1, KOMPOSTIRANJE I MOGUĆNOSTI

7/30/2019 1, KOMPOSTIRANJE I MOGUĆNOSTI

http://slidepdf.com/reader/full/1-kompostiranje-i-mogucnosti 1/63

Kompostiranje-mogućnosti





Što je kompostiranje?

• Kompostiranje je kontrolirana razgradnja

organskog materijala

• Koristi se od davnina za reciklaţu otpada

• Kompost- proizvod kompostiranja se

koristi za poboljšanje rasta biljaka



Zašto kompostiranje?-1

• Više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima jeorganski ili biootpad

• Prikupljeni ostaci biljaka nisu smeće, već su visokovrijedna sirovinaza proizvodnju komposta

• Kompostiranjem uspostavljamo prirodni kruţni tok tvari u prirodi.

• Kompostom dajemo zemlji hranjive sastojke koji su potrebni za rast irazvoj biljaka, te odrţavamo i poboljšavamo plodnost zemlje.Rabimo li kompost smanjujemo potrebu za umjetnim gnojivima.

• Kompostiranjem biootpada smanjujemo koliĉinu smeća koje seodlaţe na deponiju

• Uporabom komposta ostvarujemo uštedu na kupovanju umjetnog

gnojiva ili zemlje za cvijeće. Kompostiranjem biootpada dajemo svojdoprinos zaštiti okoliša.



Zašto kompostiranje?-2

• ponovo raste interes za kompostiranjem zbogpotrebe za reduciranjem krutog otpada

• zbog pojaĉanog interesa za proizvodnjom hrane

na ekološki prihvatljiv naĉin • Zakonski zahtjevi za odlaganje otpada su svestroţi

• Cijena neselektivnog odlaganja otpada će

porasti i za graĊane i za poduzeća



Vrste kompostiranja

• Anaerobno kompostiranje- bez prisustva zraka,

barski plin (metan)

• Aerobno kompostiranje- uz prisustvo zraka

• Faktori koji utjeĉu na aerobno kompostiranje:prozraĉivanje (prevrtanje), vlaţnost, nutrijenti,temperatura, pH, polifenoli, sadrţaj lignina



Faktori koji utjeĉu nakompostiranje

• Prozraĉivanje (prevrtanje)- temperatura

• Vlaţnost- 40-65%

• Nutrijenti- omjer dušika i ugljika, fosfor

(superfosfat, koštano brašno), kalij (pepeo) • Polifenoli (tanini)

• Lignin (vapno)

• pH- mora biti <8



Europska zakonska regulativa

• Direktiva 91/689/EEC o opasnom otpadu

• Direktiva 96/61/EC o integriranom sprijeĉavanjui kontroli zagaĊenja

• EU zahtijeva zbrinjavanje otpada po sistemuBest Available Techniques (BAT) – tzv. Najbolja

dostupna tehnologija

• Potrebna je ekološka dozvola za svaki pogonkoji proizvodi neki otpad



Selektivno prikupljanje otpada

• Nuţni preduvjet za dobivanjekvalitetnog komposta

• Nesortirani otpad, mulj odproĉišćavanja komunalnihotpadnih voda i sl. daju lošu

kvalitetu komposta• Takav kompost je opterećen

teškim metalima, toksiĉnimtvarima i sl. i nije pogodan zauporabu u poljoprivredi



Što moramo znati?

Da bi uspješno kompostirali:

• moramo imati povoljan omjer ugljika i dušika usmjesi

• Moramo imati odgovarajuću koliĉinu vode usmjesi

• Dobro prozraĉivati smjesu (prevrtanjem)

• Provjeriti zrelost komposta prije uporabe







Što kompostirati kod kuće? • Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i

travnjaka. Kvalitetan kompost ćemo dobiti ako dobro izmiješamo štoviše različitog i usitnjenog biljnog materijala.

