19 institucija koje koriste 13.250 kvadratnih metara i pla}aju zakup 4.358.000 KM na godi{njem nivou, i ovom revizijom je utvr|eno da je proces neefikasan i neekonomi~an. Dakle, u okviru navedenog uzorka je utvr|eno da su institucije koje pla}aju najskuplji zakup uredskog prostora po kvadratnom metru Direkcija za evropske integracije, Ured za veterinarstvo, Konkurencijsko vije}e i Agencija za javne nabave.

Do 41 kvadrat po zaposlenom Na Komisiji za budèt i finansije Predstavni~kog doma PSBiH najvi{e zamjerki bilo je, a na {to su ukazali i revi-

Najskuplji zakup uredskog prostora pla}aju Direkcija za evropske integracije, Ured za veterinarstvo, Konkurencijsko vije}e i Agencija za javne nabavkezori u svom izvje{taju, na mogu}nost da rukovodioci samostalno zaklju~uju ugovore o zakupu. Konstatirali ste kako se ovaj proces ne obavlja krajnje transparentno. Je li to razlog zbog kojeg ste preporu~ili preispitivanje ugovora? - Zakon o javnim nabavkama daje mogu}nost da se postupci zakupa i prometa nekretninama mogu izuzeti iz postupaka, ali to ne zna~i da se i oni ne bi trebali provoditi transparentno, uz nastojanje da se osigura maksimalna ekonomi~nost, efikasnost i efektivnost u tro{enju javnog novca. Konstatirali smo da postoje}i proces nije transparentan, s obzirom na to da je samo javno objavljivanje minimum koji bi osigurao konkurenciju i stvorio preduslove za ekonomi~niji zakup. Institucije samostalno provode postupke, i to

uglavnom putem direktnih sporazuma, uz je- miliona KM iz budèta. Brojne su zamdino ograni~enje visine iznosa u budètu za jerke i na reprezentacije, goriva, upotrete namjene. Preispitivanje ugovora je jedna bu telefona. Mislite li da su adekvatne od preporuka koja se moè vrlo brzo primi- sankcije koje je na prijedlog Komisije za jeniti, posebno tamo gdje su visoke cijene po budèt i finansije donio PSBiH da se kvadratu zbog ponude i tra`nje i posljedica ministarstva i institucije koje su imale zaekonomske krize - ako je cijena nekretnina mjerke na izvje{taj o svom poslovanju zna~ajno pala, to se mora odraziti na cijene ka`njavaju sa 10 do 20 posto umanjenja zakupa. budèta na spornim stavkama? Preporu~ili ste da se prostor ekono- Ured za reviziju pozdravlja svaki napor mi~nije koristi i naveli primjere inda se djeluje u tome smislu, pri stitucija koje po jednom zapo~emu je potrebno istaknuti sleniku imaju nevjerojatnih vrste odgovornosti koje javne 35 do 40 kvadrata, iako je funkcije i upravljanje jaUGOVORI evropski prosjek osam vnim novcem podrazuO DJELU do 12. Ocijenili ste da bi Nalazi u revizorskim mijevaju, po~ev{i od one se primjenom evropkorpora pa izvje{tajima za 2010. javne, disciplintivnekriskih normi mogla u{tesve do ske i pokazali su da je na djeti dva miliona KM vi~ne. Sankcije u smislu ime ugovora o djelu godi{nje. [ta se krije, umanjenja budèta na po{to ste utvrdili da pod spornim stavkama instipotro{eno oko 5,5 zakupom ima i prostora tucijama kod kojih je utmiliona KM koji nije upotrebljiv? vr|eno vi{egodi{nje ponav- Utvrdili smo i da se niko ne ljanje nepravilnosti predstavljabavi analizom, evaluacijom i moniju pozitivan pomak, ali zasigurno toringom zakupa, te da ne postoji koordina- ne i jedini koji je potrebno poduzeti. Jedna cija me|u institucijama radi zajedni~kog od zna~ajnih sistemskih preporuka koja se nastupa na trì{tu, kojom bi se pobolj{ala pro- ponavlja iz godine u godinu je da se tro{kohodnost informacija o dostupnim prostori- vi reprezentacije, telefona, upotrebe slu`bema i stvorili uslovi za zajedni~ki nastup, te ve- nih automobila urede na jedinstven na~in }u ekonomi~nost u ovoj oblasti. înjenica je po jasno definisanim pravilima i standari da smo utvrdili da se po zaposlenom koris- dima, me|utim, tu preporuku, koju je poti i do 41 kvadratni metar - Agencija za iden- drào i Parlament BiH, Vije}e ministara BiH tifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu po- nikada nije implementiralo. dataka (IDDEEA) i Agencija za promociju Kao je dan od ve li kih pro ble ma stranih investicija (FIPA). evidentiran je i enorman broj zaklju Jedna od mjera racionalizacije tro- ~enih ugovora o djelu na koje se mje{kova zakupa, koji su u 2010. iznosili oko se~no odlijevaju stotine hiljada KM, s deset miliona KM, jeste i dono{enje strate- obzirom na to da se vi {e stotina osogije za smje{taj institucija BiH. [ta se ~eka? ba tre nu ta ~no u in sti tu ci ja ma BiH Kome odgovara ovakvo anarhi~no stanje? nalazi u takvom statusu. [ta kaù po- Jedna od sistemskih preporuka koju je da ci re vi zi je? Ured dao je dono{enje strategije za smje{taj - Nalazi u revizorskim izvje{tajima za 2010. institucija BiH koja bi trebala da obuhvati ka- pokazali su da je na ime ugovora o djelu poko prostore u vlasni{tvu, tako i one koji se za- tro{eno oko 5,5 miliona KM. Bilo je 190 ankupljuju jer bi se njenom primjenom uveli- gaòvanih po ugovoru o djelu i to na radna ko doprinijelo ve}oj transparentnosti i eko- mjesta koja su sistematizovana i po tom nomi~nosti kori{tenja prostora. Dono{enje osnovu ispla}ene su 1.280.462 KM. Revizorstrategije je u nadle`nosti izvr{ne, odnosno ski izvje{taji su konstatovali navedene ~injezakonodavne vlasti. Spremno{}u institucija nice i ukazali da se zapo{ljavanje na sistemada na temelju nalaza i preporuka Ureda tizovana radna mjesta moè vr{iti isklju~ivo osmisle i provedu odgovaraju}e mjere poka- na transparentan na~in i to po Zakonu o razala bi se opredijeljenost da se ovakvo anar- du i Zakonu o dràvnoj slu`bi institucija hi~no stanje promijeni. BiH, o ~emu smo obavijestili i nadle`ne inspekcijske organe. Ovakav vid netransparenSporna reprezentacija, telefoni, tnog angaòvanja i zapo{ljavanja, pored toautomobili ga {to je suprotan zakonu, predstavlja i izvor Nisu samo zakupi u izvje{tajima Ure- korupcije i nepotizma, ~ime bi se svakako treda za reviziju ocijenjeni kao sporni, bale pozabaviti i nadle`ne institucije za proodnosno primjeri bespotrebnog tro{enja vo|enje zakona.

TAKORE]I... HEROJRade Aleksi} iz Trebinja, otac Sr|ana Aleksi}a, koji je prije osamnaest godina hrabro izgubio ìvot u centru grada brane}i prijatelja Bo{njaka Alena Glavovi}a, rekao je da je tog tragi~nog dana njegov sin pokazao dobrotu, humanost i kako treba da se odnosi ~ovjek prema ~ovjeku. Sr|anov otac, koji je danas u Podgljivlju obi{ao grob svoga sina i poloìo cvije}e, smatra da bi na dan Sr|anovog ubistva trebalo organizovati okrugli sto i druènje sa mladim ljudima, sa kojim bi se razgovaralo o ljudskoj humanosti, prijateljstvu i druènju.

6

DOGA\AJIVIJESTICIK i SIPAl provjeravajul kandidatel


OSLOBO\ENJE

Vije}e ministara

Briga Hrvatske o Hrvatima u BiHKlubovi Hrvatskog sabora podràli su tehni~ke izmjene Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan RH, pri ~emu je SDP poru~io kako }e Kukuriku koalicija {tititi interese i promicati prava Hrvata izvan domovine. Imao sam puno upita {to }e biti sa Zakonom, s Uredom za Hrvate izvan Hrvatske, {to }e biti s Hrvatima izvan RH sada kada je SDP do{ao na vlast. Ni{ta im se lo{e ne}e dogoditi, moè se dogoditi samo isto ili bolje, poru~io je Ivo Jelu{i} u ime SDP-a. Istaknuo je kako kod dijela hrvatskih ljudi postoje neutemeljene dvojbe i bezra zlo`ni strahovi da SDP ne}e zastupati interese iseljene Hrvatske te Hrvata u Bosni i Hercegovini, naglasiv{i da }e njegova stranka, ali i cijela Vlada, ~initi sve {to je potrebno u skrbi o hrvatskim dràvljanima izvan domovine.

