1 2Draga štiteljica! Dragi štitelj!Michael Hirschler

Ov put te veljek na početku mojega uvodnoga članka kanim spomenuti na jedan, za nas Gradišćanske Hrvate/Gradišćanske Hrvatice veliki dogodjaj, ki u ovom ljetu svečuje svoj prvi veliki jubilej: ljetos se ponavlja postavljanje prve dvojezične seoske tablice po deseti put! Točno 13. julija 2000. ljeta je postavljena prva dvojezična seoska tablica u Ve-likom Borištofu, a potim su se postavile nimško-hrvatske tablice u daljnji 46 hrvatski seli u Austriji. (vidi: http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/sto-ries/38892/). 45 ljet po potpisanju Državnoga ugovo-ra se je konačno ispunila ova važna točka iz člana 7. Hrvatski akademski klub se je 45 ljet dugo hrabreno i neprestano borio za naše pravo na dvojezičnu topo-grafiju!

Kad se dandanas dojde u jedno hrvatsko selo je pogled na dvojezičnu tablicu jur ča čisto normalno-ga za svakoga od nas – kao da bi jur svenek onde stala! Prelako se zabu poteškoće, neuspjehi i trud ke smo morali na nas zeti i pretrpiti dokle smo konačno to dostali ča nam po zakonu pripada od 1955. lje-ta – izjednačenje gradišćasnkohrvatskoga jezika s nimškim i na topografskom polju!

Tim mi je bila velika želja da posvetim ov broj Novoga glasa postavljanju dvojezičnih tablic pred desetimi ljeti!

Pod geslom „10 ljet dvojezične tablice“ sto-ji i ljetošni Dan mladine. Najveća prired-ba Gradiščanskih Hrvatov će se održati u južnogradišćanskoj Čajti od 10. do 12. septembra! Na dojdući strani si moreš preštati ča te dočeka: uz kratak pregled o muzički grupa ćeš najti i informa-tivni članak o Čajtanskoj mladini, ka je suorganiza-tor ove fešte. Sve daljne informacije si moreš pogle-dati i na stranici www.danmladine.at, kade ćeš viditi termine za buse, cijene i sve ča pravaš za dobru pripravu za Dan mladine!

U poslidnjem Novom glasu ste imali mogućnost dobiti besplatan ulaz za ljetošni Dan mladine. Vese-lili smo se velikom broju diozimateljev! A još već nas veseli da moremo u ovom izdanju oglasiti srićne dobitnike naše ganjke! U ime Hrvatskoga akadems-koga kluba smim čestitati našim trim dobitnikom! Lipu zabav na Danu mladine! ;)

Zapravo je ovo nek mali pregled o svemu ča ćeš najti u ovom broju Novoga glasa ...

Kao svenek ti željim i ov put na koncu čuda veselja pri čitanju Novoga glasa. Do drugoga puta. Uživaj!

Čajta

Čajta ima ljetos čast od 10. do 12. septembra orga-nizirati „Dan mladine 2010“. Ov najveći festival gradisćanskohrvatske mladine će se po 1974. i 1989. ljetu obdržati po treti put u Čajti. Regionalnu organi-zaciju ljetošnjega festivala je preuzela Čajtanska

mladina uz pomoć i sudjelovanje svih čajtanskih društav.Općina Čajta leži u južnom Gradišću u bortanskom kotaru na ugarskoj granici, postoji od sel Vincjet i Čajta i broji oko 800 stanovnikov.

Sadržaj

Sadržaj, Impresum 2 – Uvod 3 – Čajta 2-3 – muzicke grupe na DM 4-7 – Program 7-8 – Manjinska politikaPovijest tablic početo od Državnoga ugovora 9-12 – 10 ljet dvojezicne tablice 12-15 – Nagradna igra 15 – Voices of EU 16

Impresum

Vlasnik i izdavač : HAK. Hrvatski akademski klubSchwindgasse 14 / 4, 1040 Bec - Tel.: 0043 (0)1-504 63 54Faks: 0043 (0)1-504 63 54 9 - E-mail: hak@hrvats-kicentar.at

Layout: Johanna Wohlrab - Glavni urednik: Michael Hirschler - Korektura: Marin Berlakovich - Suradni-ki: Michael Hirschler, Maria Kornfeind, Marko, Joško i Štefan Emrich, Kristijan Karall- Tisak: Mail Boxes etc. Ruster Straße 120, 7000 Eisenstadt (Manci)- Ekspedit: motivirani HAKleri

3 4Načelnik čajtanske općine je Belo Rešetar. Čajta ima mnogo društav ka organiziraju nekoliko priredbov kroz cijelo ljeto. Nažalost je u Čajti mnogo ljudi ki djelaju u drugi varoši kao Beč i Grac.Čajta se kao hrvatsko selo trudi obdržati hrvatski jezik i tako još puno stanovnikov u selu govori hr-vatski.

Gdo je Čajtanska mladina?Čajtanska mladina se sastoji od svih mladih Čajtancev/Čajtankov i onih ki se još mlado ćutu. Čisto lako oto nije, kad Čajtanska mladina ima svoje društvo. Tako se more reći da se svi člani ovoga

društva skrbu za aktivnosti ke pelja mladina.Društvo „Mladina Čajta“ postoji od 2005. ljeta i bro-ji oko 30 članov ki su već skupa u čuvarnicu i školu išli. Starost članov je 18 do 25 ljet.

