M L J E K A R S T V O L I S T ZA U N A P R E Đ E N J E M L J E K A R S T V A

God. XVI AUGUST 1968. BROJ 8

Nikola M. Nikolov, Sofia Centralna labora tor i j p r i »Mlječnoj industrij i«

MIKROBIOLOŠKI TEST ZA DOKAZIVANJE PENICILINA I DRUGIH ANTIBIOTIKA U MLIJEKU

Antibiotici u ml i jeku su faktori koji sprečavaju razv i tak bak te r i j a ml j e ­čne kiseline, koje učes tvuju u fermenta t ivnim proces ima kod proizvodnje ferment i ranih proizvoda, sireva i maslaca. U nizu ispi t ivanja je us tanovl jeno da min imalna sadrž ina penici l ina od 0,02 do 0,2 I J /ml , aureomicina i oksi te-t r a d k l i n a od 0,5 do 1 gama/ml , s t reptomicina od 7,5 do 10 gama/ml djeluju inhibi torno na gram-pozi t ivne bakter i je mlječne kiseline (4, 5, 12). Posljedica tog djelovanja an t ib io t ika j e neodvijanje ili zakašnjenje fe rmenta t ivnog p r o ­cesa u proizvodnj i kiselog mlijeka, i drugih fe rment i ran ih proizvoda s osjet­ljivim p r o m j e n a m a u konzistenciji, okusu i hranj ivost i ; sprečavanje procesa zrenja v rhn ja i dobivanje niskokvalatetnog maslaca bez izrazitog specifičnog okusa i mirisa. Š t e t an utjecaj ant ibiot ika ^odražava se i na l judski o rgan izam u koji se unose ml i jekom koje ih sadržava.

Poznato je d a se penicil in i d rugi antibiotici uni je t i u tijelo životinje izlučuju u ml i jeko već 6 sat i nakon unošenja, što t ra je 72—96 sati nakon p o ­sljednjeg t r e t i r an ja (3, 8, 10) antibiot ikom.

Š te tno djelovanje penici l ina i drugih ant ib iot ika u mli jeku na l judski organizam i ml ječne proizvode razlog su da je zakonski zabranjena potrošnja mli jeka koje ih sadržava u SAD, Engleskoj, Skandinavsk im zemljama, B u ­garskoj i dr. U n e k i m mjes t ima se zahti jeva da se mlijeko, dobiveno od život i­nja liječenih ant ibiot ic ima, dostavlja u ml jekarska poduzeća u posebno ozna­čenim posudama. Usprkos t o m e se još uvijek u mnog im mjes t ima mli jeko, dobiveno od životinja li ječenih antibioticima, miješa s ostalim mli jekom i p r e ­daje ml jeka rama . Naš im ispi t ivanj ima 34 uzorka ml jeka r sk im poduzećima dostavljenog mli jeka, koje se ni je grušalo, ustanovil i smo sadržanu penic i l ina kako slijedi: 0,05 I J / m l u 17 uzoraka, 0,02 I J /ml u 6 uzoraka , 0,1 I J / m l u 10 uzoraka i 1 I J / m l ml i jeka u 1 uzorku.

Sadržina p e m t i l i n a u ml i jeku ispit ivana je difuzionom metodom u agami. ' Brzo us tanovl j ivanje penicilina i d rug ih ant ib io t ika u mli jeku p r o b l e m

je koji ni je r i ješen n a zadovoljavajući način. Različiti au tor i su opisali niz kemijskih, mikrobioloških i biofotometrijskih m e t o d a (2, 5, 7, 9, 11, 12, 13, 14, 15, 16).

Pri log t o m e j e i mikrobiološki test za brzo ustanovl j ivanje penici l ina i drugih an t ib io t ika u mli jeku po Brdiarov-u i Nikolov-u.