Parlament slijede}eg petka planira sjednicu na kojoj je mogu}a potvrda novog Vije}a ministara BiH, kaè Zvonimir Kutle{a Dodik dao i zamjenike: Ana Tri{i} - Babi} i Sr|an RaduljPopunjeni obrasci sa podacima svih 19 kandida ta za mi nis tre i za mje ni ke no vog sa zi va Vi je }a mi nis ta ra BiH dostavljeni su u Centralnu izbor nu ko mi si ju (CIK) i Dràvnu agenciju za istrage i za{titu (SIPA) na provjere. Zavr{etak provjera o~ekuje se u narednoj sedmici, a novi saziv Vije}a ministara BiH mogao bi se najskorije potvrditi u petak, 6. februara. prije. Parlament ve} u petak planira odràti sjednicu na kojoj bi bila mogu}a potvrda imenovanja novog Vije}a ministara BiH. Ne znam koliko je to realno o~ekivati, ali ako se svi maksimalno potrude, postoji mogu}nost za to. Ukoliko provjere ne budu gotove do petka, potvrda novog saziva }e biti u najskorije vrijeme, kazao je Zvonimir Kutle{a, generalni sekretar Vije}a ministara BiH, ju~er za Oslobo|enje. CIK i SIPA provjeravaju sljede}e kandidate za ministre i njihove zamjenike: Zlatko Lagumdìja (SDPBiH), Ana Tri{i} Babi} (SNSD) - vanjski po slo vi, Ni ko la [pi ri} (SNSD), Fuad Kasumovi} (SDA) - finansije i trezor, Mirko [arovi} (SDS), Ermina Salki~evi}-Dizdarevi} (SDPBiH) - vanjska trgo vi na i eko nom ski odnosi, Sadik Ahmetovi} (SDA), Mladen ]avar (SDPBiH) - sigurnost, Bari{a ôlak (HDZBiH), Sr|an Radulj (SNSD) pravda, Sredoje Novi} (SNSD), Denisa Sarajli} - Magli} (SDPBiH) - civilni poslovi, Damir Ljubi} (HDZ 1990), Ra dmi la Mitrovi} (SDS) - ljudska prava i izbjeglice, Damir Hadì} (SDPBiH), Rudo Vidovi} (HDZ 1990) promet i komunikacije, Muhamed Ibrahimovi} (SDA), Mir ko Oko li} (SDS) i Marina Pende{ (HDZBiH) - odbrana.

6. februara?kona~no izvje{}e o izvr{enim provjerama. - Policijski slu`benici SIPA po na~elu hitnosti postupaju po zahtjevima predsjedatelja Vije}a ministara kako bi se u zakonom predvi|enom roku zavr{ile provjere za kandidate za ministre i zamjenike ministara BiH, a po mogu}nosti i ranije. Budu}i da se ve}i broj informacija o kandidatima za novi saziv Vije}a ministara nalazi u drugim institucijama, a ne u SI PA, ni smo u mo gu }nosti sa sigurno{}u potvrditi kada }e navedene provjere biti okon~ane, kaù u SIPA. U CIK-u su, prema rije~ima glasnogovornice Makside Piri}, provjere po~eli raditi odmah po dospije}u zahtjeva, te }e re zul ta ti bi ti vra }e ni predsjedavaju}em ~im se taj posao zavr{i. Piri}eva je potvrdila da je CIK zakazao sjednicu u ponedjeljak.M. \UROVI] RUKAVINA

Provjere u tokuIz SIPA su potvrdili da su od 24. do 27. januara pristigla tri zahtjeva za provjeru 19 kandidata za budu}e ministre i zamjenike ministara u Vije}a ministara BiH, te da su policijski slu`benici SIPA shodno zakonskim pro pi si ma du`ni da predAna sjedatelju ViTri{i} - Babi}: je}a ministara Zamjenica ministra najkasnije 30 vanjskih dana od dana poslova podno{enja zahtjeva dostave

ZamolbaPredsjedavaju}i Vjekoslav Bevanda je podatke o kandidatima za dràvne ministre i zamjenike u CIK i SIPA dostavljao sukcesivno, kako su i stizali. Posljednji podaci o kandidatima proslije|eni su ju~er prijepodne. - O~ekujemo da }e CIK provjere zavr{iti u ponedjeljak, kad imaju sjednicu, a u SIPA smo poslali zamolnicu da se u~ine maksimalni napori kako bi se provjere u~inile {to

Imenovani tuìoci i sudijeVisoko sudsko i tuìla~ko vije}e Bosne i Hercegovine imenovalo je Zorana Bulatovi}a za prvog zamjenika glavnog tuìoca Okru`nog tuìla{tva u Banjoj Luci. Za tuìoce u Tuìla{tvu FBiH imenovani su Fikret Vranjkovina i Slavo Laki}, a za sudije u Kantonalnom sudu u Tuzli Pa{a Softi} i Aida [kripi}, odlu~eno je na sjednici u Sarajevu. Imenovani }e na du`nost stupiti 1. mar ta, saop{teno je iz VSTS-a. U saop{tenju se navodi da je VSTS, prilikom dono{enja odluke o imenovanju, u obzir uzeo stru~no znanje, radno iskustvo i radne rezultate, kao i stru~ne sposobnosti zasnovane na dosada{njim rezultatima u karijeri.

Potrebna korjenita ustavna reformaMostar vi{e ne moè biti specijalan slu~aj, smatra HNSPredsjedni{tvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) je na ju~era{njoj sjednici u Mostaru zaklju~ilo kako samo temeljita ustavna reforma, koja bi osigurala potpunu institucionalnu i stvarnu ravnopravnost hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda kao i svih gra|ana u BiH, moè rije{iti ukupnu sloènost stanja u BiH te osigurati stabilnu europsku budu}nost zemlje. dbe sadràne u Ustavu BiH te osigurati legitiman izbor predstavnika sva tri konstitutivna naroda kada je u pitanju izbor za domove naroda i Predsjedni{tvo BiH, priop}eno je nakon sjednice HNS-a. Ta ko |er, Pred sje dni{ tvo HNSBiH smatra kako je glavni prioritet u izmjenama Izbornog zakona BiH provedba odluke Ustavnog suda BiH kojom se Parlamentarna skup{tina BiH obvezuje promijeniti dijelove Izbornog zakona BiH koji se ti~u provedbe izbora u Gradu Mostaru na na~in da se vije}nici u Gradskom vije}u Mostara biraju u gradskoj izbornoj jedinici koja bi obuhva}ala cijelo podru~je Grada Mostara.

PREDSJEDNI[TVO HRVATSKOG NARODNOG SABORA

Solidarnost s gra|anima BiHMe|unarodna zajednica mora ostati fokusirana i angaìrana u Bosni i Hercegovini i solidarizirati se s gra|anima ove zemlje, kazao je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko na seminaru o miru u BiH odrànom na Univerzitetu u Grazu. Me|unarodna zajednica mora zagovarati postratni spora zum zbog toga {to neki politi~ki lideri nisu spremni vr{iti ni osnovne funkcije vlasti, te zbog direk tnog osporavanja Dejtonskog mirovnog spora zuma, Ustava i vladavine zakona, istaknuo je Inzko. Naglasio je da uprkos trenutnoj politi~koj klimi, su{tinska promjena usmjerava BiH u pravcu u kojem njeni gra|ani èle da zemlja ide.

Izborni zakon- Ova na~ela su temelj za djelovanje legalnih i legitimnih izabranih predstavnika hrvatskog naroda u BiH na svim razinama vlasti u BiH ali i u djelovanju prema klju~nim me|unarodnim institucijama i organizacijama. Kada je u pitanju provedba presude Europskog suda u Strasbourgu u slu~aju Sejdi} - Finci, Predsjedni{tvo HNS-a smatra kako je nu`no istovremeno otkloniti diskriminacijske odre-

Mostar: Ukloniti diskriminacijske odredbe iz Ustava BiH

Osuda bora~ke revizije- Pred sje dni{ tvo HNSBiH smatra da Grad Mostar ne smije vi{e biti specijalan slu~aj , nego je krajnje vrijeme da se otklone diskriminacijske odre-

dbe uz puno po{tivanje vi{enacionalnog karaktera grada. Tako|er, na sjednici su otvoreni razgovori o koordiniranom i koherentnom pristupu kada je rije~ o predstoje}im lokalnim izborima u BiH, s ciljem da se kroz izborni proces ostvari poli-

tika HNSBiH na najbolji na~in. Predsjedni{tvo HNSBiH ponovno je osudilo proces revizije koji neustavno i diskriminiraju}e vodi Zukan Helez, ministar za pitanja branitelja u Vladi FBiH, zaklju~uje se u priop}enju.J. G.


DOGA\AJIVIJESTI

7

OSLOBO\ENJE I NEZAVISNE NOVINE PREDSTAVLJAJU USPJE[NE @ENE Vanja Spaho, direktorica Euromedije

Potrebno je vi{e èna na rukovode}im pozicijamaVjerujem da }e u budu}nosti ène u na{oj zemlji imati vi{e prilika da pokaù koliko mogu doprinijeti kvalitetnim promjenama na rukovode}im pozicijamaVanja Spaho ve} je dvije godine direktorica marketin{ke agencije Euromedia, ~lanice ASA grupacije, koja na bh. trì{tu posluje od 1996. godine i pruà usluge marketinga, dizajna i ogla{avanja zna~ajnom broju klijenata. êlnoj poziciji uspje{ne agencije na kojoj se danas nalazi prethodile su skoro dvije decenije Vanjinog u~enja i rada. Na{a sagovornica smatra kako bi bilo dobro izbje}i podjele poslova isklju~ivo na mu{ke i ènske, jer posao bilo koje vrste se moè raditi samo dobro ili lo{e, bez obzira na spol.

O policiji u ParlamentuZlat ko La gu mdì ja, pred sje dnik SDPBiH, sastao se sino} s ambasadorom SAD-a u BiH Patrickom Moonom. Lagumdìja je ambasadora Moona upoznao sa planovima stranaka Platforme za 2012. i ocijenio da sve stranke u potpunosti podràvaju rad Vlade FBiH. Lagumdìja je rekao da }e prioritetne aktivnosti u narednom periodu biti socijalne i ekonomske reforme, s posebnim akcentom na projekte iz oblasti cestogradnje, energetike i podr{ke doma}e proizvodnje i poljoprivrede. Predsjednik SDP-a BiH je ambasadora upoznao i sa aktivnostima oko usvajanja nacrta zakona o unutra{njim poslovima FBiH i rekao da }e pored neslaganja svih stranaka, kona~an sud o tome da li je zakon dobar ili nije dati isklju~ivo Parlament Federacije BiH i javna rasprava koja }e biti sprovedena.