• Biootpad bogat dušikom Biootpad bogat ugl j ikom

cca 50% cca 50%

• - ostaci voća i povrća - lišće

• kore voća i povrća - usitnjeno suho - talog kave ičaja granje

• slama i sijeno - ostaci kod orezivanja

• pokošena trava voćaka i vinove loze

• korov i ostaci biljaka iz vrta - uvenulo cvijeće - piljevina i sl.

- iglice četinara



Kompostiranje u većem mjerilu

• Otpadne sirovine prehrambene i dr. industrije(komina maslina, drop od groţĊa, otpaci izproizvodnje piva, naplavine hidroelektrana)

• Karton, papir itd.• Otpaci od poljoprivredne djelatnosti (stoĉarstvo,ratarstvo)

• Otpaci iz ugostiteljskih objekata

• Odvojeni organski otpad domaćinstava



Kako kompostirati?

– usitniti na cca 5 cm

– pomiješati meki, mokri kuhinjski otpad sasuhim, drvenastim otpadom iz vrta, travom,

lišćem... – odrţavati vlaţnim (poput iscijeĊene spuţve), – zaštititi od sunca i oborina, – povremeno preokretati kako bi se omogućio

dotok zraka



Usitnjavanje

Usitniti na duţinu ne veću od 5 cm: • Da bi mikroorganizmi (bakterije, kvasci, gljivice) imali što

veću površinu na koju mogu djelovati- oni “napadaju”organske ostatke na mjestu rezova

• Manji komadići se mogu bolje izmiješati • Na taj naĉin ubrzavamo proces

• Ostatke voća i povrća moţemo usitniti već u kuhinji • Korov, uvele biljke i cvijeće iz vrta usitniti ruĉno, škarama

ili sjekiricom na panju

• Za veće koliĉine dobro je imati sjeckalicu





Optimalna vlaţnost izagrijavanje hrpe

• Dobro sloţena hrpa odgovarajuće vlaţnosti se brzozagrije na 50-68˚C

• Temperaturu je potrebno mjeriti u poĉetku svakodnevno

• Provjera vlaţnosti- ako materijal stisnemo u šaci iz njega

ne smije curiti voda• Visoka temperatura ubrzava razgradnju, a istovremenose postiţe higijenizacija komposta- ugibaju uzroĉnicibolesti, nametnici i sjeme korova

• Najviše temperature se postiţu (ovisno o vanjskim

uvjetima) već nakon 3-5 dana raspadanja



Prozraĉivanje hrpe

• Da bismo postigli jednakomjerno povišenjetemperature u svim dijelovima hrpe potrebno jemiješanje- prozraĉivanje

• Svakim prozraĉivanjem postiţemo ponovniporast temperature

• U poĉetku kod visokih temperatura (cca prva 3tjedna) potrebno je kompostnu gomilu izmiješati

barem 2 puta tjedno• Kasnije- od 4.-og do 10-og tjedna miješanjebarem jednom tjedno



Faze u kompostiranju

• 1. FAZA RAZGRADNJE- povećanje temperaturezbog metabolizma bakterija i kvasaca-razgraĊuje se veći dio sloţenih organskih tvari

• 2. FAZA PRERADE- pojavljuju se prve gljivice

(plijesni), temperatura polako opada i pribliţavase temperaturi okoline

• 3. FAZA IZGRADNJE- pojavljuju se protozoe paprvi višestaniĉni organizmi (stonoge, gliste i sl.)

koje usitnjuju i miješaju materijal



Moguće negativne pojave prikompostiranju:

stanje, uzrok, pomoć



Kompost je suh, izostaje

fermentacija, pojavljuje se siva

pljesnivost.

Samozagrijavanjem komposta ili

pri vrlo suhom vremenu, ispari

voda i raste konc. soli u

kompostu. MO su zaustavili

svoju aktivnost.

Rastresti, nakvasiti, dodati

svjeţeg materijala (kuhinjskiostaci, usitnjena trava i korov).

Ponovo formirati hrpu. Pokriti

lišćem, suhom travom ilizemljom.

Kompost je suviše mokar,nedostaje kisik, osjeća se miristruljenja, boja je smeĊe-crna.