Funkcije u društvu Čajtanske mladine:

PredsjednicaBrigitte WatzkaUčiteljica23.05.1987 PotpredsjednikBernd BalaskovićSuradnik Uniqe27.01.1989

BlagajnikPhilipp PettiŠtudenat29.04.1989 Zastupnik blagajnikaDenis SchmalzlTehničar30.04.1991

10 pitanj na potpresjednika Čajtanske mladi-ne Bernda Balaskovića:

Zašto bi dao tvoj zadnji cent?„Za Harley Davidson.“Tri stvari ke bi na otok sobom zeo?„Ležaljku, cigarete, mrzlo piće“Što je najvažnija razlika med mužem i ženom?„Žena ja komplicirana, muž nije.“Što si kanio nastati kot dite?„Seljak.. :DS kim bi kanio jednoč večerati?

„Svejedno, samo da je čuda na tanjiru i u čaši...“Ka je tvoja najdraža knjiga?„Nažalost nimam čuda vrimena za knjige.“Kade si prebavio tvoj zadnji odmor?„U Turskoj.“Bijelo ili črljeno? Špricer ili osminka?„Bijeli špricer, črljena osminka...:D Kade se more tebe strefiti subotu u osmi?„Puh... Sigurno ne doma. :DMoto u žitku?„Živi tvoj život!!!“

Muzicke grupe na DM

RITAM CAFE - Prvi rock pop album gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj

„Život je glazba“ se zove prvi rock pop album gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj. To sigurno valja za svaki član benda „Ritam Cafe“. Glazbu su upijali u sebe od mali noga slušajući roditelje kako jaču narodne jačke. Glazba je privukla člane i u školski tamburaški orkestar, kade su se naučili osnove sviranja. Čarobni svit glazbe je okružuje svakoga vikenda, kada zaigraju drage jačke u njevi bendi. Na različni nastupi su došli do toga, da med svimi timi stili, grupa i jačak pronajdu i sami sebe, da pokažu svitu kakova glazba u njimi živi. Počeli su pisati jačke najprije za ladicu, zatim za njeve bende, a na kraju su se odlučili za izdanje ovoga albuma. Kako i naslov veli su ove jačke posvetili njevim prijatel-jem, kolegam igračem i jačkarom ke povezuje ljubav prema hrvatskoj kulturi i kim se ujedno zahvaljuje grupa „Ritam Cafe“ na suradnji i razumivanju.

http://www.myspace.com/ritamcafe

Jaču: Robert Harangozo (Pinkica) - Petrovo Selo Sabina Balog (Veseli Gradišćanci) - Unda Rajmund Filipovits (Pinkica) - Petrovo Selo Mikloš Kohuth (Pinka Band) - Petrovo Selo

Andrija Handler (Pinka Band) - Petrovo Selo Zorica Moricz-Timar (Pinka Band) - Petrovo SeloErik Skrapits (solo pjevač) - Petrovo Selo Sabina Kapitar (Pinka Band) - Petrovo Selo Stipan Đurić (skitnica) - Budimpešta / Santovo Tome Jankovič (Zetori, Pax, Tambećari) Beč / Hrvat-ski Jandrof

Solo instrumenti u jački Jesenska zora: Daniel Nikowitz truba Filip Tyran klavir

Prateći bend na koncerti: Robert Harangozo - klavijature Andrija Handler - bas Tome Jankovič - gitara Mikloš Temmel – gitara Szabolcs Nemeth - bubanjDaniel Nikowitz – udaraljke, truba

Glazba: Robert Harangozo

Teksti: Andrija Handler

Aranžmani: Tome Jankovič

GIBONNI

Zlatan Stipišić – Gibonni – se je rodio u Splitu, kade je počeo i njegov muzički uspjeh. Sredine osamde-setih ljet je bio jačkar grupe „Osmi putnik“, kade mu je nadimak bio „Gibo“. Po raspadu grupe Stipišić jači ljeto dan u sastavu „Divlje jagode“, a zatim ide u Berlin kade igra u bendu „V2“.

Početkom devedesetih ljet se Stipišić vrati u Hrvats-ku i malo po izdanju njegovoga prvoga albuma „Sa mnom ili bez mene“ se je karijera ovoga muzičara jako preokrenula: napisao je jačku „Cesarica“ za hr-vatsku zvijezdu Olivera Dragojevića i nastao traženi skladatelj velikih hitov. Gibonnijeve jačke su pune

5 6

pune posebnosti, melankolične mediteranske atmos-fere i intimne lirike. Čuda poznati hrvatski muzičari su igrali njegove jačke ke su osvojile različne glaz-bene nagrade.Gibonni je u glazbenoj sceni suradjivao s najboljimi hrvatskimi muzičari, od najvećih pop-zvijezdov do različnih klapa.

U devedeseti ljeti slijedu solo-albumi „Noina arka“ (1993), „Kruna od perja“ (1995) i „Ruža vjetro-va“ (1997) iz kih su poznate jačke kao „Tempe-ra“, „Dvije duše“, „Lipa moja“, „Ako me nosiš na duši“,...

1999. ljeta Gibonni ostavi „Croatia Records“ i se pridruži label-u „Dallas Records“, kade mu je prvi album “Judi, zviri i beštimje“ ki je bio najprodavani-ji album u Hrvatskoj i Sloveniji toga ljeta i je dobio sedam Porinov. (Porin je najveća muzička nagrada u Hrvatskoj.) Na ovom albumu se najdu hiti „Činim pravu stvar“ ili „Projdi vilo“.

Dugo dočekani album „Mirakul“ je došao u lod-nu 16. oktobra 2001. ljeta i je po neki dani postao najprodavaniji album svih časov! Do danas se je u Hrvatskoj i Sloveniji prodalo oko 60.000 pločov, a album je dobio i nagradu za najbolji album ljeta.

Gibonni nastavlja svoju karijeru s albumi „Svi moji punti kad se zbroje“ (2003), „Unca fibre“ (2006), i koncertni album „Acoustic electric“ (2007) s kim je išao na veliku turneju!

Veselimo se da će Gibonni na Danu mladine preds-taviti novi album „Toleranca“ kao i njegove najobl-jubljene jačke!