Drugi o Vanji

Zdrava konkurencija- Ubije|ena sam da treba vi{e èna na rukovode}im mjestima i da potencijali u tom segmen tu ni su uop {te do bi li mjesta i priliku da pokaù svoje mogu}nosti. @ene su osjetljivije i pa`ljivije kada su u pitanju odgovorne pozicije, dobro organizovane i detaljne, {to samo moè biti prednost. Vjerujem da }e u budu}nosti ène u na{oj zemlji imati vi{e prilika da pokaù koliko mogu doprinijeti kvalitetnim promjenama na rukovode}im pozicijama, isti~e Vanja Spaho. Kroz vlastito radno iskustvo, kaè Vanja, imala je nekoliko neobi~nih slu~ajeva, ali ih ne bi nazvala diskriminacijom. Prije bi to bilo potcjenjivanje od mu{kih kolega. Kada se na|e u takvoj situaciji, Vanja poku{ava da se izdigne iznad njih i da ih posmatra kroz prizmu zdrave konkurencije u poslu. Stoga Spaho svim ènama poru~uje da poku{avaju da se bore za svoj bolji poloàj u dru{tvu, a ne da zbog predrasuda odustaju ve} na samom po~etku. - Samo treba vi{e hrabrosti i èlje da ostavimo svoj trag i odgovorimo druga~ijim izazovima. Mo`da moèmo da uradimo ne{to dobro, ali ne}emo znati ako ne poku{amo, savjet je koji bi na{a sagovornica dala svim ènama. Na na{e pitanje da prokomen-

Jasmina RAMOVI]: - Jedan sam od starijih ~lanova ove ekipe. Tako sam ispratila mnoge direktore. Vanja Spaho, kao na{ novi direktor, u potpunosti zadovoljava sve kriterije, kako poslovno tako i privatno. Ona je, prije svega, prijatelj, a potom i direktor i odli~no se nosi sa ulogom jedne od rijetkih direktorica u grupaciji. Funkcioni{emo kao tim i ona je vo|a tog tima, mi slijedimo nju, ali i ona nas. tira rezultate istraìvanja koja pokazuju da su ène i dalje uglavnom manje pla}ene za iste pozicije i poslove od svojih mu{kih kolega, Spaho odgovara: - Vjerujem da to istraìvanja pokazuju i da to nije korektno u ve}ini slu~ajeva. Moram se po pitanju ovoga osvrnuti na to da ~esto ne ispitamo trì{te rada i nemamo realan prikaz plata na trì{tu. Prilikom pregovaranja oko prihvatanja uslova ène ~esto idu na sigurnije varijante da bi dobile posao, {to je poslije oteàvaju}i faktor kada èlimo posti}i pove}anje plata na osnovu realizacija. Moram napomenuti da se u ve}ini slu~ajeva ne traè ni ve}a primanja, ve} se ostane na nivou plata koji je prvobitno dogovoren zbog straha da se ne izgubi siguran posao. Na{a sagovornica, ekonomski stru~njak, isti~e da }e se pobolj{anja u privredi Bosne i Hercegovine de{avati onda kada sposobni, a ne podobni ljudi do|u na pozicije kojima mogu uticati na kvalitetne promjene.

Bez ministrica@enska mreà BiH uputila je pismo predsjedavaju}em Vije}a ministara BiH Vjekoslavu Bevandi, liderima {est politi~kih stranaka, te poslanicima Parlamenta BiH u kojem reagira na ~injenicu da }e VMBiH biti bez ijedne ministrice. Sa àljenjem se konstatira da ni nakon dugogodi{njeg lobiranja ènskih organizacija o va`nosti uklju~ivanja èna na mjestima dono{enja odluka, bh. ène i dalje ne zauzimaju pozicije u javnom i politi~kom ìvotu dràve - koje zasluùju i koje su im zakonom zagarantovane.

Vrijeme za akciju- Kadar koji bi bio edukovan, {irok, sa ogromnim prakti~nim iskustvom, neoptere}en i spreman preuzeti odgovornost za svoje postupke. Problemi se mogu rje{avati tek kada ih sagledamo u cijelosti i priznamo sebi da su to problemi. Onda je vrijeme za pravu akciju i ako prvenstveno po~nete od sebe, kao nekoga ko je uticao na neke promjene, tek tada imate predispozicije da poti~ete druge da to isto urade. Vjerujem da se dobre stvari de{avaju ako vjerujemo da }e se desiti. Tako|er, mi{ljenja sam da trebamo da se odnosimo prema svemu u ìvotu kao dobri doma}ini ako èlimo da nam bude bogat ìvot i ku}a puna, jer }e nas u suprotnom sve to zaobi}i, isti~e Vanja Spaho.Jasna FETAHOVI] i Biljana SAVI]

Projekti povratkaMinistar za izbjeglice i raseljene osobe RS-a Davor ôrda{ razgovarao je s po~asnim nadbiskupom Washingtona kardinalom Theodorom McKerikom, biskupom banjalu~kim Franjom Komaricom i predstavnicima CRS-a (Catholic Relief Services) u BiH o pitanju povratka, saradnji sa CRS-om i zajedni~kim projektima u rje{avanju problema raseljenih osoba i povratnika. ôrda{ je istakao da su na tom polju postignuti zna~ajni rezultati, da su u pripremi i novi projekti te da je potrebno intenzivirati aktivnosti na povratku Hrvata u Posavinu i banjalu~ku regiju.

Goran MARKOVI]: - Cijelo okruènje u kojem radim vidim kao obiteljsko. Vanju najvi{e gledam kao prijateljicu. I kroz druènje nastaju puno bolje stvari nego {to bi nastalo nekom direktivom. Vanja je mnogo uradila za agenciju i ljude u njoj.

Vojna saradnjaAmra ZVIZDI]: Vanja je dobar organizator i raspodjelu poslova brzo dogovaramo. Drìmo se svi zajedno. Sa njom imamo jako dobro izgra|en odnos, pa nam je ona i podr{ka i prijatelj. Predstavnici ministarstava odbrane BiH i Turske potpisali su ju~er u Sarajevu plan bilateralne vojne saradnje dva ministarstva.Pomo}nik ministra odbrane BiH za me|unarodnu saradnju Zoran [ajinovi} i turski vojni ata{e u BiH, brigadir Mehmet Nail Jigit, koji su potpisali plan, naglasili su da je ovaj ~in potvrda nastavka izuzetno dobre vojno-odbrambene saradnje. Predvi|ene aktivnosti u planu otvaraju mogu}nosti njenog daljeg pro{irenja i unapre|enja.

Svakodnevno u~enje Kako provodite slobodno vrijeme, {ta Vas raduje i relaksira? - Trudim se da svaki slobodan trenutak provodim sa porodicom. Djeca me najvi{e raduju i relaksiraju, naro~ito dok su jo{ mali i nisu zagazili u svijet odraslih. Za~inim sve to sa pokojim odlaskom u pozori{te, u galerije, u prirodu, uz malo druènja sa prijateljima i zanimljivim putovanjem, {to je dovoljan energetski miks da nastavim borbu sa poslovnim izazovima. Koliko je u~enja i odricanja prethodilo Va{oj karijeri direktorice? - To se jo{ nije zavr{ilo. U~im svakodnevno iz literature i ni{ta manje od ljudi i ìvota. Mislim da je to neprekidan proces i uvijek moramo i}i za novim saznanjima, govori Vanja Spaho.

8

CRNA HRONIKADvije nepoznate osobe u ~etvrtak poslijepodne su izvr{ile razbojni{tvo nad radnicima u prodavnici Xsing Vang, koja se nalazi u sarajevskoj Ulici Safeta Zajke. Napada~i su tom prilikom, prijete}i pi{toljem, oteli odre|enu svotu novca te se udaljili u nepoznatom pravcu. O doga|aju je obavije{ten tuìlac Kantonalnog tuìla{tva u Sarajevu, a policija radi na rasvjetljavanju krivi~nog djela, te identifikaciji i pronalasku izvr{ilaca.


OSLOBO\ENJE

Razbojni{tvo u kineskoj prodavnici

Hap{enje u Sarajevu

Pripadnici êtvrte policijske uprave MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su Mirnesa [i{i}a (20) iz Sarajeva i Almira Bunara (20) iz Zenice zbog sumnje da su po~inili te{ku kra|u. Oni se terete da su u Ulici Butmirskog bataljona na Ilidì obili prodavnicu "Hasanovi} promet" d.o.o. Sarajevo. O doga|aju je obavije{ten tuìlac Kantonalnog tuìla{tva u Sarajevu, a protiv osumnji~enih }e biti preduzete zakonom predvi|ene mjere. Dk. O.

Istraga plja~ke kod SrebrenikaPumpa Jatina oil: Radnik pretu~en i oplja~kan

AKCIJA [UMA FUP podnio prijave protiv 10 dilera

Narko-bos zara|ivao

60.000 marakaJedino organizator Fikret Kuni} nije konzumirao narkotike Mirnes D, koji je radio za Kuni}a i Zdenka Maro{a, u posljednja tri mjeseca prodao vi{e od 150 paketi}a droge

Zatraèno pritvaranje trojice napada~aTuìla{tvo Tuzlanskog kantona je Kantonalnom sudu u Tuzli dostavilo prijedlog za odre|ivanje jednomjese~nog pritvora za D. M. (23), A. I. (28) i M. M. (17), svi iz Gra~anice, koji se sumnji~e za razbojni{tvo i nedozvoljeno drànje oru`ja ili eksplozivnih materija. Naime, njima se stavlja na teret da su u ve~ernjim satima 25. januara ove godine, maskirani fantomkama, upali u prostorije benzinske pumpe Jatina oil, u Sladni kod Srebrenika. A. I. je tom prilikom uperio poluautomatsku pu{ku u radnika, dok je D. M, prijete}i drvenom palicom, od radnika zatraìo da mu preda novac. "Tom prilikom je D. M. radniku pumpe zadao udarac u predjelu zadnjeg dijela glave, te nakon {to je on poku{ao da pruì otpor, udario ga po licu, usljed ~ega je o{te}eni izgubio svijest. Onesposobiv{i radnika, uzeli su iz kase oko 1.200 KM pazara i pobjegli prema automobilu u kojem ih je ~ekao maloljetnik, te se udaljili u pravcu Gra~anice", kazao nam je Admir Arnautovi}, portparol Tuìla{tva TK-a. Policija je, nedugo nakon razbojni{tva, uhvatila trojicu napada~a te ih poslije saslu{anja predala Tuìla{tvu. S. K.