Dulje kišno razdoblje nanepokrivenom kompostu, suvišemekog, mokrog materijala (svjeţatrava, kuhinjski ostaci), premalo

drvenastog materijala

Rastresti, dodati suhog, tvrdog

materijala (sjeckano drvo, suho

lišće, slama) i malo suhog,zrelog komposta ili ostataka kod

prosijavanja.

Nepotpuna fermentacija(mjestimiĉno suho, ţivotinjiceskupljene na jednom mjestu).

Suviše suhog drvenastogmaterijala

Rastresti, dodati svjeţe trave ikuhinjskih ostataka, dobro

izmiješati i ponovno formiratihrpu.

Neugodan miris (nedostaje kisik,

mjestimiĉno vrlo mokro) Velik udio svjeţeg, mokrog,materijala bogatog dušikom.

Rastresti, prozraĉiti vilama,dodati suhog materijala (ostatak

kod prosijavanja), dobroizmiješati, formirati gomilu.

Naizmjeniĉno mokri-suhi dijelovi,

pljesnivo i bez fermenatcije.

Kompost nije dobro izmiješankod formiranja hrpe i nije dobro

odrţavan.

Redovito kontrolirati stanje

kompostne gomile. Kod

dodavanja svjeţeg materijalauvijek dobro izmiješati mokre

kuhinjske ostatke sa suhimdrvenastim materijalom i lišćem.



Završetak procesa

• Nakon cca 6 mjeseci mogu se oĉekivatiprve koliĉine svjeţeg komposta

• Potrebno ga je prosijati- obiĉno sadrţi jošdosta neraspadnutih dijelova- oni se mogu

vratiti na hrpu





Primjeri metodakompostiranja



























Upotreba komposta-1

• Već prema svrsi koju ste mu namijenili, kompost moţete prosijati iupotrijebiti nakon 2-12 mjeseci.

• Svježi kompost: kompost star 2-6 mjeseci sadrţi još mnogoraspoloţivih biljnih tvari i moţe ga se upotrebljavati kao kompletnognojivo i pokrivaĉ tla kod uzgoja zahtjevnijih biljaka kojima je za rastpotrebna velika koliĉina hranjivih sastojaka. Ako se ţeli

upotrebljavati svjeţi kompost, poţeljno je napraviti analize sastava izrelosti komposta

• Zreli kompost: već prema vremenskim prilikama i sastavuupotrijebljenog materijala, za potpuno sazrijevanje kompostapotrebno je 6-12 mjeseci. Tada se moţe koristiti i za uzgojosjetljivijih kultura – kao dugoroĉno gnojivo i sredstvo za poboljšanje

kvalitete tla, prihranu sobnog cvijeća i pripremanje supstrata zauzgoj presadnica.



Upotreba komposta-2

• Kompost nikada ne treba ukopavati duboko u zemlju, već samoposipati i miješati s gornjim, površinskim slojem zemlje uraspadanju.

• Kompost otopljen u kišnici (nanošenjem na list)- preventivnozaštitno sredstvo protiv niza gljiviĉnih bolesti biljaka

• Za sadnju cvijeća -mješavina od 1/3 zrelog komposta i 2/3 vrtnezemlje uz dodatak pijeska.

• Preporuka: za površinu od 1 m2 upotrijebiti 5 litara komposta i plitkoumiješati u površinski sloj zemlje.

• 5 litara komposta odgovara koliĉini od 30 grama mineralnog gnojivaNPK (natrij fosfor kalij). Za vrt od 100 m2 to je ušteda na kupovini od3 kg umjetnog gnojiva.

• Kod zahtjevnijih vrsta povrća moguća je dodatna prihrana – drugiobrok komposta nakon kretanja vegetacije.