Test bazira na ovim principima: 1. na svojstvu penicilina i drugih ainMbiotika d a inhib i torno djeluju na

mikrofloru kiselog mlijeka: Streptococcus thermophilus i lactobacterium bulga­r icum

2. na svojstvu enzima penicilinaze da razgrađuje penicilin 3- n a poznatom mlječno-kiselom fermentaci o n o m pokusu. Velika osjetljivost mikroflore kiselog ml i jeka p r e m a penicil inu i drugim

antibiot icima omogućuje da se us tanove male količine penicilina u mlijeku od 0,02 do 0,05 IJ /ml . Ubrzavanje i ispit ivanje se postiže s povišenjem količine cjepiva na, 5°/o i povišenjem t e m p e r a t u r e fermentaciooog procesa ш 50 °C (48 do 54 °C). Kod takv ih uvjeta mli jeka koje n e s ad ržava penicilin i d ruge ant i ­biotike i konzervanse, boji djeluju inh ib i torno n a Str . thermophi lus i Lbc. bulgar icum, gruša se oko 80-e minute . Kod tes ta upotr i jebl jena penicil inaza omogućuje d a se inhibi torno djelovanje penici l ina razluči od djelovanja drugih ant ibiot ika i konzervanse. Penicilinaza je enzim boji j e sposoban da djeluje i kod t e m p e r a t u r e od 50 do 55 °C. Reakcija pemcilin-penicilinaBa u mli jeku teče kao i u vodenoj otopini. Kod upotrebe penici l inaze u količini od 100 J /ml inak t i -vacija 1 I J penicilina nas tupa gotovo odmah. Penici l inaza u količini od 1 J /ml inab tav i ra 1 I J penicilina kod t empera tu re od 37 °C za 1—2 sata, a kod t empe ­r a tu re od 15 d o 25 °C 15—20 sati (1, 6).

Zbog inakt ivaci je penicil ina penici l inazom ne pojavl juje se inhilbitoimi efe­kat , Str. thermophilus i Lbc. bulgaricum se no rma lno razvijaju, fermentacioni proces teče normalno i mlijeko se gruša u određenom vremenu . Za isto vr i jeme drugi antibiotici koji n isu akt iv i rani penicilinazoim, koče razvoj bakter i ja Str. thermophilus i Lbc. bulgaricum, i ml i jeko se uopće ne gruša . Po toku fetrmen-tacionih procesa u cijepljenom mlijeku, koje sadržava penicilin i druge an t i ­biotike, a t r e t i r ano je penicilinazom — napose p o njegovom gružanju oko 80-te m i n u t e nakon pr ip reme uzorka — može se sa sigurnošću odredit i vrs tu tvar i koja djeluje inhibi torno.

Materijal i metoda pripreme uzorka

Za p rovedbu ispi t ivanja po t rebna j e o topina penicil inaze od 1000 J/ml. , kiselo mli jeko ili čista ku l tu ra sas tava St r . thermophilus i Lbc. bulgaricum stana 15—24 sa ta i čuvana kod sobne t e m p e r a t u r e od cea 20 °C. Za fe rmenta­cioni proces po t rebna t e m p e r a t u r a u g ran icama od 48 do 54 °C najbolje se može -održavati u običnoj vodenoj kupel j i ili u specijalno za ovu svrhu p r i ­premljenoj vodenoj kupel j i s e lektr ičnim gr i jačem (2).

Kod ispi t ivanja mlijeka test se izvodi n a ovaj nač in : 1. u Erlenmejerovoj tikvici ili u Beherovoj čaši i skuha se i na nekih

50 °C oh lad i mlijeko namijenjeno ispi t ivanju; 2. u dvije čiste epruvete odmjeri se po 10 m l ml i jeka ; 3. u j ednu od epruve ta stava se 100 J / m l penici l inaze (0,1 ml ili 3 kapi

p r ip reml jene otopine); 4. u obje epruvete doda se p o 0,5 ml kiselog ml i jeka ; 5. nakon energičnog miješanja ob je ep ruve te se s t ave u vodenu kupelj 6. rezul ta t i se oči tavaju p o konzistenciji ml i j eka oko 80-e minute . Kod

očitavanja rezu l ta ta i m a m o tr i moguća r ezu l t a t a : a) da grušanje mli jeka u obje epruve te nas tup i i s tovremeno. To je dokaz

da mli jeko ne sadržava penicilin ni d ruge an t ib io t ike i konzervanse;

b) dia se mli jeko u epruvet i t re t i ranoj s penicilimazom gruša oko 80-e mi ­nute , a mli jeko u drugoj epruvet i ostaje u tekućem stanju. To je dokaz da mlijeko sadržava penicil in; i

c) mli jeko u obje epruvete kod cea 80-e, 100-te d više mdnuta nakon toga sačuva t ekuću konzistenciju. To je dokaz da mlijeko sadržava d ruge an­tibiotike i konzervanse .