Već o Gibonniju:

http://www.gibonni.htnet.hr

http://www.gibonni.si

http://www.youtube.com/user/gibonni01

STARA ŠKOLA - „Finest Pannonian Old-school Rock“ iz sridnjega Gradišća.

Počelo je sve jur 2004. ljeta u Filežu. U kompletno drugoj formaciji su počeli mladi muzičari probati različne hrvatske rock jačke. Na prvom nastupu na Graničarskom balu u Filežu su kao atrakcija u polnoć predstavili vlašće kompozicije i poznate hrvatske jačke.Pokidob da je nekoliko članov ostavilo grupu došlo je do kratke pauze u njevom stvaranju. Iskali su nove ljude ke su i vrijeda našli. Probe su se premjestile iz Fileža u Frakanavu i STARA ŠKOLA je sastavila hrvatski, raznovrsni rock-program. Od zadnjega ljeta predstavljaju ta program, ki dura 2,5 do 3 ure, na različni fešta u okolici. Igraju jačke Brujev, Prlja

voga Kazališta, Bajage, Fosilov i sve već vlašćih kompozicijov kao i mali dio engleskih jačak. Te sve jačke igraju na svoj posebni, malo tvrdji način. Tematika vlašćih jačak je različna: od ljubavi („Mala draga“) ili domovine („Onde mi je dom“) do boja („Vojska“).STARA ŠKOLA je idealna grupa za kašnje ure, za hrvatsku mladinu i za one ki su ostali mladi. Dobro raspoloženje je garantirano. Najuspješniji nastup su imali na Danu Mladine u Petrovom Selu skupa s Miroslavom Škorom i Paxi. Važan cilj grupe je povećanje interesa mladine za hrvatsku mužiku i hrvatski jezik.

Člani: Mario „Mc Fly“ Gregorich - vokal, gitara Marko Kuzmits – gitaraThomas Kröpfl – bas, vokalJoe Weidinger - bubanj, vokal

Hubert „Hupo“ Trachta - keyboard, vokalChristian „Benc“ Brieber - vokal, bubanj, keyboard

http://www.staraskola.gnx.atwww.myspace.com/staraskolarockers

Belfast Food

Grupa „Belfast Food“ se je osnovala u oktobru 1996. ljeta pod ovim imenom, kad se članom prvo ime „Ima tu neshto“ nije vidilo. Kroz dugo „brain-stormanje“ su došli na konačno ime „Belfast Food“! Neki člani grupe su pohadjali muzičku školu u Rijeki i se onde bavili irskom mužikom. Tako su počeli neke irske zvuke adaptirati u njevu mužiku. Pred svim su to bile jačke ke su u originalu izvodili poznate irske grupe i muzičari kao Dublinersi, Chif-teansi, Pogues, Klanadth i drugi. Prvi koncert je ova nova ekipa imala na festivalu “Bikers days” u Puli i - kako se to normalno NE stane - dobili su ponudu za snimanje kompaktne ploče. Bend se je tada još zvao “Ima tu neshto”, ali po dvi koncerti se je situacija u bendu malo preminjila i postali su “BELFAST FOOD”.1997. ljeta je izašao prvi CD pod imenom “Live in Rijeka” i - kako sām naslov kaže - snimljen je uživo (live) na koncertu u Rijeki. 1999. ljeta je slijedio album ”Zašto Zato”, a troja ljeta kašnje su za novi label “Dallas Records” snimili treti CD “Melodije Irske i Kvarnera”. Grupa ”Belfast Food” se je pro-filirala kao kvalitetan muzički i zabavni bend, jer se na njevi koncerti ćuti puno energije i dobra vibracija - kombinacija ka se zaistinu mora viditi!Mužika benda bazira od samog početka na izvornom irskom zvuku, a u zadnje vrime se najde i elekt-ronskih elementov. Stil banda se sve već razvija, ali tradicijonalne irske jačke na njevi koncerti ipak ne smiju faliti. U sceni su dobro pozicionirani u riječkoj

rock sceni i nastavljaju tradicionalnu alternativnu i trvdu scenu ove krajine, kao grupa LET3 ka je pred trimi ljeti imala svoj prvi nastup med nami.

„Zeleni album“ se zove četvrti nosač zvuka grupe „Belfast Food“, a zadnji album su snimili 2007. ljeta u zagrebačkoj koncertnoj pozornici „Tvornici“, zato se ova cd/dvd kombinacija zove „live in Tvornica“.

Veselim se na prvi nastup grupe „Belfast Food“ u Austriji ekskluzivno na Danu mladine u Čajti!!

Poslušaj si njeve jačke online:http://www.youtube.com/user/BelfastFoodhttp://belfastfood.com/http://www.myspace.com/belfastfoodband

Člani:Erik Malnar - vokal, električna gitara, bendžo i akustična gitara Alen Širola - bas Marko Anić - harmonika, frula, trombon i akustična gitara Marko Jurić - bubanj Sebastian Mavrić - violina

Žanr: irish punk/rock

Grad: Rijeka

7 8Kacavida

Grupa Kacavida se je osnovala početkom 2009.ljeta, premda se je temelj ove grupe već formirao na Danu mladine u Filežu 2008. ljeta. Grupa si je stavila cilj da ojača gradišćansko hrvats-ku muzičku scenu s jačkami poznatih, ali u Gradišću neslušanih hrvatskih interpretov, a uzato kompo-nira jačke u pop-rock stilu. U njevi teksti se zrcalu različni manjinski problemi kao izumiranje jezika, tolerancija u skupnom životnom prostoru, problema-tika pendljanja i drugi.Posebnost repertoira grupe Kacavida su cover-verzi-je poznatih engleskih ili nimških jačak s hrvatskim tekstom, kao na primjer „Lice pokersko“ („Poker-face“), „Po sunčanom tragu“ („Walking on sunshi-ne“) ili „Nešto trajno“ („Irgendwas bleibt“). Svakako je zabava publike i s publikom glavni moto grupe Kacavide! Pri naticanju gradišćanskih bendov „Jampark“ su u februaru ovoga ljeta osvojili prvo mjesto u finalu i dobili nastup na Donauinselfestu u Beču. Koncert na najvećem festivalu pod vedrim nebom u Europi je trenutni vrhunac mlade borištofsko-gerištofske grupe. Na Danu mladine 2010 će Kacavida uz poznate jačke sadašnjega programa predstaviti i novo

uvježbani repertoire – moremo biti znatiželjni! Još svenek nimaš pojma ča to ime znači?Kacavida? Bez ideje??