VRSTA POTREBA ZA

HRANIVIMA KOMPOSTA U l/m2 Grah, grašak, bob,salata, cikorija Vrlo mala do mala Do 1

Luk, mrkva, cikla, špinat,rotkva, krastavac,

keleraba, menta,

bosiljak, ljetno cvijeće,trava

Srednja do velika 1-2

Celer, ĉešnjak, poriluk,dinja, lubenica, rajĉica,kadulja, ukrasno grmlje

Velika 2-4

Paprika, cvjetaĉa,kupus, brokula, krumpir,

tikve, ruţe Vrlo velika 4-6



Zaštita okoliša krozkompostiranje

• Zaštita od poţara

• Obogaćivanje tla i bolja plodnost, zaštita odbiljnih bolesti

• Smanjenje uporabe umjetnih gnojiva• Smanjivanje emisija plinova u atmosferu

• Rekultivacija (kamenolomi, rudnici, zagaĊena

mjesta)



05.11.2008. | 07:02 Slobodna Dalmacija

Požar na Braču: borilo se za svaku kuću u Donjem

Bobovišću,gori na još dva mjesta

http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Crnakronika/Crnakronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/28722/Default.aspx














Kamenolomi, tupinolomi- obnavljanje

devastiranih podruĉja kompostom



Zaštita okoliša

• Kompostiranjem komine maslina- sprijeĉavamoodlaganje na neadekvatna mjesta, zauljavanjetla i sušenje biljaka

• Cilj je postići razgradnju ulja i polifenola

• Ekološki puno prihvatljivije od spaljivanja ili jednostavno bacanja ili odlaganja komine uokoliš

• Dobit ćemo kvalitetno organsko gnojivo

prikladno za organsku poljoprivredu• Zajednica Susret će nauĉiti kompostirati (radnaterapija ovisnosti)



Sirovine koje se mogu koristiti

• Sav organski otpad

• Standardni materijali: komunalni otpad- trava, lišće,granje, zeleni otpad iz vrtova i polja, korov(neosjemenjeni), zeleni otpad iz kuhinja, piljevina i sl.,

stajski gnoj• Nestandardni materijali: morska trava, borove iglice i

šiške, karton i sl., nusproizvodi prehrambene industrije(komina maslina, vinski drop), talog od kave, borovinakon boţićnih praznika, naplavine organskog materijala

na branama hidrocentrala









Ekonomski pokazatelji

• Odlaganje komunalnog otpada- poduzećeZGOS u Zagrebu naplaćuje 325 kn/t

• Ako uljara ima 500 t komine maslina/sezoni

prerade za odlaganje bi komunalnom poduzećuplatili 325x500=162.500kn/sezoni

• zakoni iz podruĉja gospodarenja otpadom se jošne provode



Kompostana u Sireli, Bjelovar-1







• Pročišćavanjem otpadnih voda dnevno nastaje cca 15 tonaotpadnog mulja koji se kompostira na vlastitoj kompostani ukomercijalni proizvod Konfert

• Ovim postupkom izbjegli su opterećenje gradskogkomunalnog odlagališta neodlaganjem mulja iz proizvodnje

• Ostvarenjem ovog “win-win” programa (programa dvostrukedobiti), dokazali su prihvaćanje i provedbu politike održivograzvoja

• Ostvarena je financijska dobit za kompaniju, a isto tako ivišestruka korist za okoliš.

K l d ć



Komunalno poduzeće-

Zrinjevac, Zagreb• U sklopu podruţnice Zrinjevac nalaze se dvije kompostane;

Jankomir i Markuševac

• površine po 1,2 ha, kapacitet od 30.000 m3 zelenog otpada

• vodonepropusna betonsko-asfaltno-bitumenska podloga

• raspolaţu sa nekoliko strojeva za pripremu materijala za

proces proizvodnje: sjeckalice, sito, utovarivaĉi, linija zapakiranje, pumpni sistemi i dr.

• Za proces se koristi aerobno kompostiranje otvorenim"windrow" sistemom bio otpada sa zelenih površina gradaZagreba. Proces traje od 8 do 10 mjeseci nakon ĉegakompost moţe ići u upotrebu.