R e z u l t a t i

Metoda je i spi tana i pr imijenjena u širokoj praksi . Od ispi tana 184 uzorka uzeta ma punk tov ima , u koj ima se mli jeko nije grušalo, u 112 uzoraka us ta ­novljeno je pr isustvo penicilina, a u 72 uzorka pr isus tvo drugih ant ibiot ika .

Metoda se pr imjenjuje svakodnevno u laboratori jskoj praks i poduzeća koja p re rađu ju mli jeko.

Rezultat i p r imjene ove metode u proizvodnim uv je t ima daju osnova da se izvede zakl jučak:

brzim mikrobiološkim tes tom p o Brdarovu i Nikolovu sadržina penicil ina i d rug ih ant ib io t ika može se odrediti za otprilike 80 mdnuta. Ovom se m e t o ­dom sa s igurnošću može diferencirati penicilin od d rug ih ant ibiot ika i kon -zervansa u mli jeku.

L i t e r a t u r a :

1. B r d a r o v S v . : Izves t i j a n a Mikrobiologičeski ja i n s t i t u t n a BAN, kn j iga 5, 1954., s t r . 45.

2. N i k o l o v N . : sp. Ž i v o t n o v d n i nauk i , god. I, No 10, 1964., s t r . 65. — A k a d e m i j a n a Se l skoe topansk i t e n a u k i

3. N i k o l o v N., E v a s t a t i e v S t . , I s m a i l o v I. i Č e š m e d ž i e v a N . : Se -k r e t i r a n e n a an t ib io t i c i t e črez ml jako to p r i pa ren te ra lno ' i i n t r a u t e r i n n o t r e t i ­r a n e s infuzi ja , pod p e č a t

4. N i k o l o v N . : V l i j an ie n a ant ib io t ic i te v r h u m i k r o f l o r a t a n a kiseloto m l j ako , pod p e č a t

5. A l i p r a n d i L. : II l a t t e , 11, 1963. 6. B r a d w a r o v S.: A r c h i v für Mikrob . Bd. 29, 1958, 143—153. 7. B r o c h u E.: L ' i n d u s t r i e la i t ie re , 189, 1962. 8. C a n n o n R. Y., H a w k i n s G. E. a n d W i g g i n s A. M., J. of Da i ry Science ,

Vol. 45, 6, 1962, 769. 9. D o p t e r P . : C. R. Ac. A g r i c , 42, 1956.

10. I e n i s t e a C : I n d u s t r i a a l imen te ra , 11, 1963. 11. J a c q u e t J., C h a r t o n F r.: L e lait , 431—432, 1964. 12. L e a l i L., R u f f o G., A 1 i p r a n d i L. : II la t te , 10, 1963. 13. P i e n J., L i g n a c J., C l a u d e P . : L e lait , 33, 38, 369, 1953. 14. S i 1 v e r m a n G. a n d K o s i k o w s k i J . : Mi lk a n d Food T e c h n o l , 15, 20, 1952. 15. A P H A : S t a n d a r d m e t h o d s for t h e e x a m i n a t i o n of d a i r y p roduc t s . Microb io log ica l

and chemical . , N e w York , 1953. 16. W i t t e r L . : L e la i t , 411—412, 1962.

Prof, dr Ante Petričić, Zagreb Tehnološki fakul te t

PROJEKTIRANJE KONZUMNIM MLJEKARA Projektiranje zgrade

P r v u skicu zgrade s rasporedom i dimenzi jama pros tor i ja r az rađu je t e h -nolog u suradnj i s g rađev ina rom. Tehnolog je odgovoran da zgrada b u d e funk­cionalna s tehnološkog stanovišta , a g rađev inar r ješava građev insku s t r a n u mljekare .