Kacavida (od talijanskoga: „cacciavite“) je rič ka se pretežno u Dalmaciji koristi za engleski izraz „screwdriver“ (Vodka Orange). Navodno su ame-rikanski djelači rafinerijov svoje (alkoholno) piće mišali sa šrafcigerom. Tako se i piće i inštrumenat za mišanje zovu „screwdriver“, ada Kacavida!^^

Člani:Katarina Kinda - vokal Zrinka Kinda - vokal Marin Berlakovich - bas, prateći vokalFlorian Pauer – glavna gitaraChristoph Paulitsch - bubanjKonstantin Vlasich – prateća gitara

Kacavida online:www.myspace.com/kacavida

PROGRAM

Petak – Freitag – Pentek (10.09.10)

15:00 Dičje otpodne / Kindernachmittag kade??Školari i školarice iz škol južnoga Gradišća i susjed-nih sel iz Ugarske se naticaju u različni igra. Puno zabave je garantirano.

19:00 Otvaranje / Eröffnungkulturni dom / Kulturhaus

Ljetošnji Dan mladine će se otvoriti u općinskom stanu. Pri toj priliki će se Hrvatski akademski klub sa svojimi gosti spomenuti važnosti Dana mladine ki ovo ljeto stoji pod geslom „10 ljet seoske talice – a ča sada?“. Goste ćedu pozdraviti seoski načelnik Belo Rešetar, potpredsjednik Mladine Čajte Bernd Balaskovits i predsjednica HAK-a Julia Klemen.

Časni gosti:Leo Radakovits (ÖVP)

Za muzički okvir su odgovorni čajtanski tamburaši imenom „Graničari“.

21:00 Koncerti / Konzerte šator / Zelt

PannonixBelfast FoodRitam CafeStara Škola

Subota – Samstag – Szombat (11.09.10)

12:00 Objed / Mittagessenkulturni dom / Kulturhaus

Mladina Čajte će pripraviti svim gostom, ki ćedu prenoćevati u Čajti, objed odnosno ručenje. ;))

13:00 Reli ganjkov / Rätselralleykulturni dom / Kulturhaus

Na četire do pet štacijov će nazočna mladina upoz-nati okolicu Čajte i se naticati u zanimljivi i zabavni igra. Na svakoj štaciji će biti mali kviz ili športska igra.

17:00 Diskusija „10 ljet seoske tablice - a ča dalje?“ / Diskussion „10 Jahre zweisprachige Ortstafeln - und wie gehts weiter?“ kulturni dom / Kulturhaus

Jur deset ljet imaju Gradišćanski Hrvati seoske tablice. A ča dalje? Je ovo sve ča smo kanili imati? Je državni ugovor, u kom su naša prava zapisana, ispunjen?

Na ovu tematiku organizira Hrvatski akademski klub diskusiju na podijumu s ljudi ki su se aktivno borili za naša prava i to još dalje djelaju!

19: 00 Djelaonica za tancanje / Tanzworkshopkulturni dom / KulturhausZa ljude ki rado tancaju nudjamo malu djelao-nicu (workshop), kade ćedu se pokazati i učiti gradišćansko hrvatski i hrvatski tanci.

21:00 Koncerti / Konzerte šator / Zelt

ŠtrabanciGibonni Kacavida

Nedilja – Sonntag – Vasárnap (12.09.10)

10:00 – Sveta maša / Heilige Messe šator / Zelt

Muzički okvir: Čajtanski zbor

11:00 – Pomašnica / Frühschoppenšator / Zelt

Mogućnost za objed.Zaigrati će Tim Jones Band iz Petrovoga Sela.

14:00 – Folklorno otpodne / Folklorenachmittagšator / Zelt

Tamburaški orkestar Vlahija, Pinkovac, Čajta, Četar(H), folklorne grupe ”Graničari”, „Stalnost“ i klapa „Staro vino“ ćedu nam predstaviti najlipše i najpoznatije jačke i koreografije iz njevoga progra-ma.

17:00 – Koncerti / Konzertešator / Zelt

Tim Jones Band

9 10Manjinska politikaPovijest tablic početo od Državnoga ugovora Kristijan Karall