Pripadnici Federalne uprave policije podnijeli su Tuìla{tvu SBK-a prijave protiv pripadnika dvije narko-grupe, koji su na podru~ju tog kantona uhap{eni u ~etvrtak u sklopu akcije kodnog naziva [uma. Nakon saslu{anja Tuìla{tvo je zatraìlo pritvor za osam osoba. Ju~er je u Tuìla{tvo privedeno devet osumnji~enih, dok se jo{ traga za dvije osobe: @. P. (35) i 26-godi{njom M. M. iz Vare{a. Me|u onima koji su ju~er ispitani nalaze se vo|a prve narko-grupe 59-godi{nji Fikret Kuni}, zvani @una, iz Novog Travnika, te dileri Mirnes D. (34), A. K. (38), D. G. (33), H. N. (30), T. K. (33), S. [. (37) i K. L. (34).

100 mu{terija dnevnoPodsjetimo, akcija je po~ela u {est sati istovremeno u Travniku, Novom Travniku, Bugojnu i Jajcu. Uhap{ena su dva {efa narko-grupa: 59-godi{nji Fikret Kuni} i Zdenko Maro{, iz Travnika, te njihovi uli~ni dileri. Ove dvije grupe dilera radile su na podru~ju Srednjobosanskog, ali i susjednih kantona te imale vi{e od 100 svakodnevnih mu{terija. Nakon vi{emjese~nog pra}enja policajci su ve}inu dilera iznenadili na spavanju i uhapsili. Tokom pretresa prona|eno je oko 100 grama heroina, a najvi{e droge, vi{e od 50 grama, prona|eno je kod @une. S obzirom na to da kod ovih dilera prilikom li~nog pretresa nije prona|eno mnogo droge, moè se re}i da su radili veoma oprezno. Obi~no su tokom uli~ne prodaje nosili po jedan ili dva paketi}a od po pola grama, kako bi prilikom eventualnog hap{enja i procesuiranja izbjegli ve}e kazne. U prijavi protiv prve - devetoro~lane grupe, na ~elu koje je bio Kuni}, navedeni su Mirnes D. iz Novog Travnika te jo{ sedam osoba me|u kojima je i M. M. iz Vare{a za kojom se traga. Tokom jednog mjeseca oni su uspijevali prodati izme|u 800 grama do jednog kilograma te bi tako naplatili izme|u 50.000 i 60.000 maraka. Tako|er, istragom je utvr|eno da je Mirnes D. samo u posljednja tri mjeseca prodao vi{e od 150 paketi}a heroina razli~itim osobama. Sa konzumentima sastajali su se u Travniku, Novom Travniku, Bugojnu, Gornjem Vakufu, Jajcu, Prozoru, Livnu i u {umi na planini Rostovo.Sa hap{enja osumnji~enih u Travniku

Osim malih koli~ina droge, kod Kuni}evih i Maro{evih uli~nih dilera prona|en je i pribor za konzumiranje droge, {to zna~i da se radilo o narkomanima, koji su preprodajom droge zara|ivali za svoje drogiranje. Jedini koji se nije drogirao bio je njihov dobavlja~ droge i organizator "posla" Fikret Kuni}...

Rad za dva bosaêtvoro~lana grupa, na ~ijem je ~elu bio Zdenko Maro{, prije izvjesnog vremena odvojila se od Kuni}eve grupe i poslovala samostalno, te imala 50-ak "klijenata" na podru~ju Travnika, Novog Travnika, Bugojna, Gornjeg Vakufa, Jajca, Zenice, Livna, Viteza i Prozora. Maro{ je drogu uglavnom nabavljao od Kuni}a, prepakivao je u svojoj ku}i i davao svojim uli~nim dilerima. Za razliku od Kuni}a, koji je svojim dilerima davao postotak od prodaje, Maro{ je dilere pla}ao drogom, koju su oni konzumirali. Interesantno je da su Mirnes D. i @. P. istovremeno radili za @uni}a i za Maro{a, dok je R. L. iz Jajca radio samo za Zdenka Maro{a. Fikret @uni} sedam puta je osu|ivan. Zbog ubistva ène u Novom Travniku 1992. godine osu|en je na 10 godina, ali tu kaznu nije odleào. Nakon toga, vi{e puta je osu|en zbog nano{enja tjelesnih povreda i izazivanja op{te opasnosti, ali i zbog dilanja droge zbog ~ega je dobio pet godina robije. D. PAVLOVI]

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 182197 11 P Sarajevo, 23. 1. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, u pravnoj stvari tuìtelja Avram Milo{a iz Sarajeva, Ul. ozrenska br. 14, kojeg zastupa punomo}nik advokat Hamzi} Ismet iz Sarajeva, protiv tuènih Hrgi} Ane iz Sarajeva, Trg Ilidànske brigade br. 19 i drugih, 1, radi utvr|enja postojanja prava kori{tenja, v.s.p. 1.000,00 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. ZPP-a

OBJAV LJU JETu`bom od 17. 1. 2011. godine tuìtelj je predloìo da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom }e se utvrditi postojanje prava kori{tenja neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta kojeg je po osnovu pravnog prometa kupoprodajom prije 15. 2. 1968. godine, kao dana prelaska vlasni{tva na zemlji{tu u dràvnu

svojinu, stekao tuìtelj na zemlji{tu ozna~enom kao k.~. 375/1, pa{njak, upisanom u zk. ul. br. 32 k.o. Dolac, {to po novom premjeru odgovara k.~. 2954 i 2955 k.o. Novo Sarajevo III, shodno ~emu su tuèni du`ni priznati i trpjeti da se tuìtelj upi{e na predmetnoj zemlji{noj parceli kao nosilac prava kori{tenja sa dijelom 1/1. Tuìtelj je tako|e predloìo da ukoliko tuèni ne dostave odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud donese presudu zbog propu{tanja u skladu sa odredbama ~l. 182. ZPP-a. Ovim putem se tuènoj Hrgi} - Jerlagi} Mariji iz Sarajeva, Ul. Petrakijina br. 16, dostavlja tu`ba na odgovor u smislu odredaba ~lana 62. stav 2. ZPP-a pa je tuèni duàn da u skladu sa odredbama ~lana 70. i ~lana 71. ZPP-a, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be, sudu dostavi pisani odgovor na tu`bu. Obavje{tava se tuèni da se dostava tu`be smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA Amela Selimovi} - Fazlagi}, s.r.

Okru`ni sud Banja Luka

Zoran Mari} pritvoren zbog iznudeNa prijedlog Tuìla{tva, sudija za prethodni postupak Okru`nog suda u Banjoj Luci odredio je 30dnevni pritvor 33-godi{njem Zoranu Mari}u, osumnji~enom za iznudu i nano{enje povreda M. K. iz Glamo~ana. Pritvor je odre|en zbog bojazni da bi osumnji~eni mogao ometati krivi~ni postupak uticajem na svjedoke i zato {to bi mogao ponoviti krivi~no djelo. Mari} je uhap{en 26. januara, a tereti se da je u Slatini kod Lakta{a, utjeruju}i dug, o{te}enog M. K. izudarao francuskim klju~em. Mari}a je prethodno angaòvao Z. J. kako bi od M. K. vratio novac koji mu ovaj duguje. D. P.


CRNA HRONIKANapada~ maskiran fantomkom, koji nije bio naoruàn, preksino} je upao u trgovinu koja se nalazi u banjalu~koj Ulici Vasilija Ostro{kog i oteo novac od radnice. Naime, on je povikao: "Ovo je plja~ka, lezi na pod", a kada je radnica to u~inila, pro{ao je iza pulta i iz kase uzeo 400 KM. Policija je izvr{ila uvi|aj i traga za izvr{iocem ove te{ke kra|e, saop}eno je iz CJB-a Banja Luka.

9

Maskirani kradljivac odnio novac

Sabljica van ìvotne opasnosti

Sarajlija Adis Sabljica (24) vi{e nije u ìvotnoj opasnosti i ubrzo }e biti operisan kako bi se sanirale povrede donje vilice i maksilarnih sinusa koje je zadobio u srijedu nave~er u Ulici Zmaja od Bosne. On se tada, podsje}amo, potukao sa Alijom Zagoricom. Nakon {to ga je Zagorica pretukao, Sabljica je, kako smo ve} objavili, smje{ten na Odjel neurohirurgije bolnice Ko{evo, a njegov napaD. P. da~ je uhap{en.