Pregled stanja u Europi

• Kompostiranje i odvajanje organskog otpada se

provodi u maksimalnoj mjeri, definirano zakonodavstvo,

strategija, politika

• Nema napora da se odvaja organski otpad, kompostira

se uglavnom miješani komunalni otpad- nepogodan za

poljoprivredu

Austrija Njemačka, Belgija, Švicarska

Danska, Švedska, Italija,Španjolska, Norveška

Finska, Francuska, Velika Britanija

Portugal, Irska, Grčka



Pozitivni primjeri iz Austrije-1

• OPĆINSKO KOMPOSTIŠTE u Hermagor Pressegger See konstruirala je UDRUGA ZA ZBRINJAVANJEOTPADA pokrajine Zapadna Karintija

• PODRIJETLO OTPADA: 20% poduzeća i trgovine, 10 %ugostiteljstvo, 70% kućanstva

• SAKUPLJANJE I KOMPOSTIRANJE provode dvaindividualna poljoprivrednika koji posjeduju traktor sautovarivaĉem i nastavkom za prevrtanje komposta-plaćeni su za svoj rad- 20 EUR/m3 otpada iz kontejneraza biootpad i 5,3 EUR/m3 trave i sl. poljoprivrednog

otpada• Sjeckalica i sito su u vlasništvu Udruge i ustupaju se nazahtjev



Pozitivni primjeri iz Austrije-1

• PROIZVOĐAĈI OTPADA I DOMAĆINSTVA plaćaju0,04-0,05 EUR/l otpada

• VELIĈINA KOMPOSTIŠTA: 4800 m2

• ULOŢENA SREDSTVA: 152.000 EUR- 40% iz fondovate pokrajine

• DETALJI GRADNJE: cijela površina asfaltirana, nagibradi skupljanja procjednih voda u vodonepropusni bazen

• UPORABA KOMPOSTA: 40% namijenjeno općini,ostatak se moţe prodavati graĊanima, vrtnim centrima,graĊevinskim poduzećima i sl., rade se i mješavinekomposta i zemlje



Vizija za budućnost

• Promovirati kompostiranje meĊu mladima-kompostiranje u školama i sl.

• Promovirati tzv. decentralizirano kompostiranje uvrtovima

• Izgraditi komunalna kompostišta gdje će graĊanimoći odloţiti organski otpad

• Uvesti kontejnere za biootpad

• Potaknuti poduzetništvo na proizvodnju

organskog gnojiva (komposta) od dostupnihsirovina

Sms Prehrambeno razvojni



Sms Prehrambeno-razvojni

centar- 1• U sms Prehrambeno razvojnom centru su zaposleni analitiĉari

raznih profila- od prehrambenih tehnologa, biotehnologa,genetiĉara, mikrobiologa i kemijskih tehnologa.

• Na temelju najsuvremenijih znanstvenih dostignuća smsPrehrambeno razvojni centar pruţa usluge:

• struĉnih i razvojnih ispitivanja u prehrambenoj industriji i

poljoprivredi usmjerenih na kontrolu i unaprijeĊenje postojećih iuvoĊenje novih proizvoda, procesa i usluga• fizikalno-kemijskih, mikrobioloških i senzorskih

ispitivanja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

• obrazovanja i savjetovanja u podruĉju poljoprivredno-prehrambenogsektora

• uvoĊenja sustava kvalitete: HACCP-a i ISO 17025

Sms Prehrambeno razvojni



Sms Prehrambeno-razvojni

centar- 2

• sms-Prehrambeno razvojni centar je akreditiran po normi HRN ENISO/IEC 17025:2006 u podruĉju ispitivanja maslinovog ulja, drugihbiljnih ulja, meda i mikrobiološke ĉistoće površina

• Ovlašteni smo od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoggospodarstva, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za ispitivanjezdravstvene ispravnosti namirnica.





Hvala na paţnji!

SAĈUVAJMO NAŠU ZEMLJU

JER

KAD POSIJEĈETEPOSLJEDNJE STABLO,

UBIJETE POSLJEDNJUŢIVOTINJU,

ZAPRLJATE POSLJEDNJURIJEKU,

SHVATIT ĆETEDA NOVAC NE MOŢETE

JESTI !

Documents

1, KOMPOSTIRANJE I MOGUĆNOSTI