Ljetošnje ljeto (2000) je stalo u znaku dvojezičnih seoskih tablic. Početo od 13. julija ovoga ljeta do sredine augusta se je jedna tablica za drugom izmin-jila na dvojezičnu.Sve u svem je duralo 45 ljet dokle se je prva oficijel-na dvojezična seoska tablica postavila. Kako daleko je bila potribna promjena vlade ili akcionizam poje-dinih društav nije za reći, na svaki način je veselje veliko.Temelj za postavljanje dvojezičnih seoskih tablic je zasadjen 1955. ljeta. Velesile su skupa s Austri-jom potpisale Državni ugovor. Član 7 su posvetili isključivo Hrvatom i Slovencem u Austriji. U ovom članku stoji med drugim da imaju Hrvati pravo na dvojezične topografske natpise u upravni i sudski kotari s hrvatskim stanovničtvom.Još u istom ljetu je Hrvatsko kulturno društvo u jed-noj spomenici potribovalo da se Savezno kancelarst-vo pri pisanju tablic bude držalo imen ke je odredila stručna komisijaJur onda se je diskusija i svadja izmed Gradišćanski Hrvati počela. Pri Cindrofskoj konferenciji svih hr-vatskih načelnikov je došlo do raskoja med načelniki narodne i socijalne stranke. Jedan od najvećih supro-tivnikov je bio Štikapronski načelnik Fritz Robak.Hrvatsko kulturno društvo je u on čas bilo još manjinskopolitički jače ativno neg Hrvatski akadem-ski klub, tako da je u brojni memorandumi potribo-valo postavljenje seoskih tablicov. Obično je onda u nekoj općini sa socijaldemokratskoj većini zaključio općinski tanač da dvojezične seoske tablice nisu po-tribne, kao 1962. ljeta u Pandrofu, 1972. i 1976. ljeta u daljnji dvi općina.U medjuvrimenu su se u Koruškoj u 205 seli posta-vile dvojezične tablice i putokazi. Ove oficijelne

tablice ali nisu dugo stale. Prilikom rušenja seo-skih tablic je uništen najveći dijel. Egzekutiva je govorila o „desni ekstremisti“ i o „Koruškoj domo-vinskoj službi“ i je bespomoćno gledala. Početkom sedamdesetih ljet je i u Gradišću rasla želja za dvojezičnimi seoskimi tablicami. Iskru za akcio-nizam je važgao sada umirovljeni farnik Joško Preč.Tako su u jednoj noćnoj akciji seoske table hrvatskih sel dostale i hrvatski natpis ki se je ali vrijeda po ovoj akciji odstranio.Vlada je iskala kakovo rješenje i je zaključila Zakon o narodni grupa. Ta zakon predvidja dvojezične seo-ske tabilce u svi hrvatski ili slovenski seli s već od 25% manjinskoga stanovničtva. Da se točno zna ka sela su to, se je inicirala posebna brojidba.Hrvatski akademski klub je bio jedno od prvih društav ko se je bavilo s tematikom posebne bro-jidbe. Dan mladine 1976. ljeta je stao pod geslom posebne brojidbe, izdan je špecijalni broj Novoga glasa i gledeći na rezultat je bio akcionizam HAK-a skupa s ostalimi hrvatskimi društvi jako uspješan. U Gradišću se nije moglo dojti do konkretnih brojev, jer je svaki na svoj način bojkotirao ovu brojidbu. U Koruškoj su se na temelju ove brojidbe u 60 seli postavile dvojezične seoske tablice. Ostala 30 sela su dostala jedno za drugim dvojezične seoske tabli-ce. Po mišljenju slovenskih funkcionarov bi još prik 700 naseljov u Koruškoj moralo dostati dvojezične seoske tablice. 1985. ljeta je KUGA počela akci-jom za polipšanje dvojezičnih seoskih tablic. Kul-turna zadruga ili kratko KUGA je bila drugo jako aktivno društvo u vezi dvojezičnih topografskih natpisov. 11. 5. 1985. ljeta je pozvala sve zastupni-ke Gradišćanskih organizacijov mladine na skupni sastanak. Pri ovoj diskusiji se je i potpisala

rezolucija o stvaranju klime ka svim manjinam u svi područji svakidanjega žitka odgovora.Vrhunac ovoga sastanka je bilo višanje dodatnih hr-vatskih tablicov pod postojeće jednojezične. Dužičak konvoj autov se je trubeći vozio kroz hrvatska sela i je u Filežu, Gerištofu, Longitolju, Mjenovu i Fraka-navi obisio 30 ljet po potpisanju Državnoga ugovora šare hrvatske seoske tablice. U neki seli su visile cijeli vikend u nekoliki seli samo ki ta dan, ali na svaki način su bile pandiljak navečer opet u KUGI. Do dočekane prijave zbog prestupa cestnoga reda ali nije došlo.Ali i općina Veliki Borištof se je zalagala za dvojezične seoske tablice. U septembru 1986. ljeta je općina potribovala dvojezične seoske tablice, ali Savezno kancelarstvo je negativno odgovorilo.1987. ljeta se je počeo pravi akcionizam HAK-a. Već o ovoj temi na slijedeći stranica.1991. ljeta je KUGA ponovo startala akciju: tako je stavila 2. 8. 1991. ljeta molbu na Kotarsko pogla-varstvo Gornje Pulje da dozvolu pričvršćenje dodat-ne table (Zusatztafel) pod seoskom tablom u općini Veliki Borištof. S tom akcijom je KUGA kanila upozoriti na manjkanje dvojezičnih tablicov.Kotarsko poglavarstvo je dočekano odbilo ovu mol-bu i rečeno je da još fali odredba od Savezne vlade ka bazira na Zakonu o narodnih grup (Volksgrup-pengesetz) da bi se smile postaviti dvojezične seoske tablice.KUGA je načinila priziv i je objasnila ponovo i opširnije svoje nakane. KUGA naime ne kani posta-viti seoske tablice nego dodatne tablice ke bi visile ispod seoske tablice. Nadalje argumentira s tim da ove table nisu prometni znaki, nego pokazne table.Je li je bio akcionizam pojedinih društav, ili političko jaje zleći nije jasno - na svaki način je ali u janu-aru 2000. ljeta ondašnji savezni kancelar Viktor Klima u poslidnji ura svojega službovanja izdao odgovarajuću odredbu.Po primanju daljnjih četirih sel, je Parlamenat 9.

junija jednoglasno zaključio odredbu o postavljan-ju dvojezičnih seoskih tablov u Gradišću, i to u 47 hrvatski i 4 ugarski seli.Dugo se je držalo u otajnom, kada i kade će se pos-taviti prva dvojezična seoska tablica. Konačno se je kancelarstvo odlučilo za 13. juli i za Veliki Borištof. Pri ovoj svetačnosti su bili uz saveznoga kancela-ra Schüssela zemaljski poglavar Karl Stix i njegov zamjenik Gerhard Jelašić kot i poslovodja Narodne stranke u Gradišću Niki Berlaković nazoči. Oko 750 ljudi je došlo na ov povijesni dogodjaj.U toku jednoga miseca su se izminile sve ostale tablice za dvojezične seoske tablice na savezni i ze-maljski cesta. Za ostale tablice se mora svaka općina pojedino skrbiti.