Oplja~kana zlatara u Ljubu{kom

Izudarali vlasnika i odnijeli {est kg zlataRazbojnici upali u zlataru Perla, vlasnika Ivicu Bunozu pi{toljima izudarali po glavi te pokupili nakitDvojica zasad nepoznatih razbojnika otela su u ~etvrtak iz zlatare Perla, koja se nalazi u Ljubu{kom, oko {est kilograma zlatnog nakita, ~ija vrijednost se procjenjuje na oko 600.000 KM, te vlasniku zlatare Ivici Bunozi nanijeli povrede glave. Razbojni{tvo se dogodilo u ljubu{koj Zrinsko-frankopanskoj ulici kada su razbojnici s kapulja~ama na glavama upali u zlataru, te Bunozu, prijete}i pi{toljima, prisili da im preda zlatni nakit. Napada~i su upotrijebili silu kako bi Bunozu onesposobili, te ga tom prilikom pi{toljima udarili nekoliko puta u glavu. Po{to su pokupili nakit, razbojnici su uspjeli da u bijelom golfu A2, bh. registarskih oznaka, pobjegnu sa mjesta doga|aja, a povrije|eni vlasnik je nakon napada i plja~ke prevezen u Sveu~ili{nu klini~ku bolnicu Mostar, gdje je zadràn na lije~enju. Uvi|aj su obavili policijski slu`benici PU Ljubu{ki, koji rade na rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela. Kako smo nezvani~no saznali, razbojnici koji su upali u zlataru koja se nalazi u centru Ljubu{kog odmah su napali Bunozu. On im je pruìo otpor, ali zlatni nakit nije uspio da sa~u-

Zlatara Perla: Napada~e nije omeo ni alarm

BIJEG UKRADENIM GOLFOM U golfu koji je no} prije razbojni{tva ukraden u {irokobrije{kom mjestu Buhovo, a kojim su napada~i pobjegli, navodno je bio i tre}i ~lan "ekipe"

va niti da stigne razbojnike. Tokom plja~ke se upalio alarm, me|utim, napada~e ni to nije sprije~ilo da odrade "posao". Iako }e pojedinosti biti poznate nakon istrage, navodno je u golfu koji je no} prije ukraden u {irokobrije{kom mjestu Buhovo

sjedio jo{ jedan sau~esnik ovog razbojni{tva. Glasnogovornik MUP-a Zapadnohercegova~kog kantona Damir ûtura ju~er nam je rekao da policija jo{ traga za plja~ka{ima.Dk. O.

LIVNO Sud prihvatio prijedlog Tuìla{tva

Optuèni vra}en u pritvorPo~etak su|enja Anti ê~uri, koji se tereti za zlostavljanje dvije maljoljetne sestre, zakazan za 9. februarAnti ê~uri (56) iz Smri~ana, op}ina Livno, osumnji~enom za bludne radnje, spolni odnos sa djetetom i nedozvoljeno drànje oru`ja ili eksplozivnih materija, ponovo je odre|en pritvor od dva mjeseca, potvr|eno je iz Kantonalnog suda u Livnu. Optu`nica koja je potvr|ena 13. oktobra pro{le godine, ê~uru tereti da je od 2008. do decembra 2010. godine u mjestu Smri~ani, u napu{tenoj ku}i, kao i u ku}i dvije maloljetne sestre, poku{ao ostvariti nasilni spolni odnos sa djevoj~icama. ê~ura je optuèn da je sestre G. ^. i S. ^, u~enice osnovne {kole koje su tada imale 10 i 11 godina, zaklju~avao i vezao im ruke, udarao ih i vukao za kosu, te dirao po spolnim organima. Slu~aj je policiji prijavila medicinska sestra Kantonalne bolnice "Fra Mihovil Su~i}" u Livnu, kojoj je majka djevoj~ica pro{le godine ispri~ala {ta se dogodilo njenim k}erkama.

BANJA LUKA Nakon hap{enja zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnice

Dragan Sandi} predat tuìocuDragan Sandi} iz Banje Luke, koji je osumnji~en da je po~inio krivi~na djela spolno nasilje nad djetetom, te nedozvoljeno posjedovanje eksplozivnih sredstava, ju~er je predat u nadle`nost Okru`nog tuìla{tva Banja Luka, gdje ga je ispitao postupaju}i tuìlac, potvr|eno nam je u ovoj instituciji. Odluka tuìoca o tome da li }e Okru`nom sudu u ovom gradu dostaviti prijedlog za eventualnim pritvaranjem osumnji~enog, kako nam je saop}eno iz ovog tuìla{tva, bi}e poznata danas. Sandi} je uhap{en zbog seksualnog uznemiravanja 15-godi{njakinje, a slu~aj je policiji prijavila djevoj~icina majka, nakon {to joj se k}erka nedavno povjerila. Nakon prijave policija je pretresla ku}u osumnji~enog u banjalu~koj Ulici Slobodana Jovanovi}a, koja se nalazi u naselju Nova Varo{, te prona{la dvije ru~ne bombe, kao i odre|enu koli~inu minsko-eksplozivnih, te pirotehni~kih sredstava. Nezvani~no se moglo ~uti da je seksualno zlostavljanje trajalo nekoliko mjeseci. Prema, tako|er, nezvani~nim informacijama, 15-godi{njakinja je za seksualne usluge pla}ana dopunama za mobilni telefon (?!). Sandi}eve kom{ije su bile iznena|ene informacijom da je uhap{en. Sandi} je, prema rije~ima kom{ija, po zanimanju automehani~ar, a u posljednje vrijeme se bavio skupljanjem i prodajom starog èljeza. @ivio je skromno u tro{noj ku}i kojoj se od otpada jedva moè pri}i. Zanimljivo je da je Sandi} bio omiljen me|u omladinom jer im je ~esto popravljao motocikle. Dk. O.

Mostarski KPZ: ê~ura opet iza re{etaka

Mjeru pritvora ê~uri je odredio sudija za prethodno saslu{anje Kantonalnog suda u Livnu Nedim Begi}, a na prijedlog kantonalnog Tuìla{tva. Begi} je rekao za Srnu da je optuèni prethodno bio u pritvoru od 28. jula do 28. septembra pro{le godine, nakon ~ega je pu{ten da se brani sa slobode. Me|utim, o{te}ena strana u ovom

predmetu traìla je od Tuìla{tva da ê~uri ponovo bude odre|en pritvor zbog opasnosti od ponavljanja krivi~nog djela koje mu je stavljeno na teret. Po~etak su|enja Anti ê~uri pred Kantonalnim sudom u Livnu zakazan je za 9. februar, a optuèni }e na su|enje biti doveden iz pritvorske jedinice Kazneno-popravnog zavoda u Mostaru.

10

OGLASI


OSLOBO\ENJE


REGIONVIJESTI

11

Janez Jan{a podijelio SlovenijuSlovenski parlament }e danas glasati o Janezu Jan{i kao mandataru za sastav nove vlade, pri ~emu je njegov izbor gotovo neupitan jer je ve} osigurao parlamentarnu ve}inu, ali }e njegova vlada djelovati u vrlo nestabilnim politi~kim i gospodarskim okolnostima, procjene su slovenskih medija.

Danas glasanje u parlamentu o mandataru za sastav nove vlade

Prebacuje mu se da stvara policijsku dràvu, pogoduje finansijski najmo}nijim te osporava mandatara jer nije zavr{en postupak u korupcijskoj aferi Patria

Tadi}: Nema mjesta za zlo~incePredsjednik Srbije Boris Tadi} rekao je ju~er da je Srbija otvoreno, odgovorno i demokratsko dru{tvo, koje stremi ~lanstvu u zajednici evropskih naroda i da u takvoj zajednici nema mjesta za one koji su po~inili zlo~ine protiv ~ovje~nosti, kao {to je holokaust iz Drugog svjetskog rata. Na dràvnoj manifestaciji u Beogradu, ispred Spomenika `rtvama genocida u Drugom svjetskom ratu, povodom 27. januara, Me|unarodnog dana sje}anja na `rtve holokausta, Tadi} je kazao da }e uvijek biti na strani onih ~iji je identitet ugroèn i zalagati se da se jevrejska i druge nacionalne zajednice u Srbiji osje}aju ravnopravnim.

Teàk trenutak- Slovenija dobija Jan{u za premijera u te{kom trenutku. Cijela Evropa se koncentri{e na {tednju kao izlaz iz du`ni~ke krize, iako su svi svjesni da to nije rje{enje za EU i da nema pravih ideja {ta u takvoj situaciji napraviti, navodi ljubljanska Mladina u ju~era{njem broju. Sedmi~nik blizak strankama ljevice smatra da je Jan{ina potvrda u parlamentu formalnost nakon {to je njegovu kandidaturu za mandatara nove vlade podnijelo 50 zastupnika pet stranaka i potpisalo koalicijski ugovor o djelovanju nove vlade, koja bi mogla biti poznata kroz dvije sedmice. Uz to, ugovor o suradnji s novom vladom potpisala su dva predstavnika manjina, ~i-

Ka`njen predsjednik Ustavnog sudaZakon o vladi skrojen po potrebama Jan{ine koalicije

USTAVNI SUD Na burne politi~ke i stru~ne reakcije nai{lo je rje{enje o uklju~ivanju Dràvnog tuìteljstva u okvir Ministarstva unutra{njih poslova i pravosu|a, koje }e opozicija osporavati na Ustavnom sudume je stvorena uvjerljiva parlamentarna ve}ina od 52 zastupnika u zakonodavnom tijelu sa 90 zastupni~kih mjesta. Parlament je u ~etvrtak, uz protivljenje Socijalnih demokrata

(SD) Boruta Pahora i zastupnika Pozitivne Slovenije Zorana Jankovi}a, dviju stranaka koje ostaju u, kako kaù, konstruktivnoj opoziciji, prihvatio i novi zakon o vladi skrojen po potrebama Jan{ine koalicije. Novim je rje{enjem broj ministarstava smanjen s 15 na 11, {to nova parlamentarna ve}ina obrazlaè racionalizacijom jer su neka ministarstva spojena u jedno. Na burne politi~ke i stru~ne reakcije nai{lo je, me|utim, rje{enje o uklju~ivanju Dràvnog tuìteljstva u okvir Ministarstva unutra{njih poslova i pravosu|a, koje }e opozicija osporavati na Ustavnom sudu, dok su kulturni djelatnici pokrenuli peticiju kojom protestuju protiv spajanja do sada samostalnog ministarstva kulture u ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta. Ljubljanski dnevni list Dnevnik

navodi da }e rje{enje po kojem }e Dràvno odvjetni{tvo ubudu}e biti u nadle`nosti MUP-a biti mogu}i uvod u policijsku dràvu jer }e budu}i ministar, mo`da iz premijerove stranke, u svojim rukama imati preveliku mo} te da to nije dobro za stepen vladavine prava u Sloveniji u sada{njem trenutku. Tako|er, Mladina smatra upitnim najave prora~unskih rezova od ~ak 800 miliona eura u ovoj godini, koje spominju programski dokumenti budu}e vlade. Isto tako, sedmi~nik iznosi da vlada koju je vodio Jan{a u mandatu 2004 2008. nije provela reforme za ja~anje konkurentnosti i to u mnogo povoljnijim gospodarskim prilikama. Zato sada{nje Jan{ine najave o {tednji, investicijskim olak{icama, ali i poreznom rastere}enju vi{ih plata, smatra pogodovanjem finansijski najmo}nijim dru{tvenim kategorijama, {to bi u vrijeme op}e

krize moglo uzrokovati velika protivljenja.

Problemi s TuerkomPrema ocjenama slovenskih medija, Jan{a bi se kao premijer mogao na}i u problemati~nom odnosu s predsjednikom dràve Danilom Tuerkom. Njemu ove godine isti~e prvi mandat, a odnosi sada{njeg predsjednika dràve s budu}im premijerom i njegovom strankom ve} su duè vrijeme napeti. Uz to, Tuerk je nakon neuspjeha Zorana Jankovi}a kao svog prvog kandidata za premijera, te nakon {to stranke nisu prihvatile mogu}nost da tehni~ki mandatar postane bankar Marko Volj~, izrazio sumnju u puni legitimitet Jan{e kao mandatara nove vlade jer jo{ nije zavr{en sudski postupak u korupcijskoj aferi Patria, u kojem je Jan{a jedan od suoptuènih.

Osnovni sud u Skoplju kaznio je ju~er predsjednika Ustavnog suda Makedonije Bor~eta Naumovskog sa 500 eura, jer je kupio stan, a nije ga prijavio. Naumovskog je prijavila makedonska Uprava javnih prihoda pri Ministarstvu finansija, a u toku postupka on je priznao da je na~inio prekr{aj. Predsjednik suda, koji je kupio stan 2006, bio je u obavezi da prijavi pove}anje imovine Upravi javnih prihoda.

Postupak o HEP-u 13. februaraBiv{i premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader ni ju~er nije iznosio odbranu u aferi HEP-TLM, a novi termin za ispitivanje u slu~aju u kojem se {teta procjenjuje na oko 650 miliona kuna zakazan je za 13. februar. - Bio sam spreman iznijeti odbranu, ali po zakonu, na prvom ispitivanju moram imati branitelja. Kako je moj odvjetnik êdo Prodanovi} operisan u utorak pa se mora oporavljati, zakazan je novi termin, kazao je Sanader po izlasku iz @upanijskog dràvnog odvjetni{tva u Zagrebu.

Opet barikade na sjeveru Kosova

Srbi blokirali vozila KFOR-aSaobra}aj na magistralnom putu Kosovska Mitrovica - Ribari}e gotovo je u potpunosti normalizovan, nakon {to su Srbi ju~er na nekoliko sati zaustavili kolonu vozila KFOR-a u selu Zup~e, traè}i razja{njenje pozadine hap{enja Radi{e Vu~ini}a. Srbi su ostali da deùraju na barikadi u Zu p~u, a kolona KFOR-ovih vozila vratila se u ju`ni dio Kosovske Mitrovice, nastanjen prete`no Albancima, javio je KiM radio. Kolona vozila KFOR-a zaustavljena je balvanima i parkiranim kamionima na putu koji vodi ka administrativnom prelazu Brnjak, a u koloni su bila i dva dìpa EULEX-a. Tokom blokade druga vozila propu{tana su samo jednom trakom. Srbi su traìli od me|unarodnih vojnika informaciju o sunarodnjaku Vu~ini}u, koga je u ~etvrtak uhapsio EULEX zbog sumnje da je u~estvovao u ubistvu kosovskog policajca Envera Zumberija pro{log ljeta, u incidentu na sjeveru Kosova. Oni su tokom razgovora sa vojnicima KFOR-a kazali da }e EULEX biti blokiran sve dok ne bude razja{njena pozadina ovog hap{enja. Kosovska policija je ju~er potvrdila da je Vu~ini} iz sela Zup~e kod Zubinog Potoka uhap{en zbog sumnje u umije{anost u ubistvo policajca Envera Zumberija. Zumberi je ubijen 26. jula kod naselja Varage, nedaleko od prelaza Brnjak, u pucnjavi ~iji detalji jo{ nisu u potpunosti rasvijetljeni. Incident se dogodio dan po{to su specijalne jedinice kosovske policije zauzele prelaz Brnjak, dok su Srbi iz Leposavi}a blokadom puta poku{ali da ih sprije~e da preuzmu prelaz Jarinje.

Pobjeda traì pomo} Vlade CGSindikalna organizacija radnika dnevnog lista Pobjeda zatraìla je ju~er od crnogorskog premijera Igora Luk{i}a da uti~e na poslovodstvo ove kompanije da bi zaposlenima isplatilo zaostale zarade i pomoglo im da, kako navode, premoste period do privatizacije. - Oko 250 zaposlenih nije primilo pet ionako malih zarada, pa smo mi i na{e porodice dovedeni na sami prag egzistencije, kaè se u pismu.

12

OGLASIBosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Grad Sarajevo Op}ina Novo Sarajevo OP]INSKI NAÊLNIK Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Sarajevo Canton City of Sarajevo Municipality of Novo Sarajevo MUNICIPALITY MAYOR


OSLOBO\ENJE

Broj: 02-05-10/12 Sarajevo, 24. 1. 2012. godine Na osnovu ~lana 77. stav 4. i 5. Zakona o za{titi i spa{avanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre}a (Slu`bene novine FBiH, broj 39/03, 22/06 i 43/10), ~lanova 113. i 115. Zakona o prostornom ure|enju (Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj 7/05) i ~lana 50. Statuta Op}ine Novo Sarajevo (Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj 35/10), na~elnik Op}ine Novo Sarajevo, putem Slu`be civilne za{tite Novo sarajevo, o b j a v lj u j e

za odabir stru~nog lica u vezi sa davanjem saglasnosti na projekte za izgradnju skloni{ta i zaklona I Pozivaju se fizi~ka i pravna stru~na lica zainteresovana za obavljanje poslova davanja saglasnosti na projekte za izgradnju skloni{ta i zaklona, u skladu sa odredbama Zakona o spa{avanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre}a (Slu`bene novine FBiH, broj 39/03, 22/06 i 43/10) i Zakona o prostornom ure|enju (Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj 7/05), i to fizi~ka i pravna lica sljede}ih inìnjerskih struka: - arhitektonske - gra|evinske II Poslove davanja saglasnosti na projekte za izgradnju skloni{ta i zaklona mogu vr{iti samo fizi~ka i pravna lica odgovaraju}ih struka, sa najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva u struci i poloènim stru~nim ispitom. III Poslove davanja saglasnosti na projekte za izgradnju skloni{ta i zaklona ne mogu vr{iti lica koja su direktno uklju~ena u postupak dono{enja odobrenja za gra|enje. IV Uz prijavu treba priloìti: Fizi~ka lica: - ovjerenu kopiju diplome - ovjerenu kopiju uvjerenja o poloènom stru~nom ispitu - potvrdu o radnom staù iz ta~ke II javnog poziva - kopiju li~ne karte - broj i kopiju transakcijskog ra~una Pravna lica: - ovjeren izvadak iz sudskog registra sa rje{enjem o upisu u sudski registar, identifikacionim brojem i {ifrom djelatnosti - dokaze o ispunjavanju uvjeta stru~ne osposobljenosti i broju izvr{ilaca koji ispunjavaju uvjete o radnom staù iz ta~ke II javnog poziva - broj i kopija transakcijskog ra~una V Prijave sa dokazima navedenim u ta~ci IV ovog javnog poziva podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od objavljivanja javnog poziva neposredno na protokol Op}ine Novo Sarajevo, {alter-sala ili putem po{te na adresu OP]INA NOVO SARAJEVO, Slu`ba civilne za{tite (sa naznakom Za javni poziv za odabir lica u vezi sa davanjem saglasnosti na projekte za izgradnju skloni{ta i zaklona), Ulica Zmaja od Bosne 55. VI Lista fizi~kih i pravnih lica koja mogu obavljati navedene poslove bi}e objavljena na oglasnoj plo~i i web stranici Op}ine Novo Sarajevo 15 dana od dana zatvaranja poziva. OP]INSKI NAÊLNIK Nedàd KoldòOp}ina Novo Sarajevo, ulica Zmaja od Bosne br. 55, centrala telefon (387 33) 492 100 Slu`ba civilne za{tite (387 33) 492 143, fax (387 33) 492 141 E mail: [email protected] Indentifikacioni broj: 4200558710008 PDV broj: 200558710008 Porezni broj: 0170333000 Transakcijski ra~uni: 1610000019280022 Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, 3380002210023628 Uni Credit Bank Sarajevo,, 1602005500068706 Vakufska banka

J AV N I P O Z I V

Na osnovu ~lana 243. stav 2. Zakona o privrednim dru{tvima Nadzorni odbor ZIF-a BOSFIN d.d. Sarajevo na sjednici odrànoj 26. 1. 2012. godine razmatrao je prijedlog dioni~ara sa preko 5 % dionica sa pravom glasa koji je stigao u zakonskom roku vezano za izmjene i dopune Dnevnog reda IV Skup{tine ZIF-a BOSFIN d.d. Sarajevo zakazane za 6. 2. 2012. godine, prijedlog kandidata za izbor ~lana Nadzornog odbora ZIF-a BOSFIN d.d. Sarajevo i objavljuje sljede}e:

O B A V J E [ T E NJ EI Dioni~ar ZIF-a BOSFIN d.d. Sarajevo QWEST INVESTMENT PLC dostavio je prijedlog za izmjene i dopune Dnevnog reda IV Skup{tine ZIF-a BOSFIN d.d. Sarajevo zakazane za 6. 2. 2012. godine i predlaè da se Dnevni red dopuni ta~kama 4. i 5. koje glase: 4. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lana Nadzornog odbora Aziza [unje; 5. Dono{enje odluke o imenovanju novog ~lana Nadzornog odbora. Nadzorni odbor je prihvatio navedeni prijedlog i utvrdio Dnevni red IV Skup{tine ZIF-a BOSFIN d.d. Sarajevo zakazane za 6. 2. 2012. godine i to: 1. Izbor predsjednika Skup{tine; 2. Izbor dva dioni~ara-ovjeriva~a zapisnika Skup{tine; 3. Usvajanje odluke o izmjenama i dopunama Statuta ZIF-a BOSFIN d.d. Sarajevo i pre~i{}enog teksta Statuta; 4. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lana Nadzornog odbora Aziza [unje; 5. Dono{enje odluke o imenovanju novog ~lana Nadzornog odbora. II Prijedlog kandidata za ~lana Nadzornog odbora ZIF-a BOSFIN d.d. Sarajevo - Peter Gorin{ek Predsjednik Nadzornog odbora prof. dr. Aziz [unje


SVIJETVIJESTI

13

Skandal u sjedi{tu svjetske organizacije u New Yorku

Kokain u UN-uPo{iljka od 16 kilograma droge dopremljena je DHL-om iz Meksika u lo{im kopijama vre}a UN-a~itav slijed doga|aja: dileri droge u Meksiku morali su na brzinu da se rije{e kokaina, pa su drogu stavili u vre}e sa znakom UN-a i ostavili ih u skladi{tu DHL-a. Po{to po{iljka nije bila adresirana, ovoj kompaniji se ~inilo najlogi~nijim da ih isporu~i direktno na East River. Kako tvrde zvani~nici UN-a, vre}e su bile samo lo{e kopije onih koje koristi UN, a droga, u vrijednosti od gotovo dva miliona dolara, bila je skrivena u knjigama. Prema prvim informacijama iz UNa, droga je stigla diplomatskom po{tom, a prostorija u kojoj je droga prona|ena nije pokrivena sigurnosnim kamerama. Podsekretar UN-a za sigurnost Gregory Starr uvjeren je da Dostavlja~i DHL-a isporu~ili su po{tanskoj slu`bi Ujedinjenih nacija dvije vre}e sa 16 kilograma kokaina u incidentu koji bi mogao predstavljati sljede}i veliki skandal u svjetskoj organizaciji, jer je otkri}e ove po{iljke objavljeno na sav glas prije nego {to je pokrenuta istraga o tome kome je bila namijenjena. po{iljka nije poslata ni iz jednog objekta UN-a i isti~e da na njoj nije bilo nijedne naznake koja bi ukazala na vezu sa Ujedinjenim nacijama ili osobljem i dobavlja~ima UN-a, prenosi RTS.

Bomba{ki napad na pogrebnu povorkuBomba{ samoubica ju~er je detonirao eksploziv koji je postavio u svoj taksi u blizini {iitske pogrebne povorke u Bagdadu, ubiv{i 31 osobu i raniv{i najmanje 60 osoba. Posljednje `rtve pove}ale su broj poginulih u nasiljima na 400 od izbijanja politi~ke krize u decembru u Iraku, javio je Reuters, prenosi Fena. Bomba{ samoubica aktivirao je eksplozivne naprave u svom vozilu kada se nalazio u blizini grupe oàlo{}enih koji su prolazili pored male trgova~ke ulice u ve}inski {iitskom naselju Zafaranija na jugu ira~ke prijestolnice. Sahrana je bila za {iitskog agenta za nekretnine kojeg je naoruàni napada~ ubio dan ranije.

Propao planStarr smatra da su krijum~ari narkotika na ovaj na~in poku{ali da robu dopreme u SAD, ali da se njihov plan izjalovio, {to misli i portparol policije koji je rekao da je sada "neko u Meksiku vjerovatno u nevolji, jer je izgubio tako zna~ajnu koli~inu kokaina". Pres-slu`ba UN-a saop{tila je da su sumnjive vre}e predate policiji i Agenciji za suzbijanje trgovine narkoticima.

Sumnjiv sadràjPrema zvani~noj verziji, osiguranje UN-a otkrilo je dvije vre}e sumnjivog sadràja i predalo ih njujor{koj policiji koja je, potom, objavila da je rije~ o kokainu koji je u lo{im kopijama vre}a UN-a dopremljen DHL-om iz Meksika. Njujor{ka policija objasnila je

Sjedi{te UN-a: Droga bila skrivena u knjigama

Pu{ke iz Libije u rukama Al-KaideNeke zemlje smatraju da oru`je krijum~are biv{i borci u LibijiUjedinjene nacije tvrde da je mogu}e da je oru`je iz gra|anskog rata u Libiji zavr{ilo u rukama teroristi~kih organizacija, poput Boko Harama i Al-Kaide, prenosi Tanjug. Izvje{taj UN-a o uticaju libijskog gra|anskog rata na zemlje Sahela, regiona u grani~noj zoni Afrike izme|u Sahare i Sudana - uklju~uju}i Nigeriju, Niger i âd - pripremio je tim UN-a za procjene, koji se sastao sa zvani~nicima zemalja tog regiona, prenio je Reuters. Vlade tih zemalja ukazale su na to da se velike koli~ine oru`ja i municije iz libijskih zaliha krijum~are do regiona Sahel, uprkos njihovim nastojanjima da osiguraju {to bolju kontrolu svojih granica, stoji u izvje{taju. Kako se navodi, neke zemlje smatraju da oru`je do regiona Sahel krijum~are biv{i borci u Libiji - redovni libijski vojnici i pla}enici koji su se borili na strani svrgnutog i ubijenog biv{eg lidera Muamera Gadafija. Pojedini zvani~nici su prenijeli timu UN-a da je registrovan porast trgovine oru`jem {irom zapadne Afrike. "Neko oru`je se mo`da sakriva u pustinji i prodaje teroristi~kim grupama, kao {to je Al-Kaida, u islamisti~kom Magrebu, kao i Boko Haramu ili drugim zlo~ina~kim organizacijama", navodi se u izvje{taju UN-a. Vlasti nekih od zemalja Saleha strahuju da je islamisti~ka sekta Boko Haram, koja je pro{le godine ubila vi{e od 500, a ove godine najmanje 250 ljudi u Nigeriji, sve vi{e povezana sa Al-Kaidinim sjevernoafri~kim krilom, {to sve vi{e zabrinjava ~itav region, dodaje britanska agencija.

Izvje{taj tima Ujedinjenih nacija za procjene

Od{teta putnicima Costa ConcordijeKompanija Costa Crociere, vlasnik kruzera Costa Concordia, i udruènje putnika koji su preìvjeli brodolom 13. januara postigli su ju~er dogovor da svaki putnik bude obe{te}en sa 11.000 eura, plus tro{kovi, prenosi Fena. "Dogovor se odnosi na 3.000 putnika iz 60 zemalja, me|u kojim je 900 Italijana. Procjenjujemo da }e oko 85 posto putnika potpisati ugovor", navodi u saop}enju Adoc, jedno od udruènja italijanskih potro{a~a koje je u odboru brodolomnika s Concordije i koje je pregovaralo s upravom Costa Crocierea. Osim obe{te}enja od 11.000 eura po putniku, ugovor je predvidio da se isplati oko 3.000 eura po osobi kako bi se pokrila cijena karte za kruzer i eventualni tro{kovi prevoza ili medicinski tro{kovi. Costa Concordia, na kojoj je bilo 4.229 osoba doìvjela je brodolom u no}i 13. januara, nakon {to je udarila u stijenu blizu ostrva Giglio. U nesre}i je poginulo 16 osoba, a 16 se vode kao nestali.

NE JENJAVA NASILJE U SIRIJIOd po~etka pobune protiv Ba{ara al-Asada uhap{eno je 380 djece, od kojih su pojedina mla|a od 14 godina

Ubijene stotine djeceodràvamo dijalog sa vladom i civilnim dru{tvom", rekla je Salahova. U saop{tenju visokog komesara za ljudska prava Navi Pillay, objavljenom 2. decembra, navodilo se da je u Siriji poginulo 307 djece. U me|uvremenu, nasilje u Siriji je nastavljeno. Desetine ljudi, od kojih ve}inom civili, ubijene su u ~etvrtak u sukobima u Siriji, gdje reìm deset mjeseci u krvi gu{i narodnu pobunu, saop}io je ju~er sirijski Opservatorij za ljudska prava, prenosi Fena. U Homsu, kolijevci protesta, gdje je vojska u ~etvrtak pokrenula ofanzivu, ubijena su 33 civila, od kojih devetero djece. U pobunjeni~kom gradu Hami, gdje je sirijska vojska u utorak zapo~ela veliku ofanzivu, ubijena su ~etiri civila i jedna 58-godi{nja èna, koju su ubili snajperisti, saop}io je isti izvor i precizirao da je u toku nova ofanziva. "êtvrt Hamidija je meta velike vojne kampanje, pra}ene pucnjima iz te{ke artiljerije", saop}io je Opservatorij i dodao da su se ~ule i jake eksplozije. Lokalni koordinacijski odbori, koji rukovode mobilizacijom na terenu, saop}ili su da su u ovom gradu otkrivena 23 beìvotna tijela, od kojih je ve}ina bila vezana i imala znakove mu~enja i tragove metaka. U gradu Nava, u pokrajini Dera, ubijen je jedan mladi} kada su snage reda pucale na demonstrante studente, naveo je Opservatorij. Jedan civil je ubijen u pokrajini Idleb, a jo{ ~etvorica u predgra|u Damaska. Sedam vojnika dezertera i 12 vojnika i pripadnika slu`bi sigurnosti izgubilo je ìvot u sukobima {irom Sirije, prema istom izvoru.