Hakovski akcionizam 1987.-2000.

1987.Mjenovci postavu prilikom 15. Dana mladine hrvat-sku tablu uz nimšku. Ona je sve tri dane stala, a po Danu mladine se je morala po nalogu policije opet odstraniti.Ovo je bio početak javnoga postavljanja hrvatskih seoskih tablic i ujedno i vrhunac akcionizma Hrvats-koga akademskoga kluba.

1988.1988. je prilikom početka Dana mladine petak otpo-dne postavljena hrvatska tablica s natpisom „Pajn-grt“ uz oficijelnu nimšku tablicu. Jur petak navečer su se žandari grozili Jandri Palatinu da ćedu HAK, odnosno njega kaštigati. Table su nadalje visile prem da su se žandari još i subotu i nedilju grozili.Početkom sljedećega tajedna su Jandre Palatin i Stanko Horvath ipak bili na Kotarskom poglavarstvu i se ujedinali na kompromis da Kotarsko poglavarst-vo neće kaštigati Jandru Palatina ako se u dojdući dani odstranu hrvatske tablice. Hakovci su u dojdući dani demontirali hrvatsku seosku tablicu.

11 121989.1989. ljeta je Hrvatski akademski klub prilikom Dana mladine u Čajti postavio tri hrvatske seoske tablice uz nimške. Table su stale pol dana, a žandari su je odstranili. Čajtanci su ali došli HAK-ovcem i su njim uvadili da seoske tablice stoju u općinskom stanu i da je od odzad otvoreno. Nije dugo duralo i seoske tablice su ponovo stale. Prem da su žandari bili za seoske tablice, su je morali i po drugi put po nalogu Kotarskoga poglavarstva konfiscirati, ov put su je ali na drugo mjesto otprimili.HAK je pod peljanjem predsjednika Jandre Palatina odmah subotu napisao protestno pismo i je na Danu mladine pobrao oko 400 potpisov za dvojezične seoske tablice.Nekoliko misec kašnje je došla kaštiga od Kotarsko-ga poglavarstva i HAK je platio ovih 550,- šilingov. Nažalost su HAK kaštigali po StVO, tako da nije mogao prizvati i s tim dostignuti drugu instancu.

1990.1990. je bio Dan mladine u Koljnofu (Ugarska), a pokidob da su onde jur dvojezične tablice stale, se je organizirala velika akcija u sridjnem Gradišću.Hrvati iz Slovačke, Ugarske i Gradišća su prilikom ovoga Dana mladine obisili u svi hrvatski seli sridn-jega Gradišća hrvatsku seosku tablicu ispod nimške. Tablice su bile iz kartona i su na jednoj strani no-sile hrvatsko ime sela, a na drugu stran je stalo „KADA?“. Neke tablice su malo duglje visile, neke su se jur po jednom danu odstranile. Najduglje su visile u Mjenovu i Kalištrofu.Hrvatski akademski klub je žandarom prijavio da su nepoznati zločinitelji odstranili ili ukrali hrvatske seoske tablice i potribovao da počinitelji ili vrnu ove tablice ili platu po 1000 šilingov. Cilj ove prijave je bio izviditi počinitelje.

Premišljavala se je i druga varijanta unutar HAK-a i nekih drugih hrvatskih društav: pri vožnji kroz hrvatsko selo višom brzinom neg dozvoljenoj postoji

u slučaju kaštige mogućnost argumentacije da selo nije dovoljno označeno. Ov predlog je došao i od VP političara Khola.Prilikom jubilarnoga 20. Dana mladine u Novoj Gori je HAK dao načiniti originalnu dvojezičnu seosku tablicu - sličnu današnjim, osim da je hrvatski naziv stao na prvom mjestu. Pri postavljanju su i političari sudjelivali - ne tako visoki kao 2000. ljeta u Velikom Borištofu - ali ipak poslanice Zelenih u Parlamenat Marijana Grandić i Terezija Stoišić.Prem da su žandari bili nazoči je došlo pri postav-ljanju do verbalnih napadov. Oko 20 Novogorcev je tvrdilo da je Nova Gora nimško selo i da ova dvojezična seoska tablica nije potribna. Neki su ju kanili još na licu mjesta srušiti.U noći od subote na nedilju su onda nepoznati počinitelji pofarbali dvojezičnu tablicu i ju načinili jednojezičnom - nimškom.Nekoliko dan po Danu mladine u Novoj Gori je Ko-tarsko poglavarstvo izminilo dvojezičnu tablicu na jednojezičnu. HAK je prijavio nepoznate tate zbog pomazanja table kod Državnoga tužilačtva.

1993.Ovo ljeto je počelo s dvimi dogodjaji vezano uz dvojezične seoske tablice.Kao prvo je Hrvatski akademski klub inicirao potpis-nu akciju za postavljanje dvojezičnih seoskih tablic u Gradišću. 5. maja su zastupniki različnih hrvatskih organizacijov u uredu direkcije Austrijanskoga parla-menta predali već od 1000 potpisov.HAK je s ovom akcijom stavio molbu na Nacio-nalno vijeće da pozove Saveznu vladu za izdanje odgovarajuće odredbe, tako da bi se mogle postaviti dvojezične seoske tablice polag Zakona za narodne grupe i Državnoga ugovora iz 1955.Drugi dogodjaj je bio poziv direkcije Savezne po-licije na Manfreda Čenara zbog lanjske dvojezične seoske tablice u Novoj Gori, pri kom su mu predba-civali da je on pošmirao tablu u noćnoj akciji.

Zagrozili su mu se da ćedu ga kaštigati.Ljetošnji Dan mladine je pak bio vrhunac hakovs-koga akcionizma u poslidnji ljeti. HAK je naime skupa s općinom Frakanava - Dolnja Pulja postavio dvojezičnu seosku tablu na drugu stran od ceste na općinskom gruntu. Slična je bila oficijelnoj, ali tabla je imala črljenozlatni rub, farbe gradišćanske zasta-ve.

1994.Pokidob se je Dan mladine obdržao u Cindrofu se je HAK odlučio da neće postaviti hrvatsku odnosno dvojezičnu tablu u dosadašnjem okviru, ali namjesto toga se je načinila velika turta po kipu imaginarne

cindrofske dvojezične tablice.Da će s ovom akcijom i akcionizam HAK-a prestati onda još nije bilo jasno.

1999.5 ljet kašnje je HAK ponovo inicirao akciju u vezi s dvojezičnimi tablicami. Prilikom Dana mladine u Malom Borištofu se je po frakanavskom predkipu postavila dvojezična seoska tablica. Ov put je bilo već političarov zastupano, zato ali manje publike.Neki su gledali ovu tablicu kao poslidnjega nazvisni-ka za oficijelne, ali mnogi su bili još skeptični. Ovo je bila zadnja akcija Hrvatskoga akademskoga kluba u vezi postavljanja dvojezičnih seoskih tablic.

10 ljet seoske tablice – smo dobili bit-ku, a na putu da zgubimo boj?

U sljedećem komentaru reflektira ondašnja predsjed-nica HAKa Silvija Rešetarić o „historični“ dogodjaji i posljedica za Gradišćanske Hrvate.

Da, pred desetimi ljeti su u Velikom Boristofu – s velikim tamtam-om – postavili prvu dvojezičnu seo-sku tablicu. A ja, kao ondašnja predsjednica HAKa, nisam bila onde. Ne kad sam znamda bila na odmoru ili ča sličnoga – nego namjerno. Nisam se kanila dati instrumenta-lizirati od ondašnje črno-plave vlade za tu PR-akciju s kom su kanili dokazati internacionalnoj javnosti

kako su liberalni i otvoreni i kako podupiraju i cijenu manjine.

Da se spominjamo – početkom 2000. ljeta je došlo u Austriji do prve črno-plave koalicije. U Europi je bilo dosta sumlje na demokratski kvaliteti FPÖ-a (zbog manjkanja distance desnomu ekstremizmu i simpatizacije s nacionalsocializmon itd.) i došlo je do takozvanih sankcijov Europske unije protiv te vlade. Imidž Austrije je u to vrime jako trpio.

13Zato je ondašnja vlada koristila svaku mogućnost da prezentira Austriju kao „normalnu“ demokratsku državu ka respektira manjine, strance, itd. i da tim rastereti te europske sumlje i pridržanja. Borištofska „inscenirunga“ je bila dio te strategije. Znači ne u korist i dobrobit Gradišćanskih Hrvatov nego za bolji ugled tadašnje vlade.

Ali ne smimo pozabiti da jedan partner te vlade, ka je u Gradišću konačno postavila dvojezične seoske tablice, u isto vrime i do danas blokira svako spamet-no rješenje u Koruškoj ko odgovara austrijanskim zakonom. Da spomenem samo neke točke te „farce“, toga koruškoga cirkusa za koga odgovara FPÖ/BZÖ/FPK (ali i koruški SP i VP nisu čuda bolji): „Taferl-verrücken, Taferlverkleinern, Ortstafelentfernungen“ itd. Do dandanas je ova problematika otvorena rana u austrijanskoj sadašnjosti. Isti političari, ki nam povidaju da pravo mora ostati pravo i tim argumen-tom „deportiraju“ nekrivičnu dicu, cijele familije u neosigoranu budućnost, sami kršu pravo. Kršu Državni ugovor, kršu ustav. I to svaki dan. Ako to nije cinično – onda ne znam.

Da, lipo i dobro je da konačno stoju dvojezične seoske table u Gradišću – ali moramo biti zahval-ni? Ne, nikako ne. Jer smo se sami – mi Hakovci i drugi – ljeta dugo zalagali i borili za to naše pravo. Prez pritiska nikada ne bi bilo došlo do ovoga na-pretka. Političarom i nimškoj javnosti ni ne bi bilo svisno da postoji želja i potriboća za ispunjenje člana 7. Pritisak i sankcije Europske unije su bili sigurno uzroki te „inscenirunge“ sa Schüsselom u Borištofu. Na drugu stran smo mi Hakovci iz nutra dost velik pritisak načinjali. Upominjam da je još Klima u svoji zadnji dani kao kancelar poslao odredbu za tablice u očevid i tako je počeo ta proces. Schüssel-a vladi je to u ondašnjoj situaciji uprav dobro došlo.

Uvjeti pod kimi je došlo do naših tablic su bili – da

formuliram pažljivo – čudni. OK, to nam more biti svejedno, ali mislim da si ipak moramo biti toga svisni da smo opet jednoč bili samo „spielball“ u velikoj politiki.

45 ljet dugo su Gradišćanski Hrvati morali čekati na dvojezične seoske table. 45 ljet po Državnom ugovoru i 24 ljet po Zakonu za narodne grupe je konačno došlo do ovoga – polovičnoga - rješenja. Desetljeća pre dugo smo morali čekati. Moglo bi se argumentirati da nijedna seoska tabla nemore spasiti hrvatski narod. Ali na drugu stran – kakove posljedi-ce bi takovo priznaje naše manjine u javnosti imalo na samosvist Gradišćanskih Hrvatov da bi bili zakoni jur prije ispunjeni? Nezna se. Je vridno o tom speku-lirati? Sumljam. Ali čuda se je zamudilo, preveć časa je prošlo.