Najmanje 384 djece poginulo je u Siriji od po~etka pobune protiv reìma Ba{ara alAsada, saop{teno je ju~er iz UNICEF-a, prenosi Srna. "Do 7. januara ubijeno je 384 djece, uglavnom dje~aka. Uhap{eno je 380 djece, od kojih su pojedina mla|a od 14 godina", rekla je vr{ilac du`nosti direktorica UNICEFa Rima Salah novinarima u Genevi. Salah je istakla da je UNICEF zabrinut zbog situacije u Siriji, koja ima pravnu obavezu da za{titi djecu i njihova prava. "Na{a kancelarija dobro funkcioni{e, sve vrijeme

14

BIZNIS I EKONOMIJA


OSLOBO\ENJE

Njema~ki trgova~ki lanac u Sarajevu

Uskoro otvaranje BauhausaPoznati njema~ki lanac trgovina za ku}u, radionice i vrt Bauhaus uskoro }e otvoriti svoj prvi maloprodajni objekat u BiH. Bauhaus skoro otvorenje poslovnog objekta nagovje{tava objavljuju}i ovih dana oglase za prijem radnika na posao. Bauhaus je podigao objekat na zemlji{tu uz gradsku saobra}ajnicu u sarajevskoj op}ini Novi Grad, na prostoru ranije izgra|enih poslovno-proizvodnih objekata preduze}a @ica. Prema ranijim najavama, poznati njema~ki lanac maloprodajnih trgovina Bauhaus planirao je da uloì 40 miliona KM te zaposliti 200 radnika. Bauhaus je osnovan 1960. godine, bavi se prodajom opreme za ku}u i ba{te i raznih vrsta alata i jedan je od lidera u segmentu "uradi sam", pi{e Indikator.ba.

Produène iznimne trgovinske mjere

Dodatne olak{ice za bh. privrednikeIznimne trgovinske mjere za zemlje i teritorije koje sudjeluju ili su povezane za EU produène do kraja 2015. godineEvropski parlament i Vije}e Evropske unije usvojili su uredbu kojom su do kraja 2015. godine produène iznimne trgovinske mjere za zemlje i teritorije koje sudjeluju ili su povezane za EU (proces stabilizacije i pridruìvanja), s obzirom na to da se ista prestala primjenjivati 31. decembra 2010. Prema ovoj uredbi, proizvodi porijeklom iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore ili Srbije }e i dalje imati koristi od bilo koje koncesije predvi|ene ovom uredbom. U slu~aju da su koncesije predvi|ene na temelju bilateralnih ugovora izme|u Evropske unije i gore pobrojanih zemalja povoljnije od onih predvi|enih ovom uredbom, primjenjivat }e se one povoljnije, odnosno one po bilateralnom ugovoru. Kako je za Oslobo|enje kazao Igor Gavran, makroekonomski analiti~ar u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, rije~ je samo o nastavku preferencijalnog sistema koji je BiH ve} imala. Uredba je tehni~ki istekla i

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINEKursna - te~ajna lista - broj 018 - 28. 1. 2012. godine.Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska ê{ka R Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.582785 1.485978 25.772681 0.077554 0.262452 0.663698 1.928187 0.565032 0.255191 0.219290 1.615285 0.834127 2.331290 1.484169 0.049093 1.844557

1.955830 1.586752 1.489702 25.837274 0.077748 0.263110 0.665361 1.933020 0.566448 0.255831 0.219840 1.619333 0.836218 2.337133 1.487889 0.049216 1.849180 USD BAM

1.955830 1.590719 1.493426 25.901867 0.077942 0.263768 0.667024 1.937853 0.567864 0.256471 0.220390 1.623381 0.838309 2.342976 1.491609 0.049339 1.853803 1.54614 2.300486

Povoljnije mjere za izvoz {ljive

SDR (Special Drawing Rights) na dan 26. 01. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 26. 01. 2012 =

sada je obnovljena bez ve}ih izmjena. Kao {to je navedeno, primjenjivat }e se do 2015. godine i ono {to je va`no jeste da }e se primjenjivati i retroaktivno. Nije rije~ o nekim ve}im povlasticama jer je BiH zaklju~ivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju svakako stekla preferencijalni status, ali za neke proizvode ipak je povoljnija trgovina i izvoz u EU, npr. za {ljive pojasnio je , Gavran.

On je dodao da je jedina novina {to je sada navedeno da Evropska komisija ima pravo suspenzije kori{tenja preferencijalnog aran`mana, ali se nada da do toga ne}e do}i. Uredba }e se primjenjivati do 31. decembra 2015. sa pravom retroaktivne primjene od 1. januara 2011, te pravo povrata pla}ene carine ima subjekt koji je carinu platio i to na mjestu gdje je carina A. Pe. pla}ena.

OSLOBO\ENJE subota, 28. januar/sije~anj 2012.2.039,36 1.026,42BIRS BIFX

BERZE1.207,22 759,74ERS10 SASX-30BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO Javna ustanova GIMNAZIJA OBALA Sarajevo Tel/fax 033/214-960

15

1.124,22 2.110,74FIRS

SASX-10

Sarajevska berza

Na osnovu Odluke [kolskog odbora, broj 07-88/12 od 24. 1. 2012. godine i saglasnosti ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, broj 11-05-198-5/12 od 23. 1. 2012. g., raspisuje se

Pola miliona prometaNajve}i dnevni porast vrijednosti zabiljeìle su dionice emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo od 5,36 postoTokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 578.084,69 KM (573.006,89 KM redovne berzanske trgovine i 5.077,80 KM prijavljenog vanberzanskog prometa). U sklopu 59 transakcija ukupno je prometovan 61.341 vrijednosni papir. Promet na kotaciji iznosio je 75.126,60 KM, u sklopu 15 transakcija prometovano je 48.519 vrijednosnih papira. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 30.600,52 KM, u sklopu sedam transakcija prometovano je 3.866 dionica. Promet na kotaciji kompanija ostvaren je dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo. Kurs ovog emitenta je iznosio 7,92 KM. Promet na kotaciji fondova iznosio je 2.025,80 KM, u sklopu ~etiri transakcije prometovano je 565 dionica. Promet je ostvaren dionicama ZIF BIG investicione grupe d.d. Sarajevo u iznosu od 1.928,80 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 3,57 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 42.500,28 KM, u sklopu ~etiri transakcije prometovano je 44.088 obveznica.

J AVNI K O N K URSza popunu upra`njenog radnog mjesta nastavnik/nastavnica za nastavni predmet bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjièvnost 1 izvr{ilac; 15 ~asova sedmi~no; na odre|eno vrijeme, najduè do 15. 8. 2012. godine

Pored op}ih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uvjete utvr|ene Zakonom o srednjem obrazovanju i Nastavnim planom i programom za gimnaziju i to: - profesori sa zavr{enim filozofskim fakultetom odgovaraju}i odsjek. Nastavu mogu izvoditi i lica sa zavr{enim najmanje II (Drugim) ciklusom odgovaraju}eg studija visokog obrazovanja (postdiplomski studij) sa akademskom titulom i stru~nim zvanjem magistra za navedenu oblast, odnosno zavr{enim tre}im ciklusom studija i nau~nim zvanjem doktor nauka i odgovaraju}im stru~nim profilom. Uz prijavu na javni konkurs, kandidati su du`ni priloìti original ili ovjerene fotokopije slijede}ih dokumenata: - izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - diplomu o zavr{enom odgovaraju}em fakultetu, - uvjerenje o poloènom stru~nom ispitu, ukoliko je kandidat poloìo stru~ni ispit - uvjerenje o dràvljanstvu, - uvjerenje da protiv kandidata nije potvr|ena optu`nica kod nadle`nog suda (ne starije od 6 mjeseci), - kra}u biografiju. Po kona~nosti odluke o izboru, izabrani kandidat je duàn dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad u obrazovanju. Javni konkurs ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavljivanja. Krajnji rok prijave je 6. 2. 2012. godine. Prednost kod izbora kandidata imaju ona lica koja su aplicirala na konkurs, a koja su na dan 11. 12. 2009. godine bila u radnopravnom statusu na odre|eno vrijeme u ovoj {koli, odnosno osnovnim ili srednjim {kolama na podru~ju Kantona Sarajevo, u skladu sa ~lanom 11. Pravilnika sa kriterijima za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelomi~no ili potpuno ostali bez radnih zadataka i postupak popune upra`njenih radnih mjesta u osnovnim i srednjim {kolama kao javnim ustanovama na podru~ju Kantona Sarajevo, a {to su du`ni dokumentovati uz prijavu na javni konkurs. Prije dono{enja odluke o izboru sa prijavljenim kandidatima koji ispunjavaju uslove iz ovog javnog konkursa, bi}e obavljen usmeni razgovor. Prijavu sa dokazima o ispunjavanju uvjeta iz javnog konkursa dostaviti na adresu: Javna ustanova Gimnazija Obala Sarajevo, Ul. Obala Kulina bana Sarajevo broj 3, 71 000 Sarajevo, sa naznakom za javni konkurs. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatranje.

Promet obveznicama 42.500 KM

Na primarnom slobodnom trì{tu ostvaren je promet od 496.334,59 KM, u sklopu 40 transakcija prometovano je 11.318 dionica. Najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta IK banka d.d. Zenica u iznosu od 373.853,06 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 70,18 KM. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabiljeìle su dionice emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo od 5,36 posto, i dostigle su cijenu od 19,80 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent ZIF BIG investiciona grupa d.d. Sarajevo od 4,80 posto i dostigao cijenu od 3,57 KM.

Privremena obustavatrgovanja akcijama Cvje}araBanjalu~ka berza privremeno je zaustavila trgovanje hartijama od vrijednosti, akcijama emitenta Cvje}ar iz Banje Luke zbog pokretanja prethodnog postupka za otvaranje ste~aja, stoji u rje{enju o zaustavljanju trgovanja. Prekid trgovanja }e trajati do dobijanja informacija od emitenta ili nadle`nog suda u vezi sa pokrenutim postupkom ili drugih zna~ajnih doga|aja koji bi mogli imati uticaja na kretanje cijena akcija. Ova mjera se moè najduè primjenjivati do 1. juna ove godine.

U skladu sistematizacije radnih mjesta Dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{

Documents

0e7d19a8cc5ec45b6d0072d284c46601