Uz ostalo ne smimo pozabiti da je ovo rješenje samo polovično ispunjenje našega ustavno garantiranoga prava. Državni ugovor govori o dvojezičnoj topo-grafiji – to je znatno već nek sada postoji – a ne o dvojezični seoski natpisi. Zvana toga u nekoliko hr-vatski seli do danas još svenek falu ovi natpisi (npr.: Stinjački Vrh – Hackerberg).

A kade stojimo danas – 10 ljet kašnje? Što se je dogodilo u prošli ljeti na manjinskopolitičkom polju? Čini mi se da sve stagnira. Ništ ne ide dalje, falu ak-cije i potribovanja, gibanju fali jednostavno „punch“. Aktivnosti se koncentriraju u glavnom na kulturno polje. Da, to je isto važno, ali more to biti sve? Kade je na primjer masivno podupiranje koruških Slo-vencev - u vezi s njevimi natpisi?

Vjerojatno su političari u 2000. ljetu agirali i po – za nje – genijalnim masterplanu: „Ćemo njim dati neke sitnice da bude mira“. Kao izgleda je ova stra-tegija u Gradišću bila dosta uspješna. No, lipo smo se dali za norca.

14

15 16

Nagradna igra

Lipa hvala svim ki su sudjelivali pri našoj nagradnoj igri!Prvi tri ki su nam poslali točne odgvore su dobili besplatan ulaz za Dan mladine.

Čestitamo dobitnikom:

1. Markus Wagner2. Michael Wagner3. Florian Wagner

A za sve druge, kim je znamda ki-ta odgovor falio, evo riješenje:

1. Pitanja o Danu Mladine i HAK-u Kade je bio prvi Dan Mladine? U Trajštofu. Kada je bio prvi Dan Mladine? 1973. ljeta Pod kim imenom se je obdržao prvi Dan Mladine? RandevuKade će biti ovo ljeto Dan Mladine?

U Čajti.Kako dugo jur postoji Hrvatski akademski klub? Od 1948. ljeta. (62 ljeta)

2. Hrvatska imena sel:Krojspuh - FertőrákosPilištrof - PilgersdorfČajta- SchachendorfČemba- SchandorfRaušer- GattendorfPervane- KleinmutschenVincjet- DürnbachVorištan- HornsteinPrisika- PeresznyePlajgor- OlmódOtava- AntauBijelo selo- Pama

3. Jačke:1. Bjelo Dugme - Ðurdevdan2. Novi Fosili - Ja sam za ples3. Oliver Dragojević - Skalinada4. Tambećari - Ti5. Bajaga - Plavi safiru

Voices of EuropeMaria Kornfeind

Od 17. do 25.7.2010. smo mi HAKovci bili pozvani na „Voices of Europe“ u Pečuhu. Ovu jur tradicional-nu priredbu MEN-a (Mladine europskih narodnosti), ku svako ljeto organizira jedna druga manjinska organizacija, je ovput priredio GJU (Gemeinschaft Junger Ungarndeutscher), a to u gradu ki je uz Istan-bul i Essen kulturni glavni grad Europe.

Pri „Voices of Europe“ se sastavi jedan manjinski zbor od mladih pripadnikov manjin iz cijele Europe. Ovo ljeto je sudjelivalo tridesetpet jačkarov. Zastu-pani su bili Kašubi iz Poljske, Nimci iz Ruske, Frizi iz Nizozemske, Danci iz Nimške, Sorbi, Ugri iz Srbije, Vlahi iz Makedonije, a mi (Zrinka Kinda, Lu-kas i Maria Kornfeind) smo zastupali gradišćanske Hrvate.

Cilj ovoga sastanka je upoznanje različnih manjin Europe, a pred svim i njevih jačak. Tako je svaka manjina donesla 2-3 jačke, bilo narodne ili samo komponirane. Pod peljanjem dirigenta Petera Shan-nona, ki pelja Savannah Philharmonic Orchestra u SAD-u, smo uvježbali te jačke na manjinski jeziki. Kot si morete sigurno predstaviti je to bio dost težak posao, jer neki ovoga zbora još nikad nisu jačili u zboru! ( Da zaistinu : )A i za nas, ki to dost redovito djelamo, nije bilo lako jer smo se istodobno morali boriti sa sprogovaranjem tih (za nas) smišnih riči, a dodatno držanjem svojega glas... No, naš dirigent je na sve moguće načine po-kusio da se malo opustimo i da nam čim laglje spade ta cijeli posao. Uz jačke u manjinski jeziki smo jačili i popularne kot „Uptown-girl“ ili Medley od grupe

„Beach Boys“. Najveći dio dana, ada oko 6 ur smo prebavili jačenjem, ča je bilo dost naporno za glas, ali ipak je bilo jako interesantno i lipo.

Uz jačenje je stao na programu reli kroz Pečuh, vinokušanje, kupanje na jezeru Orfű i „exchange market“ pri kom smo mogli kušati različne špecijalitete svake manjine. Tako je i bilo dost časa za druženje i upoznavanje drugih manjin. U slo-bodnom vrimenu, ko nam je onda još ostalo, smo pošteno svečevali, ali svenek svisni toga da tribamo drugi dan opet dobar glas.

Na kraju ovoga prelipoga, ali i napornoga tajedna, su stali dva koncerti u Pečuhu, pri ki smo mogli po-kazati ča smo se uvježbali.

P.b.b.Nr.: GZ02Z032501M

Erscheinungsort: WienVerlagspostamt: 1040 Beč/Wien